OSMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 21.12.2005.

7. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

7. dan rada

21.12.2005

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:10 do 17:50

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Narodni poslanik Goran Jakšić.

Goran Jakšić

G17 Plus
Poštovani narodni poslanici, poštovani ministre, ova rasprava vezana za ovaj amandman možda definiše, u smislu predlagača i onog dela Skupštine koji će podržati ovaj zakon, ono što je suština jednim delom.
Samo bih se vrlo kratko osvrnuo u komentaru na deo rasprave i deo zakona koji je izazvao ovu raspravu kroz amandman na mogućnost da se iskoristi hipoteka na objekat u izgradnji. U ovom predlogu zakona ovo je jedno od najnovijih rešenja koja postoje i to je jedan od razloga.
Mogućnost davanja hipoteke ili uzimanja hipoteke na objekat u izgradnji, to je ono zbog čega će najvećim delom i G17 plus glasati upravo za ovaj predlog zakona. Rečeno je u ovoj raspravi, koja je zaista vrlo konstruktivna za razliku od nekih drugih rasprava, odnosno izkomentarisana je u negativnom kontekstu mogućnost upravo ovakvog uzimanja hipoteke, gledano prema bankama, jer je rečeno da banke mogu da iskoriste i mogućnost da se u svom bankarskom poslovnom odnosu oslone, odnosno zatraže hipoteku na drugi način, odnosno osiguranje na neki drugi način za kredit koji daju, a upravo je suština ovog predloga zakona mogućnost uzimanja kredita za stambenu izgradnju.
Nije samo to, ali je to jedna od poenti zakona. Naravno da mogu da iskoriste i drugu mogućnost osiguranja kredita, i to banke i danas rade, ali je to upravo problem. Ova mogućnost koja samo sada postoji ovim rešenjima pre ovog zakona je da banke upravo traže osiguranja koja nažalost najveći broj građana, koje zanimaju stanovi, koji nemaju stanove, nema. Najveći broj građana traže te kredite i nemaju mogućnost da daju neko drugo osiguranje koje banke do sada u onome što imaju kao zakonska rešenja mogu da iskoriste.
To je problem i to svi znate dobro. Naravno, svi ste vi, kao i ja, obični ljudi, koji se sreću sa problemima običnog naroda i koji možda imaju neke svoje probleme i znaju taj problem. Taj problem postoji godinama, otkako je počela mogućnost u zadnjih nekoliko godina da se uzimaju dugoročni krediti, krediti većeg iznosa, za koje banke traže odgovarajuća osiguranja.
Do ovog zakona građani kojima su trebali novi stanovi nisu imali šta da daju kao osiguranje. To je suština.
Najveći broj građana koji ima nešto što mogu da ponude kao osiguranje, oni već imaju rešeno stambeno pitanje. Onda već ima načina. Ako već ima neku kuću, onda će tu kuću prodati, pa će kupiti za keš neki novi stan. Ako ima dobre poslovne partnere koji mogu da daju određena pokrića takođe to isto rade, ali radi se o malom broju ljudi. Oni već imaju mogućnost nekakvog finansijskog osiguranja, finansijske sigurnosti ili neke druge sigurnosti.
Radi se o tome i svi ovde znate da veliki broj građana kojima trebaju stanovi nema mogućnost tog tipa i zato i traži stan da reši to svoje egzistencijalno pitanje. Dakle, ovim predlogom zakona omogućavamo upravo da banke pravno, radi se o nekim drugim poveriocima, ali banke da mogu da iskoriste drugu mogućnost, a to je uzimanje hipoteke na objekat u izgradnji.
Samo još jedna stvar, mislim da nije uopšte nebitno, da bismo razjasnili pre svega javnosti. Mi to svi dobro znamo. Ovaj predlog zakona nije obavezujući, to je vrlo bitno da znamo. Ovaj član nije obavezujući, on ne obavezuje banku kao mogućeg kreditora da mora da uzme hipoteku koja se odnosi na objekat u izgradnji. Mi samo dajemo pravnu mogućnost, koja do sada nije postojala, da banke kao najveći kreditori uzmu i budu osigurani kroz ovaj predlog zakona da uzmu pravo, odnosno hipoteku na objekat u izgradnji.
Mi to do sada nismo imali i ovim ćemo otvoriti mogućnost da banke budu sigurnije, da veći broj građana iskoristi tu zakonsku mogućnost, dakle, mogućnost, a ne obavezu, i da se na takav način obezbede, da se poveća stambena izgradnja, ali pre svega mogućnost građana da budu oni ti koji će dobiti stanove.
Naravno, ono što je vrlo važno za naše odnose poslovne, nekim obligacionim pravima nije regulisano pravo poverenja, ali pravo poverenja će biti jedno od bitnijih stvari, odnosno poverenje koje će banke imati u investitore, sa kojima će sarađivati, odnosno banke će same određivati od koga će uzeti mogućnost da preuzmu pravo nad nekim objektom koji je u izgradnji ili neće.
Znači, ne mora banka uopšte od svakog investitora ili nekoga ko gradi neki stan da uzme stan koji je u izgradnji. Banka, kao što je rekao ministar malopre ovde, sama će birati u koga će imati poverenja i to je stvar nekih drugih odnosa koji nisu regulisani zakonom, ali to je stvar iz života. Hvala.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Na član 3. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Ljiljana Nestorović i Meho Omerović.
Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Evo, dobijam obaveštenje da Vlada nije prihvatila amandman.
Reč ima narodni poslanik Ljiljana Nestorović.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Ljiljana Nestorović

Samostalni poslanik
Zahvaljujem, gospodine predsedavajući, uvaženi ministre, ali nemam informaciju, znači, mi radimo tako što vi kažete, ministar klimne glavom da i li ne, da li je prihvatila Vlada ili nije. Niste? Dobro.
Upravo s tim u vezi bih volela ovde, pre nego što pređem na suštinu oko predloženog amandmana, da reklamiram Poslovnik, odnosno njegov član 147, gde se lepo kaže da je Vlada i da su odbori dužni da pre sednice Narodne skupštine razmotre amandmane koji su podneti na predlog zakona i da Narodnu skupštinu obaveste za koje amandmane predlažu da ih Narodna skupština prihvati, a za koje da ih odbije.
Dakle, shvatam da je jedno od mogućih rešenja i da ministar dođe ovde i lično klimanjem glave nam sugeriše šta se dešava, ali mi amandmane podnosimo zbog građana u čijem je interesu da donosimo što kvalitetnije zakone i mislim da je mnogo svrsishodnije da dobijemo pisani odgovor Vlade, kao što se to obično dešava, jer smatram da je Vlada imala dovoljno vremena.
Amandmani su predati 8. decembra, a danas je 21. decembar, znači, potpuno dovoljno vremena da po jednoj normalnoj proceduri, kako to i Poslovnik nalaže, mi dobijemo ovde odgovore, da bismo uostalom i povukli neke amandmane, ako nas odgovor Vlade zadovolji, pa da ne gubimo vreme i ne polemišemo ovde na način na koji smo imali priliku da gledamo evo skoro više od sat i po vremena. To je moja primedba i smatram da bi predsednik Skupštine trebalo da ovakvu jednu praksu eliminiše, jer prosto nije ni svrsishodno, gubimo vreme, a svima nam je lakše da funkcionišemo na drugačiji proceduralni način.
Što se tiče amandmana na član 3. koji sam podnela, on je u suštini terminološke prirode.
Predlažem da se u članu 3. Predloga zakona u stavu 1, tačka 5) reči "ili raspolaganja" zamene rečima "ili prometa". Da bi onima koji nas gledaju, pa i poslanicima koji nisu obratili pažnju bilo jasnije, pročitaću tačku 5). Član 3. kaže - predmet hipoteke, u daljem tekstu predmet ili nepokretnost, može da bude, pa u tački 5) pravo na zemljištu koje sadrži ovlašćenje slobodnog pravnog raspolaganja, a naročito pravo građenja, pravo preče gradnje, ili raspolaganja u državnoj, odnosno društvenoj svojini.
Znači, predlažem da ovde "ili raspolaganja" zamenimo rečima "ili prometa", jer smatram da bi bilo pravilnije da se pravom na zemljištu, koje sadrži ovlašćenje slobodnog pravnog raspolaganja, u tački 5) navedenog člana, precizira tako da pored navedenog prava građenja, preče gradnje, obuhvati i pravo prometa, kako je to propisano u članu 79. i 84. Zakona o planiranju i izgradnji. Citiram sada stav 1. i 4. člana 84. zakona koji sam navela.
Kaže - na neizgrađenom ostalom građevinskom zemljištu u državnoj svojini, pravo korišćenja ima raniji sopstvenik, zakonski naslednik, kao i lice na koje je raniji sopstvenik preneo pravo korišćenja u skladu sa zakonom. Pravo korišćenja iz stava 1. ovog člana je u prometu.
Pošto je pretežni deo zemljišta, recimo u Zemunu čitava Bežanijska kosa, nacionalizovano, odnosno nalazi se u državnoj svojini, raniji sopstvenik ima na njemu pravo korišćenja i to pravo korišćenja je, prema članu 84. Zakona o planiranju i izgradnji, u prometu. Dakle, u amandmanu sam predložila da se upotrebi reč koja stoji u tom zakonu, da bi terminološki imali istu situaciju u dva zakona koja definišu ove stvari. Hvala vam.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić, a zatim ministar Parivodić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Evo kako ide rasprava o ovim amandmanima, vidite i sami da se dokazuje besmislenost ovakvog predloga člana 3. ovog zakona. Ovim amandmanom je obuhvaćena tačka 5) i ona je potpuno pravno nedefinisana ili da budem precizniji, pogrešno definisana. Vidite, ovde se kaže da je objekat zaloge pravo na zemljištu. Netačno, potpuno netačno. Dakle, gde se vrši evidencija prava, sve ću vam objasniti vrlo lepo na onom primeru koji su koristili ovi poslanici iz G17 plus.
Oni su zbog korporacije za osiguranje kredita, zbog akcija koje vode, dele kredite, odnosno ne dele čak ni kredite, nego obezbeđuju potraživanja banaka, preko one svoje korporacije koju su napravili i tu je sada njima prostor da naprave još neki ćar, neki plus i nije tu nikakav problem. Vi ste na vlasti, vi sada gledate da to uradite, uklapa se u vaš koncept, jer gde su pare, tu ste vi i sve je to u redu, sve je to poznato.
Da vas vratim ministre na onaj amandman na član 2. Vi ste nam lepo objasnili, ne valja našta definicija, nema reči - dug. Evo vam sada primer, vi malopre nas ubeđujete da ćete povodom tačke 6) objekat u izgradnji, za vas je potrebno da je izdato pravosnažno odobrenje za gradnju. Znači, čovek ima samo odobrenje za gradnju. Na bazi tog odobrenja za gradnju, po vašoj koncepciji, može da ide tamo negde i tamo negde će na nečemu da upišu to.
Kolika je vrednost tog prava gradnje, kažite mi, s obzirom da postoje neki principi koji važe za hipoteku, gde ona služi za obezbeđenje glavnog prava, glavnog potraživanja, načelo specijaliteta postoji, o tome ćemo kasnije, načelo nedeljivosti itd.
Šta će oni da upišu i gde će da upišu. Mogu da upišu, ako je recimo individualna stambena izgradnja, ako je u pitanju u gradsko građevinsko zemljište, da on ima pravo zakupa na 99 godina ili on ima pravo korišćenja tog zemljišta.
Na tom pravu ćete vi da upišete buduće pravo, odnosno pravo koje će se realizovati u budućnosti, pa će da se pojavi neka kuća. A šta ako je on uzeo kredit pod tim uslovima i vi ovako falš upišete hipoteku na pravima kao zalogu, odnosno to što predstavljate i ne ubode ni kamen, istekao rok, dospelo potraživanje banke, iz čega će ona da naplati?
(Ministar Parivodić, sa mesta: Hirograferni poverilac. To je njena odgovornost.)
Onda je to negacija hipoteke, tu sam vas čekao. Hipoteka daje pravo hipotekarnom poveriocu da iz vrednosti nepokretnosti koja je opterećena hipotekom namiri svoja potraživanja. Šta će on da namiri tu? Poslovni rizik? To nije predmet ovog zakona, ministre.
Onda je to Zakon o obligacijama. Odgovor je tačan, a pogrešena je tema. Pogrešili ste temu, pogrešili ste zakon. Vidite gde je pogrešan zakon. Sada mi objasnite, koliko košta pravo gradnje? Kažite mi, ne računam ovo ispod ruke.
(Milan Parivodić, sa mesta: 25 do 30 posto onoga što možete da izgradite po urbanističkom planu na tom delu.)
Ali, on neće da izgradi. Kako ćete da naplatite tih 25 posto? Vi upisujete kao hipoteku pravo gradnje, koje pod nekim uslovima može biti i prenosivo pravo. U našim uslovima, pošto to upravna stvar, to je više neko lično pravo. Janko Janković je dobio i odobrava se njemu na toj i toj parceli da gradi kao investitor itd, on ubode dva ašova i falš predstavi da je gradnja Đoke Đokića po osnovu uloženih sredstava itd, znate i sami, masovno se koristi. Vi im samo kažete, izvolite.
Samo polako. Sada mi kažite, koliko košta ta građevinska dozvola, koliko će Peru Perića da košta građevinska dozvola, koja će vrednost da bude. Da li mislite da ona vredi koliko vredi kredit koji je on uzeo. Ne vredi. Kako ćete vi pravo gradnje da prodate, objasnite mi, pošto vi pravo gradnje tretirate kao nepokretnost. Sada, po ovom zakonu, prodajete pravo gradnje kao nepokretnost.
Ko će da kupi pravo gradnje kao nepokretnost na tržištu. Može da se pojavi Đoka Đokić i on kaže, opština kaže, molim vas, ne možete vi da preuzmete gradnju, morate da se javite na konkurs, prošlo je godinu dana, on nije ništa ubo i istekla je građevinska dozvola. Vi ste pravo gradnje, građevinsku dozvolu, tretirali kao nepokretnost, običan papir koji ništa ne znači.
Idemo dalje, pravo preče gradnje. Evo, Ljilja je mogla da pročita iz ovog Zakona o planiranju i izgradnji, to pravo više ne postoji, može da postoji samo nešto ugovorno na nepokretnosti koje su u susvojini, gde suvlasnici međusobno regulišu neke odnose, ali to nije predmet ovog zakona i neću da pričam o tome. Kaže dalje, ovlašćenje slobodnog pravnog raspolaganja. Šta je to?
(Milan Parivodić, sa mesta: To je element prava svojine, to se odvaja od fizičkog raspolaganja, a to su dva aspekta ovlašćenja raspolaganja u pravu svojine.)
Gospodine ministre, znam, pravo raspolaganja je ovlašćenje vlasnika da može da otuđi i to je osnovno pravo, da raspolaže, da otuđi. Druga prava koja su, a to je korišćenje i upravljanje, iz ta tri prava može da se izvede čitav niz prava itd. Gospodine ministre, u zemljišnim knjigama se vrši uknjižba, predbeležba i zabeležba. Za predbeležbu je karakteristično da se vrši upis u vidu predbeležbe budućih prava na nepokretnosti.
(Milan Parivodić, sa mesta: Nedostaje još nešto.)
Sada se vraćamo na ono što je gospodin Krstin rekao, vrši se predbeležba izgradnje objekta na nekoj nepokretnosti u skladu sa građevinskom dozvolom. Da je počela izgradnja, kao što se vrši zabeležba tereta. Da li je tako? Izvršena je predbeležba u zemljišnim knjigama. Vi ste to što je predmet predbeležbe ovde definisali kao hipoteku, kao nepokretnost, a iz toga ne može ništa da se naplati.
Osnovna poenta hipoteke jeste da kada dužnik dođe u docnju, da bi poverilac svoje potraživanje, pošto ga je osigurao hipotekom, da bi svoje potraživanje realizovao, on stiče pravo da iz vrednosti nepokretnosti koja je opterećena hipotekom koja se prodaje, prvi namiri svoje potraživanje.
(Milan Parivodić, sa mesta: Prodaje se pravo, to je suština i to vi ne razumete.)
Možda ne razumem, ali vam tvrdim da vas 90 posto Srbije ne razume. Apsolutno su svi primitivno prosti, evo u sudu vas neće niko razumeti. To što ste vi kontaktirali sa nekima, to je vaše, ne ulazim u to. Samo želim da napravimo jasnu razliku šta je zaloga na pravima i potraživanjima. Ako ima elemenata, a tvrdim vam da ste ovde imali ideju oko toga, onda to selite u Zakon o obligacionim odnosima. U zakonu o hipoteci ostavite opterećenje nepokretnosti. Ništa više drugo.
Vi nama ovde unosite zbrku. Mogli ste onda bolje da uzmete zakon o ručnoj zalozi i zakon o hipoteci i da kažete, založni zakon, pa onda sve regulišite, i zalogu prava, i potraživanja, i pokretnim i nepokretnim stvarima itd. Molim vas, ovo što vi predlažete je nemoguće u praksi.
Vi formalno-pravno možete da napravite neku evidenciju, možete, napravite evidenciju da tamo upisujete sve i svašta. To vam ne sporim. Unapred vam kažem kakvi će problemi biti po pravni promet u zemlji. Ovima sam kod zakona o korporaciji za osiguranje stambenih kredita takođe ukazao na probleme. Oni su prošle godine rekli, šta vi to pričate, do septembra to ima da bude gradilište, ima da niču kranovi, ima da bude. Da li se desilo? Nije se desilo.
Vi ste pričali, od septembra meseca tigar, srpski tigar, šarplaninac, ima da se razvije, investicije itd. Šta je bilo? Šarplaninac, šarplaninac jeste. Šta su bile investicije? Nema ih. Slažem se, ne sporim osećaj, ljudi mogu da vide i ono što ne postoji. Slažem se. Nema onoga što ste vi rekli.
Sada da se vratim na ovaj amandman. Promet prava i raspolaganje nepokretnosti, formalno-pravno to je jedno te isto. To je formalno-pravno jedno te isto, ali je dobro što se tim amandmanom skreće pažnja i potencira da se ovde hipoteka ne tretira kao opterećenje nepokretnosti, nego kao opterećenje nekih prava, budućih prava i nepostojećih prava.
Ako ovo ovako radite, onda ste morali u prelaznim i završnim odredbama da dohvatite sa jednom odredbom i da stavite van snage četiri do pet članova Zakona o obligacionim odnosima koji regulišu zalogu na pravima i na potraživanjima. Slažem se da je ta materija regulisana i nekim drugim zakonima, gde se govori, kada su u pitanju hartije od vrednosti, o portfelju hartija od vrednosti itd.
Bilo bi dobro da vi povučete ovaj predlog zakona. Od ovog zakona nećemo imati nikakve koristi, nego ćemo samo imati velike štete. Ovaj zakon je u suprotnosti sa elementarnim osnovnim principima koji važe za hipoteku. Ne kod nas, nego u bilo kojoj zemlji koja se naslanja na ovo kontinentalno pravo.
Ne sporim vam, uopšte ne sporim ovo što je inicijativa G17 plus i da se putem kredita omogući stambena izgradnja, a da onaj koji gradi, da neko sredstvo obezbeđenja plaćeno. Ovde ne može to da se radi. Zašto? Taj ko bi trebalo da se legitimiše dajući hipoteku na svoje pravo nema to gde da upiše, to ne postoji u pravu. Ta vaša ideja se realizuje odgovarajućim sporazumima i instrumentima na relaciji investitor-banka kreditor-izvođač radova, pa tek onda vaš mladi do 45 godina, koji je zainteresovan da uđe u jedan sistem kredita i da dobije stan.
To se ne dotiče zakona o hipoteci. Dotiče se u onom delu gde na nekoj nepokretnosti, parceli gde treba da krene ta gradnja, stavlja se hipoteka, ali na nepokretnosti koja postoji, a različitim sistemom potraživanja prema banci i prema investitoru obezbeđuje se i banka i država za onaj deo potraživanja koji ide preko stambenih kredita.
To je potpuno druga tema od hipoteke. Tu temu uopšte ne dotičem ovom diskusijom. Samo kažem, to može da se reguliše drugim propisima i treba da se reguliše drugim propisima. Ako mislite da to regulišete ovim zakonom, činite dve loše stvari. Niti ćete ovim zakonom da izvršite obezbeđivanje tog potraživanja, a ovde će da se napravi mnogo veća šteta.
Na početku sam rekao, četiri, pet sistema postoje da se to reši što je vaša ideja, i Zakon o hipotekarnim bankama, Zakon o propisima o hipotekarnim kreditima, izmenama Zakona o hartijama od vrednosti.
To su tri puta, i izmena Zakona o obligacionim odnosima, četvrti put, gde u tu materiju koja je vama predmet interesovanja možete da intervenišete. Vi ste se uhvatili za hipoteku, za poslednju stvar koja treba da se menja u ovoj zemlji. Ne možemo mi nedostatak evidencija, loše stanje zemljišnih knjiga, činjenicu da 20 godina, bilo je nekih pogrešnih pokušaja da se nešto uradi, da se napravi centralna evidencija, da rešavamo tako što menjamo predmet zakona, što na drugi način tumačimo šta je založni objekat, što sada pravimo ovde neke gimnastike, šta je starije kokoška ili jaje, pa pokušavamo čak i da promenimo pravnu teoriju. To je pogrešan put.
Ovom upornošću kojom vi branite ovaj predlog zakona, koji je pogrešan, vi samo šaljete lošu poruku ljudima, jer ste vi ovo najavili kao nešto epohalno. Kada se čuje ova rasprava do kraja, budite uvereni da niko neće ni da pomisli da radi ove stvari, jer će biti duboko svestan u koje probleme ulazi. Mi smo vam sve probleme uvek najavljivali i uvek ste nam osporavali, pa posle dva-tri meseca dođete i kažete da smo bili u pravu, da ste stvarno pogrešili.
Mi vas samo unapred upozoravamo, zakon o hipoteci nam je potreban, on treba da se sredi na jedan klasičan način, prihvatljiv, a menjajte ove druge propise. I nama je interes da se ti propisi promene, da se to uredi, ali na jedan pravi način, da to relativno dugo traje, da to bude relativno dugo nepromenljiv propis, a ne propis koji se menja kako dođe koja vlast. To je naša ideja i inicijativa i zbog toga smo podneli ove amandmane. Ne želimo nešto da se uništi, a svesni smo toga da ništa neće da se napravi.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima ministar Parivodić.

Milan Parivodić

Moram peti put gospodinu Krasiću da objašnjavam jednu istu stvar, pa već počinjem sebe da pitam da li on neće da razume ili stvarno ne razume, jer se radi o dosta jednostavnim konceptima, a radi se o jednom odličnom pravniku, pa me prosto čudi da moram četiri-pet puta istu stvar da ponavljam.
Krenućemo iz početka. Znači, stvarna prava su ona prava koja u sebi, gospodine Krasiću, sadrže pravna ovlašćenja koja omogućavaju neposredan uticaj na stvar, kao materijalni deo prirode na kome postoji pravo svojine. Stvarna prava na nepokretnostima su ona prava koja omogućavaju neposredan fizički uticaj na nepokretnost. Pravo raspolaganja, kao element prava svojine, ima svoja dva vida ili aspekta. Jedan je fizičko raspolaganje, a drugi je pravno raspolaganje.
Koristio sam termin "pravno raspolaganje" upravo da ne bi došlo do zabune između ova dva aspekta prava raspolaganja koja predstavljaju element prava svojine. Stvarna prava na nepokretnostima, ovako kako sam ih definisao, kao prava koja u sebi sadrže ovlašćenja neposrednog uticaja na stvar, ukoliko ta stvarna prava jesu u prometu, tj. titular - imalac tih prava ima pravo raspolaganja tim stvarnim pravima, ona mogu biti predmet hipoteke. Da li vam je sad jasno, gospodine Krasiću, ili treba šesti put da objašnjavam jednu tako normalnu, logičnu stvar?
Da su se Rimljani sami držali pravnih načela, oni bi i dalje bili na zakonu 12 tablica, u 400. godini posle Hrista. Znači, pravo evoluira i ono treba da zadovolji potrebe ljudi, a ne da okuje ljude u nešto što je pre 200 godina smišljeno i što je bilo primereno u periodu pre 200 godina. Znate, možda je Marks 1840. imao ispravnu analizu političke ekonomije tog vremena, ali je od tada prošlo 170 godina, prilike su se promenile, Marks je prevaziđen. Tako i određena pravna načela bivaju prevaziđena, a argumenti koji stoje iz života objašnjavaju zašto je jedno pravno načelo prevaziđeno.
Gospodine Krasiću, tvrdim da je načelo oficijelnosti prevaziđeno načelo. Ovo sad nije presedan, da izmišljam nešto, već u Zakonu o obligacionim odnosima vi imate odstupanje od načela oficijelnosti kod ručne zaloge, gde kod ugovora u privredi, privrednik može da proda stvar iz slobodne ruke samo ako pozove poverioca nedelju dana ranije i najavi mu aukciju te stvari. Znači, već se tu odstupilo od načela oficijelnosti.
Ne treba biti fiksiran, treba čovek da zna šta je realnost i da pokuša da podrži tu stvarnost, ako je produktivna, a ne da je koči. Da bih vam potpuno razjasnio stvari, zaloga na obligacionim pravima, a obligaciona prava su potraživanja koja se sastoje od dare facere i non facere ili "pati", kao četvrtog elementa obligacije, zalaganje tih prava je uređeno Zakonom o obligacionim odnosima. Vi morate da razlikujete stvarna prava, kao prava koja omogućavaju neposredni uticaj na stvar, od obligacionih prava, gde vi od čoveka tražite određeno ponašanje, aktivno, pasivno, koje se manifestuje kroz dare facere i non facere. Nadam se da je to sada razjašnjeno.
Što se tiče amandmana u vezi da li je u prometu, da odgovorim. Mi smo se trudili ovde da koristimo građanskopravnu terminologiju i pravo raspolaganja bolje odgovara nego da je u prometu, tako da bih odbio taj amandman.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić, replika.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Gospodine Mihailoviću, meni je stvarno neprijatno, ali 17. put moram da izađem i da objasnim.
Onaj primer što sam vam rekao, kada vi i vaš Koštunica krenete da gradite na Dedinju, dobijete neko zemljište, Dinkić vam da kredit i vi dobijete građevinsku dozvolu od opštine Stari grad, i vi i vaš Vojislav Koštunica, i padnete sa vlasti, i onda date te pare koje ste uzeli na kredit od, recimo, Rajfajzen banke, date da biste se odbranili u sudskom postupku da ne idete u zatvor i ne napravite ništa, niko neće moći ništa da naplati od svog potraživanja po osnovu hipoteke. To vam je valjda jasno.
Vi ste, sa gledišta hipoteke, kao hipotekarni dužnici, pravno i poslovno neodgovorne osobe. Zašto? Zato što onaj ko vam je dao kredit nije imao gde da upiše svoju hipoteku, nema na čemu da upiše hipoteku, jer zemljište ste dobili sa pravom korišćenja, niko ne zna koliko košta to pravo korišćenja. Znate i sami da glavno pravo koje se obezbeđuje hipotekom izražava se u novcu. Verovatno znate da ono može biti i buduće, može biti i uslovno. Više bih koristio termin "sasvim izvesno i odredivo" u smislu novčane vrednosti.
Dalje da vas podsetim nešto povodom nekih principa o kojima vi pričate ovde. Postoji princip specijaliteta. On bukvalno može, kada je u pitanju hipoteka, da se definiše sa pet reči. Kaže se ovako: "Založno pravo obuhvata pojedinačno, individualno određene stvari". Jednu ili više pojedinačno, individualno određenih stvari.
Da li je za vas stvar pravo gradnje? Nije stvar, nego je pravo. Pošto je pravo, onda ide u Zakon o obligacionim odnosima, a ne može da ide u zakon o hipoteci, jer ono tretira samo nepokretnosti. Upis nekih ovlašćenja hipotekarnog poverioca da namiri svoje potraživanje iz jednog sredstva obezbeđenja koje se zove hipoteka, da iz vrednosti nepokretnosti koja se iznosi na prodaju namiri svoja potraživanja, a ako nešto ostane, vraća se hipotekarnom dužniku, odnosno vlasniku nepokretnosti, da budem precizniji, pošto i treće lice može biti vlasnik nepokretnosti.
Vi mene sedamnaesti put obaveštavate ovde kako nepokretnost znači pravo na nepokretnosti. To znači da čovek ima pravo korišćenja i raspolaganja. To mene uopšte ne interesuje. Zakon o hipoteci interesuje definicija i definisanje, označavanje da se to pravo poverioca upisuje na nepokretnosti. Lepo ste rekli uvati se, da se vidi, drži se, ne može da se pomeri, nepokretna stvar.
Pomogli smo vam da se objasni, pa smo rekli poljoprivredno zemljište, gradsko građevinsko zemljište, objekti, hale, garažna mesta, stanovi, poslovni prostor itd. Na tome se upisuje i tu uopšte nema nikakav značaj sa gledišta hipoteke u čijoj je svojini. Svojinsko pitanje se ovde uopšte ne postavlja. Pošto se ne postavlja svojinsko pitanje, onda se ne postavlja pitanje prava koje ima nn lice prema određenoj nepokretnosti, a vi nama uporno pričate o pravima prema nekoj nepokretnosti.
U članu 3. stav 1. tač. 5) i 6) nema čak ni nepokretnosti. Vi meni sedmi put izlazite ovde, nešto mi glumite, kako se nervirate. Molim vas, idite u biblioteku pa pročitajte gde se upisuje hipoteka, šta znači hipoteka. Ne sporim založno pravo na pravima i potraživanjima, ali nije mesto u ovom zakonu, nego vam kažem u Zakonu o obligacionim odnosima ili u propisima koji regulišu poslovanje hipotekarnih banaka i hipotekarnih kredita.
Vi opet meni gurate ovde i vrtimo se ovde dva sata oko nečega, a vrtimo se samo zbog toga što nećemo da vam dozvolimo da upropastite jednu stvar, a ne sprečavamo vas, menjajte Zakon o obligacionim odnosima, donosite nove propise koji regulišu zalogu na pravima i potraživanjima, ali ne dozvoljavamo ovo da dirate jer ništite osnovne principe.

Whoops, looks like something went wrong.