ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 19.05.2006.

9. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

9. dan rada

19.05.2006

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:15 do 16:20

OBRAĆANJA

Radojko Obradović

Demokratska stranka Srbije | Predsedava
Da li se još neko javlja za reč? (Ne.)
Na član 14. amandman je podneo poslanik Nemanja Šarović.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? Reč ima narodni poslanik Zoran Antić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Antić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, amandman Nemanje Šarovića na član 14. je izuzetno važan, jer pokazuje bitnu razliku između koncepta koji je predložen ovim zakonom i onoga što SRS očekuje od ovog zakona.
Ona, pre svega, očekuje odgovornost svih učesnika na finansijskom tržištu i baš iz tog razloga pročitaću vam amandman koji je podneo Nemanja Šarović.
Smatramo da tačka 3) u stavu 1. treba da se briše, a da tu problematiku treba da određuje poseban zakon.
Što se tiče tačke 3), ceo član se odnosi na povlačenje saglasnosti za izbor članova uprave društva za upravljanje. "Komisija povlači saglasnost za izbor direktora, odnosno člana uprave društva za upravljanje, kada utvrdi da je", a pod tačkom 3) se kaže – "izvršio težu povredu odredaba ovog zakona, pravila poslovnog morala, savesnog poslovanja i pravila o upravljanju rizikom ili na drugi način teže ugrozio interese članova, odnosno akcionara investicionog fonda kojim upravlja to društvo za upravljanje".
Mislim da je problematika odgovornosti investicionog savetnika i menadžmenta preduzeća od izuzetnog značaja da bi uopšte zaživeli investicioni fondovi i da je u samom zakonu toj problematici posvećeno jako malo prostora, što pokazuje nedorečenost ovog zakona naspram onih odredaba koje su poprilično opisne baš u ovom delu, gde bi trebalo da imamo mnogo jasniju regulativu kojom bi se ohrabrilo investiranje i onemogućile bilo kakve zloupotrebe koje se često javljaju, naročito na ovako nerazvijenim finansijskim tržištima, kao kod nas i u zemljama u okruženju.
Kako bi ojačali poverenje u te investicione fondove, SRS predlaže da se posebnim zakonom, koji treba da proprati ovaj zakon o investicionim fondovima, reguliše obaveza prava i sankcioniše ponašanje investicionih savetnika, a i menadžmenta društva za upravljanje investicionim fondovima, jer je, kao što rekoh, savesno poslovanje izuzetno bitno, potpomaže razvoj finansijskog tržišta i podstiče poverenje građana, eventualnih investitora, kao i malih investitora, u finansijsko tržište.
Nažalost, često se javlja situacija kod investicionih fondova, kada su u pitanju manji fondovi gde su troškovi poslovanja i provizije koju menadžment pojedinih fondova sebi prigrabi veće od dividende, od zarade tog fonda, da se to knjigovodstveno falsifikuje, prikazuje na drugačiji način i da čak, kroz nominalnu vrednost investicionih jedinica, može često da dođe do velike pljačke one imovine koju su građani uložili u same investicione fondove. Zbog toga je vrlo bitna savesnost u poslovanju ovih fondova i mislim da je, što se tiče ovog zakonskog projekta, jako loše odrađena.
Najčešće se javljaju problemi kod međusobnog trgovanja investicionih fondova, gde oni između sebe trguju po cenama koje su više nego što su zvanično na finansijskom tržištu, na berzi, a i tarifnik po kome naplaćuju svoje usluge, tarifnik provizija, ukoliko je u dovoljnoj meri kontrolisano od Komisije za hartije od vrednosti, može bitno da ošteti sve ulagače u investicione fondove.
Prema tome, razlog za ovakav zakon i te kako postoji. Ozbiljan problem za postojanje ovog zakona napravljen je propustom da se ovakav zakon ne predloži paralelno sa Zakonom o investicionim fondovima. Ceo ovaj zakonski projekat, i ovakav kakav je, može biti bitno iskompromitovan ponašanjem investicionih savetnika i menadžmenta.

Radojko Obradović

Demokratska stranka Srbije | Predsedava
Da li se još neko javlja za reč? Narodni poslanik Veroljub Arsić.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo poslanici, isto kao što se Komisiji daju široka ovlašćenja prilikom davanja saglasnosti za izbor direktora i članova uprave za društvo za upravljanje, tako joj se i u članu 14. daju široki uslovi i široka ovlašćenja da povuče tu svoju saglasnost, pa se kaže u članu 14 – "Komisija povlači saglasnost za izbor direktora, odnosno člana uprave društva za upravljanje kada utvrdi da je:
1) odluka doneta na osnovu neistinitih i netačnih podataka; (Neko je falsifikovao određenu dokumentaciju, dobio je saglasnost na osnovu lažno prikazanog stanja, na osnovu toga nemamo ništa protiv da izgubi saglasnost, odnosno dozvolu za rad.)
2) u međuvremenu prestao da ispunjava uslove iz člana 12. ovog zakona".
(Uslovi su da nije pravosnažno osuđivan za krivična dela protiv radnih odnosa, privrede, imovine, pravosuđa, javnog reda, pravnog saobraćaja, službene dužnosti, mita i korupcije, kao ni za krivična dela i privredne prestupe utvrđene zakonima kojima se uređuju tržišta i hartije od vrednosti, privatizacija, osiguranje banaka i drugih finansijskih organizacija. To je sasvim dovoljno.)
3) izvršio težu povredu odredaba ovog zakona (a to već piše u članu 12. i u prethodnoj tački), pravila poslovnog morala, savesnog poslovanja i pravila o upravljanju rizikom ili na drugi način teže ugrozio interese članova, odnosno akcionara investicionog fonda kojim upravlja to društvo".
Sada, negde je napisan zakon o poslovnom moralu? Da li ga negde ima? Da li je objavljen u nekom "Službenom glasniku"? Da li je napisana uredba o poslovnom moralu? Da li ima nje u nekom "Službenom glasniku"?
To vam liči na onu odluku koju donose lokalne samouprave na osnovu konferencije stalnih gradova o tome kako funkcioneri lokalnih samouprava treba da se ponašaju. Takve gluposti. Osnovni moral ima mehanizama kako se od toga štiti i kako se insistira na tom poslovnom moralu. Vratićemo se kasnije.
"Savesnog poslovanja"; a kakvo je to savesno poslovanje? Dolazi svaki dan na posao? Ne kasni na posao? Da ne odlazi ranije sa posla? Da radi prekovremeno? I "pravila o upravljanju rizikom"; a kojih pravila? Rizik u svakom poslu postoji. U svakom sklapanju ugovora, gde i jedna i druga strana imaju želju da ostvare dobit, pod određenim uslovima.
A koji su to uslovi, da zaradi i jedna i druga strana. Pod određenim uslovima, kada dođe do poremećaja na tržištu i koja ne mogu da se očekuju i predvide, često nijedna strana ne zaradi i obe su na gubitku, ili zaradi jedna, a druga ne, itd.
Koji je to poslovni rizik? Da li smatrate da je poslovni rizik ukoliko mediji stalno vrše pritisak na Narodnu banku Srbije da treba da se izvrši denominacija dinara, da treba dinar da se uskladi sa cenom u EU, da treba da se poveća vrednost evra.
Guverner Narodne banke, ministar finansija izlaze u javnost i kažu: ne, od toga nema ništa, neće biti vršena denominacija, neće dinar da padne.
Na osnovu toga čovek donosi odluku i svestan je poslovnog rizika, na osnovu saopštenja zvaničnih predstavnika vlasti. Ulazi u posao, zarad neke mutljavine, kako je ova vlada spremna da radi, a pogotovo kada je u pitanju skok i pad dinara, jednostavno dinar padne i izgube na tržištu.
Hoće li taj direktor zbog toga da bude sankcionisan? Verujem da će Komisija da kaže: nije trebalo da slušaš ministra, ni guvernera, ti si čovek koji je stručan za to i moraš da predvidiš da će dinar da padne. Da li je to taj rizik koji bi trebalo direktor i član uprave da preuzmu na sebe?
Dalje, "ili na drugi način teže ugrozio interese članova, odnosno akcionare investicionog fonda kojim upravlja to društvo za upravljanje". Sada, kako to se rešava? To je materija koja se rešava sama od sebe.
Društvo za upravljanje živi od provizije i na osnovu vođenja određenih investicionih fondova, na osnovu toga živi. Ako je nepodobno, nepouzdano, nestručno, nekvalifikovano, zar mislite da će stvarno neko njima da da svoj novac i poveri im da upravljaju njime i da zarađuju? Neće niko.
Hoće li vlasnici društva za upravljanje da drže nesposobnog direktora koji će da upravlja na određen način i njihovim novcem, odnosno da zarađuje za njih? Neće, oni će prvi da krenu na njega kroz mehanizme koji postoje i koji su regulisani zakonom o privrednim društvima.
Vi samo dajete saglasnost na izbor direktora, a njihova međusobna odluka akcionara jeste hoće li direktora da postavljaju na skupštini ili će to da uradi upravni odbor, tj. da li će skupština da razrešava direktora ili neće.
Vlasnici društva za upravljanje će svakako da intervenišu, jer oni su najviše na gubitku. Gube poslovnu reputaciju, gube zaradu. Tako je to na tržištu.
Tržište na osnovu konkurencije reguliše ko je dobar, a ko nije. Ko je sposoban, a ko nije. Ko je poslovno moralan, a ko ne. Samo sebe reguliše. Na svakom tržištu, na tržištu hartija od vrednosti je borba za opstanak, borba je svakog dana.
Sigurno je da niko neće da trpi nesposobne, moralno nepodobne, koji ne poštuju pravila poslovnog morala, savesnog poslovanja i pravilo upravljanja rizikom. Neće, sami vlasnici će to da raščiste sa njim. Neće mu ni dati priliku, neće stići do Komisije da to ona procenjuje. Rešiće to začas, za dva-tri minuta, i ne treba im više.

Radojko Obradović

Demokratska stranka Srbije | Predsedava
Da li se još neko javlja za reč? (Ne.)
Na član 17. amandman je podneo poslanik Vojislav Milajić.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.) Reč ima poslanik Zoran Antić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Antić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, na član 17. Predloga zakona amandman je podneo kolega Vojislav Milajić. Ovaj amandman u potpunosti pokazuje nedorečenost ovog zakona.
Činjenica je da su kroz član 17. dati uslovi i potpuno je razjašnjeno šta se podrazumeva i šta se uređuje pravilima poslovanja kod društva za upravljanje. Pobrojano je nekih devet uslova koje je potrebno ispuniti, a sasvim je nepotreban stav 2, na koji je amandman podneo moj kolega Vojislav Milajić i koji glasi da, nakon svega ovoga što sam već unapred rekao, bližu sadržinu pravila poslovanja uređuje Komisija.
Znači, pored svih pravila koja su pobrojana u članu 17, Komisija za hartije od vrednosti daje sebi za pravo da eventualno kroz neka dodatna pravila potpunije uređuje pravila poslovanja. To se krši sa nekom elementarnom preduzetničkom logikom, jer odluka da se uđe u bilo kakav posao, pa i da formirate društvo za upravljanje, podrazumeva da morate da znate pravila poslovanja da biste ušli u taj poslovni rizik. Nepotrebno je ostavljati Komisiji diskreciona prava kojima može bitno da naruši prava pojedinih društava za upravljanje i da stvori nejednakost između tih društava.
Prema tome, predlažem poslanicima da u danu za glasanje, u svakom slučaju, prihvate amandman mog kolege, jer je neophodno da dobijemo što jasniji i što precizniji zakon o investicionim fondovima.

Radojko Obradović

Demokratska stranka Srbije | Predsedava
Hvala.
Da li se još neko javlja za reč? (Da.) Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo poslanici, jedan deo u članu 17. reguliše pravilo poslovanja društva za upravljanje i šta se time uređuje.
U stavu 2, opet se vraćamo, kaže se: "Bližu sadržinu pravila poslovanja uređuje Komisija". Taj deo teksta, stav 2, narodni poslanik Vojislav Milajić tražio je da se briše. Vlada, kao i sve ostale amandmane SRS, i prethodne, i ove o kojima će tek biti rasprave, odbija.
Obrazloženje kaže: "Zakonom se propisuju osnovni kriterijumi koje treba da ispunjavaju pravila poslovanja, dok bližu sadržinu navedenih pravila propisuje Komisija. Pravila poslovanja društva za upravljanje predstavljaju osnovni dokument na kojima se bazira buduće poslovanje društava za upravljanje, pa stoga njihova detaljna sadržina mora biti predmet regulisanja podzakonskog akta Komisije".
Ako stvarno smatrate da je to tako, ako to predstavlja osnovni dokument, kako kažete, onda je to ipak trebalo da bude regulisano zakonom, jer ako su to osnovna dokumenta, a zakoni jesu, osnovni zakon je Ustav i iz tog zakona proizilaze svi drugi zakoni, ne možete da očekujete da će neki osnovni dokument da proizađe iz podzakonskog akta.
Dobar razlog postoji za to, podzakonski akt nije teško promeniti, a reč je o osnovnoj materiji kojom se nešto reguliše, bar ste vi to tako propisali.
Da li to znači da će Komisija za hartije od vrednosti, od slučaja do slučaja, od potrebe do potrebe, da menja ta zakonska akta, pa čak i kako kažete – osnovna dokumenta na kojima se bazira buduće poslovanje društva za upravljanje.
Da se vratimo na član 17. i pročitamo šta su to pravila poslovanja društva za upravljanje. "Pravilima poslovanja društva za upravljanje uređuju se:
1) poslovi koje obavlja društvo za upravljanje, uslovi i način njihovog obavljanja;
(To je ono što je materija koja ulazi u interni propis samog društva za upravljanje i to može da se definiše u osnivačkom aktu, u unutrašnjim pravilima, a može i Statutom ukoliko je to nekome potrebno, ukoliko vlasnici društva za upravljanje smatraju da im je potreban Statut. Hoće li sada Komisija za hartije od vrednosti da određuje šta sve tamo mora da piše? Mislim da su to ipak unutrašnja prava samog vlasnika.)
2) međusobni odnosi društva za upravljanje i članova, odnosno akcionara investicionog fonda;
(To bi već moglo da se nazove da je mešanje i u sam način sklapanja posla, jer je ovde ipak reč o jednom poslu. Društvo za upravljanje upravlja investicionim fondom ili nekim drugim fondom. Hoće li Komisija da ulazi u detalje njihovog međusobnog dogovora koji moraju da regulišu pismenim ugovorom? Mislim da Komisija ne bi trebalo da ima ta ovlašćenja da ulazi u pismene ugovore dva učesnika na tržištu hartija od vrednosti, fondova itd.
Da li to znači da će Ministarstvo finansija, odnosno Poreska uprava svaki put da ulazi u bilo koji dužničko-poverilački odnos kada se sklapa ugovor o nekoj saradnji? Naravno da neće. Ostavite taj deo posla, to je posao iz interesa. I jedna i druga strana sasvim sigurno znaju i te kako dobro da se štite, pogotovo da štite svoje interese.)
3) način i uslovi pod kojima članovi uprave i zaposleni u društvu za upravljanje mogu ulagati svoja sredstva u investicione fondove kojima upravlja društvo za upravljanje;
(Tu je već problematično i ova odredba ne bi trebalo da stoji u zakonu, jer je moguće ostvariti sukob interesa. Naravno da članovi uprave i zaposleni u društvu za upravljanje znaju kako koji investicioni fond kojim upravljaju stoji i naravno da znaju koliko mogu da zarade u tom poslu van osnovne delatnosti, a njihova osnovna delatnost jeste da upravljaju investicionim fondovima, a ne da ulažu u njih.)
4) administrativne i računovodstvene procedure;
(Već imamo od istog predlagača Zakon o računovodstvu i reviziji. Komisija se već nalazi u Zakonu o računovodstvu i reviziji. To se reguliše tim zakonom. Potpuno je nejasno šta hoćete sa tim.
Znači, da Komisija bliže određuje šta su to administrativne i računovodstvene procedure. To se reguliše Zakonom o računovodstvu i reviziji. Hoće li da se prepisuje Zakon ili će to bliže da urede Zakonom o računovodstvu i reviziji, bez obzira da li je ovaj izglasan ili ostaje stari na snazi i pretrpi neke izmene.)
5) kontrolne i sigurnosne mere za obradu podataka i njihovo čuvanje". Verujte da, kada su u pitanju poslovne banke, niste još odredili kakve su kontrolne i sigurnosne mere da štite novac ili hartije od vrednosti koje imaju u svom trezoru;
(Pošto sada imamo elektronsko plaćanje preko interneta, opet to nije nekim podzakonskim aktom regulisano, naravno da banke same sebe štite, a ovde će društva za upravljanje sama sebe da štite bolje nego Komisija. Budite u to uvereni. To je jedan od uslova opstanka u tom poslu kojim se bave.)
6) sistem interne kontrole".
Šta se tu podrazumeva? Interna kontrola jeste ona kontrola koju nadležno pravno ili fizičko lice, koji ima vlasnički ili upravljački deo, naredi zaposlenima kada će da se radi interna kontrola. Ako to već određuje Komisija za hartije od vrednosti, kao i uslove kako se to radi, onda to više nikako ne može da se nazove unutrašnja kontrola, već spoljna kontrola, jer je nameće jedan državni organ.
Sada je samo pitanje, hoće li državni organ da poveruje toj kontroli radnika i samog lica koje se kontroliše, odnosno izveštaju, ili će da pošalje nekog nadležnog iz svog resora koji će da izvrši tu kontrolu.
U svakom slučaju, ko god da vrši tu kontrolu, bilo nadležna inspekcija, zaposleni u tom pravnom licu, ako je naredio državni organ, nikako više ne može da bude unutrašnja kontrola.

Radojko Obradović

Demokratska stranka Srbije | Predsedava
Da li se još neko javlja za reč? (Ne.) Završavamo prepodnevni deo rasprave. Nastavak rada u 15,00 časova.

(Posle pauze –15,00)

 

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Dame i gospodo poslanici, nastavićemo rad, samo malo da sačekamo dok siđu i poslanici koji eventualno žele da učestvuju u radu. Moraću još malo da pozvonim, izvinite.

Dame i gospodo, pre svega, još jednom dobar dan. Nastavljamo rad i odmah na početku da vas obavestim, prema članu 85. stav 1. i 4, danas ćemo raditi samo do završetka rasprave u pojedinostima tačke koja je upravo na dnevnom redu, dakle Predloga zakona o investicionim fondovima, a izuzetno, kao što sam juče najavio, dame i gospodo poslanici, nastavićemo u ponedeljak, u 10,00 časova, raspravom u pojedinostima 9. tačke dnevnog reda – Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, koji je podnela Vlada Republike Srbije. U odnosu na to, rasporedite svoje vreme i organizujte svoje učešće u radu.

Na član 21. amandman je podneo poslanik Zoran Antić.

Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Da li neko želi reč? (Da.) Reč ima poslanik Zoran Antić.