OSMO VANREDNO ZASEDANjE, 13.09.2007.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMO VANREDNO ZASEDANjE

3. dan rada

13.09.2007

Sednicu je otvorio: Oliver Dulić

Sednica je trajala od 10:05 do 19:00

OBRAĆANJA

...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Vlado Sekulić, a zatim Oto Kišmarton. Izvolite.

Vlado Sekulić

Dame i gospodo narodni poslanici, Sporazum CEFTA je završni udarac u razaranju srpske privrede i radi ispunjenja političkog naloga, a ne radi regionalne saradnje, kako se želi prikazati od strane Vlade.
Akcioni plan je bio preduslov za Sporazum CEFTE, jer je to još jedan od uslova za ulazak u EU, kako tvrde i ministar Dinkić i Vlada. To je još jedan eksperiment u nizu, na koji Vlada Republike Srbije pristaje ne vodeći računa o interesima Srbije i srpske privrede. Od 2000. godine ova vlast pristaje na sve štetne sporazume uvek sa objašnjenjem – još ovo da se uradi i primiće nas u Evropsku uniju.
Tako je i gospodin Dinkić prezentovao juče Sporazum CEFTE kao nešto što će doneti preporod Srbiji i srpskoj privredi, po njemu, kao članica CEFTE mi njima izvozimo 30% naše robe, a uvozimo 8%, raste izvoz u prvih šest meseci. Predviđa se formiranje slobodne trgovine, neće biti carina, a na našim proizvodima će pisati made in CEFTA. Vrhunac je da će se srpska preduzeća od 2010. godine imati isti tretman ponuđača u zemljama članicama CEFTE.
To je sada stvarno već totalno deplasirano jer znamo i sami, kao što su i naši prethodnici govorili, kakav je odnos prema našoj robi u Hrvatskoj ili bilo kojoj državi koja je članica CEFTE. Istina je da su članice CEFTE zemlje bivše Jugoslavije, koje su se na krvav način otcepile od nas na štetu srpskog naroda, pa sada kada nemaju tržište mi im služimo kao tranzitna stanica do Evropske unije i pruža im se mogućnost da ekonomski ojačaju na štetu Srbije.
Oni će ojačati, a mi ćemo ostati upropašteni. Srpska privreda će propasti, a kada to oni budu uradili oni će biti primljeni u Evropsku uniju, a Srbija će biti sve siromašnija. Tada građani Srbije treba da veruju ovoj vladi da je to cena koju treba da plati za ulazak u Evropsku uniju.
Istina je da Srbija ima deficit sa Hrvatskom od preko 40 miliona dolara, to je gospodin Dinkić prikazao kao da mi imamo suficit prema svim ostalim članicama. Samo sa Hrvatskom imamo deficit od preko 40 miliona dolara. Bosna i Hercegovina, koja je potpisnica, prva se ne pridržava i uvodi carine na naše proizvode, naročito u delu prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda.
Voleo bih da mi gospodin Dinkić odgovori, iako nije tu, koji je to impozantan suficit ostvaren sa Moldavijom, Crnom Gorom ili Makedonijom. Šta tek treba reći za potpisnike UNMIK – Kosovo. Mislim da je to stvarno najveća sramota za srpsku javnost uopšte i srpsku privredu da ćemo imati, da već imamo na našem tržištu – već su se pojavili proizvodi, televizori, gde piše made in Kosovo, u našim veleprodajama, tako da su oni već krenuli. Sada bi trebalo, one koji ubijaju naš narod i isteruju naš narod, da ih podržavamo i da im dozvolimo da izađu na naše tržište, da ojačaju na štetu srpske privrede i na štetu svih građana Srbije.
Kada je Vlada razmišljala o Sporazumu CEFTA, pre toga svaka normalna vlada bi prvo ojačala svoju privredu, napravila bi konkurentsku robu, kvalitetne proizvode, predvidela bi zaštitne mere koje bi trebalo da se ugrade, da jednostavno naša privreda ne trpi gubitke i sve ostalo što bi bilo normalno da se uradi, oni za sedam godina nisu uspeli da ojačaju privredu. Nisu uspeli da zaustave ubrzani rast spoljnotrgovinskog deficita koji je povećan, na isti period od prošle godine, za 46,2%. Deficit za prvih sedam meseci, to nije hteo gospodin Dinkić da kaže, jeste pet milijardi. Inflacija je planirana do 6%, a bićemo srećni svi građani Srbije ako se zaustavi na 9%.
Gospodin Dinkić je do pre neki dan drugu priču pričao. Govorio je da priznaje da je problem broj jedan naše spoljnotrgovinske razmene prekomeran uvoz. Citiraću gospodina Dinkića: ''Država ne može mirno da gleda na to da uvoz raste po stopi od 43,8%, kao i da se uvozom uvećava deficit''. Znači ono što je on rekao, ovakvim Sporazumom CEFTE još više se produbljuje i još više ćemo imati deficit. Prva je Hrvatska i sve ostale države kojima je interes naše tržište. Naše tržište je interes i da uđu na naše tržište, a samim tim će ugasiti i ovu našu teško napaćenu privredu.
Koliko je ova strana trgovinskog bilansa ozbiljna najbolje svedoči podatak da je za prva četiri meseca za uvoz potrošeno 5,2 milijarde dolara, dok je u istom periodu prošle godine Srbiju koštao uvoz 3,5 milijarde dolara. Uvoz je rastao po stopi od 21,8% što je bilo duplo brže nego stopa rasta izvoza. Struktura izvoza je ostala nepromenjena. Na prvom mestu je uvoz energenata, za koji je do sada bilo izdvojeno blizu 580 miliona dolara. Država mora da što pre ponudi izvoznu strategiju i da definiše ključne sektore koji će pomagati, jer se može dogoditi da na kraju godine dočekamo situaciju sa trgovinskim deficitom većim od osam milijardi.
Što se tiče ovog dela koji obrađuje duvan nešto vrlo kratko ću kazati, u stvari neću o duvanu govoriti, već ću govoriti u nastavku.
Ovaj sporazum CEFTE je stvarno nešto što će dovesti u kolaps srpsku privredu, odbiće strane investitore, naši radnici će ostati na ulici, a država će ostati bukvalno bez para.
Postavljam pitanje, kome je stvarno u interesu da se potpiše CEFTA? Ko će imati koristi od ovog sporazuma, a nameće se i odgovor da će imati koristi mali broj ljudi koji dobro profitiraju od ovog uvozničkog lobija. Jednostavno, možda će se dodvoriti Vlada i njihovi predstavnici u svojoj utopističkoj ideji da se priključimo Evropskoj uniji, a to će biti sve na štetu srpskog naroda i srpske privrede.
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Oto Kišmarton, a zatim Nebojša Stefanović.
(Zoran Krasić, sa mesta: Može po Poslovniku, vrlo je važno?)
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Može po Poslovniku, izvolite gospodine Krasiću. Vrlo je važno.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Gospodine Albijaniću, nadam se da vidite koliko je važno kada predlagače zakona zastupa neko ko je kompetentan. Znači, to je onaj isti član od juče. O čemu se radi?
Sudeći prema državama koje su potpisnice ovog što vi nazivate CEFTA – centralna Evropa, države, slobodna trgovina i tako dalje. Međutim, ja ne znam od kada je Srbija u centralnoj Evropi. Nekada smo bili SFRJ. Veliki broj potpisnika su bivše republike SFRJ, pa su onda nastale države. Pa kada se krenulo na novo rasparčavanje, gospođo, nas su nazvali zapadni Balkan, je li tako beše? Zapadni Balkan, sećate se. Pet godina pričaju o zapadnom Balkanu – države zapadnog Balkana treba zajednički da budu primljene u Evropsku uniju, krstili smo se i levom i desnom rukom šta je to: zapadni, južni, severni, istočni, kakva je ta podela Balkana.
Sudeći prema tome kada je nastala ta CEFTA, ko je sve otpao iz te CEFTE zato što je došao na viši nivo slobodne trgovine, ostao je samo zapadni Balkan. Ovo zapadni Balkan zbog Tanje Miščević, pošto ona to bolje razume, ona ne bi mogla da razume ako se kaže Balkan ili ako se kaže srpske zemlje itd.
Što se mene lično tiče, ''velika Srbija'' je jedna vrlo lepa regionalna asocijacija svih srpskih država, koja može da bude u zoni apsolutno slobodne trgovine i jedinstvenog tržišta i tako je najpodobnija za ulazak u EU. Da vam objasnim o čemu se radi. I pre 1990. godine, SFRJ, ona i onakva je bila prototip jedne EU. Jedinstveno tržište, valuta, nije bilo nikakvih problema u protoku robe, kapitala, društvene svojine, Saveza komunista, kadrova itd. To im se nije sviđalo, pa su malu EU razorili.
Predlažem gospodinu Koštunici da selektivno pristupi ovome i da promeni naziv, da to bude sporazum o slobodnoj trgovini srpskih država na Balkanu, ovo što je ostalo.
To je najbolji dokaz da je srpski narod jedinstveno sposoban za EU. Nema nikakvih ekonomskih barijera.
Znam da će da me podrže svi ekonomisti u zemlji. Znate zbog čega? Zato što je za proteklih 250 godina politika sinonim za reč ekonomija. Ovde nema ničega nestručnog, lošeg, ovo je ekonomski najopravdanije. Zašto? Na ovoj teritoriji, o kojoj sam ja pričao, nad kojom se vi zgražavate kada se kaže Karlovac-Karlobag-Virovitica, znam da se već ježite itd, to je dobra granica za jedno novo ekonomsko tržište blagostanja svih građana koji žive na toj teritoriji, bez bilo kakve diskriminacije. Nema da se muče da menjaju valute, nema nikakvih problema, nema stranaca, nema zakona o zapošljavanju stranaca itd.
Znači, ekonomsko opravdanje postoji, postoji spremnost da se usvoje svi ekonomski prihvatljivi propisi, vrlo slični ili identični oni koji, recimo, važe u Francuskoj, cenim Francusku kao lidera u EU, njih baš briga za EU, oni gledaju svoj interes, u prevodu da vam kažem. Oni to ne kriju, oni to javno kažu. Tako treba i mi da se ponašamo.
Gospodine Albijaniću, da biste vi to bolje shvatili, da nam je ovde kompetentan predstavnik Vlade onda bi nam reko kakve mi veze imamo i CEFTA i kako mi geografski regionalno možemo da budemo sa teritorijom Poljske, Češke, Slovačke itd, jer je izvorno tamo nastala ta CEFTA. Pa je otpadanjem svedeno na to, ali nije promenjen naziv. Ako već nešto treba da normalno geografski izgleda, evo ponudio sam vam odvratnu alternativu da se to zove zapadni Balkan, za to neću da glasam, ali bih predložio Koštunici, pošto je on nacionalista, da prepravi ovo slobodno ekonomsko tržište ''velike Srbije''. Evo, svi radikali će to da prihvate, to vam garantujem.
Neka mi neko od geografa objasni o čemu se radi kada se koristi CEFTA za zapadni Balkan ili za Srbiju. Kakve mi geografske veze imamo sa Češkom, Poljskom, Moldavijom, objasnite mi, molim vas. Samo još jednu stvar, podsetite se malo kako izgleda ta karta ovih država koje su ovo potpisale. Je l' ne primećujete da su Mađarska i Bugarska nas odvojile od Moldavije? Moldavija je u ovom sporazumu. To bi bilo kao nešto celina plus. Nije to 17 plus.
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Hvala vam, gospodine Krasiću. Reč ima narodni poslanik Oto Kišmarton.
...
Srpska radikalna stranka

Oto Kišmarton

Dame i gospodo, dragi prijatelji, poštovani poslanici, o CEFTI smo dosta toga čuli. Radikali su se pripremili lepo. Pitanje je sad kad razgovaramo o nečemu da li neki materijal da prihvatimo ili ne, koje su to prednosti zbog čega bi trebalo glasati da se prihvati ovaj sporazum ili zbog čega ne treba. Od strane ministra smo upoznati koje su to prednosti, ali, nažalost, ništa nije rekao od toga kakve negativne posledice CEFTE mogu biti. Od prednosti je rekao da će se postići regionalne privredne korporacije, to je lepo.
Omogućiće se lakši izvoz i slobodna trgovina, i to je lepo. Ono što je najvažnije, što je istaknuto kao najvažnije, to je što će ubrzati proces integracija u EU, odnosno kako kažu atlantske integracije, za narednih 25 godina i to će se desiti.
Pitam se zbog čega žurimo i ispunjavamo sve uslove EU, zbog čega želimo da se prikačimo za voz koji nas neće? Zašto se ne okrenemo zemljama koje hoće saradnju sa našom zemljom, koje hoće saradnju na ravnopravnim osnovama?
Naša Vlada kaže da potvrda o tome kolika je korist od CEFTE jeste to da su zemlje koje su bile članice CEFTE ušle u EU, međutim, kao što sam rekao, ništa se ne govori o mogućim negativnim posledicama učlanjenjem u CEFTU.
Na primer, kao prvo, nagli rast; može doći do naglog rasta uvoza svega i svačega, što je već i sada prisutno na našem tržištu. Drugo, svakako sa ukidanjem carina će se smanjiti i carinski prihodi zemlje. Kao treće, povećaće se konkurencija u pojedinim oblastima. Konkurencija je dobra i potrebna za zemlju koja je jaka, privreda koja može to da izdrži. Mi, nažalost, nemamo nikakvu zaštitu, niti u poljoprivredi, niti u industriji.
Mi smo ovih godina svedoci dešavanja da su najbolje srpske firme prodate hrvatskim i slovenačkim tajkunima. Hrvati i Slovenci su preuzeli kontrolu nad najboljim delom srpske industrije, dobili su najbolje lokacije za svoje tržne centre i supermarkete i pokupovali hiljade hektara srpske zemlje. Zahvaljujući bivšoj i sadašnjoj Vladi i političkoj eliti, Hrvati i Slovenci su preuzeli najuspešnije srpske firme, "Soko Štark", "Frikom", "Dijamant", "Somboled", livnice, silose itd. Građani Srbije znaju u svojim mestima koje su sve to firme koje su preuzele strane države.
S druge strane, treba pogledati koje su to srpske firme koje su prisutne na slovenačkim i hrvatskim tržištima. Skoro da ih nema. Ima ih veoma malo. One koje su prisutne doživljavaju bojkot na tim stranim tržištima od strane potrošača. Zato kažem da tzv. srpski eksperti nemaju nikakvu ekonomsku strategiju. Naši eksperti nemaju viziju o razvoju naše države, imaju samo viziju kako da napune svoje džepove parama itd.
Četvrto, otvaranjem tržišta i malverzacija uvoza dovodi nezaposlenosti i pada domaće proizvodnje. Za to je dobar primer Mađarska. To mi je najbliže, jer često idem tamo i znam kakva je situacija, da su im domaće firme zatvorene, a na trništu su strane robe.
Slobodan protok roba i kapitala u Srbiji, koja je trenutno, nadam se, ne još dugo, u lošoj ekonomskoj situaciji, ne može doneti ništa dobro već samo pogoršavati ovu lošu situaciju.
Liberalizacija tržišta dobro može doneti samo razvijenim zemljama koje imaju jaku ekonomsku i vojnu moć, koje imaju dominantan položaj na tržištu.
Čak i te razvijene zemlje štite svoju privredu, kao i u Evropskoj uniji što se štiti poljoprivreda. Neke zemlje, kao i naša Srbija, još uvek veruju u bajke o globalizaciji ili su naterani da veruju u to, i dalje slede put ulaska u Evropu uniju. Hvala.
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Nebojša Stefanović, a zatim Nikola Savić.
...
Srpska radikalna stranka

Nebojša Stefanović

| Ministar odbrane
Dame i gospodo, danas smo posle dužeg vremenskog perioda prvi put u prilici da ozbiljno razgovaramo o spoljnotrgovinskoj politici koju vodi ova država i o budućnosti trgovine u Srbiji onako kako je zamišlja vladajuća većina.
Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi, koji je danas pred nama, predstavljen nam je kao nešto što treba da pomogne jačanju regionalne privredne kooperacije, međutim u stvarnosti on nosi dosta opasnosti i negativnih efekata koji mogu biti uslovljeni na trgovinu i platni bilans zemlje.
To će svakako dovesti do smanjenja carinskih prihoda i pada domaće proizvodnje, a takođe očekujemo i povećanje spoljnotrgovinskog deficita koji ovih dana u Srbiji izrazito brzo raste.
Poseban problem kada govorimo o političkom delu pošto je ovaj sporazum u suštini i predstavljen kao nešto što je faktički korak ka Evropskoj uniji, to je faktički jedna od osnovnih krilatica kojom se brani ratifikacija ovog sporazuma.
S naše strane može se videti i činjenica da je jedna od zemalja koje se ovde kao zemlja, ako možemo tako da kažemo, jer je strana, navodi Kosovo, odnosno UNMIK. Čak ne ni UNMIK u ime Kosova i Metohije već UNMIK u ime Kosova! Na proizvodima koje ćete imati prilike da kupite imaćete jednu od zemalja proizvođača Kosovo.
Onda se mi pitamo kao država koja želi da zaštiti teritorijalni integritet naše zemlje, neko ko se bori za celovitost Srbije, koja se suprotstavlja secesiji Kosova i Metohije, prihvatićemo da u svim ovim državama regiona Kosovo bude ravnopravno predstavljeno kao neki deo Srbije koji je potpuno van Srbije, odnosno koji nije deo Srbije.
Što se tiče ekonomskog dela koji je veoma, po nama, problematičan u merama koje su predviđene ovim sporazumom mi imamo jednu, pored onih koje su moje kolege istakle, meru da će se država suzdržavati od upotrebe izvoznih subvencija i ukinuće postojeće izvozne subvencije u međusobnoj trgovini, a svaka državna pomoć koja narušava, kako oni kažu, konkurenciju favorizovanjem određene robe biće zabranjena. Možete da pomislite kakve će efekte ovo imati na domaću proizvodnju.
Možda bi ove mere mogle da se primene među državama jednake ekonomske moći, među razvijenim državama, ali kako da objasnite na primer seljaku koji je u valjevskom kraju, koji proizvodi šljivu, da li je to ''požegača'', da li je to ''stenlej'', da li je to ''čačanka'', ili koji proizvodi malinu u Požegi.
Kako njima da objasnite, pošto je to sada prvi srpski izvozni proizvod, kako će država da zaštiti proizvodnju, kako ćemo uspeti da stimulišemo, pošto mi najviše izvozimo na teritoriji Evropske unije i Rusije, kako ćemo uspeti da zaštitimo kada još uvek nemamo dovoljno snažnu mehanizaciju, kada ni sistemi za navodnjavanje nisu izgrađeni, ako država bude onemogućena potpisivanjem, odnosno ratifikacijom, ovog sporazuma da pomogne svoje proizvodnje, jer će se to okarakterisati kao nelojalno ili nelegalna konkurencija? Nikako! Moraćete da im kažete snađite se kako znate.
Inače, ja sam veoma nezadovoljan odnosom države prema poljoprivrednim proizvođačima, pri čemu država ne odlazi da tim ljudima objasni šta je budućnost i kako treba da se spremaju. To je nešto što ćemo, nadam se, imati mnogo više prilike i u drugim temama da razgovaramo.
Nemačka razvojna banka postupa potpuno drugačije. Oni stimulišu svoj izvoz, stimulišu kreditne poslove u inostranstvu kojima se nemačka privreda jača. Mi treba da se vodimo ozbiljnim privrednim primerom ovih država. Ne treba da prihvatamo sve ono što je možda ili je sigurno na štetu Republike Srbije.
Bez obzira na zaštitne mere koje su predviđene tačkama 22, 23, 23 bis, postoji ozbiljna opasnost da će se u svim međusobnim sporovima koji se mogu pojaviti među državama potpisnicama, odnosno one koje budu ratifikovale, dostavile instrumente ratifikacije depozita u Hrvatskoj, može se jasno uočiti mogućnost da će svi ti sporovi biti razmatrani u telu koje će biti formirano u ovom sporazumu, biti faktički van ruku Srbije. Biće opet u situaciji i srpska privreda da o njoj odlučuje neko ko je možda direktni konkurent i u čijem je interesu da zaustavi neka naša privredna kretanja da bi, jednostavno, njihova zemlja u tome profitirala.
Kada se govori o veličini tržišta ne treba da vas podsećam da mi sa svim ovim državama imamo i potpisane bilateralne sporazume. Imamo 32 bilateralna sporazuma, samo što je u ovoj situaciji država određenu svoju proizvodnju zaštitila, kao što su i te države i mi na tom principu funkcionišemo sasvim uspešno, čak privatni sektor povećava izvoz jer je naša roba koju izvozimo izrazito kvalitetna.
Što se tiče naftne industrije, na šta bih hteo da se osvrnem posebno, mislim da će ratifikacijom ovog sporazuma biti naneta ozbiljna šteta u oblasti proizvodnje nafte i naročito naftnih derivata.
Jer, ukidanjem povlašćenog položaja koje imaju danas srpske rafinerije, otvaranjem našeg tržišta bez ikakve zaštite doći ćemo u situaciju da će vrednost naše nacionalne naftne industrije biti značajno manja. INA očekuje da će hrvatska država imati najveći prihod, ratifikacijom, od posla u ovoj oblasti, oni to često očekuju, da će povećati izvoz u Srbiju na 400.000 tona u najbližoj budućnosti, to je nekih 10%, a da će ulaganjem u crpne stanice, kako kažu, i u benzinske pumpe uspeti to da povećaju na 3,8 miliona tona ili skoro 30% naše potrošnje. Naše rafinerije su zastarele, nisu u prilici da danas vode pravičnu tržišnu utakmicu.
Potpisivanjem i ratifikacijom ovog sporazuma nanećemo štetu domaćoj naftnoj industriji, a pomislite, kada se to ne bi učinilo, da bi naftna industrija, naravno, uz pomoć strateškog partnera iz Rusije izgradnjom gasovoda i naftovoda za tri godine mogla da postane vodeća naftna industrija u ovom regionu, što svakako ne odgovara svim ovim državama. Hvala puno.
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić, po Poslovniku.