TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 23.11.2007.

13. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

13. dan rada

23.11.2007

Sednicu je otvorio: Oliver Dulić

Sednica je trajala od 10:15 do 21:10

OBRAĆANJA

Oliver Dulić

| Predsedava
Zahvaljujem. Ima reč potpredsednik Vlade gospodin Božidar Đelić. Izvolite.

Božidar Đelić

Hvala vam. U vašem pitanju ima nekoliko suvislih opaski. Ja bih hteo prvo da krenem od sistema upravljanja javnim dugom i onda da dođem do nekoliko tema koje ste ovde postavili, a naravno završiću sa pitanjem Narodne banke. Ostale tražene informacije ćemo vam iz Ministarstva za finansije i Narodne banke Srbije dostaviti u pisanoj formi u roku predviđenom članom 200.
U pravu ste, Uprava za javni dug bi trebalo da bude formirana. Ona je predviđena i, nažalost, to je jedna od institucija koju bi trebalo da formiramo a još nije formirana. Međutim, u Trezoru Republike Srbije postoji sektor koji se time bavi, te se i ta funkcija obavlja. Sledeći korak bi trebalo da bude jedan zakon koji mora da se usvoji, zato što će se tim zakonom predvideti i specifične ingerencije Uprave za javni dug, koja će biti u sklopu Ministarstva finansija. Mi na tom nacrtu već radimo.
Zašto se u momentu kada budžet ima suficit emituju zapisi? Ja se slažem s vama da je to naizgled nelogično. Problem je sledeći. U datom momentu, čak i ukoliko vama taj novac nije potreban, znači, nije potreban za bilo kakvo refinansiranje i nema nikakvog zajmoprimca koji nije bio u stanju da plati dug, znači, nije po sredi bilo kakva aktivirana garancija budžeta Republike Srbije poslednjih sedam godina.
To je veoma dobro za našu zemlju. Svi zajmoprimci redovno vraćaju dugove, te Vlada Republike Srbije i njen budžet ne moraju da aktiviraju bilo kakve garancije. Isto tako, ono što je suvereni dug i što se vraća iz budžeta Republike Srbije servisira se u tačnom iznosu i predviđenog datuma.
Nama je zapravo preostao jedan mali broj dugova koji još moramo da regulišemo. Imamo nekih bilateralnih dugova, naročito sa zemljama kao što su Kuvajt i nekoliko drugih. Ali, većina našeg duga je u potpunosti regulisan i servisira se.
Dakle, zašto se u ovom momentu emituju zapisi, kada imamo suficit? Postoje dva ključna razloga.
Prvi razlog je taj da je država u svim zemljama ključni akter tržišta kapitala, pa to postepeno postaje i u Srbiji. Ona tzv. bezrizična kamatna stopa je zapravo stopa koju plaća budžet Republike Srbije na zapise koji nose suverenu garanciju, kao što je slučaj sa javnim dugom koji se emituje. To daje referencu na tržištu kapitala i da se po javnom dugu mogu emitovati kratkoročni i dugoročni papiri, hartije od vrednosti, i na taj način preduzeća i druge institucije koje imaju po prirodi stvari nešto niži kreditni rejting, imaju referencu prema kojoj će onda oni koji žele da ih finansiraju moći da mere kamatu i uslove koje mogu da im daju. Drugim rečima, država u svakom momentu daje direkciju tržištu kapitala.
Drugi razlog je to što, kada ste država, u svakom momentu morate imati dijapazon izvora finansiranja. Odnosno, pogledajte šta se desilo u poslednja četiri meseca. Imali smo na međunarodnom tržištu kapitala značajno povećanje troškova za one koji žele da se zaduže na tim tržištima iz razloga što je došlo do određene krize, koja je počela u SAD i koja je sada delimično zahvatila i Evropu.
Samim tim, za našu zemlju ono što je izgledalo kao najprivlačniji izvor finansiranja, a to su bili zajmovi koje smo mogli da uzmemo, na komercijalnim osnovama, na tržištima kapitala na zapadu, postaje manje atraktivno, a ono što su izvori finansiranja od strane međunarodnih finansijskih organizacija, kao Evropska banka za rekonstrukciju, Svetska banka itd., postaje interesantnije. Isto tako, u svakom momentu moramo imati instrumente da aktiviramo i naše domaće resurse, a jedan način je izdavanje ovih zapisa.
Ne zaboravite, o tome će sigurno biti reči u diskusiji oko budžeta za 2008. godinu, da taj budžet predviđa određeni deficit. On nije veliki, predstavlja 0,8% bruto domaćeg proizvoda, ali će iziskivati i delimično finansiranje kroz te zapise. Samim tim, važno je da država bude prisutna.
Drugi i poslednji razlog, ja bih se tu, gospođo Tabaković, složio sa vama. Ako krenemo u priču oko načina, gde ulažu novac naši institucionalni investitori, bilo da su to fondovi, osiguravajuća društva, penzioni fondovi i banke, videćete da ta regulativa predviđa da oni moraju investirati u kvalitet papira koji ih u ovom momentu skoro u potpunosti upućuje na državu. I eto drugog razloga.
(Predsednik: Gospodine Đeliću, vreme vam ističe.)
Završavam, ali treba nešto da kažem i o Narodnoj banci Srbije. Želim da kažem da država u ovom momentu izdaje ove zapise delimično i da bi ti institucionalni investitori, gde naši građani ulažu pare, imali i papire u koje mogu da ulažu. Moramo proširiti tržište kapitala. Nije dobro da država bude jedini izbor za te investitore i to je posao na kome ćemo morati da radimo u godinama koje dolaze.
Nekoliko reči bih rekao, ako mi dozvolite, gospodine predsedniče, o...

Oliver Dulić

| Predsedava
Vreme vam je isteklo. Ima reč narodni poslanik Jorgovanka Tabaković. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Jorgovanka Tabaković

Ajde da ja ponovim, da se mi razumemo, gospodine potpredsedniče.         (Gospodine Nikoliću, molim vas, dozvolite samo dve reči da mu kažem.)
Gospodine Đeliću, refinansiranje, onako kako piše u odluci na koju se pozivam – po zakonu ima namenu isključivo za isplatu dospelih neizmirenih dugova i dospele garancije. Znači, to što vi pričate – tekuća likvidnost, nelikvidnost, neredovni prilivi, odlivi – to nema veze sa namenom koju ste naznačili. Ja sam upravo to i pitala.
Da li je reč o nepismenosti, nema nežnije reči, prilikom izdavanja ili o nameri da zavarate građane o svojoj uspešnosti i da radite
ono što traje godinama, a to je – da zadužujete ovu državu i pored postojećih sredstava?
Da nacrtam srpski. Komercijalnu banku je uzeo gospodin Dinkić iz G 17 plus. Ko garantuje građanima, meni i vama, da se sredstva fondova ne drže kod Komercijalne banke, da se iz tih sredstava jednom od osnivača, EBRD-u, sredstava preusmeravaju kretanjima, što država može da uradi, po držanju deviznih rezervi ili iznošenju, po kretanju slobodnog, kako i ide sve vreme, i da se taj isti novac vraća nama – kao međunarodni krediti, što od Međunarodne banke za obnovu i razvoj, što preko raznih nemačkih razvojnih banaka, gde cena kredita iznosi 9% na godišnjem nivou?
Ja vam tvrdim da u izveštaju Narodne banke o izvorima sredstava koja se plasiraju na ovom terenu imate dokaz za tvrdnju koju iznosim. Imate dokaz u tvrdnji koliko je građana Srbije štednje položilo u nedelji štednje. Položeno je 410.000.000 evra. To su oni izvori, ne sopstvenih banaka, nego izvori povereni bankama za ono što jeste najzdravije - štednja i razvoj ove države.
Međutim, omogućili ste stranim bankama da na bazi naših izvora iznose enormne profite, a sa druge strane, lošim upravljanjem, jer nemate Upravu za javni dug, novcem iz budžeta punite džepove pojedincima i ja ću to da vam dokažem na raspravi o budžetu. Preusmeravanjem novca, na način kako to radite, preko fondova, trezora banaka nad kojima imate kontrolu - dokaz za to je gubitak Narodne banke, koji se slio na potpuno precizne adrese.
I, molim vas, dugoročne hartije ne mešajte sa kratkoročnim. Ako je za pokriće dugova, svi koji prevazilaze budžetsku godinu su dugoročni. Rok dospeća je ovde tri meseca. To je kratkoročna hartija od vrednosti. Čime trgujete? Kvalitetnim hartijama. Na kom mestu? Pa, deca znaju da se na berzi trguje.
Vi ste od Centralnog registra napravili mesto za trgovinu. Znate zašto? Zato što vas je Mlađan Dinkić izigrao na berzi sa Nacionalnom štedionicom kada je elektronskom prevarom zaustavljanja vremena prodao Nacionalnoj banci Grčke po tako visokoj ceni akcije u kojima je država mnogo izgubila. I sada se Narodna banka dosetila da trgovine svojih hartija od vrednosti obavlja u onlajn kupovini, direktnoj, računar Narodne banke - računar poslovne banke, da bi onaj koji iz poslovne banke karticom ulazi u trgovinu bio odgovoran vama i sličnima da ne sme podatak o tome da iznese u javnost.
Mi te podatke možemo dobiti samo kao zbirne u Narodnoj banci, gde su sakriveni vaši prijatelji i finansijeri, a svako iole ozbiljnije preduzeće mora u novinama da objavi svoj bilans, svoje zalihe, stanje svakog svog računa, jer se to traži kao proverljivo i transparentno poslovanje.
Ova država mora da počne da posluje transparentno. Tvrdim vam i obećavam da će poslanici SRS-a to omogućiti proveravanjem vašeg rada na ovaj način.

Oliver Dulić

| Predsedava
Reč ima potpredsednik Vlade Božidar Đelić. Izvolite.

Božidar Đelić

Delimo cilj, a ne mogu da se ne podsetim stanja javnih finansija koje sam zatekao kada sam postao ministar finansija posle vaše vlasti. Koji je to bio razor, koliko specijalnih računa, uopšte nije bilo trezora, pola budžeta, javne finansije su bile rasute, razbijene, imali smo docnje od dve i po godine za dečije dodatke. Tako da, molim vas, ovo je visokosofisticirana diskusija, ali spočitavanje nekih transparentnosti, mislim da bi to bio predmet za jedan malo duži razgovor.
Želim da odgovorim na drugi deo vašeg pitanja. Prvo, što se tiče Trezora Republike Srbije, on interveniše i refinansira iz razloga koje sam napomenuo. Tržištu je potreban jedan takav papir iz razloga što smo kreirali nove institucije koje treba da finansiraju visokokvalitetne papire. Nažalost, za sada, osim Trezora Srbije, nema ih mnogo. Drugi razlog je da moramo biti prisutni kao država na tržištu kapitala da bismo održali tu referentnu kamatu i u budućnosti.
Što se tiče Narodne banke Srbije, o tome sam pričao. Narodna banka je u septembru prošle godine promenila monetarni cilj. Oni više ne ciljaju kurs, nego ciljaju inflaciju. To je monetarni režim koji se danas u Evropi rasprostranio. On ima veliki broj prednosti i Vlada Republike Srbije misli da treba istrajati na tom putu.
Ključni instrument koji se upotrebljava sa takvom monetarnom politikom je, tamo gde se cilja kurs, skoro po prirodi stvari, stopa obavezne rezerve. Stopa obavezne rezerve je defakto porez koji naplaćuje centralna banka jer mobiliše sredstva naše privrede i naših građana, ne plaća kamatu na to i na taj način izvlači likvidnost da bi održala cenovnu stabilnost.
Drugi režim je ovaj režim ciljane inflacije, gde se Narodna banka Srbije oslonila na tzv. intervencije na tržištu. Kroz emisije njihovih zapisa i kroz kamatu koju su plaćali, oni su ispumpavali višak likvidnosti sistema i tačno je da je to koštalo nekih 300.000.000 evra.
Kao što sam rekao, zatražićemo od Narodne banke Srbije, pošto je ona u tome samostalna i nezavisna, da dostavi informaciju o tome kako su se ta sredstva upotrebila. Jasno je da se na taj način vidi koliko košta održavanje cenovne stabilnosti.
Nije tajna i u tim intervjuima koje ste čitali, vidim da pomno čitate te intervjue, rekao sam da mislim da u ovom momentu ciljane inflacije, kada dolazi do značajnog priliva investicija, i niko se neće zbog toga žaliti u našoj zemlji, za ovu godinu očekujemo oko tri milijarde dolara, znači dve milijarde evra, a da nijedna krupnija privatizacija nije realizovana i u momentu kada javna potrošnja, tu bih se složio s vama da bi mogla da bude nešto niža, imamo pritisak na jačanje kursa dinara prema evru, što na dugi rok nije dobro. Način na koji se Narodna banka Srbije bori protiv dizanja cena je ispumpavanje likvidnosti time što daje relativno atraktivne kamate na njihove papire.
To košta i mislim da ne treba tražiti kontroverzu i prljavštinu tamo gde je nema. To je monetarna politika.
Tu, gospođo Tabaković, imate jednu dobru tačku, da je tržište tzv. primarnih trgovaca državnim papirima mesto gde je i na veoma razvijenim tržištima moglo doći do nekih zloupotreba i moramo, to je istina, da obezbedimo transparentnost u načinu na koji se tim papirima u primarnoj razmeni trguje. Posle toga to dolazi na tržište i tu nema većih problema, pošto sve ide kroz berzu.
Drugim rečima, situacija u upravljanju dugom je neuporedivo bolja nego što je bio slučaj pre. Jutros sam dao nekoliko cifara. Javni dug Srbije, onaj gde postoji suverena garancija, pao je ispod 30% bruto domaćeg proizvoda, a to je četiri puta manje nego 2000. godine. Četiri puta je manji dug za koji garantuje naš budžet nego što je bio 2000. godine. To je veliki uspeh i time smo među najboljima u našem regionu.
S druge strane, istovremeno, i tu nije tačno da su strane banke više iznele nego unele, Evropska banka nema depozite Narodne banke Srbije. Imamo veliki priliv kapitala i to je nešto što je omogućilo značajan razvoj našeg tržišta kapitala i bankarskog sektora, tako da je ta situacija mnogo povoljnija nego što bi eventualno neko mogao da je prikaže.

Oliver Dulić

| Predsedava
Zahvaljujem. Odgovor na dodatno objašnjenje, narodni poslanik Jorgovanka Tabaković. Izvolite.
Potom poslaničko pitanje postavlja narodni poslanik Tomislav Nikolić, šef poslaničkog kluba SRS i potom će pitanja postavljati poslanici iz manjih poslaničkih grupa.
...
Srpska radikalna stranka

Jorgovanka Tabaković

Gospodine Đeliću, niste mi odgovorili po kom osnovu Narodna banka duguje budžetu. To je prvo.
Drugo, Jelašić vam sedi na vladi, a ovde ga niste doveli. Zašto nema Uprave za javni dug? Jelašić se pravda da je kursna razlika i valutni rizik doveo do takvog gubitka Narodne banke. Ko je bio dužan da upravlja kursom? Kakva je to svetska kriza u kursu valuta dovela do toga da Narodna banka ima toliki gubitak?
Nemojte da vređate inteligenciju. Znači, Upravu za javni dug nemamo smišljeno, jer nema ko da daje obrazloženje na ove primedbe.
Kursne razlike su problem izvoznika, a ne guvernera. On je dužan da o tome brine zajedno s vama kada nam ovde predlažete uzimanje kredita.
Vi ne znate, gospodine Đeliću, da su i prošle godine garancije padale na teret budžeta Srbije. I u ovoj godini imamo planirana sredstva, da se isplaćuju garancije koje padnu na teret. Padale su i u prošloj godini. Čak smo plaćali kaznene bodove za nepovučena sredstva.
Pričate o obaveznoj rezervi. Vi to pravdate gospodina Jelašića? NBS je u prošloj godini smanjila obaveznu rezervu sa 60% na 45% stranim bankama koje koriste kratkoročne kreditne linije od svojih matica po onim kreditima ''živite preko svojih mogućnosti, uzimajte više nego što možete da otplatite''. Omogućavali ste da se građani zadužuju takvim kratkoročnim keš kreditima, a danas brinete.
Znači, smanjena je obavezna rezerva za tu namenu. Ne pričam napamet, pričam o odlukama Narodne banke. Ono što je najstrašnije, povećana je obavezna rezerva na depozite devizne privrede sa 40% na 45%. Ne stimulišete privredu da drži devizne depozite nego to košta više i banke i privredu, a smanjujete obaveznu rezervu, znači pojeftinjujete, stimulišete kratkoročne keš kredite.
Ko vodi makroekonomsku politiku ove države? Jednako neodgovorno i Narodna banka i Vlada Srbije.

Oliver Dulić

| Predsedava
Gospodine Đeliću, nemate pravo da govorite. Poslanik je poslednji, on daje komentar na vaš odgovor.
Poslaničko pitanje, narodni poslanik Tomislav Nikolić, šef poslaničkog kluba SRS, pa potom narodni poslanik Vladan Batić.
...
Srpska radikalna stranka

Tomislav Nikolić

Koristim priliku što je tu potpredsednik Vlade Republike Srbije da javno prenesem jedno pitanje koje sam danas dobio od naših prijatelja iz administracije predsednika Rusije, od naših srpskih prijatelja − kada kažem naših, ne mislim na radikale i na sebe lično − da im pomognete, gospodine Đeliću, da razreše jednu dilemu i nedoumicu.
Da li je tačno da je potpredsednik Vlade Srbije danas u Skupštini Srbije rekao da kandidat DS-a za predsednika Srbije Boris Tadić ima podršku Vladimira Putina, predsednika Rusije? Samo žele da znaju da li je tačno da ste vi to rekli. Nisam bio u sali, nisam mogao da kažem da li ste rekli ili ne. To je jedno pitanje.
Drugo, gospodine Đeliću, kada ste nam ovde 2001. godine predstavljeni kao čovek izvanrednih finansijskih sposobnosti, sa ogromnom platom u Parizu, koju velikodušno ostavlja da bi došao u Srbiju da radi za platu od nekakvih tada 200 maraka, zaista nam je bilo žao, bili smo oduševljeni gestom velikog patriote, koji, eto, moraće jezik da nauči, sve padeže, i još će pomoći Srbiji da obnovi i osveži svoje finansije. U međuvremenu se pokazalo da ste taj svoj mandat iskoristili da steknete ogromno bogatstvo u Srbiji, bogatstvo koje se meri desetinama miliona evra.
Imam jedno intimno pitanje za vas, gospodine Đeliću: Kako vam je duši kada pregovarate sa sindikatima koji vam traže osam ili deset posto povećanje svojih plata da bi njihova deca imala bar deo onoga što imaju deca u Evropi, i kako im vi onda kažete da oni ne mogu da dobiju povećana lična primanja zato što to država Srbija ne može da izdrži, a vi ste mogli da dobijete ta povećana primanja i država Srbija je to izdržala?
I, kada smo već tu, interesuje me: po kojoj ceni vi nabavljate jestivo ulje?