PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 22.10.2008.

12. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

12. dan rada

22.10.2008

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:00 do 19:35

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima gospođa Judita Popović, o amandmanu.
...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Gospođo predsednice, predsedništvo, gospodine ministre, dame i gospodo poslanici, kolega Markićević je podneo dva veoma racionalna amandmana, to je amandman na član 36. stav 2. i ovaj na član 53. Stvarno sam mišljenja da bi trebalo malo ozbiljnije da se razmotre ti amandmani i da se usvoje.
U pogledu ovog člana 53, polazim od pretpostavke da je napokon došlo vreme u ovoj državi da je privatna svojina, zaista, jako bitna i da bi trebalo da se zaštiti maksimalno. Pored toga, polazim od pretpostavke da smo mi pravna država, tako da ako država načini neku štetu fizičkom licu, dužna je tu štetu da nadoknadi.
Šteta, podsećam vas, to je umanjenje nečije imovine i bilo bi potrebno da se ta imovina dovede u prethodno stanje, a to može samo ukoliko se ta šteta nadoknadi. Bez obzira na to koliko vi mislili da tu, možda, ne bi bilo nikakve štete ukoliko bi neko prošao kroz parcelu, njivu fizičkog lica, radi postavljanja i održavanja propisanih oznaka, to ne mora tako da izgleda.
Naime, u životu se mogu desiti slučajevi da se ta njiva nalazi u funkciji, dakle, da je zasejana, da postoje neki usevi i, normalno, prolaz kroz tu njivu može dovesti do neke štete. Tada je vlasnik njive prinuđen da naknadu štete potražuje od države, ali se pojavljuje član 53. koji, apsolutno, ne obavezuje državu da nadoknadi tu štetu.
Da bismo izbegli buduća dugotrajna suđenja, stvarno bih predložila da se amandman kolege Markićevića usvoji, zato što je izuzetno racionalan i ekonomičan za buduća postupanja.
U pogledu člana 36, nažalost, nisam se javila malopre, ali samo bih dopunila prethodna izlaganja i obrazloženja kolege Markićevića u vezi s ovim amandmanom. Zaista je racionalno da se uzme u obzir da se često dešavaju gužve na graničnim prelazima, pa ukoliko bi putnici ostali u tom prevoznom sredstvu, mislim da to nije ni od kakvog značaja što se države i državne granice tiče. Mi ne štitimo državnu granicu na taj način što ljude osuđujemo da sede u pregrejanim automobilima. Prema tome, mislim da je potpuno racionalno da se usvoje amandmani na član 36. i na član 56. kolege Markićevića.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Da li se još neko javlja povodom ovog amandmana?
Srđan Spasojević. Izvolite.
...
Nova Srbija

Srđan Spasojević

Nova Srbija
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana predsednice, gospodine ministre, amandman narodnog poslanika Nove Srbije Miroslava Markićevića je izuzetno dobar, kao što su i prethodnici iz više političkih stranaka rekli, naime, da su ova dva amandmana izuzetno dobra i da ih treba prihvatiti.
U amandmanu na član 53. se zadire i u pravo svojine. Mislim da su vremena kada je neko mogao da prekraja granice nečije slobode korišćenja zemljišta, ne bukvalno granice, davno iza nas i da apsolutno pravo svojine, naročito privatne svojine, ne sme da bude ni u kom slučaju povredivo. Mora se nadoknaditi vlasnicima šteta. Tu mora da postoji dogovor između države i vlasnika tih privatnih zemljišta.
Šta ćemo ukoliko se ne dogovore, kako ćemo primeniti ovo što želimo, kako ćemo nekom na silu uraditi nešto a da ne nadoknadimo štetu?
Kao što sam i prilikom prethodnog amandmana istakao ono poređenje s oduzetim vozilima, tako i ovde. Neće, valjda, država da dozvoli da se po svakom pitanju građani i vlasnici privatne imovine obračunavaju sa državom na taj način što će zatrpati sudove privatnim tužbama, pre svega, tužbama za nadoknadu štete?! Kao što sam rekao, kuda bismo otišli ukoliko bi svi oni vlasnici automobila sada krenuli da se sude sa državom? Naši sudovi bi, praktično, bili blokirani.
Kao i u ovom slučaju, privatna svojina je apsolutno pravo, svojina zemljišta je nedodirljiva. Mora se naći kompromis i mora se imati u vidu da je amandman jako dobar, da u ovom slučaju mora da se nadoknadi šteta.
Još jedanput ponavljam, učinite sve, kao ministar unutrašnjih poslova, kao potpredsednik Vlade, da se vlasnicima motornih vozila vrati njihovo stečeno pravo – da se izvrši preregistracija vozila. Mislim da je to nešto što se mora hitno rešiti. Moraju se zaštititi ljudi koji ničim nisu skrivili da budu oštećeni i da ne mogu da koriste pokretne stvari kao što su automobili.
Dakle, još jedanput, ministre, apelujem na vas da izađete u susret građanima koji imaju automobile i da se izvrši preregistracija vozila na naše tablice. To je nešto što je, apsolutno, normalno, apsolutno, u skladu s Ustavom i sa zakonom ove zemlje.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Da li se još neko javlja povodom ovog amandmana? (Ne)
Na član 55. amandman je podnela poslanik Radica Jocić.
Vlada nije prihvatila amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Ima reč gospođa Radica Jocić.

Radica Jocić

Srpska radikalna stranka
Gospođo predsedavajuća, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, u ime poslaničke grupe SRS-a, podnela sam amandman na član 55. Predloga zakona o zaštiti državne granice, koji se nalazi u poglavlju: Određivanje, obeležavanje i uređivanje državne granice, a odnosi se na povredu državne granice i glasi: "Povrede državne granice, odnosno granične incidente utvrđuje Ministarstvo.
Povrede državne granice, odnosno granični incidenti se rešavaju u skladu sa međunarodnim ugovorom, odnosno diplomatskim putem, ako ne postoji međunarodni ugovor. Način utvrđivanja povreda državne granice i graničnih incidenata propisuje ministar nadležan za unutrašnje poslove". Amandmanom je predviđeno da u članu 55. stav 3, reči: "ministar nadležan", budu zamenjene rečima: "ministarstvo nadležno".
Poznat je stav SRS-a da u pravnom sistemu Republike Srbije samo državni organi imaju pravo da donose propise, dok ministri, kao starešine tih organa, ne mogu imati takva prava.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman, kao ni nekoliko prethodnih koji su bili vezani za sličnu stvar, iako nisu u pitanju, kao što se kaže u obrazloženju Vlade, podzakonska akta, već Predlog zakona.
Gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici iz vladajuće koalicije, nama je jasno da je ovo samo još jedan sa spiska zakona koje ste obavezni da usvojite pre 6. novembra, da biste mogli da se pohvalite na međunarodnoj konferenciji u Zagrebu, kada se bude raspravljalo o tome koliko su zemlje tzv. zapadnog Balkana prešle na mapi puta prema Evropskoj uniji. Znamo da vam je datum kada će ovaj zakon biti usvojen mnogo važniji od suštine samog zakona i od toga koliko će on doprineti rešavanju problema na terenu, sa kojima se susreću ljudi koji su nadležni za sprovođenje odredaba ovog zakona.
Ono što ste juče rekli posle izlaganja o amandmanima na Predlog zakona o strancima, gospodine ministre, suština je cele priče. Usvajanjem ova dva zakona, vaše ministarstvo je obavilo svoj deo posla. Vi ste, kao ministar, zadovoljili, kako reče pre neki dan gospođa Judita Popović, potpredsednik Narodne skupštine, formu demokratije, pažljivo ste, uljudno i strpljivo saslušali sve govornike. Procedura je u potpunosti ispoštovana, a rezultat cele priče je, kao i obično, isti: Vlada ne prihvata nijedan, ili, kao u ovom slučaju, prihvati dva, a odbije sve ostale, tj., ovde, 13 amandmana. Onda dođe dan za glasanje, zakon prođe tesnom, ali većinom, a onda Jovo, nanovo.
U izveštaju Zakonodavnog odbora, koji nam je dostavljen, o Predlogu zakona o zaštiti državne granice, stoji da je Predlog zakona u skladu s Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije, pa se meni, kao nekom ko se trudi da sve ovo što bolje razume, nameće pitanje – koji to ustav omogućava predsedniku jedne države da u razgovoru s predsednikom susedne, i to secesionističke države, dogovori priznavanje nove granice na teritoriji svoje države?
U članu 8. Ustava Repubike Srbije, kojim se regulišu teritorija i granica, stoji doslovce: "Teritorija Republike Srbije je jedinstvena i nedeljiva. Granica Republike Srbije je nepovrediva, a menja se po postupku predviđenom za promenu Ustava''.
Da li je predsednik države dužan da poštuje Ustav sopstvene države? Ako ga on ne poštuje, kako možete očekivati da ga drugi poštuju?
Da li, gospodine ministre, smatrate da je normalno da ministar spoljnih poslova jedne suverene države, naše, poruči Vladi susedne države da će, ako prizna samoproglašenu kvazišiptarsku državu, pri tom potpuno promeni granice naše države, jedino i poslednje što može da joj se desi biti to da će ostati bez ambasadora u Beogradu?! Naravno, taj ambasador će posle nekoliko meseci biti vraćen, i ništa.
Znam da tamo ima mnogo naših ljudi, znam i da mnogo Crnogoraca ima ovde, da je situacija vrlo komplikovana, ali zar baš toliko moramo da budemo ponizni i pomirljivi šta god da nam se desi? Da se pomirimo sa svima i po svim pitanjima, da oprostimo, i još, ako je moguće, da se izvinimo?!
Onda nam se, otprilike, u isto vreme dogodi statut AP Vojvodine, kojim se Vojvodini, kao regionalnoj autonomiji, pridaju pojedina svojstva državnosti i suverenosti. Mi treba za koji dan da prihvatimo, sasvim logično, objašnjenje da uopšte nije tačno da ovaj statut otvara dve pogubne mogućnosti – stvaranje države Vojvodine u državi Srbiji i secesiju Subotičkog okruga, a možda i cele Vojvodine.
O zaštiti koje granice, gospodine ministre, govori Predlog ovog zakona? Da li građani Srbije, koji svakodnevno strepe kako će sastaviti kraj s krajem i preživeti do sledećeg dečijeg dodatka, minimalca ili penzije, treba da počnu svakog jutra da strepe da li je neka od susednih država pokazala pretenzije prema nekoj od naših pograničnih teritorija?
Koliko kilometara treba da živimo daleko od granice, unutar teritorije Srbije, pa da budemo spokojni? Na kom parčetu ove napaćene države treba da živimo, pa da budemo sigurni da u nekoj međunarodnoj trgovini između belosvetskih moćnika neće nekome pasti na pamet da tu teritoriju zameni za bolji život, za prečicu do Evropske unije, belu šengen listu ili ko zna šta još?
Htela bih da iskoristim priliku da se obratim bivšim koleginicama s izgubljenim ostavkama, da im poručim da je uvreda za mene, kao narodnom poslaniku u drugom mandatu izabranom sa liste SRS - dr Vojislav Šešelj, što im je, uopšte, palo na pamet da mi na stepeništu ispred sale u koju ulazim da zastupam interese građana Pirotskog okruga, koji su glasali za SRS i dr Vojislava Šešelja, zamislite, ničim izazvane, ponude pristupnicu u svoju nazovistranku. Treba da se stide.
To što vam se u hodniku javljam, samo je odraz mog lepog vaspitanja. Ja sam put dr Vojislava Šešelja izabrala davne 1996. godine, a sada posle ovih vaših postupaka, još sam više ubeđena da je to put pravih, poštenih, srpskih radikala, kojima je reč i čast na prvom mestu.
Poručujem vam da o svojim postupcima razmislite, da prestanete s pritiscima na naše poslanike i odbornike po lokalnim skupštinama.
To što ste ulovili u mutnom je završeno, sada je sve većem broju jasno o čemu se radi. To što nudite na sve strane zapošljavanja po lokalu, govori o tome da ste se dogovorili s onima koji su u vlasti, a ko je to nego DS. Samo oni to mogu da obezbede. Vi nigde niste u vlasti da biste to mogli da nudite, ili to, možda, nude vaši tajkuni.
Zato, molim vas, nemojte vređati dostojanstvo srpskih radikala i nuditi im vaše pristupnice. Sačuvajte ih za one bivše ''žute'', kojima ste se do juče hvalili, a oni su vas juče napustili pred samu Skupštinu. Možda se oni predomisle, pa će vam biti potrebni.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Povodom amandmana, reč ima gospodin Milan Veselinović.

Milan Veselinović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, hteo sam samo da nastavim priču moje koleginice, koja je dosta rekla o zaštiti državne granice i o našem amandmanu koji je imao za cilj da poboljša zakon o zaštiti državne granice, i ne samo ovaj amandman, nego niz naših amandmana koji su vezani i sinhronizovani jedan s drugim, sa ciljem da ovaj zakon dobije, koliko-toliko, ono što se želi dobiti.
Nažalost, videli ste danas da u više navrata pominjemo i Ustav Republike Srbije, posebno član 8, koji garantuje suverenitet države Srbije, jedinstvo, kao i nepovredivost naših granica.
U zakonu o zaštiti državne granice, vidi se da ima mnogo članova koji pretenduju prema nekakvim međunarodnim ugovorima. Koji to međunarodni ugovori i o kojoj to granici, u stvari, konkretno, gde je ta naša granica? To je, uglavnom, regulisano Ustavom Republike Srbije, ali, nažalost, ovaj zakon, kako je sačinjen, u mnogo čemu demantuje ono što je Ustavom predviđeno.
Celog dana poslanici SRS-a se pozivaju na Ustav Republike Srbije, sa ciljem da podsete gospodu iz vlasti na taj Kumanovski sporazum, koji je sačinjen 1999. godine, protiv koga smo glasali, a za koji su tada glasali SPS i SPO, posebno je SPO likovao kao pobednik u tom sporazumu, govoreći kako su Srbi na KiM-u dobili svoja prava, dobili su zastoj od Ujedinjenih nacija da će se naša vojska i policija vratiti itd.
Celog dana govorimo da mi ne poštujemo taj Kumanovski sporazum, ne pozivamo se na njegove odredbe, niti tražimo da međunarodna zajednica primeni Kumanovski sporazum. Do današnjeg dana, od tog sporazuma nije primenjeno gotovo ništa, naša vojska i policija se nisu vratile na Kosovo i Metohiju, a Srbi su se iselili i dalje se iseljavaju sa područja KiM-a.
Kaže se u ovom članu da, ukoliko se povredi granica, mi ćemo napraviti neko pomirenje prema međunarodnom ugovoru.
Ne znam da li imamo međunarodni ugovor s Makedonijom, na primer, a tamo su svakodnevni incidenti, s jedne i s druge strane, a da ne govorim o administrativnoj granici KiM-a, koju ne priznajemo, ali to je ono što ne samo da ne preduzimaju međunarodne snage, nego, nažalost, i MUP Srbije je u tome dosta indolentan. Na kraju, nemaju ni dovoljno snage da zaštite našu administrativnu granicu, s jedne ili s druge strane, pre svega, od tih šiptarskih secesionista.
Znamo da su dolaskom na vlast, 2000. godine, te dosmanlije, ili kako se sada popularno zovu ''žuti'', učinili sve da rasture našu vojsku, da rasture onu saveznu vojsku Republike Srbije i Crne Gore, a onda su, svim svojim silama, učinili sve da što više mogu unište i rasture Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno našu policiju.
Danas gotovo niko nema poverenja. Koja je ta sila, ili naša snaga koja može da zaštiti državnu granicu i koja može da zaštiti građane Srbije? Gotovo niko, pa ni u dubokoj unutrašnjosti Republike Srbije, nije siguran koja će to, eto, vojna sila moći s koje strane da udari, kako bi osvojila dalje naše teritorije i dalje se rascepkavala država Srbija.
Moram ovde da kažem otvoreno da svi građani Srbije i dalje imaju veliko nepoverenje i zebnju prema ovoj vlasti, prema većini koja čini ovu vlast, zato što se, iz dana u dan, pokušava na sve moguće načine da se dalje vrši secesija države Srbije, počev od reorganizacije države Srbije, pa onda podele Vojvodine po nekim zonama. Čak, vidimo danas, i u štampi i u javnosti, da se tamo svaka zona obeležava određenim granicama i bojama, što znači da i naša srpska Vojvodina može doživeti nešto što se desilo na Kosovu i Metohiji, nažalost, daljom regionalizacijom, ili podrškom onih sredina, ili onih okruga, kako ih vi nazivate – regija, gde je srpski narod u manjini. Možemo očekivati dalju secesiju, dela po dela, države Srbije.
Zbog toga, s ovog mesta pozivam gospodina ministra da preduzme sve kako bi snage MUP-a Srbije bile ojačane u takvoj meri da mogu da zaštite našu državnu granicu, da mogu u svakom momentu da spreče ne samo nesmetani prelaz preko državne granice, nego i onu najsitniju korupciju i šverc koji se obavlja na državnoj granici.
Svesni smo toga da tu ima dosta problema, posebno u delovima prema Kosovu i Metohiji, Crnoj Gori, pa i Makedoniji, ali mi moramo imati tolike i takve snage koje mogu da zaštite građane Srbije.
Lično, ne verujem u tog Šutanovca, koji iz dana u dan govori na štetu Srbije, koji iz dana u dan uništava Vojsku Republike Srbije. Zato verujem u te ljude, patriote, koji su u Vojsci Republike Srbije i u MUP-u Republike Srbije, koji, verovatno, vole ovu zemlju kao i ja, kao i mnogi ovde.
Zato pozivam još jednom da sve učinimo kako bi građani Srbije bili bezbedniji. Pozivam Vladu Srbije i ministra da prihvate naše amandmane, jer time vršimo poboljšanje ovog zakonskog projekta. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Da li se još neko javlja za reč? (Ne)
Na član 56. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Krstin.
Vlada nije prihvatila amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Gospodine Krstin, izvolite.

Milorad Krstin

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ispred poslaničke grupe SRS-a, podneo sam amandman na Predlog zakona o zaštiti granice. Reč je o zabrani uzgajanja određenih poljoprivrednih kultura, a odnosi se na član 56.
Radi vidljivosti granične linije, ministar nadležan za unutrašnje poslove može zabraniti setvu određenih vrsta poljoprivrednih kultura, odnosno sađenje određenih vrsta voćaka i drveća i drugog rastinja, u dubini od 100 metara od granične linije, a ako to zahtevaju razlozi bezbednosti – i na većoj udaljenosti. U slučaju iz stava 1. ovog člana, vlasnik, odnosno korisnik zemljišta nema pravo na naknadu štete.
Tražio sam da se u članu 56. stav 1. reči: "ministar nadležan", zamene rečima: " ministarstvo nadležno ". Bez obzira na to, ministre, što ste vi taj koji potpisuje i odobrava, stav SRS-a je da to treba da radi ministarstvo kao državni organ, a ne ministar kao pojedinac.
Zašto korisnik zemljišta nema pravo na naknadu štete? Stavio sam, umesto reči "nema", reč: "ima" pravo na naknadu štete, jer smatram da vlasniku, odnosno korisniku zemljišta pripada pravo na naknadu štete, u smislu pozitivnih zakonskih propisa. To je stav SRS-a – dr Vojislav Šešelj.
Gospodine ministre, gospodin Krasić je rekao da je to neko sa Zapada pisao, pretpostavljam da je tako, ali nemojmo opet po tom jadnom vlasniku zemljišta, kome vi u ovom članu kažete da mu možete zabraniti setvu određenih vrsta poljoprivrednih kultura, odnosno sađenje određenih vrsta voćaka i drveća, a iz razloga bezbednosti državne granice.
Ako postoji Zakon o zemljištu, donet 2006. godine, postoji državno, privatno, zašto, gospodine ministre, niste to s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dogovorili i izvršili zamenu, pa to privatno pretvorili u državno, izmestili privatnika sa državne granice, i ne biste imali problema?!
Ako interveniše MUP, štete na tom poljoprivrednom zemljištu će biti ogromne. Međutim, ako se između redova pročita, potrebno je da taj individualni poljoprivredni proizvođač, ili vlasnik zemljišta bude prisutan u tom pograničnom delu, jer su nekada oni bili ti koji su javljali kada neko, kršeći zakon, prelazi državnu granicu. Konkretno, iz Rumunije u Srbiju. Oni su bili ti koji su javljali da se na toj i toj parceli, na tom i tom kilometru, pojavljuju tragovi da se učestalo prevode ljudi iz jedne države u drugu. Zato vi pokušavate da zadržavate ove vlasnike zemljišta da dalje ostanu tamo, ali izbegavate da se korisniku zemljišta kome se napravi šteta, ta šteta nadoknadi. To je veoma loše po tog korisnika.
Vi određujete koja će kultura biti posejana. Logično je da uz granični pojas ide nisko rastinje, detelina, pšenica, ječam, ovas, da bi taj granični pojas bio vidljiv. Nije dobro da tu bude posejan kukuruz, jer se između redova može prolaziti, a da ne pričam o voćnjaku i vinovoj lozi.
Drugo, po lucerki se vide tragovi, po pšenici se vide tragovi, po ječmu se vide tragovi, po ovsu se vide tragovi, jer nikada tu ne prolazi jedan, već određena grupa, a posebno kada je u pitanju trgovina belim robljem.
Vi ste to mogli ovim članom da ispravite, tu veliku grešku, i da Ministarstvo poljoprivrede, u dogovoru sa MUP-om, privatno zemljište zameni državnom zemljom. Tim pitanjem ste rešili i štetu koju MUP pričini. Verujte, kada prođu transporteri, tenkovi itd., to je ogromna šteta na tom poljoprivrednom zemljištu.
Međutim, ministre, da iskoristim sada vas, kao prvog potpredsednika Vlade i zamenika predsednika Vlade. Kada je reč o zemljištu, u Odboru za poljoprivredu smo pokušali, kolega Petar Jojić je čak doneo i dokumentaciju, dobro znate da je zakup državnog zemljišta već odavno krenuo, pokazali smo je na tom odboru i ministar nas je, čak, i molio da mu tu dokumentaciju dostavimo, da ukažemo da ima onih koji su zakupili državno zemljište od jedne do pet godina, a da to ne plaćaju do sada, uopšte.
U SO Zrenjanin sam tražio tu papirologiju o zakupu zemljišta, dobio sam 2.015 strana i našao sam da postoji potpis, s leve strane, onoga ko je licitirao, a da od pet članova komisije nijedan nije potpisao na deset strana. Šta to govori? Govori da su ti ljudi ušli u posed, a nikome ne plaćaju. Posebno je kolega Živkov izneo slučaj u Starom Bečeju, reč je o 11.000 hektara koji se rade već tri godine, a dotični ...
Gospodine ministre, ponovo sam tražio da mi dostave koji su to subjekti koji su to kupili, kada su platili taj zakup zemljišta, koji se kretao od jedne do pet godina, zavisi od opštine, od komisije koliko je procenila, da li treba prodavati na godinu, dve, tri, četiri ili pet.
Odgovorno vam tvrdim da, bar, 80 onih koji su licitirali do sada nisu platili ni dinar, ne u 2008, nego ni u 2007. i 2006. godini. Godine 2006. je izašao Zakon o zakupu zemljišta, ali uzmite samo u obzir 2007. i 2008. godinu i vidite koliko država gubi novaca samo zbog toga što komisije koje su pri opštinama rade neodgovorno, u dogovoru s onima koji licitiraju stavljaju novac u džep, a ovi dolaze do ogromnih poljoprivrednih površina i rade ih bez ikakve nadoknade.
Gospodo, mi to nećemo dozvoliti. Za ovom govornicom ćemo iznositi sve subjekte koji su to radili. Ovo će biti dvanaesti put da tražim to kao poslaničko pitanje, da nam se dostavi, nama članovima Odbora, a i javnosti, odgovor na pitanje ko su ti subjekti koji dobijaju dugoročne i nepovratne kredite od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede? Još nikada nisam dobio odgovor. Ja ću vam reći, G17 i DS. Demantujte me ovde za govornicom i recite da nisam u pravu i donesite taj papir, donesite da vidim ko su ti subjekti koji su dobili, posebno nepovratne kredite, a da nisu članovi G17 ili DS-a.
Zašto meni, kao poslaniku i članu Odbora, u više navrata do sada nije odgovoreno na to poslaničko pitanje? Kada sam sekretara, neću ga imenovati, pitao – zašto ne dobijam odgovor na poslaničko pitanje, on je rekao – ministar rekao, ne dam. Ne damo zato što je ministar taj koji radi sa tim subjektima koji dobijaju te pare, a to znači lopov.
Taman smo mislili da raščišćavamo malo s lopovima, onda se pojavljuju neki novi, ali ne u vidu ministara, nego u vidu bivših članova SRS-a, koji su, tobože, osnovali poslaničku grupu, a kojom rukovodi Tomislav Nikolić, čovek koji je uzeo moju blanko ostavku, prisvojio je, stavio u džep i misli da taj džep njemu služi kao ikona. Naprotiv, ne može da mu služi ni za šta, nego samo za one pare koje dobijaju u ambasadama SAD-a, Engleske, Nemačke itd.
Gospodine ministre, shvatite ovo najozbiljnije. Biću uporan za ovom govornicom dok ne dođemo do činjenica – koji su ti što su licitirali u celoj Srbiji zakup zemljišta, a nisu u 2007. i 2008. platili ni dinara, a radi se o hiljadama hektara. Vidite za koliko milijardi dinara je oštećena država zbog ovakvog odnosa opštinskih vlasti. Vi ste ovde tri meseca i ne mogu u vas da uprem prstom. Da su drugi počeli kao i vi, možda bi bilo bolje. Nemojte ovo smatrati kao hvalu.
Morate dokazati da postoji neka građevinska mafija, neka carinska mafija, putna, ali postoji i ''zemljišna mafija'', ona je sad najrasprostranjenija. Tu je iskazan i ''Agrokor'', tu je došao Todorić koji je kupio 300 hiljada hektara zemlje u Vojvodini, tu vam je gospodin Aca, Mila Đukanovića brat, koji je nakupovao isto, progledali ste kroz prste, tu je Anton Stanaj, ona firma "Rokšped" kod Podgorice, koji je bio uhapšen na aerodromu pre dve godine. Da ne pričamo o drugima, nadam se da će druge kolege izneti i o drugima.
Mora se jednom stati na put ovoj zemljišnoj mafiji, da vidimo da neko kontroliše šta se dešava u najplodnijem delu Srbije, u Vojvodini, gde ljudi žive isključivo od zemljoradnje.
Nadam se da ćete ovo što sam rekao, gospodine ministre, zajedno sa svojim savetnicima, razmotriti, a ja ću vam doneti dokumente. Kažem vam, dobio sam 2015 stranica o licitaciji i zakupu zemljišta, gde nema člana komisije da se potpisao, a onaj što je licitirao se potpisao. On sad radi tu zemlju bez dinara nadoknade državi.
Gospodo, dok je SRS-a dr Vojislava Šešelja, nećemo dozvoliti da se stvori još jedna mafija, zvana ''zemljišna mafija''.