Prva sednica, Prvog redovnog zasedanja, 10.03.2009.

3. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Dušan Marić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, u Razlozima za donošenje odluke o izboru članova Zdravstvenog saveta Srbije, između ostalog, piše sledeće da – Zdravstveni savet je stručno i savetodavno telo koje se stara o razvoju i kvalitetu sistema zdravstvene zaštite, organizacije zdravstvene službe, predlaže mere za očuvanje i unapređenje zdravstvenog stanja stanovništva, predlaže mere za ravnomerno ostvarivanje zdravstvene zaštite svih građana, kao i mere za unapređenje zdravstvene zaštite.
U skladu sa ovim zadacima i ciljevima, iskoristiću ovu priliku da zatražim od članova Saveta da u narednom vremenskom periodu, u narednih godinu-dve dana, više pažnje u svom radu posvete zdravstvenoj zaštiti na području opštine Velika Plana. Ovo iz razloga što smatram da postojeća zdravstvena zaštita nije adekvatna potrebama stanovništva. Velika Plana ima skoro 50 hiljada stanovnika, među njima više od 7 hiljada dece. Prošle godine brigu o njihovom zdravlju vodila su četiri pedijatra. Sva četiri su bila raspoređena u Dom zdravlja koji se nalazi u gradu Velika Plana. Zbog manjka lekara, zdravstvene stanice u velikim seoskim sredinama, kao što su Veliko Orašje, Lozovik, Miloševac, Krnjevo, Markovac, Staro Selo, koji u proseku imaju oko 4 hiljade stanovnika, praktično nemaju ni jednog jedinog pedijatra.
Posebno je drastičan slučaj u naselju Lozovik. Lozovik ima negde oko 6 i po hiljada stanovnika i najveće je selo u Srbiji, veće i od nekih opština, od Velike Plane udaljen je 25 km. Lozoviku gravitiraju i sela Miloševac, sa više od 4 hiljade stanovnika i Trnovče sa više od hiljadu i pet stotina stanovnika, znači, otprilike između 12 hiljada i 13 hiljada ljudi. Negde po nekim računicama koje su približno tačne, oko hiljadu i pet stotina dece. U ovom trenutku brigu o njihovom zdravlju ne vodi nijedan pedijatar. Ovo je posebno teško shvatiti ako se ima u vidu činjenica da se u Miloševcu nalazi jedan od najvećih kolektivnih centara za smeštaj napuštene dece.
Pre tri dana na sednici SO Velika Plana, odbornik Slaviša Miladinović iz Lozovika, obavestio je Skupštinu da je Savet roditelja OŠ u Lozoviku doneo odluku da deca iz tog sela, iz tog naselja sa 7 hiljada stanovnika, ubuduće neće dolaziti na zdravstvene preglede, na obavezne sistematske preglede u Dom zdravlja u Velikoj Plani. Znači, u pitanju je jedan veliki problem.
Koristim ovu priliku da apelujem na članove Saveta da izvrše pritisak na Ministarstvo zdravlja da izdvoji dodatna sredstva iz budžeta i obezbedi zapošljavanje jednog ili dva pedijatra u Domu zdravlja u Velikoj Plani koji bi se brinuli o zdravstvenoj zaštiti dece u ovim seoskim sredinama.
Ono što dodatno otežava zdravstvenu zaštitu stanovništva u Velikoj Plani jeste nedostatak vode za piće, o čemu sam ovde govorio više puta. Već pet godina skoro 50 hiljada ljudi u Velikoj Plani umesto vode za piće iz vodovoda pije otrovnu vodu. Naime, zbog velike koncentracije nitrata, voda iz gradskog vodovoda ne samo što nije zdrava za piće i za kuvanje, nego nije zdrava čak ni za pranje sudova i za kupanje. Sam grad Velika Plana, o tome sam, takođe, govorio, koji ima oko 20 hiljada stanovnika, vodom za piće snabdeva jedna cisterna stara više od 30 godina, zapremine 5 hiljada litara, koja više nije u voznom stanju nego što jeste.
Građani Velike Plane uglavnom nemaju vremena ni mogućnosti da jure tu cisternu po gradu, nemaju novca da kupuju flaširanu vodu i onda im preostaje jedino mogućnost da piju ovu otrovnu vodu iz vodova, što većina njih i čini. Naravno, to ostavlja izuzetno štetne posledice po zdravlje stanovništva, posebno po zdravlje organa za varenje, nervni sistem i bubrege. Inače, verovatno zahvaljujući ovom problemu, Velika Plana je po bolestima bubrežnih organa, po bolestima bubrega, među prvim opštinama u Srbiji.
Jedino način da ovaj problem bude rešen jeste izgradnja fabrike vode u Velikoj Plani. Zbog toga koristim još jednu priliku da apelujem na ovaj zdravstveni savet i na Ministarstvo zdravlja i na Vladu Srbije da se zabave ovim problemom, da obezbede sredstva, kako bi izgradnja fabrike vode u Velikoj Plani što pre počela i kako bi što pre bila završena. Hvala. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.  Narodni poslanik gospodin Zoran Krasić ima reč, izvolite. Vaša poslanička grupa ima još 23 minuta.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Povodom ove objedinjene rasprave osvrnuti ću se samo na jedan deo, a to se odnosi na izbor članova odbora Agencije za borbu protiv korupcije. Odmah na početku moram da kažem da je na svojevrstan korupcionaški način i ova tačka došla na dnevni red i, takođe, na sličan način je objedinjena rasprava povodom, čini mi se, četiri ili pet tačaka dnevnog reda, kako bi se pokazala poslovnička efikasnost ovih koji srljaju u Evropsku Uniju nekritički, pa nisu u stanju ni da pogledaju ni koji je dan, ni da li pada kiša, samo evro, evro, evro.
Ako ovako važnu temu svrstavate sa prestankom sudijske funkcije, sa Zdravstvenim savetom i drugim tačkama, onda ste na taj način pokazali šta očekujete od budućih članova Agencije za borbu protiv korupcije. Ovde ima devet kandidata. Ukratko ću o većini ovih predloga da iznesem ove stavove SRS.
Prvo i osnovno, mi smo se uvek protivili ugrađivanju nekih odredbi u zakone kojima se daje ovlašćenje radnom telu Narodne skupštine, da li je u pitanju Odbor za pravosuđe, da li je u pitanju Odbor za finansije, da li je u pitanju Prosvetni odbor, nije bitno, bitan je načelni stav. Mi smo se uvek protivili da odbori Narodne skupštine, kao radna tela, imaju status predlagača nečega, da li je predlog neke odluke ili predlog kandidata, kao što je ovo slučaj, jer smatramo da to izlazi izvan okvira zakonodavnih nadležnosti Narodne skupštine i da radna tela Narodne skupštine imaju samo tu prethodnu propusnu moć za sve ono što dolazi do Narodne skupštine, a da radno telo Narodne skupštine ne može imati status predlagača.
To je naš stav koji zastupamo već nekoliko godina. To je krenulo od one prve verzije Zakona o Narodnoj banci Srbije, kada je prvi put konstituisana nadležnost Odbora za finansije da može da predlaže, da podnosi predlog odluke o izboru guvernera Narodne banke Srbije. Tada je to ''nekažnjeno'' prošlo, i onda je to sad postao manir, jedan presedan je postao pravilo. Uvek kada nedostaje neka ideja kako da se nešto predloži u Narodnoj skupštini, a što je neophodno da bude zastupljena, recimo, struka u predlogu, onda brže-bolje neka ide na odbore, hajde neka predlagači tog odbora budu poslaničke grupe i opet se vrši neko parcelisanje.
Prvi na ovoj listi koji je predložen, to je kandidat Administrativnog odbora Narodne skupštine, to je dr Zoran Stojiljković, docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Samo da vas podsetim, mlad čovek, ima neku bradu. Po njegovoj biografiji on bi više mogao da bude savetnik u ovom centru za mirno rešavanje radnih sporova, jer kompletna njegova profesionalna karijera na fakultetu i ovi naučni radovi ukazuju da je bio medijator između sindikata i poslodavaca. Odbor ga je predložio da se uhvati u koštac i da se bori protiv korupcije. Smatram da on ne može taj zadatak da ispuni, ne može nijedan koji je sa Fakulteta političkih nauka.
Taj fakultet je odavno leglo nekih koji su sa strane osmislili njegov rad i odatle izlaze nekakvi stručnjaci, predsednici komisije za pridruživanje EU. Gde god se okrenete neki njihov kadar dolazi. To je fakultet gde su studenti daleko napredniji od svojih profesora. Studenti na svojim tribinama gde razmatraju pojedina pitanja pokazuju daleko veću opredeljenost prema Ustavu Republike Srbije i prema poštovanju Ustava Republike Srbije nego njihovi profesori ili gostujući predavači. Po pravilu, tamo izađu isprašeni od strane studenata. Nedavno je vrlo loše prošao Rasim Ljajić, jer gotovo da nije mogao da odgovori deci na vrlo razumna pitanja ni sa svojim površnim odgovorima. Kasnije ću o svim tim kandidatima.
Sledeći kandidat je kandidat predsednika Republike Srbije. Zamislite, žena Milana Nikolića. To je neka privatna funkcija. Milan Nikolić, onaj čuveni SPO-ovac, nekada ispitivač javnog mnjenja. Znate, u ovoj zemlji kada nemate šta da stavite ispod imena i prezimena vi kažete politički analitičar, jer to niko ne može da proverava šta znači, ili kažete sociolog itd. Njegova supruga Sonja Liht, ne znam više koju funkciju ona još nema u ovoj državi, ali nikada ne ide na proveru kod građana, da izađe imenom i prezimenom – ja, Sonja Liht, kandidujem se za to i to, pa da građani biraju. Ne, mora da bude skriveno.
Onda, imamo preko nje posebne kontakte vezane za Ameriku gde idu na školovanje neki kadrovi, pa Radovan Jelašić, pa onaj Nenad Lj. Stefanović.
Mogao bih spisak da vam ređam koliko ih je. Dulić, onaj što je bio predsednik Skupštine, ortoped koji se sada razume u ekologiju i građevinu. U građevinu se razume tako što kaže – sve šahte treba da imaju poklopac, jer kad padnu – ljudi slome nogu. Njena kadrovska struktura, ono što je ona iznedrila, jeste loša za Srbiju. Sad je u ''Politici'', u novinskom listu, pa se nalazi u Ministarstvu inostranih poslova, svuda se nalazi. Gde treba nagrada, evo je Sonja Liht da dobije nagradu.
Ona će da se bori protiv korupcije, a ona nam instalisala sve one službe da postanu sastavni deo strukture Republike Srbije. Stičem utisak da se Boris Tadić plaši nje. Ako ona pomisli da joj je potrebna neka funkcija, on mora da je predloži. Mi treba da donesemo zakon da oslobodimo Borisa Tadića od straha. Kod njega je evidentan strah. Da li je prosto moguće da ne postoji niko drugi osim Sonje Liht? Mi imamo taj problem što u kreiranju javnog mnjenja u Republici Srbiji najmanje utiču poslanici u Narodnoj skupštini, a najviše kolumnisti, najviše nevladine organizacije, slobodoumni intelektualci i ko zna ko nam je sve došao iz inostranstva.
Sledeći kandidat, kandidat Vlade Republike Srbije, Tanja Miščević. Opet Fakultet političkih nauka. Kuma jednog iz „Velikog brata“. Kako ne možete da se oslobodite tih kadrova? Po čemu je ona iskreni borac protiv korupcije u zemlji? Sama ideja pridruživanja EU ovako, nekritički, da se sve uzme, sve što leti može da se jede. Vidite da ste vi iz EU doneli korupciju ovde i ona je postala sistemska kod nas.
Sledeći kandidat, ovo je interesantno, jeste kandidat Vrhovnog suda Srbije. Predložena su dva kandidata, jedan je iz Vrhovnog suda, drugi je član Saveta za borbu protiv korupcije, advokat i član Saveta za borbu protiv korupcije. Sad se postavlja jedno pitanje – kako bi mogao Vrhovni sud da predloži sudiju za člana ove agencije? Samo da vas podsetim, mi imamo neke zakone koji dozvoljavaju sudijama da pored angažovanja u Vrhovnom sudu ili u nekom sudu budu angažovani i u još nekom državnom ili paradržavnom organu. Predsednik Ustavnog suda je pokrenuo postupak za ocenu ustavnosti Zakona o sudijama, a mediji su već osudili čoveka, sudiju. Njih uopšte ne interesuje da li je to u skladu sa Zakonom o sudijama. Ne, novina je rekla da to mora na stub srama i ide na stub srama, nema veze šta piše u zakonu. Onda se sete da piše u zakonu i onda sad cenimo ustavnost tog zakona. To je neverovatno šta se kod nas dešava.
Dalje, kandidat Socijalno-ekonomskog saveta, to vam je isto kao kandidat radnog tela Vlade Republike Srbije, Čedomir Čupić – ''Otpor''. Kako može ''Otpor'' da se bori protiv korupcije u Srbiji? Kako ''Otpor'' može da se bori protiv korupcije, ''Otpor'' koji je finansiran od strane američke ambasade, bio kandidat na izborima i zastupa neke svoje političke stavove? On bi da se bori protiv korupcije. Po čijem nalogu?
Šta će njega da obaveže, stav Manterov ili zakon koji reguliše borbu protiv korupcije? Naravno da će da ga obaveže stav američkog ambasadora u Srbiji ili bilo kog drugog ambasadora. Kod njega u njegovom misaonom procesu ne postoji zakon Republike Srbije.
Znam da jednom delu ''žutog'' preduzeća odgovara ovakva diskusija i znam da ste vi protiv nekih kandidata. Nagazio sam baš ovog Čedomira Čupića. Znam da ste spremni da nekoliko njih padnu na glasanju, ali imate rezervni potez. Pošto se sve to zna, ukoliko oni kojim slučajem i prođu, onda moraju da idu na onu adresu tamo po svoje mišljenje kako da primenjuju zakon.
Imate ovde Slobodana Beljanskog. Mislim da se taj advokat svuda muva, svuda ga imate. Gde god treba nešto da se zameša on dolazi, tu nema nikakvih problema. Na kraju se postavlja centralno pitanje – i da su od Boga dati ovi sa ovakvim biografijama, ovako politički predstavljeni javnosti u Srbiji, da li ste vi sigurni da oni predstavljaju ''bič božiji'' primene Zakona o borbi protiv korupcije?
Mene ne možete da ubedite. Ne znam kog građanina u Srbiji možete da ubedite u ovo, možete samo nekoga ko je voljan da ima prolaz kada su u pitanju ovi kandidati. Prolaz može da ima ukoliko ovi kandidati kažu za neke da poznaje evropske vrednosti, prihvata evropske vrednosti, opredeljen je evroatlantskim integracijama, sve fino, lep, mazan, tri puta dnevno se tušira, ljubi ga majka, sve to može da prođe, ali ovi ljudi da primene zakon i da primene duh zakona koji ste doneli pre nekoliko meseci u ovoj Narodnoj skupštini, apsolutno sam siguran da oni to ne da ne mogu, nego, oni to neće da urade.
Predsednik tog njihovog saveta nije u Srbiji. Stičem utisak da su svi ovi ovde strani eksponenti, a ima ih pet od devet, znači većina, da u stvari njih ne želite, ali morate da prihvatite zbog onih kontrolora iz inostranstva koji žele da vas kontrolišu preko ovih ljudi, pa čim malo dignete glavu, sastao se Savet Agencije za borbu protiv korupcije i doneo zaključak. Dinkić je nešto napravio, da bi se on, puć, smirio. To je cela poenta. Znači, jedna krajnje selektivna nazoviprimena Zakona, čak ne ni primena zakona. To je ta ideja.
Naravno, od tog koncepta ne odustajete. Verovatno ćemo uskoro imati nešto slično kada su u pitanju ova dva saveta, jedan vezan za tužilaštvo a drugi je vezan za sudstvo, isti je princip, sve da bude pod nekom vrstom kontrole, a ovo je samo jedan način kako da se to uvije u neku oblandu, da se završe neki poslovi.
Moram da skrenem pažnju, pre svega javnosti, koja će ovo valjda imati prilike da vidi u odloženom prenosu. O čemu se radi? Radi se o sistemu tzv. policentričnog delovanja. Godinama je pripreman, negovan, eskalirao je 5. oktobra 2000. godine, a kasnije se ponavlja.
Sistem je sledeći: veliki broj medijski poznatih ličnosti koji su na čelu nečega, da li nevladinih organizacija, da li neka asocijacija, da li, ako nema šta drugo, politički analitičar, sociolog medija, ne znam ovog, ne znam onog, promovišete ih medijski, vrlo često upadaju u opozicioni medijski prostor, kritikuju DS, ali kada dođe vreme za izbore kažu, pa naravno, za DS, kako za ove druge. Znate, nisu oni najbolji ali su manje zlo nego ovi drugi. To je taj uticaj.
Sada morate da zadovoljite apetite onih koji su bili u prvoj borbenoj liniji, koji su duboko bili u rovu. Oni formalno-pravno možda i nisu članovi DS i DS upravo računa na tu jačinu, ne jačinu na osnovu članske karte nego ta sinergija koja dolazi, interesna sinergija, in-posao-pozicija.
Moram da vas podsetim, 2003. godine Čupić kako je kritikovao DS kada je ''Otpor'' išao sam, pa je taj projekat propao, pa zato je onaj bivši ambasador otišao u Cavtat jer je promenjen, jer je garantovao da će ''Otpor'' da uđe, da utrči u prostor DS, pa posle izbora sa DS da se nastavi sa novom vladom. Katastrofalno loša procena.
Sada ste ubacili ''Otpor'' tu – Srđan, Jagoda je pobegla, jadnica, kada je videla o čemu se radi, Konstantinović, Homen, on je digao ruke od advokature, on i još jedan prepustili advokatsku kancelariju svojim prijateljima i zastupaju Borisa Tadića u sporovima. U privatnim sporovima Borisa Tadića Homen ga zastupa, njegova kancelarija, a on je državni sekretar. On sada pametuje.
Ljudi, ''Otpor'' nam drži predavanja! To je katastrofa u Srbiji. ''Otpor'' drži predavanja?! Oni su se posvađali oko para, sećate se kada su hteli da se kolju, tukli se. Tokom onog studentskog protesta ''jedan Čeda je premlatio drugog Čedu'' i sada oni, to su novi kadrovi, novoprojektovani kadrovi i sada se instališe jedna nova grupa oko 1970. godišta, na nivou grada, Đilas i pajtaši koji treba da zamene Tadića i druge. Pripremaju se, prvi ešalon, drugi ešalon. Ko je pravio te ešalone? Sonja Liht! Veliki doprinos je dala stvaranju tih novih kadrova. Pročitajte njenu biografiju i videćete koga je sve ona promovisala. Nema funkcije koju nije uzela. Nikad nije bila na proveri povodom tih javnih funkcija i tog uticaja kod građana Republike Srbije.
Ko stoji iza nje? Ko nju to gura? Kako je postala planetarna sila da ne sme ni Tadić da joj kaže – pomerite se malo, gospođo, pa, dosta vam je tih silnih funkcija, 'ajde, smanjite malo! Ne, ne sme. Zašto? Vladu je formirao stranac, dobija zadatke od stranca, Vlada mora da sluša stranca, mora da ga poštuje bogataše koji su finansirali ovakav izgled Vlade i Vlada mora da trpi i vi, većina, morate da trpite ovo.
Vrlo precizno znam protiv kojih ste sve kandidata ovde. Neću zbog elementarne korektnosti prema vama kao ljudima da kažem, ali znam, i vas bode ovo, ali ne možete da se otrgnete.
Pogledajte malo u vašoj poslaničkoj grupi ko je sve radio sa radnom knjižicom u Institutu bezbednosti, resora državne bezbednosti u to vreme? Strah i trepet. Ne smete ni da pomislite da pogledate. Morate da trpite, morate da trpite i kritiku, jer oni koji su vam naredili da glasate, pobegli su, vode pozitivnu kampanju, dolaze u porodilišta, slikaju se sa glumcima, sa gradonačelnicima, ne prljaju ruke, treba da bude pozitivna kampanja, a vi glasate i vas komšije hvataju za gušu kada odete kući da vas pitaju – pa, je li, bre, kako ''Otpor'' da nas kontroliše, da li ste vi normalni ljudi? Nemate odgovor. Ja imam odgovor! (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, pre zaključivanja pretresa, pitam, da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 93. Poslovnika? (Ne.)
Zaključujem zajednički jedinstveni pretres o: Predlogu odluke o izboru članova Zdravstvenog saveta Srbije; predlozima odluka o prestanku funkcije i izboru člana Saveta Državne revizorske institucije; Predlogu odluke o razrešenju sudijske dužnosti; Predlogu odluke o prestanku sudijske dužnosti i Listi kandidata za članove Odbora Agencije za borbu protiv korupcije.
Sa radom nastavljamo sutra u 10.00 časova. Zahvaljujem na saradnji.