DAN ZA ODGOVARANjE NA POSLANIČKA, PITANjA U VEZI S AKTUELNIM TEMAMA, 30.11.-0001.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DAN ZA ODGOVARANjE NA POSLANIČKA, PITANjA U VEZI S AKTUELNIM TEMAMA

30.11.-0001

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 12:10 do 17:15

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

| Ministarka prosvete | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Ivan Andrić.

Ivan Andrić

Imam dva ili više pitanja za gospodina Đelića. Ta su pitanja donekle pretrpela promenu od pripreme, na osnovu onoga što ste, gospodine Đeliću, danas ovde rekli i kao posledica onoga što se dešavalo na Odboru za evropske integracije prošlog četvrtka.
Cenim i uvek sam cenio kod vas taj optimizam i želju da nas sve ubedite kako stvari stoje sjajno, ali naša percepcija je, kao što znate, potpuno drugačija. O tome se ovde govorilo i u redu je da opozicija i vladajuće stranke imaju različitu percepciju u odnosu na ono što se događa, ali mislim da su, nažalost, rezultati ovog puta na našoj strani.
Dva su ključna pitanja. Jedno je pitanje vizne liberalizacije, drugo je pitanje aktiviranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Možemo prići na razne načine ovim dvema temama, ali suština je da ni posle godinu dana od kada je formirana ova vlada Srbija nije na beloj šengen listi i suština je da šest meseci od kada jednostrano primenjujemo SSP nema nikakvih pomaka u odnosu sa EU.
Moje pitanje je vrlo jednostavno. Sutra i prekosutra se, ako se ne varam, održava sastanak Saveta ministara unutrašnjih poslova i pravosuđa zemalja EU, 15. juna je Savet ministara spoljnih poslova i negde polovinom jula je sastanak Evropske komisije. Na ta tri sastanka trebalo bi da donekle bude jasnije šta se dešava sa procesom vizne liberalizacije u Srbiji.
Ideja za ovu sednicu potekla je od toga što je primetno da je ta retorika, kojoj ste bili skloni vi lično, ali i ostali ministri i Vladi Republike Srbije, počela da se menja u maju ove godine. Paralelno sa tim su počele da stižu neke kontradiktorne informacije o tome kada će i kako Srbija biti stavljena na belu šengen listu.
Mi smo, naravno, došli do izveštaja Evropske komisije o procesu sprovođenja plana za realizaciju. Iz tog izveštaja vidimo da je Srbija, uključujući i parlament, ispunila većinu uslova. Još jedanput vas molim da pojasnite šta je tačno problem, sa jedne strane, i sa druge strane, da nam kažete šta će Vlada Srbije, i vi kao potpredsednik zadužen za tu oblast, uraditi sutra, prekosutra, 15. juna i 15. jula.
Moram da postavim još jedno pitanje (imam komentar, odmah se javljam) – šta je Vlada uradila na promeni stava Holandije? Molim vas da ovaj put malo promenimo političku temu i da ne pričamo o spoljnim uzrocima, na koje ne možemo da utičemo, nego da probamo da dobijemo odgovore na ono šta je to što mi zajedno možemo da uradimo da bi se ove dve stvari pokrenule. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

| Ministarka prosvete | Predsedava
Gospodine potpredsedniče, izvolite.

Božidar Đelić

Što se tiče prvog pitanja, vizne liberalizacije, podsetio sam malo ranije koji su bili momenti i, kada se podsetimo toga, vidimo da su se stvari relativno brzo odvijale.
One su bile otežane posle, zbog institucionalnih i ekonomskih problema u koje je ušla sama EU, to su i sami evropski zvaničnici, državnici zemalja članica, više puta sami priznali.
Da je bio ratifikovan i prihvaćen Lisabon, da nije bilo ove krize, stvari bi izgledale drugačije, ne samo za Evropu nego i u našim odnosima sa Evropom.
To, naravno, ne znači da je ovaj dijalog bio usporen. Vidimo da se to brzo odvijalo i sada ću biti precizan oko vaših pitanja.
Nema nikakvih političkih uslova za beli šengen. U ovom momentu je Komisija predočila dva pitanja do kojih moramo da dođemo, do dodatnih razrešenja. Ja sam ih, mada verujem da niste bili u sali u tom momentu, već napomenuo, pa ću u kratkim crtama to ponovo reći.
Kao što sam malopre rekao gospođi Trivan, odluka za beli šengen se donosi za svaku zemlju ponaosob, ali su ipak neke zemlje članice, to je njihovo pravo, postavile pitanje da li može doći do destabilizujućih efekata na BiH ukoliko Srbija bude stavljena na belu šengen listu. Mi smo to pitanje razmotrili, prikazali smo zakon o dvojnom državljanstvu, kakva je procedura, i to pitanje više nije pitanje.
Drugo pitanje je bilo oko izdavanja putnih isprava našim građanima sa prebivalištem KiM. Sa jedne strane smo, naravno, nedvosmisleno rekli da Srbija ostaje pri svojoj državnoj politici da ni na koji način neće kršiti ni svoj Ustav ni svoje zakone, te ni na koji način neće biti prisiljena da direktno ili indirektno priznaje Kosovo da bi dobila beli šengen. Govorim jasnim srpskim jezikom. Ali to od nas Evropa ne traži. To je još prošle nedelje predsednik Sarkozi jasno rekao predsedniku Tadiću tokom te posete.
Ono što želimo i na čemu radimo u ovom momentu, to je da nađemo administrativni način da izdavanje putnih isprava za naše građane koji imaju prebivalište na KiM bude usklađen sa realnošću, a to je Rezolucija 1244, da unapredimo tu proceduru da naša putna isprava ne dođe u pogrešne ruke. Jer, suštinski, deset godina nemamo prisustvo našeg MUP na teritoriji KiM, naše južne pokrajine i mi moramo imati proceduru koja to prepoznaje i na adekvatan način uređuje proceduru dobijanja te putne isprave.
Nekih 620.000 putnih isprava je izdato, manje od 5.000 je izdato onima koji imaju prebivalište na Kosovu. To pitanje smo u neposrednom kontaktu prošle nedelje sa ministrom za imigraciju Republike Francuske gospodinom Besonom razmotrili i on je rekao da je ono što predviđamo da uradimo zadovoljavajuće za Republiku Francusku. Isti takvi kontakti postoje i sa drugim važnim članicama šengenskog prostora. Mi očekujemo i da se Evropska komisija jasno izjasni oko tog pitanja i da nađemo jednu proceduru koja će biti prihvatljiva za sve.
Vizna liberalizacija, koja je toliko važna za sve naše građane, nije laka tema u ovom momentu u zemljama članicama šengenskog prostora. U suštini, mi radimo sve što je u našoj moći i radićemo da što pre dođemo do pozitivnog ishoda. Sada vidimo da Evropljani daju rokove, oni govore kada očekuju. Češka aktivno radi na tome da već 15. juna to bude na neki način, mada niko ne očekuje odluku u tom momentu, razmatrano na ministarskom samitu EU. Očekujemo da na jesen, pre kraja godine, dođe do pozitivne odluke za nas. To je prvo pitanje koje ste imali.
Što se tiče Holandije, imamo sijaset bilateralnih kontakata na svim nivoima. Oni su na nivou država, na nivou raznih delegacija koje posećuju našu zemlju. Znam da postoje i određeni kontakti koji idu i preko civilnog društva.
Verujem da je veoma važno da u ovom momentu, kao što su nam sugerisali sami Holanđani, jedna delegacija ovog cenjenog doma poseti holandski parlament, da predoči sve što je uradila. A ono što je Vlada Republike Srbije uradila i što je prepoznala i vlada SAD, to je da je unapredila saradnju sa Haškim tribunalom, tako da je od danas i zvanična politika Amerike da Srbija u potpunosti sarađuje sa Haškim tribunalom.
Gospodin Bramerc će biti prisutan na sastanku ministara u Luksemburgu 15. juna i izložiće ono što je u njegovom izveštaju, koji je evocirao moj kolega Šutanovac. Tu nedvosmisleno stoji da Srbija u potpunosti sarađuje sa Haškim tribunalom. Da li će to biti dovoljno za Holandiju, videćemo. Hvala. (Aplauz.)

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Ivan Andrić, dodatno pitanje, a posle njega narodna poslanica Aleksandra Janković.

Ivan Andrić

Ne mogu da podelim oduševljenje i taj aplauz zbog ovoga što sam sada čuo. Probaću da opet postavim ta pitanja i da ja dam one odgovore kako sam ih razumeo od vas.
Dakle, što se tiče Holandije, nije urađeno ništa. Kažete da je bilo sijaset kontakata itd. Mislim da je najviši kontakt koji smo imali, izvinite ako grešim, poseta gospodina Šutanovca. Ne sećam se da je Vuk Jeremić, naš ministar spoljnih poslova, bio u Holandiji. Bar to nije bila javna poseta. Jedino čega se sećam jeste da je u januaru bio sastanak, koji i nije bio sastanak vezan za Holandiju nego sastanak evropske trojke, sa ministrom spoljnih poslova Holandije. Tada je gromoglasno najavljivano ovde u medijima da će ministar spoljnih poslova Holandije doći u Srbiju. Od tada je prošlo pet meseci. Možda je bio u nekoj tajnoj poseti, nije na nama da to znamo.
Što se tiče toga da je SAD promenio stav 1. juna, to je tačno, ali ono što je iz toga logična posledica, koju vi nama ne izgovarate, ali se oseća, to je da će sada SAD ubediti Holandiju da promeni svoj stav.
Dakle, pored toga što je to pasivna i neprihvatljiva uloga za Srbiju, da čeka da se nešto desi, ja ovde imam izjave Vuka Jeremića iz januara ove godine, koje su isto tako polagale nadu u to da će EU naterati Holandiju da promeni svoj stav. Mislim da je to neozbiljna državna politika.
Gospodin Šutanovac je malopre govorio o tome da postoje razgovori sa Holandijom, koji su i na stranačkom i na svakom drugom nivou. Taj sastanak o kome vi pričate i poseta, to je posledica jedne popijene kafe, na kojoj smo bili gospođa Donka, ja i Laslo Varga u Crnoj Gori, gde je bio prisutan predsednik spoljnopolitičkog odbora parlamenta Holandije. Dakle, ne radi se o organizovanoj akciji holandskog parlamenta. To je bio jedan razgovor uz kafu (tu je gospođa Donka da potvrdi), gde smo mi pozvali gospodu ih holandskog parlamenta da dođu. Dakle, upravo takva vrsta političkih akcija izostaje.
Šta je naš predlog i na čemu insistiramo? Holandski stav je Vlada prenela na parlament, vi ste malopre o tome govorili, a sada je na parlamentu da tu odluku donese. Ali, naš predlog je da se politički ta odluka raščlani na nekoliko delova i da svi zajedno, parlament sa svoje strane, nevladine organizacije sa svoje strane, Vlada sa svoje, ministar odbrane sa svoje, vi sa svoje, pokušamo da ih ubedimo u to da Srbija sarađuje sa Haškim tribunalom.
Umesto toga, državna strategija je da se sačeka da SAD ubedi Holandiju, metodom pritiska, da promeni stav. To se neće desiti. Čekali smo EU, čekali smo mnoge druge zemlje da ih ubede i nisu uspeli. Gospodin Batić je jutros govorio, taj stav je posledica realnog stanja u Holandiji. Nije Holandija to izmislila, to je posledica nekih realnih činjenica koje su se tamo desile. (Predsedavajuća. Tri minuta.) Nažalost, nisam stigao...

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima ministar Božidar Đelić.

Božidar Đelić

Prvo, želim da kažem da naša vlada uopšte nije pasivna. Imali smo seriju kontakata. Ministar spoljnih poslova je sreo ministra spoljnih poslova Holandije. Setimo se prošle godine holandskih parlamentaraca, uključujući predsednika Komiteta za spoljne poslove. On je ostao nekoliko dana u našoj zemlji, sreo je predstavnike Vlade i otišao sa pozitivnim utiskom. Mi radimo na tome.
Ne možete reći da činjenica da sada zvanično i formalno Amerika priznaje punu saradnju Srbije sa Haškim tribunalom nema nikakve važnosti. Niko nije rekao da će sada Holandija da bude pritisnuta od strane Amerike. Ne možete reći da nije činjenica kada predsednik Sarkozi, predsednik jedne od dve ili tri najveće zemlje u EU, nedvosmisleno kaže i meni ponovi ministar za evropske poslove gospodin Le Mar da je dobio jasnu instrukciju da 15. juna brani poziciju odmrzavanja primene Prelaznog sporazuma. To je činjenica i to su sve efekti koji su napredak.
Što se tiče Holandije, ona je suverena zemlja. Odluka oko primene Prelaznog trgovinskog sporazuma je jedna od onih odluka gde mora da se postigne konsenzus u EU. Najbolja strategija je da mi dovršimo tu saradnju sa Haškim tribunalom, ali istovremeno, kao što je i sama Holandija rekla, ona će se osloniti na izveštaj gospodina Serža Bramerca, koji je bio dovoljan da Amerika ovoga puta ima jasan stav. Nadamo se da će to biti slučaj i sa Holandijom.

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Aleksandra Janković, a posle odgovora ministara reč će imati narodni poslanik Dragan Šormaz.

Aleksandra Janković

Očekivala sam da će ovde biti premijer, jer je pitanje zapravo za premijera Mirka Cvetkovića, ali pošto je tu potpredsednik Vlade gospodin Boža Đelić, mislim da pitanje mogu da uputim njemu. Na početku da napomenem nešto. Primetila sam da ministar vojni sve vreme čita poruke sa mobilnog i verovatno se dobro zabavlja. Da bih učestvovala u toj dobroj zabavi, pročitala bih vam jednu poruku koju sam upravo dobila, a to je da nadimak potpredsednika Vlade zaduženog za evropske integracije nije više "Boža Kanabis", kako su ga zvali, nego "Boža Oblama", verovatno zbog toga što nam stalno citira šta je govorio Obama.
Dakle, pitanje za gospodina Božidara Đelića je – kome ste vi, zapravo, obećali beli šengen i vizne olakšice, građanima Srbije ili ministrima u Vladi Srbije?
Naime, na 94. sednici Vlade, održanoj 21. maja 2009. godine, Vlada je po dve tačke dnevnog reda donela 22 zaključka za 31 lice, ministre i tzv. postavljena lica na položaju, i odobrila im službena putovanja u inostranstvo. Ajde dobro, razumemo potrebu putovanja predsednika Vlade i šefa kabineta Mirjane Jovašević u SAD. Gospodin Dačić, u duhu smanjenja troškova i racionalnog poslovanja, putuje sam, odnosno putovao je u BiH, Bugarsku i Hrvatsku. Svaka čast. Nekog kanona štednje pridržavaju se i Ministarstvo pravde, jer je u Nemačku išlo samo dvoje – Slobodan Homen, državni sekretar, i pomoćnik ministra Dragana Lukić. Isto to važi i za dva predstavnika Ministarstva prosvete i dijaspore.
Ali, kad treba da se troši, tu je G17 plus, kao ekspertska grupacija koja briljantno zastupa i vodi zemlju, zastupajući stavove Mlađe Minhauzena Dinkića, najboljeg ministra ekonomije svih vremena, svih geografskih širina i dužina, čiji je trenutak istine omladina Nove Srbije, u vidu performansa ispred "Ruskog cara", u nedelju 31. maja u 12 časova i prezentovala.
Dakle, čuvenim ekspertima G17 ''minus'' odobravaju se službena putovanja sa po tri funkcionera u istu zemlju i istim poslom, uključujući i Ministarstvo trgovine i usluga.
Baš me zanima, vi ste potpredsednik Vlade, da građane Srbije informišete kakva je stručna politička platforma ministara i raznih ''položajnika gejevaca'', kako narod od milja zove G17 plus, jer su po odluci o službenim putovanjima u inostranstvo putnici dužni da Vladi podnesu predlog teksta u kome se navode ciljevi koji se putovanjem ostvaruju i bar po jedna planirana aktivnost za svaki dan putovanja.
Da li ovi što putuju u trojkama pišu svaki ponaosob ili prepisuju jedni od drugih, to ne znamo. Kakve su to specijalne aktivnosti i ciljevi u trojkama…