JEDANAESTO VANREDNO ZASEDANjE, 28.07.2009.

12. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

JEDANAESTO VANREDNO ZASEDANjE

12. dan rada

28.07.2009

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 19:25

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Oto Kišmarton. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Oto Kišmarton

Napred Srbijo
Pisanje ovog zakona sigurno da je bila velika muka. Vidi se da je uložen veliki trud i verujem da je sve to urađeno u cilju poboljšanja ili održavanja postojećeg položaja pripadnika nacionalnih manjina.
Mada vidimo i to da, uprkos velikom trudu, postoje i mnogi nerešeni problemi u ovom zakonu, postoje i mnoge nepreciznosti, iako je rečeno da veliki broj pripadnika nacionalnih manjina, nacionalnih saveta, potpuno podržava ovaj zakon, vidimo da je podneto preko 150 amandmana.
Amandmane su podneli i pripadnici vladajućih stranaka, a isto tako i opozicionih stranaka.
I naša stranka je podnela amandmane na predloženi zakon. Cilj naših amandmana je takođe da se popravi ovaj zakon u cilju pripadnika nacionalnih manjina.
Ima stvari koje ne mogu se popraviti, odnosno kako će ovaj zakon zaživeti, kako će funkcionisati, to ćemo tek videti i da li će ovaj zakon doneti neko poboljšanje u položaju pripadnika nacionalnih manjina.
Ne poboljšanja kod političara koji pripadaju pojedinim nacionalnim manjinama, nego mom komšiji, pripadniku jedne ili druge nacionalne manjine.
Šta je to posle usvajanja ovog zakona što će građani koji pripadaju nacionalnim manjinama primetiti da je došlo do nekog poboljšanja kod njih?
Danas se pominjala i pozitivna diskriminacija u korist nacionalnih manjina, pa kako govorimo o pozitivnoj diskriminaciji trebalo bi da ministar kaže jasno šta je to. Meni je poznato, ali da se čuje na šta se odnosi pozitivna diskriminacija, jer ne postoji, po meni, pozitivna ili negativna diskriminacija. Ako nekoga pozitivno disrkiminišemo, to radimo u njegovu korist, na taj način ćemo nekog drugog oštetiti.
Po meni, najbolje je to da u Srbiji svi građani imaju podjednaka prava i podjednake obaveze prema ovoj državi. Nikome nije potrebno da ima prava koja mu ne pripadaju. Zato bih voleo da ministar, kada završim, obrazloži šta je to po njemu pozitivna diskriminacija za pripadnike nacionalne manjine.
Drugi problem koji se javio u ovom zakonu, po mišljenju drugih poslanika, kao i po mom mišljenju, to je da će ovaj zakon dovesti do toga da će pripadnici nacionalni manjina dobiti svoja prava koja će moći da ostvaruju ako je u gradu većinsko stanovništvo pripadnika jedne nacionalne manjine, u tom svom selu, u tom svom gradu, u tom okruženju, manjem ili većem.
Mislim da je i to veliki problem ako damo pravo nacionalnim manjinama i kažemo evo, to su vaša prava, ovde možete imati u ovom delu svoje škole, svoja pozorišta ili druge ustanove, tu vi živite. To je neko izdvajanje nacionalnih manjina.
Smatram da nacionalne manjine imaju potpuno ista prava, jednaka prava kao i svi građani. Ukoliko pripadnik nacionalne manjine može otići u bilo koji deo Srbije da se tu zaposli, da živi, radi i da mu niko ne govori – ti pripadaš toj i toj nacionalnoj manjini, vi ste u tom delu Srbije i tamo je tvoje mesto, tamo radi, imaš pravo da tamo govoriš svoj jezik itd.
Dakle, smatram da može doći, ne mora da bude da je tako, možda ćemo glasati za ovaj zakon, ali može da ovaj zakon donese i neke probleme pripadnicima nacionalne manjine, odnosno može se desiti da se sa ovim zakonom dođe i do neke podele među građanima, podele kao što je i rečeno čak i kod pripadnika iste nacionalne manjine, da ćemo imati pripadnike nacionalne manjine prvog reda, koje pripadaju nekoj stranci nacionalne manjine, isto tako i pripadnike nacionalne manjine drugog reda koji nisu u tom nacionalnom savetu, odnosno koji nisu glasali za izbor tog nacionalnog saveta.
Što se tiče izbora članova nacionalnog saveta, tu smo podneli neke amandmane. Naši amandmani nisu usvojeni, mada smo sa namerom da popravimo taj zakon podneli te amandmane.
Inače, da ne bude neke dileme, nije niko protiv prava nacionalnih manjina i naša stranka apsolutno podržava pravo pripadnika nacionalnih manjina na izražavanje, čuvanje, negovanje jezika i pisma, očuvanje tradicije, kulture, kao i verske posebnosti. To je naše bogatstvo i preko toga ne samo da se izdvajaju, razlikuju ljudi, nego i spajaju se.
Još jedno pitanje bi bilo za ministra, šta je to što će posle usvajanja ovog zakona pripadnicima nacionalnih manjina koji se ne bave politikom, oni koji budu u savetu verovatno će im biti bolje, ali običnim građanima, šta je ono što pripadnik nacionalne manjine u mojoj ulici će imati po ovom zakonu, a do sada nije imao.
U Kikindi smo i do sada imali pozorište na mađarskom jeziku, imali smo školu na mađarskom jeziku. Ako će sada na ulazu u Kikindu umesto - Kikinda pisati na mađarskom "Nađkikinda", mislim da ni od toga nećemo biti mnogo srećniji, sve dok svi građani ne budu živeli bolje, dok ne bude posla za sve građane, teško da će i položaj pripadnika nacionalnih manjina biti popravljen.
Drugo, ovaj zakon zahteva i velike pare za sve ono što bi se po ovom zakonu trebalo ostvariti. Slažem se da treba da se ispuni da normalno žive svi ljudi i građani i mislim da bi se ostvario ovaj zakon da će trebati velike pare.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je 7 minuta i 15 sekundi od vremena za ovlašćenog predstavnika. Reč ima narodni poslanik Aleksandar Martinović.
...
Srpska radikalna stranka

Aleksandar Martinović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, zaista moram da repliciram gospodinu Čipliću. Gospodine ministre, volite da upotrebljavate jednu sintagmu - manjinska samouprava. Kažete da ovaj zakon omogućava neki oblik decentralizacije. Rekao bih da je ovo jedan oblik personalne autonomije.
Ovakav i sličan oblik personalne autonomije imali su svojevremeno Srbi u Habzburškoj monarhiji.
Da li je tako? Imali su svoje crkve, svoje škole, imali su svoje verske i nacionalne institucije, koje su štitile njihov identitet u državi koja je bila pretežno rimokatolička i u kojoj je njihov identitet objektivno bio u opasnosti da se izgubi.
Srbi u Habzburškoj monarhiji nisu učestvovali u političkom životu Austrije i Mađarske preko svojih crkava i škola, nego preko određenih vidova političkih organizacija, na jedan sasvim drugačiji način. Učestvovali su Srbi u političkom životu i Austrije i Mađarske, ali ili kao pripadnici austrijskih i mađarskih političkih stranaka.
Evo jednog primera, Jakov Ignjatović, prvi srpski realista u književnosti, bio je član jedne mađarske političke organizacije, ali ništa manje nije bio i Srbin.
Dakle, morate da pravite razliku između organizacija kojima je fundamentalni zadatak da štite nacionalni, verski, kulturni identitet jedne zajednice i jednog sasvim drugog oblika organizovanja koji se bori za vlast. Vi uporno, ne znam da li namerno ili je takva vaša politička koncepcija, pokušavate da ublažite razliku između ta dva vida organizovanja i da ta razlika nestane.
Moram da kažem nešto što je pre svega duboko suprotno programu i ideologiji SRS-a. Obrazloženje koje ste vi, odnosno Vlada dala na amandman gospodina Kenana Hajdarevića i obrazloženje na moj amandman, inače obrazloženja su identična, ovo je, bez uvrede gospodine ministre, šamar i SRS-u, i DS, i SPS, i LDP i DSS.
Pazite kako glasi obrazloženje: amandman se ne prihvata, ne postoji "racio legis" da političke organizacije koje u svom nazivu imaju predznak jedne nacionalne manjine ili statutom nisu određene kao političke organizacije koje okupljaju ili deluju u interesu pripadnika nacionalne manjine predlažu izborne liste.
Pazite dalje rečenice koje su zaista skandalozne, ne postoji garancija da će nakon izbora za nacionalne savete njihovi predloženi kandidati političkim sredstvima odgovorno i iskusno pristupiti očuvanju, unapređenju i zaštiti nacionalnih manjina, ako moraju da postupaju u skladu sa statutom i programom stranke koja ih je kandidovala, a u kojima se i ne spominju prava nacionalnih manjina.
Gospodine ministre, zar mislite da u programu SRS, DS, SPS, DSS nema odredaba kojima se garantuju prava nacionalnih manjina? Zar mislite da mi koji nismo članovi političkih stranaka koje imaju manjinski predznak ne vodimo brigu o pravima nacionalnih manjina? Kako je moguće, uopšte, gospodine ministre, da se u registar kod nadležnog ministarstva upiše politička organizacija koja po svom programu i statutu ne vodi računa o pravima nacionalnih manjina?
Da li ste svesni dalekosežnosti ovog vašeg obrazloženja? Ispada da samo politička stranka, koja je po svom statutu i svom programu manjinskog karaktera, samo ona vodi brigu po definiciji o pravima te nacionalne manjine i da nijedna druga politička stranka to ne radi. Šta to dalje znači?
Sutra kada SRS dođe na vlast, ona će da gazi prava nacionalnih manjina. To indirektno kažete zato što po vašem mišljenju u našem programu nema delova koji se odnose na prava pripadnika nacionalnih manjina, što apsolutno nije tačno.
Personalni sastav poslaničke grupe SRS to demantuje. Prosto, imamo poslanike koji nisu Srbi, ali i te kako vode brigu i o pravima Srba, Mađara, Slovaka, Muslimana, Roma i svih drugih.
Gospodine ministre, molim vas, zaustavite se dok imate vremena, i vi kao ministar i vaša vlada. Ovo što hoćete da uradite je zaista jedna tipična getoizacija pripadnika nacionalnih manjina. Hoćete da nacionalne manjine gurnete potpuno u ruke samo određenih političkih stranaka i kažete - samo političke stranke nacionalnih manjina imaju tapiju na prava nacionalnih manjina, samo one imaju ekskluzivno pravo da se bore za ta prava, a vi svi drugi vi ste izopšteni iz tog procesa i nemate šta da tražite.
Ne sme nijedna nacionalna manjina ili bilo koja druga manjina u Srbiji da bude političko vlasništvo ma koje političke stranke. Prvi se kao čovek ne slažem da političke stranke Mađara više vole Mađare od mene. Ne vole ih, jer ako je dobro Srbima u ovoj državi biće dobro i Mađarima. Ako nije dobro Mađarima, neće biti dobro ni Srbima. Nemojte veštački da stvarate podele među građanima Srbije. To je ono što ova vlada uporno čini.
Vidite šta govore vaši politički istomišljenici u Vojvodini. Kažu pripadnicima nacionalnih manjina - teško živite zato što nemate dovoljan stepen autonomije. Eksploatišu vas Srbi. Šta kažu Srbima? Teško živite zato što Mađari hoće da pomađare celu Vojvodinu i hoće da vas proteraju iz Vojvodine.
To su opasne konstatacije. Nemojte se igrati vatrom. Srbi, Mađari, Muslimani i Romi u ovoj državi teško žive, ne zato što Mađar eksploatiše mene kao Srbina ili ja kao Srbin njega, nego zato što Vlada Srbije ne vodi odgovornu ekonomsku i socijalnu politiku.
Umesto da rešavate ekonomske probleme, da bude dobro svima, dodatno podgrevate političku atmosferu u Srbiji, time što kažete Srbima - za vaš ekonomski položaj krivi su Mađari, a Mađarima kažete - za vaš težak položaj krivi su Srbi. To je vrlo opasna politička igra.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Šest minuta i 50 sekundi je iskorišćeno vremena poslaničke grupe. Reč ima ministar Svetozar Čiplić. Izvolite.

Svetozar Čiplić

Ponekad ne pronalazim baš najbolje argumentaciju i ne mogu da se snađem kako dolazimo do određenih stavova, ali pokušaću da priču pojednostavim i svaku dilemu rešim čitajući Ustav.
Član 75. stav 3, na vrlo jednostavan i potpuno jasan način rečeno je šta je manjinska samouprava. Ustav Srbije: Radi ostvarivanja prava na samoupravu (prava na samoupravu) u kulturi, obrazovanju, obaveštavanju i službenoj upotrebi jezika i pisma, pripadnici nacionalnih manjina mogu izabrati svoje nacionalne savete, u skladu sa zakonom koji danas donosimo.
Ničeg jasnijeg, ničeg jednostavnijeg, pa čak i za one koji nisu pravnici, da ovo mora biti rešeno na način koji će član 75. stav 3, koji ovu ustavnu normu mora realizovati, dakle, ovo je sloboda koja je Ustavom jemčena.
Treba naglasiti nekoliko stvari. Prvo, mogu izabrati, a ne - moraju izabrati. To je sloboda pripadnicima nacionalnih manjina da se opredele da li to žele ili ne žele da urade.
Država Srbija, kao naša država, kao naša država, obavezna je da se pripremi da da mehanizme da se ovo pravo realizuje i ovde nema ničeg spornog, to je naša obaveza. U pravnom poretku ova obaveza postoji od 2002. godine, od tada je najavljeno donošenje zakona za proceduru po kojoj će se birati nacionalni savet.
Od 2006. godine zakonodavac je obavezan ne samo da učini način na koje će se nacionalni saveti birati, nego šta će moći da radi, pošto Ustav govori o oblastima. Možemo da se sporimo oko toga da li je, kako ustavotvorac u istom članu kaže, nešto odlučivanje ili učešće u odlučivanju, da li je ono što zakon nudi u većoj ili manjoj meri saglasno sa ovlašćenjem da se odlučuje ili učestvuje u odlučivanju.
Ne možemo da se sporimo oko toga da ne može biti getoizacija ono što stoji u Ustavu. Ustav propisuje slobodu. Kako će neko vršiti tu slobodu, slažem se, može da dovede do getoizacije, ali mi zbog toga tu slobodu ne možemo da ignorišemo. Ta sloboda je ustavna i tu nema dileme. Ono što je veoma bitno, da li će i kako ova sloboda biti uživana, kako će biti izvršavana zavisi od pripadnika nacionalnih manjina. To je njihova odgovornost.
Neće biti getoizacije, jer nikome do getoizacije nije. Kad Vlada Republike Srbije i ovaj parlament donesu zakon o nacionalnim savetima, oni to ne čine da bi getoizovali bilo koju nacionalnu manjinu, nego da bi realizovali ustavnu slobodu koja je zapisana u članu 75. stav 3. Ustava.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.  Vreme na raspolaganju poslaničkoj grupi je 40 minuta i pet sekundi.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Mislim da je dobro što je gospodin Čiplić aktivan u ovoj diskusiji i što nam otvara teme i pokazuje pravu pozadinu ovog i ovakvog predloga zakona.
Gospodine Čipliću, vi ste posredno rekli da decentralizaciju doživljavate kao i deetatizaciju, a onda ste otišli korak dalje, pa ste nam potvrdili nešto što od početka pokušavamo da vi priznate. Vi ste lepo citirali stav 3. člana 75. gde se kaže, mogu da izaberu. Vi od toga, mogu da izaberu, pravite instituciju. To nema, to Ustav ne dozvoljava.
Nešto može da bude poluinstitucija vezano za član 80, gde se govori o kulturi i prosveti. Pazite, gde pravite još veću grešku? U tom članu koji ste citirali taksativno su navedena prava, verovatno 90% tih prava se neposredno ostvaruju. Za njihovo uživanje nije potrebna nikakva institucija, a vi nesvesno nama pričate o ove četiri oblasti.
Složićemo se, ovaj predlog zakona se odnosi na četiri oblasti: kultura, obrazovanje, informisanje i upotreba službenog jezika. Apsolutno sam siguran da je upotreba službenog jezika regulisana, nema ništa više da se reguliše na nivou republike, na nivou pokrajine, na nivou lokalne samouprave, regulisana. Uživanje tog prava ne može da zavisi od nacionalnog saveta. Ko je garant za uživanje tog prava? Država sa svojim institucijama.
Da li vi hoćete da kažete da u oblasti kulture, obrazovanja i javnog informisanja ne postoje već državne institucije. Kada kažem državne, mislim na republičke, pa onda pokrajinske institucije i institucije lokalne samouprave, gde su uvažena ta prava i gde se ostvaruju ta prava. Postoje.
Onda se postavlja pitanje ako može da se izabere nacionalni saveti, za šta bi on mogao dalje da bude ovlašćen, nadležan, šta bi bio njegov delokrug. Bio bi za nešto plus što se njima priznaje. Za to plus što im se priznaje ne možete vi da prenesete državna ovlašćenja. Ko je vas ovlastio da prenosite državna ovlašćenja u oblasti kulture, informisanja, obrazovanja na nacionalne savete koji se po definiciji - mogu da izaberu. Nije - mora.
Ne postoji obaveza. Obaveza postoji za državu. Država je svoju obavezu manje ili više uspešno završila. Ima mesta priči o obimu itd. To niko ne spori. Ali, vi sada nešto što je apsolutno državno, pokrajinsko, lokalno, u sistemu Ustavom propisanih organa prenosite na nešto što je - mogu da izaberu. Vi pravite instituciju nepotrebno.
Pa još pravite instituciju koja će da uzima državne pare, a Ustav kaže u članu 80. sopstvenim sredstvima dobrovoljno mogu da idu ka nečemu što se razvija. Pa onda idete dva-tri koraka dalje, pa zabranjujete bilo kome drugom da učestvuje, ako to što vi kažete, u političkom životu, na nivou nacionalnih saveta. Sve pobrkano.
Napisano zbog političke elite. Napisano zbog onih koji prilikom svakih izbora uslovljavaju neku koalicionu Vladu, ispostavljaju neke svoje zahteve vezano za statut, vezano za upravne odbore, vezano za ovo. Pogledajte šta radite.
Doneli ste pre nekoliko meseci Zakon o političkim strankama.
Promovisali ste nešto ili potvrdili što je 2004. godine nekom greškom ušlo u naš zakon, političke stranke nacionalnih manjina. Pogledajte političku stranku nacionalnih manjina kako je definisana i pogledajte šta je definisano kao nacionalni savet. Nema razlike u definiciji.
U zakonu o političkim strankama - politička stranka nacionalnih manjina je politička organizacija dobrovoljno organizovanih građana koja u svom programu ima delovanje za očuvanje kulturne posebnosti, obrazovne posebnosti, umetničke posebnosti, obaveštavanja, upotrebe službenog jezika.
Ista je definicija za nacionalni savet i vi kažete da to nije getoizacija. Ne, to je getoizacija na teret para svih poreskih obveznika. Zašto? Jer neko je napravio procenu, a neko odavno pravi procenu od 1991. godine, od prvih višestranačkih izbora, pa se dodvorava na jedan vrlo neprincipijelan način političkoj eliti nekih nacionalnih manjina da bi ostvario koalicioni kapacitet.
Onda uđu u neke pregovore pred izbore, napravi se Vlada i ne mogu to da ostvare što su obećali i onda imamo na svakih 15 dana, mesec dana uslovljavanje, mi ćemo da napustimo sednicu, nećemo da glasamo za taj set zakona, nisu uvaženi naši interesu u pogledu informisanja, nisu naši interesi uvaženi u pogledu rasporedu sudova i za sve glasaju na kraju.
Postavljam pitanje, koliko je to koštalo? Koliko je koštalo poreske obveznike to što se neko smilovao da glasa za nešto.
Samo da vas podsetim na primeru u ovoj skupštini ovde, jedan predstavnik jedne političke stranke je prigovorio što nije završeno to sa televizijama na lokalu, pa mu se obrecnuo Boris Tadić da je prekršio sve mere, pa sam morao da skačem i da branim tog čoveka od Borisa Tadića, a on je u koaliciji. Gde su tu pripadnici nacionalnih manjina? Nema ih nigde.
Interesi elite, ne možete da ih isterate iz Beograda. Jedanput došli u Beograd i oni misle doživotno su i poslanici, i predsednici poslaničkih grupa i predsednici političkih stranaka. Oni su elita koja zastupa neke interese nekih ljudi tamo itd. Vi to od toga pravite instituciju.
Ubacujete u sistem da bi država finansirala. Šta?
Koalicioni kapacitet neke stranke koja računa da će biti na vlasti, uz apsolutno kršenje svega i svačega, a vi ovim zakonom priznajete nešto što ne postoji, da prava u pogledu informisanja, u pogledu kulture, obrazovanja, upotrebe službenog jezika nisu dovoljno dobro rešena, ne garantuju se pripadnicima nacionalnih manjina u Srbiji, pa je potrebno da se to prebaci na ono, mogu da izaberu.
Od nečega što je predviđeno verovatno najdalje sa savetodavnim mišljenjem o pitanjima koja se tiču te oblasti, vi dajete bukvalno rečeno državne nadležnosti. Tu je u pravu onaj kolega koji je rekao - vi pravite nove nadležnosti nečemu što ne postoji, što ne bi smelo u tom obliku da postoji.
Moglo bi da postoji kao forum, kao mesto gde se izražavaju neki interesi, gde se formiraju neki predlozi, gde se daju sugestije, gde se daju mišljenja i to niko ne spori, ali vi pravite instituciju - nepotrebnu, nepotrebnu instituciju.
Još jedna stvar, gospodine Čipliću. Da li vam se to omaklo, da li stvarno grešite? Opet vas vraćam na primer koji je gospođa Pešić iznela ovde. Vi ste u odgovoru na to i u odgovoru na ove amandmane, Martinovićev i Kenanov, pokazali u stvari - koji vi kriterijum koristite u definisanju nacije?
Svi su napadali nas iz SRS, lupetarali su svašta protiv nas, udarali etikete itd. i sve je palo u vodu. Vi verovatno znate da je dominantno u teoriji jezik kao kriterijum. Danas je dominantno lično osećanje i opredeljenje čoveka. Apsolutno lično opredeljenje čoveka.
Ne traži se ni poreklo, ne traži se ni jezik, ne traži se ni mesto rođenja, ne traže se ni roditelji, nego šta čovek kaže. Neko može da kaže da je Amerikanac i vi morate kao predstavnik države da prihvatite da je on Amerikanac. To je njegov osećaj.
Vi čak i preko toga prelazite, kada ste mogli da kažete da, bezveze, neću nikog da uzimam da se pogrešno ne protumače moje reči - pripadnik nacionalne manjine u nekoj političkoj stranci, eminentno političkoj stranci, ne može da zastupa interese nacionalne manjine u Srbiji.
Pa ja generalno zastupam interese svih nacionalnih manjina u Srbiji. Znate kako - borbom za ljudska prava na opšti i apsolutni način prema svima, borbom protiv svakog oblika diskriminacije? Više se borim nego ovi što se kite da su neki predstavnici neke nacionalne manjine – više, zato što mi je stalo da Srbija bude moćna, jaka, snažna, poželjno mesto za sve.
Kao što volim sve sportiste, i onoga ko je promašio gol, zato što je moj sportista, kao svakog pevača što volim, svakog glumca volim. Svaki glumac sa naših prostora je najbolji glumac na svetu, pa bez obzira ko je, šta je.
Sada vi hoćete da mi kažete da neko ko čuva svoju specifičnost je in, a mi smo svi aut.
Sada Kenan ne može da zastupa interese svih ljudi iz Priboja, Sulejman Spaho ne može svih iz Loznice, Marina Toman, pa svi je znaju kao člana SRS. Sulejmana Spaha svi znaju kao člana SRS, pa tek na drugom ili trećem mestu je nešto drugo.
Sve ovde doživljavam kao narodne poslanike. Nikada se nikome nisam obratio u nekom drugom kontekstu. Ali ne, vi morate da podgrejete nešto, vi morate da pokažete nešto svetu.
Šta pokazujete svetu? Da prekoračujete nešto što postoji u našem Ustavu i idete dalje nego bilo ko na kugli zemaljskoj da je nešto ostavio.
Pri tome, tako se galantno ponašate, a mi prosto ne znamo da li treba da vam pročitamo podatke kakvo je stanje, recimo, u našem neposrednom okruženju, kada je u pitanju recimo srpski narod. Šta biste onda tu rekli?
Znači, naša kritika se zasniva pre svega na striktnom poštovanju nečega što je Ustav Republike Srbije, gde je to sasvim dobro regulisano. Da vas podsetim, sva rešenja su išla, tražio je neko da idu u proveru, Venecijanska komisija, Brisel i svi su pohvalili Ustav Republike Srbije, i vi nemate pravo da idete van Ustava Republike Srbije.
Kakve su sve moguće zloupotrebe, imao sam prilike da gledam i film o Trešnjevcu iz 1992. godine, kada su pravili Cincar Republiku i kada su pravili konzulat Cincar Republike u Nemačkoj, pa tenkovi oko nekog mesta, pa mobilizacija, pa neke gluposti, a vest izmišljena, toliko izmišljena da čak i Nenad Čanak nije znao za to.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Od vremena poslaničke grupe iskorišćeno je 12 minuta i 30 sekundi. Reč ima narodni poslanik Željko Tomić.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Željko Tomić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Gospodine ministre, vi ste odgovarali narodnom poslaniku Martinoviću, želeći da kažete šta je to manjinska samouprava, ni na šta drugo mu niste odgovorili. Citirali ste član 75. stav 3. Ustava Republike Srbije, gde kažete, je l' tako - da pripadnici nacionalnih manjina, radi ostvarivanja prava na samoupravu u kulturi, obrazovanju i obaveštavanju i službenoj upotrebi jezika i pisma, mogu izabrati svoje nacionalne savete itd.
Naše pitanje je bilo i u načelnoj raspravi, nijednom niste odgovorili na njega, odakle crpite pravo da nacionalni saveti mogu da osnivaju privredna društva, da mogu da upravljaju u javnim ustanovama? Ovde se reč "privreda" ne spominje. Osnivanje privrednih društava je po meni protivustavna kategorija ovog zakona.
Šta znači - privredna društva? To jeste jedan član koji malo kasnije ide i tu smo podneli amandman, ali je činjenica da se ovde šire ovlašćenja i nadležnosti u duhu ovoga što su malopre govorili i drugi opozicioni narodni poslanici.
Niko ne priča ministre o getoizaciji, ovde se priča o politizaciji. Da li su nacionalni saveti ispolitizovani i na koji način? Vi na mnoga pitanja u načelnoj raspravi niste odgovorili. Jedno od njih je bilo - da li ste sreli, upoznali jednog jedinog Mađara u Novom Sadu koji je podržao odluku da se redakcija ''Mađar soa'' preseli i prebaci u Suboticu. Ne postoji ni jedan, nadam se da tu nemamo razlike u mišljenju.
Te političke elite o kojima je govorio prethodni govornik čine sve, a vi im izlazite u susret - upravo da oni getoizuju sami sebe, čak i u odnosu na svoju nacionalnu manjinu. O tome postoji milion primera. Vi pospešujete njihove apetite, o tome se radi.
I stvara se jedna parapolitička organizacija kroz nacionalni savet. Ovaj zakon je, onako, široko raširenih ruku potrčao u zagrljaj njihovim željama, o tome se radi. Nisu političke stranke, ali imaju sve prerogative kao političke stranke, i traže moć i uticaj - vi im dajete na kašičicu.
Sada, bogami, putem ovog zakona dajete im sve više i više na značaju, da sutra mogu maltene da deluju i kao privredno, a bogami i kao političko društvo, kao politička organizacija. Tu je glavni problem, tu je najveći problem što su nacionalni saveti ispolitizovani. Navedite mi jedan nacionalni savet u kojem nema čoveka da nije član stranke ili da nije vrlo blizak najvećim strankama tih nacionalnih manjina.
Mi smo čuli ovde primer Jakova Ignjatovića, koji je politički delovao na jedan način, na jedan način u mađarskoj stranci, a kao Srbin za prava Srba u Mađarskoj delovao je na drugi način. Može li to ovde da se dogodi? Ovakvim zakonom to ne može da se dogodi. Tu pravite veliki problem.
Vi tim političkim elitama tih nacionalnih saveta dajete vetar u leđa - da zagospodare sopstvenim prostorom u oblasti kulture, obrazovanja, obaveštavanja, službenoj upotrebi jezika i pisma, ali bogami i upravljanja javnim ustanovama, ali bogami i privrednim društvima itd.
To je osnovni razlog, uz mnoštva drugih sitnijih, ali to je osnovni razlog zbog kojeg mi ne možemo podržati ovaj zakon.