Šesta sednica, Drugog redovnog zasedanja, 12.12.2009.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Šesta sednica, Drugog redovnog zasedanja

2. dan rada

12.12.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 11:05 do 21:05

OBRAĆANJA

Zoran Mašić

Napred Srbijo
Gospođo predsedniče, dame i gospodo ministri, dame i gospodo narodni poslanici, očekivanja poljoprivrednih proizvođača u našoj zemlji, upravo u ovo vreme kada raspravljamo o budžetu za narednu godinu, zatim, očekivanja raznih udruženja poljoprivrednih proizvođača, kao i velikog broja naučnih i stručnih radnika koji se bave poljoprivredom i poljoprivrednom proizvodnjom bila su da će ovaj budžet imati, tj. Vlada, pre svega, a kroz donošenje budžeta, u vidu potrebu izdvajanja mnogo većih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju nego što je to izdvojeno prošle godine, i da će se uvažiti svi problemi koji su prisutni u oblasti poljoprivredne proizvodnje, a koji su naročito ove godine bili izraženi pre svega kroz nisku cenu žitarica, visoku cenu inputa.
Takođe, kroz činjenicu da je poljoprivreda sve ove protekle godine iznela izuzetno veliki teret u smislu i ekonomske i finansijske stabilnosti naše zemlje i samo zahvaljujući toj poljoprivredi nije bilo izražene gladi i problema, ozbiljnijih socijalnih problema.
Upravo na temelju činjenica da je poljoprivredna proizvodnja i u ovoj godini, kao i prethodnih godina, ostvarila spoljnotrgovinski suficit u razmeni poljoprivrednih proizvoda na svetskom i evropskom tržištu, procenjuje se da će ove godine taj spoljnotrgovinski suficit biti u visini nekih od 500 do 600 miliona dolara, a učešće poljoprivredne proizvodnje i poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu na svetsko tržište je oko 23%.
Dalje, značajno je i učešće u BDP poljoprivrede, ono se kreće zajedno sa prerađivačkim kapacitetima i prerađivačkom industrijom oko 20%. Na kraju, u ovom izveštaju se može videti da je ostvarena bruto društvena vrednost u oblasti poljoprivredne proizvodnje u poslednjem kvartalu 3,2% i ta i takva poljoprivredna proizvodnja je doprinela da pad društvenog proizvoda ne bude i veći nego što je on objektivno ove godine prisutan.
Ono što želim, takođe, da istaknem, a što su činjenice i za sve one koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, dakle, primarne poljoprivredne proizvođače i sve one druge koji su vezani za poljoprivrednu proizvodnju, a to je da je poljoprivreda u ovom protekom periodu iznela izuzetan teret u procesu tranzicije u našoj zemlji. Procene su da je u oblasti poljoprivredne proizvodnje ostalo oko 60.000 ljudi nezaposleno i da je posle tekstilne industrije, u suštini, najveći broj nezaposlenih ostao u oblasti poljoprivrede. Ako se doda da su to i nosioci gazdinstava, onda je to gotovo 200.000 ljudi koji su bez posla i bez sredstava za izdržavanje.
Sve ovo što sam izneo upravo su i te kako činjenice i argumenti, za sve one koji su u oblasti poljoprivrede, da je agrarni budžet trebalo ove godine da bude najmanje u visini 5% do 6% ukupnog budžeta i da su se uvažile ove činjenice i zahtevi tvorci ovog budžeta bi odredili da visina agrarnog budžeta bude na tom nivou. Međutim, nažalost, kako prošle godine, tako i ove godine, agrarni budžet je manji nego nekih prethodnih godina. Upravo zbog javnosti, zbog tih poljoprivrednih proizvođača, a i zbog vas ovde prisutnih narodnih poslanika, podsetiću samo na cifre agrarnog budžeta od 2007, pa do 2010. godine.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodine poslaniče, izvinite, pre nego što iznesete te cifre, imamo vrlo drage goste na galeriji.
Dozvolite samo da ih pozdravimo, a vreme će biti naravno računato u kome govorim.
Poštovani narodni poslanici, dozvolite da vas obavestim da su nam dragi gosti na galeriji velike sale Doma Narodne skupštine učenici srednjih škola iz Preševa i Bujanovca, sa pratnjom, a koji se nalaze u poseti Beogradu u organizaciji Koordinacionog tela Vlade Republike Srbije za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđu.
Tu su: Dejan Jaćimović, Dafina Aliju, Miljana Nikolić, Bujar Bajrami, Berim Hasani, Ivan Stojković, Milica Stošić, Milena Andrejević, Ersana Kadrić, Mentor Zećiri, Miroslav Đikić, Nesibe Osmani, Sadrija Raimović, Abelan Zahiri, Rahimi Salihu, Zoran Lazić i Danijela Nenadić. (Aplauz.)
Pozdravljamo drage goste.
Izvinite i nastavite. Zahvaljujem što ste imali razumevanja.

Zoran Mašić

Napred Srbijo
Gospođo predsedniče, takođe pozdravljam goste i drago mi je.
Mislim da je ipak nepristojno bilo da me prekidate u toku rasprave, ali, evo, raspraviću i, stvarno, najsrdačnije pozdravljam učenike ovde, ali se nadam da neću biti dekoncentrisan u odnosu na ono što sam želeo da kažem. Molim vas da ovo vreme koje ste vi potrošili vratite poslaničkoj grupi, a to je oko minut i po.
Što se tiče agrarnog budžeta u 2007. godini on je bio u iznosu od 26 milijardi i 95 miliona. Tada je ukupan agrarni budžet bio 595,5 milijardi dinara i učešće agrarnog budžeta u ukupnom budžetu je bilo u iznosu ili u procentima 4,38%. Godine 2008. agrarni budžet je bio 27 milijardi 163 miliona, a ukupan budžet je bio 654,4 milijarde i učešće agrarnog budžeta u ukupnom budžetu je bilo sa iznosom od 4,15%. U 2009. godini, i to ću izneti cifru nakon rebalansa budžeta, agrarni budžet je bio 26 milijardi 690 miliona, a ukupan budžet je bio 719 milijardi 871 milion. Učešće agrarnog budžeta u ukupnom budžetu je bilo 3,66%, s tim da je ovde bilo malo izdvojeno za subvencije, svega 15,9 milijardi, a učešće tih budžetskih sredstava je bilo svega 2,2% u agrarnom budžetu u 2009. godini, što smo takođe kritikovali.
Na kraju, agrarni budžet za ovu godinu je 25 milijardi 621 milion, a ukupan budžet je 762,9 milijardi. Učešće agrarnog budžeta za 2010. godinu u ukupnom budžetu je 3,36%.
Može se videti apsolutna stagnacija budžeta, naročito u ove poslednje dve godine, a pogotovo u odnosu na prethodne godine, kao što je 2007. ili 2006. godina, nisam izneo da je učešće agrarnog budžeta u ukupnom budžetu bilo sa 5,14%.
Svakako, poljoprivredni proizvođači ne mogu ni najmanje da se raduju ovim činjenicama, a pogotovo oni koji su očekivali da će se ostvariti ono što ste pre nepune dve godine govorili u kampanji – da će agrarni budžet u ovoj državi biti u iznosu od 400 miliona evra i da će mnogo toga moći da se finansira i da će se potpomoći na onaj način kako se u razvijenim zemljama pomažu poljoprivredna proizvodnja i poljoprivredni proizvođači.
Navešću samo primer Hrvatske, kao susedne zemlje, da ona izdvaja u budžetu oko 300 evra po hektaru obradive površine, da je po utovljenoj svinji tokom ove godine isplaćivano 15 evra, po priplodnoj krmači ili nazimici 27 evra. Za razliku od Hrvatske, u našoj zemlji u odnosu na ukupno stanje u stočarstvu, uvozili smo svinje iz Makedonije. Po podacima koji su izneti u Privrednoj komori Srbije, ove godine je zaklano oko 60.000 krava muzara. Ako je njihova prosečna cena oko 2.000 evra, to je šteta za ovu državu od oko 120 miliona evra, samo zato što ljudi koji su ušli u kredite, koji su kupili te krave da bi proizvodili mleko, sa cenom mleka na tržištu, sa svim problemima koje prate tu proizvodnju, nisu mogli opstati i bili su prinuđeni da ta grla pošalju na klanje.
Da ne kažem kakva je situacija sa poljoprivrednom proizvodnjom u tzv. ruralnim sredinama i marginalnim područjima gde je potpuna nebriga i gde dolazi do devastiranja naših sela, gde se poljoprivreda gasi, gase se poljoprivredna gazdinstva.
Još samo da kažem dve-tri reči vezano i za sredstva izdvojena za nauku.
Takođe, nedopustivo je u odnosu na strategiju nauke, koja je ove godine raspravljana i koja treba da se donese, i da je zagovarana jedna politika, da se i dalje nastavlja minorno izdvajanje u budžetu za naučnoistraživački rad, tako da je i za ovu 2010. izdvojeno svega 8,5 milijardi za sve naučnoistraživačke projekte koji se finansiraju u našoj zemlji. To je nedopustivo za zemlju koja želi da zadrži mlade, obrazovane ljude da se ovde dalje školuju i ovakva politika će dovesti, kako do urušavanja poljoprivredne proizvodnje, tako i naučnoistraživačkog rada. Zahvaljujem. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
 Reč ima narodni poslanik Jovan Nešović.

Jovan Nešović

Ujedinjeni regioni Srbije
Poštovani predsedavajući, poštovana gospođo ministre, koleginice i kolege narodni poslanici, pred nama je budžet za 2010. godinu i želim na početku da pravim jednu paralelu između rebalansa budžeta za 2009. godinu i ovog budžeta za 2010. godinu. Rebalansom budžeta za 2009. godinu bili su predviđeni ukupni prihodi od 620 milijardi dinara, za 2010. godinu predviđeni su ukupni prihodi od 656 miliona, što znači da je povećanje oko 36 miliona.
Na rashodnoj strani u rebalansu za 2009. godinu predviđeno je 720 milijardi, a za 2010. predviđeno je 762 milijarde, znači, povećanje je 43 milijardi dinara. Deficit u rebalansu za 2009. godinu je oko 100 milijardi, a za 2010. predviđen je deficit od 107 milijardi. Znači, deficit je povećan tačno za 7 milijardi.
Ono što je, takođe, predviđeno jeste da deficit u 2009. godini bude na nivou 4% društvenog proizvoda, što je i dogovoreno sa predstavnicima MMF. Da bi se sve ovo ostvarilo, Ministarstvo finansija je predvidelo da će privredni rast u 2010. godini biti 1,5% i da će inflacija biti 6%. To su dve stvari koje su jako važne što se tiče realizacije zacrtanog plana. U 2009. godini, i pored svih onih pesimističkih prognoza da ćemo imati pad društvenih proizvoda, odnosno proizvodnje nekih 6-7%, otprilike, završićemo sa padom od 3%. Inflacija će na kraju biti oko 7,5% u ovoj godini.
Važno je sada reći da su mere koje je sprovodila Vlada Republike Srbije u 2009. godini dale rezultate, da je država Srbija u 2009. godini imala manji pad proizvodnje nego što su imale neke razvijene zemlje u našem okruženju, kao što su Hrvatska, Mađarska, Rumunija ili Bugarska. Rumunija, koja je članica i EU, imala ja pad proizvodnje u toku 2009. godine čak blizu 9%.
Moram da podsetim, kada smo razgovarali pri kraju 2008. godine, kada je došlo do odlivanja deviza, odnosno ljudi su podizali štednje iz banaka zbog krize koja je nadolazila, da su mnogi predviđali da će doći do pada bankarskog sistema, jednostavno, desilo se da je Vlada donela odluku, kao i Narodna skupština, da se osiguraju štediše do 50.000 evra. Tada je doneta i odluka da nema oporezivanja kamata na dobit od štednje u periodu 2009. godine i to je potpuno stabilizovalo naš bankarski sistem. Vlada je već u martu mesecu izašla sa novim paketom mera koje su bile usmerene prema privredi. To su najčešće bile mere koje su vezane za subvencionisanje kredita prema privredi za poboljšanje likvidnosti.
Tada je Vlada prema poslovnim bankama imala svoje učešće da se smanje kamatne stope, Vlada je uložila nekih četiri milijardi dinara, a banke su iz svojih sredstava odložile 80 milijardi dinara. Da budemo iskreni, nije odlučivala Vlada ko će dobiti te kredite, već su odlučivale poslovne banke. Poslovne banke su pratile svoju politiku, pratile su programe i one su bile te, a Vlada je sa svoje strane subvencionisala kamatu, da bi ona bila što povoljnija, odnosno niža za privredu.
Sa druge strane, Vlada je, takođe, subvencionisala u martu mesecu početak za investicije koje su vezane za privredu. Tada je Vlada u tu svrhu uložila oko pet milijardi dinara, a banke su uložile 12 milijardi dinara.
Kada se uzmu i aktivne mere koje je sprovodila Vlada u toku prošle godine preko Nacionalne službe za zapošljavanje, gde je uloženo tri milijarde, start ap krediti i preko Fonda za razvoj, došlo se do rezultata, a to znači da je pad proizvodnje u državi Srbiji u 2009. godini bio 9%. Čini mi se, ako u 2010. godini bude Vlada vodila aktivnu politiku koja je slična politici iz 2009. godine, onda prognoza da će privredni rast u 2010. godini biti 1,5%, a inflacija 6%, čini mi se realistična i nadam se da će tako i biti.
Ono što je važno u ovom budžetu jeste da je predviđeno oko 1,4 milijarda dinara za subvencije za grinfild investicije. One sada jesu važne zato što je tokom krize 2009. godine smanjen broj investicija iz inostranstva u državi Srbiji, ali smo potpuno sigurni sa odmrzavanjem Prelaznog trgovinskog sporazuma da se kredibilitet naše države povećava, dakle, da mi moramo da budemo aktivni, da pomognemo i da pospešimo dolazak naročito grinfild investicija, a to znači dolazak privrednih subjekata koji će zaposliti ljude.
Sa druge strane, Vlada je definisala i subvencije, negde 17 milijardi dinara, koje jesu vezane za "Fijat". To je nešto što je naša ugovorna obaveza i onog trenutka kad bude italijanska strana uložila svojih 67% učešća to mora pripremiti država Srbija i ne vidim razloga da je to nešto sporno.
Ali, tu se kriju još neke druge stvari koje su važne, a to su – zamena staro za novo, koje su vezane za kamione, pa će Vlada pomagati na taj način i FAP iz Priboja. To je vezano za šinska vozila, pa ćemo na taj način pomagati i oko osam preduzeća koja rade šinska vozila, kako teretne vagone, tako i putničke vagone u državi Srbiji. Tu se kriju start ap krediti i tu ima mesta i za ono što smo pričali, da su nama potrebni izvozni proizvodi, da treba pospešiti privrednike koji imaju izvoz i zato se tu nalaze sredstva i za Agenciju za osiguranje izvoza. Potpuno je jasna stvar da se sve to može desiti po nekim kriterijumima koje će sama Vlada definisati, a to su poprilično isti kriterijumi koji su bili i prošle godine i nadam se da će to dati svoj puni doprinos.
Ono što je, takođe važno, Vlada u narednoj godini predviđa nekih 3,7 milijardi za aktivne mere za zapošljavanje i to jesu mere vezane za pripravnike, za samozapošljavanje, za otpremninu, do posla, javne radove, dakle, sve ono što dovodi do toga da kriza ima manji efekat na otpuštanje radnika, odnosno novo zapošljavanje ljudi u 2010. godini, da imamo manji pritisak u tom domenu.
Vlada posebnu pažnju mora da povede o razvoju nerazvijenih opština, to su najčešće male opštine, i ove godine samo za privredu, odnosno privrednike iz tih opština predviđeno je 1,7 milijardi dinara, a to znači za povoljne kredite koji će se dodeljivati na osnovu javnog konkursa koji će biti raspisan.
Imamo jedan deo koji je prošle godine sprovođen, i ove godine će biti sprovođen preko Ministarstva za Nacionalni investicioni plan.
Za te male nerazvijene opštine namenjene su dve milijarde, od onih osam koje su predviđene, zato što te opštine imaju manje projekte i stručnjake koji ne mogu da vode velike projekte, a njima se mora pomoći, jer bez razvoja infrastrukture i bez privrednog razvoja tih opština siguran sam da će se ljudi iseljavati. Onda, u ovoj godini, uz ove dve mere, koje će biti kombinovane, preko javnog konkursa, siguran sam da će se voditi računa da razvijenost tih opština bude na višem nivou nego što je bila do sada.
Takođe, potpuno sam siguran da je Ministarstvo za Nacionalni investicioni plan, koje raspolaže sa otprilike osam milijardi dinara, koje će biti vezane za razne infrastrukture, najčešće, da li u industrijskim zonama, da li u gradovima i opštinama, a svi gradovi i opštine u toku 2009. godine do 1. oktobra su imali mogućnost da prijave, da kandiduju svoje projekte, nadležno da pregleda te projekte da li zadovoljavaju projektnu proceduru, a iza toga sam potpuno siguran da će sva ministarstva dati ocenu tih projekata, jer će realizacija, normalno, ići preko tih ministarstava.
Nije to pitanje o kome treba da odlučuje jedan ministar ili da odlučuje jedno ministarstvo. Ako imate javni konkurs, onda su opštine kandidovale ono što je njima preko potrebno i ono što je najbolje, onda su tu ministarstva koja će odlučiti koliko se to uklapa u njihove politike, a onda je to ministarstvo poslednje koje će uklopiti sve to u sredstva koja imaju na raspolaganju, pa ne vidim nijednog načina da to bude partijska raspodela sredstava, čak je to i nemoguće, jer stvarno moramo priznati da su ministri u ovoj vladi iz različitih partija.
Ono što je, takođe, važno, želim potpuno da budem siguran da će Ministarstvo za NIP i ministarstva imati jaku želju da pomognu lokalnim samoupravama da to budu oni projekti koji su najvažniji i za lokalne samouprave. Ja sam potpuno siguran i srećan i molim Vladu, makar što se tiče projekata iz grada iz kojeg dolazim, a to je grad Kraljevo, da zatvoreni bazen, koji je prioritet naše lokalne samouprave, bude taj koji će ministarstvo i Vlada podržati u 2009. godini, što mislim da je dobro i za ostale opštine koje su konkurisale.
Infrastruktura jeste važna stvar i Vlada u ovom trenutku u budžetu predviđa nekih 7 milijardi koje su predviđene direktno za budžet, za razvoj infrastrukture.
Jedan od prioriteta jeste Koridor 10 sa Obilaznicom oko Beograda, kao sastavni deo sa Koridorom 10. Predviđeno je 4 milijarde dinara za sam Koridor 10 i za tunel Straževica.
Druga stvar, Vlada je obećala ove godine da će početi realizaciju autoputa ''Beograd – Južni Jadran''. Dve milijarde dinara su obezbeđene za izgradnju tog autoputa. Možemo mi pričati u ovom trenutku da li je to malo ili mnogo, u ovom budžetu je toliko imalo prostora. Potpuno sam siguran ako realizacije tog projekta bude krenula kako valja, odnosno dobro, da će sledeće godine sigurno biti izdvojeno više sredstava.
Da budem još, s jedne strane, iskren, nemojte mnogo da kukate za autoput Horgoš – Požega i ono što se dešavalo. Treba samo da se setimo, ja sam to nekada postavio pitanje i još uvek nisam dobio odgovor, u koncesiji koja je bila potpisana, kilometar autoputa kroz Vojvodinu je bio 2 miliona evra. Kada je država raspisala javnu nabavku, javna nabavka je bila 700 hiljada evra od istog preduzeća koje je bilo koncesionar i imalo ponudu 2 miliona evra.
Kakva je tu razlika od milion i tri stotine hiljada evra?
To je velika razlika i nisam bio siguran da oni koji kukaju zato što je ta koncesija raskinuta, da razmišljaju mnogo o dobrobiti te države, već o nekim drugim stvarima.
Potpuno sam siguran, molim ministra koji je ovde, da male lokalne samouprave neće biti zadovoljne transferima prema lokalnim samoupravama. Oni jesi na nivou onih transfera koji su bili u rebalansu budžeta za 2009. godinu.
Verujem da će se neke uštede u budžetu za 2010. godinu naći. Moraće se povesti računa, jer mnoge lokalne samouprave, govorim o malim opštinama, njihova likvidnost zavisi od toga koliko budu dobile sredstava od države. Ako kažem da su neke opštine danas u blokadi, onda tim opštinama moramo naći načina da pomognemo, možda i više nego što smo ovo uradili pre nekoliko meseci, kada je 200 miliona dinara iz budžeta i još više, na kraju krajeva, dopunskih sredstava, podeljeno tim opštinama.
Sagledavajući ceo ovaj budžet, G17 plus misli da je ovo budžet koji je u ovom trenutku jedini moguć. Potpuno ga podržavamo i nadamo se da će u danu za glasanje i druge poslaničke grupe podržati ovaj budžet. Hvala.
(Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospodinu Nešoviću.
Reč ima narodni poslanik Paja Momčilov.

Paja Momčilov

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ostala je jedino ministar finansija, onda sam dužan i vama da se obratim, poslanici SRS žele da izraze svoj protest zbog načina na koji se usvaja ovaj budžet. Ostali ste jedina perjanica. Nema premijera, nema ostalih ministara, a upravo hoću da govorim o zdravlju.
Ne upućujem prekore iz puke kritike, nego zbog toga što sam očekivao, videvši kako se rasplamsava diskusija dok je trajao prenos o određenim problemima vezanim za budžet, od strane izvesnih ministara, da ću dobiti neke odgovore. Ne očekujem da ih dobijem, to je sasvim nerealno.
Pored toga što ulažemo naš protest zbog ove procedure, kako se donosi ovaj najvažniji zakon u ovom skupštinskom telu, nećemo glasati za ovaj budžet pošto on apsolutno nije dobar. Bolji poznavaoci ekonomskih prilika kažu da je nerealan. Neću ulaziti u detalje zašto i kako. Pretpostavke na kojima on počiva su nerealne.
Vi lepo, u svom memorandumu, koji ste objavili u decembru mesecu, kažete da će biti stopa rasta bruto nacionalnog dohotka 1,5%. Držim u ruci, evo, ovde, Izveštaj Trezora Britanije, gde kaže da će ta velika ekonomska sila imati manji bruto nacionalni dohodak ove godine nego prošle godine, ali Srbija je izgleda jača ekonomski i njoj ne smetaju ove ekonomske muke sa kojima se čitava planeta susreće.
Ako pođem samo od ovog vašeg memoranduma, vidim i podaci su netačni, vi, recimo, kažete da je u 2008. godini stopa našeg nataliteta, sada o njemu pričam, minus 4,2. To nije po statističkim podacima, ako gledate Republički zavod za statistiku, mislim da je on jedino merodavan, to je 4,6. Imam i taj podatak ovde. Koje vi podatke koristite kada dajete ove vaše prognoze? Bilo bi dobro da nam vi kažete. Dajem vam zvanični podatak, koji sada možete naći na sajtu Republičkog zavoda naći.
Šta je ono što je problem ovog budžeta, a tiče se zdravstva? Neko je možda upotrebio i preoštru reč kada je rekao da je u nekim svojim segmentima genocidan. Kada je zdravstvo u pitanju, on to apsolutno jeste. Evo šta ste vi sebi dozvolili da uradite. Hajde da pođemo od one potrošnje koju ste vi u Memorandumu naznačili da će biti utrošena na zdravlje građana Srbije, a to je 5,5% od bruto nacionalnog dohotka, kad su u pitanju javna sredstva i javni prihodi.
Odgovorna Vlada u vremenu ekonomske krize, sa pandemijom gripa koja se rasplamsala svetom, ne postupa tako sa zdravstvenim budžetom. Pre podne sam vam jasno iznosio podatke Engleske, gde je povećano izdvajanje za zdravstvo u 2010. godini u njihovom budžetu. Da vas samo podsetim, od javnih troškova, najviši su troškovi za zdravstvo koje izdvajaju u Engleskoj. Ako uzmete naše okruženje – Slovenija, od 7,8 milijardi budžet koji će iznositi, 2,6 otpada na socijalnu zaštitu i zdravstvo. Najbolje je prošlo Ministarstvo socijalne zaštite i zdravlja, a vi, vi ste dobili od MMF okvire i vi ste tu svrstali zdravstvo.
Pitam vas – da li je vama MMF rekao da vi ugrozite zdravlje građana Srbije i da izdvajate 5,5 od javnih prihoda koje ćete trošiti na zdravlje građana Srbije, a jedna Engleska izdvaja 18% od javnih prihoda?
Da li je to put u Evropu kojim nas vi vodite? Tačno je da je Hrvatska, takođe, smanjila izdvajanje za zdravstvo, ali isto zbog ovakvih članova Vlade koji sede i u njihovoj vladi.
Ono što treba istaći i što odmah treba reći, ako pogledate izdvajanja za Ministarstvo, videćete da se ove godine 11 milijardi i 376 miliona izdvaja, a prošle godine 12 miliona i 353 je bilo izdvojeno. Šta je tu ono što bode oči? Bode oči to da će sada iz budžeta Ministarstvo zdravlja davati 3 milijarde i 700 miliona evra, a prošle godine 6 milijardi i 800 miliona. Kako sada dolaze sredstva? Evo, kreditima. Sedam milijardi i 600 miliona će doći kreditima. Šta vi radite? To je problem srpske države i naroda koji vi vodite, nažalost. Vi u potrošnju gurate kredite. Kada bi vi kredite gurali u infrastrukturu, u otvaranje novih fabrika, novih radnih mesta, druga bi priča bila.
Evo, na primeru zdravstva se vidi kako vi kredite trošite. Nemam vremena da ulazim u detalje, ali ovo je ona suština koju treba svi da znaju.
Ono što je ovde jasno vidljivo i transparentno, izdvajate 7% od ovih sredstava koji se daju na ugovore o delu. Koji su to ugovori o delu u Ministarstvu? Odgovorite, da ne bude da su to samo ljudi iz Ministarstva, šta postoji još što nije u redu?
Povećava se broj administrativnih službenika u Ministarstvu zdravlja, povećava se u Fondu za zdravstveno osiguranje i to se jasno vidi iz svega ovoga. I kako onda pričate da se borite protiv jednog birokratskog tima koji se uvećava i narasta?
Mnogo toga ima da vam se kaže. Ovo je skroz loše i ne može da se prihvati. Ne mogu da ulazim u detaljnu analizu, nemam dovoljno vremena, jer ste vi dekapitirali ovu raspravu, ne dozvoljavate da se kaže ono što je istina, ali ono što ste uspeli i što mislite da ste uspeli, i mislite da ste našminkali i uspeli da sakrijete korupciju, korupcija viri iz svakog reda ovog zakona i pogotovo ovog segmenta o zdravstvu. Kao što ste za vakcine uzeli dva evra više i dali Miškoviću, tako ste u ovim stavkama koje ste ovde nazvali transparentnim budžetom, takođe, zamaskirali korupciju.
Hvala vam, neću više, pošto moje kolege imaju dosta toga da vam kažu. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima narodni poslanik gospođa Gorica Mojović.

Gorica Mojović

Za evropsku Srbiju
Poštovana gospođo predsednice, gospođo ministarko, možemo da se ne slažemo oko procedure donošenja budžeta, možemo da se ne slažemo i oko raspodele, ali mislim da ne možemo da se ne složimo da je u metodološkom i u sadržajnom smislu ovo ipak jedan od najboljih budžeta koji smo do sada imali.       
Naravno da očekujem, pretpostavljam i svi, da on iz godine u godinu može da bude bolji. Mislim da nam je potreban, osim ovih pet ministarstava koja su radila programski budžet, odnosno prikazala svoje finansijske planove, da ćemo i prema Zakonu o budžetskom sistemu u narednih nekoliko godina dobiti i od ostalih ministarstava finansijske planove, odnosno da će kompletan budžet biti programski i da će, tom prilikom, biti otklonjene sve dileme na koji način se troši novac poreskih obveznika.
Ono što se meni čini veoma značajnim, vezano za sve ono što prati ovaj budžet i koji ne sadrži samo raspodelu po razdelima i pregled svih dugovanja, čini mi se da je nešto od najinteresantnijih štiva koje smo mogli dobiti u sklopu rasprave o budžetu i Memorandum o budžetu o ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2010, 2011. i 2012. godinu. Taj memorandum nam ukazuje na trenutak u kojem jesmo sada u ovim ekonomskim i finansijskim okolnostima, šta nas čeka i kakve su nam perspektive, a rekla bih da na osnovu svega onoga što u njemu piše, da te perspektive i nisu tako loše, pogotovo kada imamo u vidu ono što, takođe, stoji u ovom memorandumu, kako stoje zemlje i u okruženju, a bogami i u Evropi i u svetu.
Imali smo prilike juče da čujemo i predsednika Vlade Republike Srbije i ministarku finansija i oboje su ukazali da je budžet Republike Srbije za 2010. godinu razvojni budžet. Dodala bih, u izvesnom smislu, da je i kontrolni. Zašto? Navešću samo nekoliko činjenica. Osim da potvrdim tezu o razvojnom budžetu, kada to kažem, da potvrdim, navešću samo podatke o tome koja su ministarstva, koje su agencije, uprave, dobile najveći procenat povećanja, a i u nominalnom iznosu dosta novca za 2010. godinu. Potvrda za to je izrazito visok procenat povećanja kada je u pitanju Ministarstvo za infrastrukturu, Ministarstvo za NIP. Zašto tome dodajem i ovu kontrolnu ulogu koju imaju i druga tela? Najveći procenat povećanja – Agencija za borbu protiv korupcije, Poverenik za zaštitu informacija, osim pravosudnih organa, Državna revizorska institucija, Savet za borbu protiv korupcije.
Naravno da znam i ja, kao što znaju drugi poslanici i javnost, da su neka od ovih tela tek počela sa radom, ali, svejedno, ohrabruje spremnost države da i značajnim procentualnim i nominalnim povećanjem sredstava obezbedi njihov pun kapacitet za rad.
Šta je smanjeno? Budžet predsednika Republike, budžet Ministarstva za telekomunikacije, Ministarstva vera, a neki svoj mali doprinos smanjenju troškova i trošak na stranu budžeta dali smo i mi, odnosno Narodna skupština. Bez obzira na tvrdnju da ovaj budžet jeste razvojni, a dodala bih, kao što rekoh, da se u tom budžetu posebno planira i posebno posvećuje pažnja i finansijski onim organizacijama i institucijama, agencijama i direkcijama koje treba da ga kontrolišu.
Ovaj budžet je i dalje socijalni. O tome nam govori struktura troškova, dodaci i transferi za socijalno osiguranje 30,58%, za ostalu socijalnu zaštitu 7,23%. I u ovom pogledu ohrabruje podatak da, na primer, u strukturi troškova učešće plata u javnom sektoru sa 20,67 u ovoj godini, u sledećoj godini se planira na 17,30%.
Želela bih da prokomentarišem tvrdnju koja se ovde čula, a odnosi se na sredstva koja su po različitim ministarstvima raspoređena na pozicije koje se detaljnije obrazlažu, to su one pozicije po posebnom aktu Vlade. Naravno da sam i prošle i ove godine ukazivala na neke od tih pozicija, ali moram da podsetim da sve te pozicije predviđaju da se detaljan raspored trošenja tih sredstava obezbeđuje putem javnih konkursa, obezbeđuje putem jedne procedure koja zahteva da se nakon usvajanja budžeta tačno zna koliko će sredstava za te posebne akte Vlade biti, pa će onda tek biti moguće raspisati.
Na primer, ono što sigurno znam, to je oblast kulture, kako će se rasporediti 985 miliona 153 hiljade dinara. To su sredstva koja će se rasporediti po posebnom aktu Vlade. Naravno da će ta sredstva biti moguće rasporediti tek kada se raspiše javni konkurs za finansiranje filmske produkcije, kada se raspiše javni konkurs za otkup knjiga za biblioteke Srbije, kada se raspiše javni konkurs za projekte iz oblasti zaštite kulturne baštine itd.
Ista situacija je i kada je u pitanju Ministarstvo nauke i većina, ako ne i sva, druga ministarstva koja imaju ovu stavku, odnosno sredstva koja se raspodeljuju po posebnom aktu Vlade i ne vidim da tu bilo šta može da bude sakriveno, naprotiv, tek može da postane javno.
I kada sam već pomenula i ovu poziciju i kulturu, moram da kažem da, bez obzira što svi ljudi koji se bave kulturom stalno govore da je sredstava za kulturu malo, kultura je u odnosu na 2009. godinu za 2010. godinu dobila 761 milion dinara više. I to nije sve, kako bi rekli u nekoj reklami.
S obzirom na to da u budžetu Ministarstva za kulturu nisu specificirana sredstva iz Nacionalnog investicionog plana, jer ukupna sredstva Nacionalnog investicionog plana će biti tek raspoređena po resornim ministarstvima, to će biti daleko više, ili se bar ja nadam, a mislim da će tako i da se desi, s obzirom na to da postoje neki veliki najvažniji investicioni projekti u oblasti kulture, kao što je Jugoslovenska kinoteka, Muzej savremene umetnosti, Narodni muzej, deo projekta u oblasti zaštite kulturnih dobara, ti projekti se svakako neće zaustaviti, biće nastavljeni i tako ćemo se približiti cifri od skoro, a verujem da će biti i veća, milijardu dinara više za kulturu u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu. Ako ćemo u procentima, to će biti nešto manje od 1% za kulturu, što je uvek neki sanjani procenat kada je ova oblast u pitanju.
Naravno, ne mogu da budem sasvim zadovoljna da kažem da je 310 miliona za 20, bilo je do ove godine 24, sada će biti 26 ustanova kulture čiji je osnivač Republika. U međuvremenu su formirane dve nove Centar za konzervaciju, Filmske novosti su postale ustanova kulture. Ali se nadam da ćemo definitivno u 2010. godini razrešiti status 14 ustanova kulture sa Kosova i Metohije, kao i da će biti definitivno razrešen status medijskih kuća kao što su: „Radio Jugoslavija“, „Privredni pregled“, „Jedinstvo“, „Panorama“, „TANJUG“ i tako dalje i da će to otvoriti prostor za još, da kažem, značajnije projekte u oblasti kulture i medija.
Da zaključim, mislim da smo dobili jedan veoma dobar budžet, da smo dobili, ne samo budžet koji je jedino moguć u ovim okolnostima, nego da smo dobili uistinu jedan razvojni budžet i koji će, uz kontrolu, već je na delu i pokazala Državna revizorska institucija, biti javan i potpuno zakonit. Hvala vam. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospođi Mojović.
Gospodin Zoran Mašić, reklamira Poslovnik. Izvolite.