DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 20.04.2010.

11. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođo ministar, izvolite. Reč ima Verica Kalanović.

Verica Kalanović

Dame i gospodo narodni poslanici, učestvujemo u raspravi o Zakonu o regionalnom razvoju i o izmenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju. Znači, u dva navrta u ovoj skupštini, u onom delu u koji se odnosi na raspravu o Zakonu u celini i u razmatranju amandmana.
Šta želim da kažem u ovom trenutku? Godine 2007. u maju, krenulo se u jedan veoma zahtevan i težak posao definisanja zakona o regionalnom razvoju u Srbiji, koja je, podvlačim, jedina zemlja u Evropi koja nema donet zakon o regionalnom razvoju.
Godine 2007, hvatajući se u koštac sa problemima najvećih regionalnih razlika u Evropi, na jednoj pres-konferenciji, predstavnici Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja su u potpunosti predstavili šta bi značilo odustajanje od donošenja zakona, kakve sve razlike i po kojim aspektima postoje u Srbiji i šta je analiza stanja, šta su polazne osnove od kojih je neophodno krenuti da bi se smanjivale regionalne razlike.
Još jedanput kažem, teško da ćete naći bilo koju zemlju u kojoj postoji ravnomerni regionalni razvoj. Radi se o ravnomernijem, mnogo ravnomernijem regionalnom razvoju nego što je u Srbiji, što je takođe, njihovo istorijsko nasleđe. Naše je takvo kakvo jeste, da smo u ovom trenutku zemlja sa najvećim razlikama i najraslojevitijim regionima i opštinama u Srbiji po stepenu ekonomskog razvoja.
Diskusije koje sam danas čula me podsećaju na naše rane radove, na ono što jesu bila pitanja. Pitanja vezana za decentralizaciju, pitanja vezana za diferencirane poreze, pitanja vezana za različite kriterijume oko opredeljenja infrastrukturnih projekata, kriterijume vezane za definisanje mesta u kojima će biti nove industrijske zone, kriterijume vezane za novi koncept industrijskog razvoja, kriterijume vezane za različite načine privlačenja stranih direktnih investicija. Kriterijume vezane za mnoga zakonska rešenja i za promenu gotovo čitavog sistema u regionalnom razvoju. To jeste naš cilj.
Naš cilj jeste da se u mnoge zakone ugrade mere i podsticaji za ublažavanje regionalnih razlika u Evropi, ali za to je potrebno, najpre, mnogo vremena, mnogo novca, ali i danas mnogo razumevanja. Ako danas govorimo o tome da smo uveli velike statističke regione, ponovo moram da kažem, statistički regioni, takvi kakvi jesu, jesu jedna mrlja na karti Evrope.
Jesu uprosečavanje većih teritorija i većeg broja stanovnika, od kojih minimalno mora da bude 800.000 u statističkom regionu nazvanom NUTS 2. To i jeste naša obaveza u SSP, ali jeste i naša potreba, da vidimo kako to danas izgledaju statistički regioni sa svojim stepenom razvoja u Srbiji i kako u daljem planiranju voditi računa o ravnomernijem regionalnom razvoju.
Šta su specifičnosti ovog zakona? Šta predstavlja istinski ozbiljnu nameru Vlade da se bori sa ovim problemom i da ublažava regionalne razlike u Evropi?
Želim da vam kažem da sam se, kao neko ko se dosta dugo i ozbiljno bavio ovim problemom, sretala sa mnogim ljudima koji se bave pitanjem regionalnog razvoja u Evropi. Šta su, recimo, oni primetili u odnosu na njihove zakone?
Značajnu prednost u tome da smo već u načinu merenja stepena razvijenosti otišli stepenicu niže i da imamo kategorizaciju opština i gradova po stepenu razvoja, ne samo regiona, ne samo ovo o čemu je prethodni govornik izneo svoje mišljenje. Znači, nećemo imati samo statističke mrlje, pet statističkih mrlja na teritoriji Srbije, u okviru Evrope i poređenja sa stepenom razvoja regiona u Evropi.
Ako pogledamo kako se danas mere regioni u Evropi, gospođo Popović, priznaćete da ih merimo sa 0 i 1, na razvijene i nerazvijene, na one ispod 75 i one iznad 75. Znači, mi danas i u Evropi imamo dvobojnu kartu, razvijene i nerazvijene. Da li su svi razvijeni isto razvijeni? Nisu. Da li su svi nerazvijeni isto nerazvijeni? Nisu. Ali, to je prosto način određivanja stepena razvijenosti regiona u EU.
Kako mi merimo? Mi imamo četiri boje. Ako pogledate kako smo merili naše opštine i gradove, merili smo ih tako da imamo četvrtu grupu kao ekstremno nerazvijenih, pa čak i u četvrtoj grupi devastirane i nerazvijene, i imamo one koji su iznad republičkog proseka.
Dalje, ako ste govorili o istinskoj nameri planiranja, konkurisanja, zbog toga i postoji veći broj regionalnih razvojnih agencija, institucija koje se istinski bave ekonomskim razvojem regiona, ne statističkih, nego ekonomskih celina koje se bave razvojem nižih teritorijalnih jedinica od statističkog regiona.
Kad se radi o Zrenjaninu i kad se radi o Kragujevcu, volela bih najpre da govorimo sa činjenicama i da merimo stepene razvijenosti na način kako to utvrđuje metodologija koju nije postavio niti ministar Dinkić, podnosilac ovog zakona ispred Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj, niti bilo ko ko sedi u ovoj grupi, nego su to radili statističari u skladu sa najsavremenijim metodama Eurostata.
Znači, što se Zrenjanina tiče, upućujem vas da pogledate i sa nacionalnog i sa pokrajinskog nivoa mere i podsticaje koji su otišli ka Zrenjaninu u periodu prethodnih pet godina. Sa nacionalnog nivoa, formiranje i veliko ulaganje u industrijsku zonu, veliko ulaganje u podsticaj direktnih stranih investicija koji u toj zoni su postavili svoje kompanije, takođe, formiranje biznis inkubatora na dva sprata i podsticaj za mlade preduzetnike koji u pogledu usluga treba da otvore jedan veći broj preduzeća u Zrenjaninu.
Takođe, sva ona sredstva koja su otišla u infrastrukturni razvoj u Zrenjaninu i Banatu u celini, do toga da je danas u Banatu ključno pitanje, pitanje vodosnabdevanja, vezano za dva velika grada i u narednom periodu za deset miliona evra.
Nažalost, ova zemlja nema ni toliko novca, ni mogućnosti da sve probleme izbriše preko noći i da se probudimo u jednom srećnijem svetu. Ali, ako želimo da govorimo o činjenicama, onda moramo da budemo dovoljno objektivni i da ono malo što danas imamo raspoređujemo na najpravedniji način. Duboko sam uverena da ovaj zakon ima potpuno formirane osnove za jedan takav princip.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Miroslav Markićević, narodni poslanik, ima reč.
...
Nova Srbija

Miroslav Markićević

Nova Srbija
Poštovana predsednice, želim da govorim u okviru onih šest minuta i 48 sekundi, ako sam dobro čuo gospođu Čomić. Pošto nisam na vreme, možda niste primetili, dobio reč, u stvari, želim da podržim amandman gospođice Aleksandre Ilić.
U vezi toga da kažem da Novoj Srbiji, kao stranci, uopšte Zakon o regionalnom razvoju nije sporan kao ideja. U desetak osnovnih načela u programu naše stranke je regionalizacija, decentralizacija. Uostalom, mislim da sve parlamentarne stranke u svom programu imaju tu ideju i to nama ništa nije sporno i nama ne treba objašnjavati, pogotovo meni koji dolazim iz grada Čačka, potrebu za donošenjem takvog zakona.
Kritike na ovakav predlog, odnosno izmene i dopune zakona gospođa ministarka treba da shvati kao želju za neka razjašnjenja, a ne kao kritiku samog donošenja zakona. Molim vas da u tom smislu, gospođo ministarka, vi i odgovarate, ako želite dijalog, a vidim da želite dijalog o ovom zakonu.
Dakle, nama je problematično zašto je pre osam meseci pričano o sedam regiona, isto tako ubedljivo kao što vi sada pričate, pričali ste i onda i gospodin ministar Dinkić, a sada po istom tom zakonu je pet.
S obzirom šta se sve događa, mislim da samo pojačavate sumnju, bar kod poslanika Nove Srbije, šta je motiv donošenja ovog zakona, odnosno da budem konkretan, iskreno da vas pitam, najotvorenije pred građanima Srbije - ko je autor ovog zakona?
To bih mogao da pitam i predsednicu Skupštine, s obzirom kako su nedavno neke odluke donošene ovde u Skupštini, pa tobože sastaju se poslaničke grupe, a sve poslaničke grupe izjavljuju da ne znaju, dakle, pričamo o deklaraciji o Srebrenici. Onda je autor ovaj, pa se krije, pa onda vladajuća DS, ona iznosi predlog tog zakona, a danas saznajemo u stvari ko je autor tog zakona.
Za mene nije sporno ako Vladi to nije sporno da autor zakona, izmena i dopuna raznih zakonskih projekata budu i strani ministri, samo to neka napišu, građani imaju pravo da znaju. Neka napišu motive zbog čega su to, gospođo Kolundžija je to pokušala da objasni uvijeno zbog čega, ali sada cela Srbija zna: ili će neko da demantuje ovo što je u današnjim dnevnim novinama najtiražnijim u Srbiji napisano ili ćemo mi to da prihvatimo kao činjenicu. Meni ne mora da bude sporna ni ta činjenica, samo da vidimo mi šta je tu korist za građane Srbije.
Prema tome, ne koristeći svih šest minuta i 48 sekundi na koje imam pravo, osim što mogu da pitam gospođu ministarku, pošto često pominje mrlje, na šta ona misli konkretno? Da li je taj termin adekvatan? Čuo sam za mrlje u karijeri, mrlje u životu, ali nisam čuo za mrlje kod statističkih regiona, ni ovde, ni igde u Evropi.
Vas, gospođo predsednice, da pitam onda – koje su vaše garancije da je ovaj zakonski projekat, odnosno Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju autor onaj ko ih je potpisao i dostavio Narodnoj skupštini, s obzirom da sada znamo ko je napisao deklaraciju o Srebrenici?
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođa Nataša Mićić po amandmanu.
...
Liberalno demokratska partija

Nataša Mićić

Liberalno demokratska partija
Govoriću dva minuta po amandmanu i, ako mi dozvolite, koristila bih pravo poslaničke grupe koje je preostalo. Hvala vam.
Najpre, gospođo Kalanović, vi ste rekli da poslednji donosimo u Evropi jedan ovakav zakona, mada je Hrvatska donela tek prošle godine, nije važno, ali to nas je upravo obavezivalo da donesemo najbolji zakon, obzirom da koristimo iskustva drugih.
Pojednostavila bih stvari i molila bih vas da mi odgovorite na neka pitanja. Prvo, da li je Evropska agencija Eurostat odobrila već podelu regiona na sedam, kao što je to bilo Predlogom zakona iz jula? Da li su oni imali neke primedbe i da li su oni to stopirali? Koliko znam ne, taj zakon i Predlog zakona je prošao ovde u Skupštini i imali ste i prethodnu i naknadnu saglasnost Evropske agencije.
Naravno da se sam zakon, suština tog zakona, odnosi na najnerazvijenije. Sada vam prosto nisu potrebni ni neki posebni podaci, to je vidljivo i golim okom, u ovoj zemlji je najnerazvijenija centralna Srbija, pa zatim Vojvodina i na kraju Beograd. O tome govore, kažem, dovoljno je videti i golim okom, ali, recimo, prosečni nivo BDP u Beogradu je na nivou 51% proseka EU, u Vojvodini 37%, a u jadnoj centralnoj Srbiji, kad kažem centralnoj, mislim na istočnu, južnu, zapadnu i Šumadiju, samo 21%. Zato se valjda donosi ovaj zakon.
Šta ste vi ovim izmenama i dopunama nama ponudili?
Postavljam pitanje – da li je lakše i efikasnije ostvariti, realizovati, pristup tim evropskim fondovima, IPA fondovima, koji u ovoj fazi iznose negde oko 200 miliona evra, ako ta centralna Srbija aplicira sa dva regiona ili ako aplicira sa četiri regiona, sa četiri vrste projekata? Mislim da je logično, i svako dete bi vam reklo, da su veće šanse da više dobiju četiri nego dva regiona.
Dalje, u okviru jednog regiona, kažite mi da li jedan Aranđelovac, kome sada svi obećavaju kule i gradove i gde se vodi takva bitka, ima veće šanse da ostvari svoje potrebe i svoje interese ukoliko se nalazi u jednom manjem regionu koji je srodniji, čije su ekonomske, društvene i geografske veze jače, pa, recimo, ima konkurenciju Topolu, Batočinu, Kraljevo, Kragujevac itd, ili će taj jadni Aranđelovac imati veću šansu ako postoje dva regiona, znači, šumadijski i zapadna Srbija, pa pored svih ovih ima konkurenciju u još više opština i gradova, pa se tu priključi Priboj, Prijepolje, Bajina Bašta, Užice, Čačak, Valjevo, Šabac i da ne nabrajam? Odgovor je takođe veoma logičan, da su mu veće šanse u okviru manjeg regiona.
Vaš glavni argument, odnosno ministra Dinkića a i vi ste ga ponavljali, da ove izmene i dopune vršimo da bismo približili, da bi kao približno imali ujednačen broj građana. Prvo, to uopšte nije potrebno jer NUTS dozvoljava od 800 hiljada do tri miliona, i to je preporuka, a drugo, hajde da vidimo šta znači to – približno? Ajde da se bavimo time i da izračunamo, nemojte nas praviti kao da smo mala deca i ne umemo da računamo i ne znamo šta znači reč približno.
Ako Beograd ima milion i 600 stanovnika, manje od tog broja, ali približno toliko, a Šumadija i Zapadna Srbija imaju zajedno dva miliona i sto, isto približno, razlika između ta dva regiona iznosi 500 hiljada.
Ako biste podelili ova dva, Šumadiju i Zapadnu Srbiju, dobili biste dva regiona, kad biste Novi Pazar i Sjenicu dodali Zapadnoj Srbiji, dobili biste dva regiona, jedan na primer od milion i sto, a jedan od milion stanovnika, što je isto razlika u odnosu na Beogradski region 500 hiljada.
Znači, kako god okrenete, približno je razlika 500 hiljada, samo što na ovaj način gubite, ukrupnjavanjem i pravljenjem jednog glomaznog, neefikasnog regiona koji će samo da izaziva konflikte i unutar sebe i teže će ostvariti koristi od tih IPA fondova. O tome vam govorim.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Izvolite, gospođo ministar.

Verica Kalanović

Veoma rado ću da razgovaram sa svima koji postavljaju pitanja ujednačenosti regiona kao jednog ispravnog pristupa rešavanju i potreba. Stvar je u tome što u Srbiji regioni ne žive i što je jako teško u ovom trenutku u glavi napraviti nadležnosti statističkih regiona. Statistički regioni nemaju nadležnosti. Statistički regioni služe kao osnov za merenje, ali služe i kao osnov za merenje novca koji se raspodeljuje, ne samo iz strukturnih fondova, nego se raspodeljuje i sa centralnog nivoa.
Volela bih da ovde oni koji su u različitim odborima koji se bave privrednim delatnostima naprave poređenja svih tih regiona o kojima vi pričate, pa ćete da vidite kako ćete onda da merite i novac i stepene razvijenosti ovih pet uporedivih regiona. Onda ćete da vidite zašto je ovo ispravan način ujednačavanja regiona.
Kad ste postavili pitanje Evropske agencije za rekonstrukciju, da, Evropska agencija za rekonstrukciju jeste u jednom trenutku i sa svojom tehničkom podrškom i sa konsultantima davala podršku donošenja zakona o regionalnom razvoju. Da, jeste Evropska agencija za rekonstrukciju uticala i na formiranje regionalnih agencija koje se bave ekonomskim razvojem regiona i jeste predlagala da se u okviru statističkih regiona pojavi veći broj agencija.
Vi uopšte niste postavili pitanje da li treba Vojvodinu deliti na regione? Evropska agencija za rekonstrukciju je u nekim svojim ranijim preporukama za Vojvodinu predvidela tri regionalne agencije, koje će se baviti, između ostalog, jedna Banatom, pa je dala podršku osnivanju Regionalne razvojne agencije u Zrenjaninu. Kad kažem podršku, znači – logističku, tehničku podršku i definisanje pravaca u nekom načinu komunikacije sa opštinom, donošenja strategija itd.
Međutim, kad kažem da u glavama ne možemo da shvatimo šta su funkcije statističkog regiona, to ne znači da možemo da dodajemo ili oduzimamo opštine ili teritorijalne celine kako hoćemo u statističke regione. Nije moguće dodati Novi Pazar i Sjenicu, Novi Pazar već pripada po okruzima, ali da Novi Pazar, Sjenicu, Tutin, postavimo u region prostim prebacivanjem sa jedne na drugu stranu.
Postojeća teritorijalna organizacija zemlje jeste preduslov Eurostatu za pravljenje statističkih regiona. Niti je moguće niti se planira deljenje okruga. Niti je moguće niti se planira prekrajanje okruga kako bi se to jednom ili drugom delu svidelo u pravcu nekih političkih ili nekih drugih diskusija.
Zbog toga kažem da sam jako raspoložena da sa svim odborima u Narodnoj skupštini uđem u razmatranje prednosti koje Zakon o regionalnom razvoju donosi najpre u pravilnoj i pravednoj podeli novca na njihov ekonomski razvoj, ali takođe i neophodnosti uravnoteženosti regiona ne samo za potrebe u Srbiji, nego i za potrebe njihovih predstavnika u Evropskoj uniji.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Bilo je dosta jasno, nije bilo nikakvih uvreda. Mislite da ste vi pogrešno protumačeni? Izvolite.
...
Liberalno demokratska partija

Nataša Mićić

Liberalno demokratska partija
Da, pogrešno sam protumačena.
Prvo, uopšte nisam spominjala Evropsku agenciju za razvoj nego Eurostat. Drugo, vi se pozivate na postojeću teritorijalnu organizaciju koja nije ustavna kategorija, nego Miloševićeva tekovina pretvorena u uredbu i sad se vi branite time. To je nejasno. Treće, govorite kako je potrebno izmeriti. Zar mi treba da merimo, narodni poslanici? Što niste izmerili? Da li ste nam pružili te podatke o bliskosti i povezanosti opština i gradova u jednom regionu?
Na kraju, iskoristila bih samo da kažem, gospođo Kalanović, boraveći u Užicu, vi ste obećavali mojim sugrađanima kako će Užice ostati i da će biti centar Zlatiborskog okruga, kao da to već nije, a istog dana ovde se vodila rasprava o zakonu i vaš ministar, gospodin Dinkić obećavao je da će ukinuti, da je njegova namera da ukine regione.
Takođe smatram da mlada koleginica iz Nove Srbije nema potrebe da me proziva da se zalažem za ovaj zakon, pošto, niti sam glasala prošli put, niti ću sada, ali Nova Srbija, DSS, DS, G 17, i zato su ti ljudi iz Užica kivni, nije to inat, nije to hir, to je prosto jedno poniženje, za vreme vladavine ovih partija iz Užica su izmešteni razni centri.
Pod jedan, izmešten je Centar za telekomunikacije, iako smo imali 031 pozivni broj, što je u Užicu, bivšoj Jugoslaviji, bio samo jedan od devet koji se završava na jedinicu. Elektrodistribucija, koja ima najbolju naplatu u Srbiji, koja ima najveći broj hidrocentrala, zato što je partijski kadar bio iz Demokratske stranke, prebačena je u Kraljevo.
Takođe, vojni odsek u Valjevo itd. Na kraju se i NIS, na čelu s bivšim predsednikom opštine Tihomirom Petkovićem iz DSS-a, radnici se sele, putovaće u Čačak. Znači, apsolutno, taj potencijal niste uvažili, nego ste nakon 2003. godine prosto izmestili sve nadležnosti iz tog grada, ali bez osnova.