OSMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 23.12.2010.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

23.12.2010

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:10 do 22:15

OBRAĆANJA

Vlajko Senić

Ujedinjeni regioni Srbije
Izvinjavam se, vrlo ću kratko.
Što se revizora tiče, da ponovim hiljaditi put, neka čovek radi svoj posao, neka podnosi prekršajne, krivične prijave i kakve god druge. Videli ste da je naše ministarstvo omladine i sporta najbolje prošlo u toj reviziji prošle godine. Dakle, nemamo problem. Neka ljudi rade svoj posao. Imaju četiri puta veći budžet i treba ove godine, odnosno naredne, da zaposle još 75 ljudi.
Što se "Fijata" tiče, pitate zašto država? To je bio jedini način da "Fijat" dođe. Dakle, 2:1 je bila formula – na dva dinara ili evra ulaganja "Fijata" jedan dinar ulaganja države, obećanje da će dobiti zemljište, da će dobiti infrastrukturu. To je bio jedini način da dovedete "Fijat" u Srbiju. Nije postojao drugi način.
"Fijat" nije zanimalo da dođe u Srbiju pod nekakvim uobičajenim uslovima jer je mogao da ide u Rumuniju pod takvim uslovima. Mi smo procenili. Preuzimamo rizik na sebe, politički, ekonomski i svaki drugi. Mislimo da je bolje obezbediti takve uslove u Srbiji da bi došli i ovde proizvodili 200 hiljada vozila, zaposlili 2.000 ljudi, celu prateću mašineriju, nego da odu negde drugde a mi da kažemo – znate šta, mi nećemo da vam dajemo posebne uslove, nastavićemo da plaćamo 100 miliona godišnje radnicima koji dođu u 9 sati tamo, prijave se na posao i onda kroz ogradu izađu da obrađuju svoje bašte. Znači, mi smo hteli to da promenimo. Da li je plaćena neka cena? Jeste. Ali, ne vidim da je moglo drugačije.
Ako vi sutra dođete na vlast pa dođu "Folksvagen", "Krajsler", druge neke firme, bez ikakvih posebnih uslova, ja ću ovde prvi da vam čestitam i da vam skinem kapu. Hvala.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala i vama. Gospodin Stevanović.

Dragan Stevanović

Srpska radikalna stranka
Gospodine Seniću, a ko kaže da u ovu državu mora da dođe "Fijat" i ko kaže da u ovu državu mora bazična odnosno osnovna industrija da bude automobilska industrija? To je jedno vrlo i političko i ekonomsko i kakvo god hoćete pitanje.
Pod ovim uslovima koje ste vi njima obezbedili, samo lud ne bi došao ovde. Ali, mi očekujemo od njih nešto, da i oni potroše malo novca, pokažu malo volje, 200.000 ili 300.000 vozila ste obećali, koliko hiljada novih radnih mesta. Kada će to već jednom? Obećali ste da ćete do 2008. godine ili 2009. godine 200 miliona evra da bude uplaćeno, jedva su 100 miliona uplatili, i to ste rodili majmuna da ih naterate da tako nešto uplate. Nemojte, molim vas.
Prema tome, niko nije protiv investicija i razvoja industrije, ali nešto mora da ima meru. Vi ste pokazali da nemate meru fleksibilnosti, a fleksibilnost bezgranična nikome dobro nije donela. To dobro osećamo i u političkom, i u ekonomskom, i u socijalnom i u svakom drugom smislu. Hvala.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala vama. Sada smo malo već odlutali od teme.
Obaveštavam vas da su, saglasno članu 96. stav 4. Poslovnika Narodne skupštine, do otvaranja zajedničkog načelnog pretresa, prijave za reč u pisanom obliku, sa redosledom narodnih poslanika, podnele sve poslaničke grupe.
Dajem reč gospodinu Konstantinu Arsenoviću. Gospodine Arsenoviću, da li želite reč? Gospodine Periću, kao ovlašćeni predstavnik, dobićete reč na kraju. Gospodine Arsenoviću, ako želite reč, dobićete je. Izvolite.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS
Poštovano predsedništvo, gospodo predstavnici Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani, ovde je sada malo došlo do određenog nesporazuma, trebalo je prethodno da o sistemu govori gospodin Đuro Perić, pa bi se ova moja diskusija bolje uklopila u ukupnu raspravu. Međutim, bez obzira na to, onako ću kako sam se pripremio i dati svoje izlaganje.
U ovom vremenu koliko mi stoji na raspolaganju, negde oko šest minuta, nastojaču da dam komentar na Zakon o budžetu i Predlog izmena i dopuna Zakona o PIO, sa aspekta problema korisnika vojnih penzija, sa željom da ukažem na neke probleme koji mogu imati negativne posledice.
Pre nego što bih prešao na same te probleme, želim istaći jedno dve konstatacije opšte, da jednostavno moramo imati u vidu da ekonomska situacija u kojoj se nalazi naša zemlja je teška i da ne možemo sigurno kroz ovaj budžet udovoljiti svim željama. To je znači jedna, da tu moramo tražiti određene kompromise, i drugo, da na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzionom sistemu stoji činjenica da je MMF dao konstataciju da je taj zakon najblaže restriktivan u odnosu na sve zemlje u okruženju.
Sada kada se tiče ovih problema koje sam želeo da povežem sa korisnicima vojnih penzija, pre svega želim istaći da je Zakon o Vojsci Srbije od 1. januara 2008. godine, usled njegovog usvajanja došlo je do značajnih promena u pogledu prava korisnika vojnih penzija.
Ovim zakonom ukinuto je osnovno stečeno pravo o načinu usklađivanja penzija i uvedeno je načelo da se penzije usklađuju prema propisima zaposlenih u PIO fondu. Vojni penzioneri su smatrali da im je ukinuto stečeno pravo, u vezi sa tim tražili su ocenu ustavnosti Zakona o Vojsci Srbije, stav po tom pitanju još uvek nije dobijen.
U periodu od 2000. godine i od 2004. godine do decembra 2007. godine vojni penzioneri vode spor u vezi ukinutih prava ili neizmirenih obaveza u pogledu penzijskih primanja. Za ovaj prvi dug, takozvani veliki dug od 2000. godine, koji je proistekao zbog nepoštovanja važećih uredbi o načinu usklađivanja plata vojnih lica i korisnika vojnih penzija, pokrenuto je oko 8.000 tužbi, od kojih su mnogi spremni da idu do suda u Strazburu. Ukoliko ostvare svoja prava, bojim se da će se Srbija naći pred nerešenim finansijskim problemom.
Za drugi dug, takozvani mali dug, koji je nastao od avgusta i oktobra 2004. godine do decembra 2007. godine, za koji je član 193. Zakona o Vojsci Srbije regulisao da će Vlada u roku od 90 dana doneti rešenje o načinu i dinamici regulisanja tog duga, to Vlada ni do danas nije regulisala, a ne egzistira ni u ovom budžetu.
Na osnovu ovog duga pokrenuto je između 15.000 i 20.000 tužbi, od kojih je oko 5.000 dobilo spor i naplatilo dug. Nažalost, spor nisu mogle pokrenuti najugroženije kategorije korisnika vojnih penzija jer nisu mogli finansirati sudske takse koje u proseku iznos od 50.000 do 70.000 dinara po tužbi.
U toku 2011. godine očekivati je da iz ovog duga po osnovu prinudnih sudskih rešenja svoje pravo ostvari značajan broj korisnika vojnih penzija. Procenjeno je da će ta suma iznositi sa sudskim troškovima oko 2,5 milijarde dinara, zbog čega može doći do zastoja u isplati redovnih penzija. Da bi se ovo izbeglo, podneo sam amandman na Zakon o budžetu kojim se povećavaju sredstva Fonda SOVO za navedena sredstva.
Pretpostavljam da amandman neće biti prihvaćen, ali osećao sam se obaveznim da ukažem na ovaj problem. To pretpostavlja obavezu Vlade da u skladu sa članom 133. Zakona o Vojsci Srbije i na osnovu člana 79. u Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom sistemu što pre donese odgovarajući akt o načinu isplate duga na korektan i po zakonu valjan način.
U vezi ovog duga ističem da je 1. januara 2008. godine iznosio 4,5 milijarde. Danas je on sa kamatama, koje sada iznose 105%, i sudskim troškovima narastao na oko 10 milijardi dinara. Smatramo da je bilo dobre volje nadležnih organa, ovaj dug je mogao biti rešen pravovremeno i to u visini stvarnog duga.
Pored navedenog duga, u toku je pokretanje sudskih procesa za ostvarivanje prava povećanja penzije u 2008. godini za oko 11% koje su ostvarili civilni penzioneri, ali je to pravo uskraćeno vojnim penzionerima, iako je na snagu već bio stupio novi Zakon o Vojsci Srbije.
Stupanje na snagu Zakona o Vojsci Srbije, kada je reč o penzionom sistemu vojnih osiguranika, praktično je narušilo odnose u visinama penzija. Oni koji su penzionisani u 2008. godini i do početka 2009. godine, u odnosu na one koji su u penziju otišli pre 2008. godine, imaju veće penzije od 15 do 30%.
(Predsedavajući: Gospodine Arsenoviću, vreme. Molim vas da završite.)
Pošto vidim da ističe vreme, želeo bih samo na kraju da kažem da sa aspekta korisnika vojnih penzije član 79. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o PIO je ključan član.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Zahvaljujem. Predviđeno vreme je isteklo. Hvala. Reč ima narodni poslanik gospodin Riza Halimi.

Riza Halimi

Grupa manjina
Hvala, gospodine predsedavajući. Dame i gospodo narodni poslanici, danas kada diskutujemo o budžetu za narednu godinu, isto kao i prilikom rasprave o rebalansu ovogodišnjeg budžeta, ne mogu se identifikovati najminimalnije promene u pravcu poboljšanja teške ekonomske situacije u nerazvijenim područjima.
Zapravo, kao najnerazvijeniji, imamo sve težu situaciju, sa dramatičnim padom narodnog dohotka po glavi stanovnika, uz katastrofalan rast stope nezaposlenosti.
Moram priznati da u slučaju Preševske doline, ni preko Koordinacionog tela nije se uspelo da se izdejstvuje ozbiljnije angažovanje Ministarstva privrede i regionalnog razvoja u rešavanju ove dramatične situacije.
Glasao sam za ovogodišnji budžet, kako zbog povećanja od 20% sredstava za Koordinaciono telo, a pre svega zbog stvaranja ove povoljne atmosfere u radu rekonstruisanog tela, a što smo obavili u toku prošle godine.
Međutim, odmah kod rebalansa koji smo imali u toku novembra, bez prethodnih konsultacija, došlo je do umanjenja predviđenih sredstava za Koordinaciono telo, a najteže je bilo što su drastično smanjena sredstva u ekonomskoj klasifikaciji naknade za socijalnu zaštitu i to sa planiranih 80 miliona, na 61 milion dinara, da bi se predlogom budžeta za narednu godinu ova ekonomska klasifikacija svela na iznos od 26 miliona dinara.
Ovom prilikom želim da potenciram da ovo drastično smanjenje najosetljivije pozicije kao što je naknada za socijalnu zaštitu, bez ikakvih konsultacija sa legitimnim predstavnicima ovog područja, i to je nekonstruktivan postupak Vlade, kojim se bez ikakvog razloga ignorišu ciljevi koji su postavljeni prilikom usvajanja budžeta za 2010. godinu, a ujedno se brutalno omalovažava učinjeni napor za stvaranje povoljne klime za rešavanje veoma teških osetljivih problema u Preševskoj dolini.
I pored toga, ipak sam tada bio odlučio da izglasam ovogodišnji budžet iako nisam deo parlamentarne većine. Stvarno ne znam zbog čega je trebalo Vlada tako brzo da napusti koncepciju da se preko Koordinacionog tela angažuje za projekat iz oblasti zdravstva i školstva i za podršku ugroženih grupa, kako bi se pospešilo podizanje ekonomskog nivoa i integracija u društveni sistem, a koje su bile predviđene da se ostvaruju preko naknade za socijalnu zaštitu, a ovim predlogom se sada smanjuje za četiri puta u odnosu na prošlogodišnji budžet.
Sada u raspravi o rebalansu budžeta izneo sam da su ove drastične redukcije sasvim nelogične i neprihvatljive, pogotovu kada se zna da na ovom području, gde je opština Preševo, koja nema ni narodnu kuhinju, i to u ovoj teškoj socijalnoj situaciji, a da u Kopnenoj zoni bezbednosti ovih opština već 10 godina se ne stvaraju ni minimalni uslovi za povratak izbeglog stanovništva, ima preko pet hiljada lica koja su napustila svoja područja, a još uvek nisu vraćena.
Najkatastrofalnija je činjenica da se, pored prošlogodišnjeg dogovora, iz obrazloženja budžeta briše rečenica gde se kaže da će se preko ekonomskih klasifikacija mašina i oprema, građevinski objekti, finansirati projekti u srpskim naseljima u cilju sprečavanja migracije srpskog stanovništva.
Ja sam prosto obmanut, jer sam mislio da sam uspeo tada da ubedim bar Vladu činjenicom da su sa ovog područja otišli, odnosno da je bilo masovnih migracija, ali u tim migracijama ima daleko veći broj Albanaca koji su u periodu od 1991. do 1992. godine napustili to područje i zaista je po meni neshvatljivo zašto briga za jednu nacionalnu grupu, ali je to katastrofalan nedostatak brige za nacionalnu manjinu. Hvala vam.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima poslanik Bajram Omeragić.
...
Socijalno liberalna partija Sandžaka

Bajram Omeragić

Grupa manjina
Poštovane dame i gospodo, u jednoj od definicija šta predstavlja budžet, stoji da je budžet politička volja većine u parlamentu izražena brojkama. To je izraz neke državne politike za tu godinu.
Mene upravo to i brine, jer godinama govorimo u ovom parlamentu o tome kakav je nacionalni dohodak građana Sandžaka, kakav je stepen nezaposlenosti, kakav je stepen investiranja u ovaj region. U tri mandata kao poslanik sam tražio od 2000. godine da Vlada dostavi jednom izveštaj o tome što gospodin Dežer kaže da je blizu 10 milijardi naša država dobila donacija, a nikada nismo dobili izveštaj kakav je raspored tih sredstava na teritoriji Republike Srbije po oblastima, po gradovima, po regionima, po opštinama.
Znam kako je raspored napravljen. Ono što želim da ukažem ponovo, a to je da nisam bio nikada zagovornik da treba da se država bavi investiranjem u proizvodnju, da postane preduzetnik, jer od 2000. godine oni koji su vodili privredu ove zemlje govorili su da je država loš preduzetnik, treba da izađe iz privrede i zato smo i krenuli u proces privatizacije.
Ali, imamo i slučaj da negde uđemo sa 400 miliona budžetskih sredstava da bi omogućili neku stranu investiciju, pa onda u turizam za Staru planinu više desetina miliona uložimo, pa onda vršimo konverzije raznih dugova u kapital neke nove firme, onda ne dozvolimo da neka firma ode u stečaj zato što smatramo da je nacionalni interes, da "Srbijagas" postane vlasnik, onda mi hoćemo u privredu – ni riba ni devojka.
Ako je to tako, zašto nismo išli u konverziju duga, zašto smo dovodili do toga da Raška propadne, zašto država nije rekla – gospodine Omeragiću, nađite strateškog partnera, evo vam 100 miliona evra iz budžeta kao za Kragujevac i mi ćemo naći strateškog partnera. Da li će to biti "Beneton" ili neka druga svetska tekstilna firma, ali mi to ne radimo u svim regionima i ne radimo u svim istim slučajevima. Mi to moramo da radimo i moramo da obratimo pažnju da jednostavno, ili ćemo se ravnomerno razvijati ili mi dolazimo u situaciju da je ovaj budžet nekome majka, a nekome maćeha.
Vi imate u Novom Pazaru momentalnu nezaposlenost 55% sa trendom rasta, imaćete iduće godine na afričkom nivou i vreme je, gospodo, da krenete u neku stopu investiranja koju imate u drugim regionima, da vršite konverzije dugova, da radite sve ono što radite na Staroj planini i da to uradite u Novom Pazaru, Tutinu, Novoj Varoši, Priboju, ni manje ni više nego isto kao za Staru planinu, a tako treba da radite i za Goliju, gde Vlada nije uradila kanalizaciju.
Jednostavno, mi nemamo isti odnos prema našim regionima.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Vreme predviđeno za poslaničku grupu manjina je potpuno iscrpeno. Shvatili smo i zahvaljujemo. Reč ima narodni poslanik gospođa Zlata Đerić.