OSMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 27.12.2010.

4. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je dva minuta od vremena zamenika predsednika poslaničke grupe.

Da li još neko želi reč? (Ne.)

Na član 2. amandman je podnela Vlada.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Na član 2. amandman je podnela grupa od 22 narodna poslanika poslaničke grupe Napred Srbijo.

Da li neko želi reč? (Da.)

Reč ima narodni poslanik Vučeta Tošković.
...
Srpska napredna stranka

Vučeta Tošković

Napred Srbijo
Poštovana predsednice, poštovana ministarko, dame i gospodo narodni poslanici, pre nekoliko dana smo čuli predsednika Vlade, kada je imao ekspoze o budžetu, da je to budžet razvojni. Konstatujemo da nije razvojni budžet jer budžet koji je u startu osakaćen sa 120 milijardi ne može biti razvojni jer nema realnog priliva da bi se svi ti projekti koji su predloženi za iduću godinu realizovali, a velikim zaduživanjem i realizacijom tih projekata došlo bi se do sunovrata. Zato se poseže za veće namete fiskalnom politikom koja u našem narodu donosi veća opterećenja i neizvesnu budućnost.

Navodim primer pisanja politike od 18. oktobra, da će se izvršiti plenidba svakog četvrtog građanina u Novom Sadu od sedam do 17 godina zbog ne izmirenih dugova. Sve je veća ekonomska kriza koja je ispraznila novčanike naših građana, pa sve se teže živi, a kamoli da izvršavaju svoje obaveze.

Šta da rade građani ostatka Srbije koji su u gorem položaju i ekonomskoj situaciji? Od strategije se i vizije u narednih 10 godina ne živi. Gotovo da iza nas imamo prohujalih 10 godina koje na ekonomskom planu nisu ništa doneli ovom narodu, jedino što je vidljivo, a to je veća nesigurnost i pad standarda. Iz ovih razloga poslanička grupa Napred Srbijo podnela je amandman na član 2. i dala je tu predlog kako na koji način da se smanji ove cifre koje su date u Predlogu zakona, tu je za nekih 10% da ne bih sad citirao to ima svaki poslanik ispred sebe. Dakle, mi smo tu smanjili za nekih 10 do 15% za pokrivanje budžeta, potrebnih sredstava za finansiranje budžeta.

Tog deficita ne bi u ovoj meri bilo da su se prihvatali amandmani opozicije za budžet za 2010. godinu koji su bili dobronamerni i realističnijih od prihvaćenih i zato se posledice, imamo 120 milijardi budžeta deficita. Ovaj amandman govori o potrebi o smanjenju javnih potrošnji, kreditima od banaka, emitovanju državnih hartija od vrednosti. Dakle, što manje potrošnje, uživanja, što više realnog priliva u budžet, eto stabilnije države i većeg standarda građana Srbije. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Tri minuta i 15 sekundi od ukupnog, znači jedan minut i 15 sekundi od vremena poslaničke grupe.

Da li još neko želi reč? (Ne.)

Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Stevanović.

Da li još neko želi reč? (Da.)

Narodni poslanik Dragan Stevanović.

Dragan Stevanović

Srpska radikalna stranka
U članu 2. shodno onom što smo predložili u članu 1. da se budžetski deficit smanji za 30 milijardi, samim tim i naše potrebe zaduživanja, odnosno povlačenja sredstava što na domaćem i stranom tržištu, za finasiranje tog budžetskog deficita budu manje. Vlada je odgovorila isto kako je odgovorila i na prvi amandman koji smo podneli, a svi ostali su ukomponovani u tu našu nameru. Smatramo, gospođo Dragutinović, za razliku od dosadašnjih manira ste mogli da pokažete političku hrabrost i prihvatite činjenicu da smanjite budžetski deficit. Niste jednom bili u prilici do sada da izlazite u susret nekim nerazumnim političkim ambicijama, to nismo mogli da razumemo, ali bi podržali jako to da smanjite budžetski deficit i pokažete da ste spremni da u 2011. godini vodite drugačiju fiskalnu politiku. Meni nikako nije bilo jasno u raspravi o rebalansu budžeta za 2010. godinu da jedan narodni poslanik zamera zašto su rashodi Uprave za agrar veliki, a vi ste našli za shodno da odgovorite da je izmeštena u Šapcu pretpostavljam i da su troškovi zbog te činjenice veći, ali ste istovremeno kao ministar finansija prihvatili da ova skupština usvoji zakone kojima će se još četiri državna velika tela izmestiti i ne opravdano ćemo u 2011. godini da plaćamo veće troškove i Nacionalne službe za zapošljavanje i direkciji, odnosno SIEP, kako se zove, za promociju uvoza itd. Kao što ste spremni na takve političke kompromise pokažite spremnost i na ovakav. Smanjite budžetski deficit kako bi lakše funkcionisali i preživeli u 2011. godini.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)

Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Nenad Popović.

Da li još neko želi reč? (Ne.)

Na član 2. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Arsen Đurić, Zoran Šami i Željko Tomić.

Da li još neko želi reč? (Da.)

Narodni poslanik Arsen Đurić.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Arsen Đurić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, podneli smo na član 2. amandman gde smo predložili da se doda novi stav 2a koji glasi – saglasnost na sklapanje svakog pojedinačnog kredita za finansiranje pokrivanja deficita daje Narodna skupština RS.

Aktuelna Vlada je pokazala da od svog formiranja ne kontroliše nego samo zadužuje državu i ne odgovorno se ponaša prema budućnosti države i građana Srbije. Zvanični podaci govore da je nivo zaduženosti blizu gornje granice od 45% BDP, a samo u toku ove godine dodato je državnih zapisa za 212 milijardi dinara. Zato smatramo da je neophodno da Narodna skupština i javnost uopšte imaju veću kontrolu prilikom zaduživanja Srbije kako ne bi došli u situaciju da država ne može da servisira svoj spoljni dug.

Podsetio bih vas da je Vlada Srbije kada DSS vodila vladu 2006. godine vratila preko milijardu dolara duga i Srbiju izvela iz kategorije srednje zaduženih zemalja u državu sa relativno niskim stepenom zaduženosti, a vi ste od formiranja ove vlade za poslednjih dve i po godine zadužili državu za preko četiri milijarde evra. Smatramo i to smo uvek ponavljali da nije strašno i nije opasno ukoliko se država zadužuje, a ta sredstva se ulažu u razvoj infrastrukture, u razvoj domaće privrede, a ne kao što to vi činite za pokrivanje budžetskog deficita i pokrivanje javne potrošnje. Efekti tog vašeg zaduživanja su više nego skromni. Nije došlo do privrednog rasta niti do smanjenja nezaposlenosti. Naprotiv, svakog dana sve veći broj građana ostaje bez posla. Nemamo ni završene neke infrastrukturne projekte. Pošto dolazim iz Zlatiborskog okruga, želim da vas pitam šta je sa izgradnjom auto puta od Beograda do Požege čiju ste koncesiju poništili obećavajući da će se to graditi iz budžeta i iz raznih zaduženja? Ni posle dve i po godine nije napravljen ni metar tog puta.

Još jednom vas pozivam da prihvatite ovaj amandman i mislim da je neophodno da Skupština Srbije ima veću kontrolu prilikom zaduživanja države obzirom da zaista ne vodite računa o visini zaduživanja.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)

Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Radojko Obradović.

Da li još neko želi reč? (Da.)

Radojko Obradović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Gospođo Čomić, gospođo Dragutinović, dame i gospodo narodni poslanici član 2. definiše način na koji će se deficit puniti i članom 2. predloženog budžeta rečeno je da će se deficit finansirati kreditima, emitovanim državnim hartijama od vrednosti, a ako budu prihodi od privatizacije onda će se korigovati jedna od ove dve stavke.

Predložio sam da Skupština Srbije tim pre što je ministarka i što je rečeno da se objavljuju jednom mesečno svi potrebni podaci da Narodna skupština bude informisana kao Narodna skupština o visini deficita. Dobio sam odgovor da se amandman ne prihvata zato što Ministarstvo finansija štampa bilten finansija, a objavljuje podatke i na sajtu Ministarstva finansija, a isto tako postoji odeljak gde mogu da se pronađu svi potrebni podaci.

Jedna stvar obavestiti Skupštinu zvanično, jer vas ne obavezuju zakoni. Kažete – ne mora zakon da se poštuje i to nije toliko bitno, a ne obavezuje nas nešto što je objavljeno na sajtu Ministarstva finansija. Jedna stvar je obavestiti Narodnu skupštinu, druga stvar je raditi nešto drugo. Treća stvar je što u ovom trenutku dok raspravljamo o budžetu uopšte ne znamo kolike su preuzete obaveze koje Vlada i državni organi imaju. Ispostavilo se da fond PIO ima dug od 500 miliona evra, bar tako objavljuju sredstva javnog informisanja i piše na nekim internet sajtovima.

Valjda je i to nekakva informacija. Da li je to deficit? Mislim da jeste.

Druga stvar, upozoravali smo da način na koji se finansira deficit nije dobar. Emitovanje državne hartije od vrednosti po izuzetno visokim kamatnim stopama. Pre neki dan je to bilo 14,9%. Pošli smo od toga da u 2011. godini ukupno 45 milijardi dinara ili 450 miliona evra su kamate na kredite. Drastično su u odnosu na prošlu godinu porasle kamate na domaće zapise. To je prošle godine bilo 11 milijardi, a ove godine 24 milijarde dinara. To je malo manje nego što su ukupna transferna sredstva u svim opštinama i svim gradovima u Srbiji.

Budžet bi trebao da nam da sve potrebne podatke i trebali bi smo da imamo prilično jasnu sliku kada glasamo o tome. Gospođo Dragutinović, ne znam da li vam je poznat sledeći citat – planiramo da iskoristimo najveći deo očekivanog prihoda od privatizacije "Telekoma" za finansiranje, kako bismo smanjili izdvajanja na ime kamata.

36/1 AD/LjL 18,00-18,10

Naročito planiramo da izvršimo prevremenu otplatu duga na koji se obračunava visoka kamata, kao i da iskoristimo prihode od privatizacije "Telekoma" kako bismo smanjili obim emisije trezorskih zapisa za potrebe neto finansiranja. Ako se ne varam, najveći deo očekivanih prihoda od privatizacije "Telekoma" za finansiranje budžeta znači da će pare od "Telekoma" da odu u budžet. To ne piše u budžetu, ali piše u Pismu o namerama upućeno MMF-u. Mi sad ovde glasamo o jednoj stvari, a onda u Pismu o namerama čitamo kakva će biti ekonomska politika Vlade i onda glasamo. O čemu glasamo? Hajde onda da pitamo MMF šta će se dešavati u Srbiji, pa ćemo dobiti jasne informacije. Da to onda ubacimo u Poslovnik, da poslanici poslanička pitanja mogu da postavljaju i MMF-u pa ćemo onda valjda znati šta se u Srbiji dešava.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je minut i 30 sekundi od vremena poslaničke grupe.

Ovlašćeni predstavnik je Nenad Popović. Pitam zato što su u sali prisutni i predsednik poslaničke grupe i zamenik predsednika. Ne mogu ja da odlučim. Zahvaljujem. Dakle, od vremena predstavnika poslaničke grupe.

Da li još neko želi reč?

Ako ne, na osnovu člana 157. stav 6. Poslovnika Narodne skupštine, na član 3. amandman je podneo Odbor za finansije.

Da li neko želi reč? (Ne)

Na član 3. amandman je podnela grupa od 22 narodna poslanika poslaničke grupe Napred Srbijo.

Da li neko želi reč? (Da)

Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Napred Srbijo
Dame i gospodo narodni poslanici, već ulazimo u tu raspravu o pojedinostima i problem jeste deficit, način na koji se troše naša javna sredstva. Prilično smeta veliki broj agencija, kancelarija, uprava. Gospođa ministar reče da sve to kada bismo i sakupili na jednom mestu i svega toga se odrekli, ne bi to bila neka velika stavka u budžetu na ime ušteda. Međutim, ako to sastavimo sve zajedno, evo, ovo je već treći budžet, ja mislim da bismo 30 ili 40% našeg deficita pokrili, odnosno smanjili, da nemamo tu suvišnu, veliku, glomaznu državnu administraciju.

Sada su ovde i garancije Republike Srbije i jedna obaveza Narodne skupštine, kad izglasa ovaj zakon, da u budućnosti potvrdi da će raznim javnim preduzećima da izda sredstva u iznosu od 311 milijardi 898 miliona dinara na ime garancija za zaduživanje kod poslovnih banaka.

Mada smo ovaj budžet dobili pred samu sednicu, ja pokušavam, preturam, okrećem, čitam i našao sam da ćemo mi 7 milijardi i 200 miliona da platimo kamate po osnovu dospelih i aktiviranih garancija, ali nigde nisam našao na prihodnoj strani budžeta da je bilo ko kome smo mi izdali garanciju, platili njegov kredit, vratio sredstva u budžet. Postavljam pitanje – ima li takvih u ovoj knjižurini?

Kad počne da se lista taj član 3. kome ćemo sve da izdamo novac, odnosno garancije, a dugove ćemo verovatno dobrim delom i budžet odnosno građani da vraćaju, evo, jedna od prvih stavki je "Fijat". "Fijat" je najčešće pominjana stavka u budžetu Republike Srbije. Ima ga na još dva mesta. Ima ga u Ministarstvu finansija i u Ministarstvu ekonomije. A evo ga i ovde, izdaćemo mu i garanciju u vrednosti od 135 miliona evra. Ja bih voleo da mi neko objasni ekonomsku opravdanost svega ovoga što se dešava sa našim projektima od javnog značaja, sa "Fijatom" itd. Jedino što smo mi dobili od "Fijata" jeste, pod jednim političkim pritiskom koji je ovde napravljen, 200 miliona evra. Koliko smo uložili – ja mislim da to više niko živi ne zna.

Svi koji se hvale da učestvuju u tom projektu, moram da im postavim još jedno pitanje, a to je – da li je to jedini izlaz države Srbije iz teške ekonomske situacije u kojoj se nalazi? Ili je to samo neko deklarativno zalaganje da ćemo mi da budemo, sačuvaj bože, veliki automobilski gigant kao država? Svi ovi koji troše novac u ovu infrastrukturu, treba da se dobro zapitaju zašto to rade i koliko štete prave državi, zato što "Fijat" ima daleko više sredstava nego čitava država Srbija.

Postavio sam još neko pitanje, a to je - zašto u neke ozbiljne projekte ne uđemo kada je u pitanju poljoprivreda? Jer, Srbija je ipak poljoprivredno-agrarna zemlja. Proizvodi hranu. Ta industrija nije toliko skupa. Ali se zato za mnogo manje sredstava pokreće čitav lanac proizvodnih delatnosti. Neće biti u pitanju dve, tri ili četiri hiljade radnika. Da smo ovoliko novca uložili u poljoprivrednu industriju, mi bi danas imali otprilike 200 do 300 hiljada ljudi manje bez posla. Ovako, imamo jednu demagogiju, nekih 200 hiljada automobila koje ćemo da proizvedemo, koji samo što nisu stigli. I tako iz godine u godinu.

Što je najgore, svi oni koji se zalažu za ovaj projekat "Fijat" i koji ga sprovode, neće biti ti koji će da vraćaju te kredite. Neće biti ti koji će da vraćaju ta sredstva. Izgleda mi, neće ni da trpe posledice svojih loših poteza. U tome jeste problem. Zato smo i podneli ovaj amandman.

Ne bih ulazio u priču oko "JAT ervajza" – 140 miliona evra, itd. Ima ovde i infrastrukturnih projekata koji zavređuju mnogo više pažnje nego što je to "Fijat" i mnogo su važniji nego što je "Fijat", ali su njihove stavke po dva, tri ili četiri puta manje nego "Fijat".

Znači, ako saberemo garanciju, 135 miliona evra, par stotina miliona evra iz Ministarstva finansija, 150 miliona evra iz Ministarstva ekonomije, mi dođosmo do polovine našeg deficita. Eto toliko košta "Fijat".