ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 23.05.2011.

8. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

8. dan rada

23.05.2011

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:15 do 17:30

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 36. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Nenad Popović i Jovan Palalić. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 36. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika Poslaničke grupe Napred Srbijo. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 37. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Nenad Popović i Arsen Đurić. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 38. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Nenad Čanak, Bojan Kostreš, Aleksandra Jerkov, Olena Papuga i Radovan Radovanović. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 38. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Miroslav Markićević, Srđan Spasojević i Zlata Đerić. Da li neko želi reč? (Da.)
...
Nova Srbija

Zlata Đerić

Nova Srbija
Smatrali smo da bi se u članu 38. u stavu 7. reči „gubitke nastale po tom osnovu“ mogle zameniti rečima „buduće gubitke koji su posledica neblagovremenog postupanja banke po prijavi“.
Smatrali smo da je ova formulacija logički i hronološki preciznija od one u Predlogu zakona, možda čak i stroža u odnosu prema korisnicima finansijskih usluga i bankama, odnosno strože precizira njihov odnos.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 38. amandman je podnela Vlada.
Narodna banka Srbije je prihvatila amandman, Odbor za finansije je prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman u skladu s Ustavom i pravnim sistemom, pa konstatujem da je amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 39. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Donka Banović, Milica Vojić Marković, Milan Dimitrijević i Nikola Lazić.
Narodna banka Srbije je prihvatila amandman, Odbor za finansije je prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman u skladu s Ustavom i pravnim sistemom, pa konstatujem da je amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 40. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Miroslav Markićević, Srđan Spasojević i Zlata Đerić.
Narodna banka Srbije je prihvatila amandman, Odbor za finansije je prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman u skladu s Ustavom i pravnim sistemom, pa konstatujem da je amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 40. amandman je podnela Vlada.
Narodna banka Srbije je prihvatila amandman, Odbor za finansije je prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman u skladu s Ustavom i pravnim sistemom, pa konstatujem da je amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 41. amandman je podnela narodni poslanik Vjerica Radeta. Da li neko želi reč? (Da.)
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Gospodine Šoškiću, Poslanička grupa SRS ne deli baš oduševljenje činjenicom da ste vi ovde usvojili neke amandmane, a neke ste usvojili i prethodno, jer nijedan od usvojenih amandmana nije suštinski ništa promenio, više je to pravnotehnička redakcija ovog teksta. Ovo govorim radi javnosti, da se ne stekne utisak kako vi uvažavate mišljenje narodnih poslanika. Naravno da to nije tako i bilo bi čudno da slučajno jeste.
Član 41, na koji sam u ime Poslaničke grupe SRS podnela amandman, kaže: „Na nepravične ugovorne odredbe i nepošteno poslovanje, kao i na postupak njihove zabrane shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje zaštita potrošača.“
Mi kažemo da ovde treba dodati i Krivični zakonik, znači, da se odredbe Krivičnog zakonika, pored ovog Zakona o zaštiti potrošača, primenjuju u slučaju nepravične ugovorne odredbe i nepoštenog poslovanja.
Vi kažete da je to za vas neprihvatljivo zato što ovaj član nije definisao pojmove nepravičnog i nepoštenog poslovanja, ni zabranu takvog poslovanja, već je samo uputio na odgovarajuće odredbe zakona kojim se uređuje zaštita potrošača, kojim je inače detaljno uređena ta materija. Dakle, vi sami u ovom obrazloženju priznajete da vam član 41. nije dobar, jer sami kažete da niste precizno definisali ove pojmove.
Mi u Srpskoj radikalnoj stranci ne vidimo nijedan razlog zbog čega ovde ne može da se primenjuje i Krivični zakonik Republike Srbije. Znate, ako sami kažete da ovo nije dovoljno definisano, u Krivičnom zakoniku postoje određena krivična dela i sasvim sigurno bi nepravične ugovorne odredbe i nepošteno poslovanje banaka kao davalaca finansijskih usluga mogli da se podvedu pod odredbe Krivičnog zakonika. To bi značilo da iskreno želite da zaštitite korisnike finansijskih usluga.
Ukoliko ni ovaj amandman ne prihvatite, onda smo sigurni da se ovaj zakon donosi samo reda radi i da je on neki zakon koji bi trebalo „ušminkano“ da deluje, a da zapravo nemate nameru, da Narodna banka nema iskrenu nameru da zaštiti korisnike finansijskih usluga. Da bi građani razumeli šta to podrazumeva, to podrazumeva, najprostije rečeno, ljude koji podižu kredite u stranim bankama koje su u Srbiji instalirane pre desetak godina i koje uporno već jedanaestu godinu pljačkaju građane Srbije. To su one banke koje su uvedene u Srbiju kada su ukinute, na pravdi boga, najveće srpske banke.
Deset godina su ove strane banke eksploatisale građane Srbije, a i privredu Srbije, skupim kreditima, visokim kamatama. Sada kada su građani Srbije, nažalost, došli u situaciju, svaki dan smo svedoci, prepune su novine oglasa raznih banka koje nude na prodaju kuće, stanove, placeve, poslovne prostore itd., ono što su građani dali kao nepokretnost na koju je stavljena hipoteka prilikom uzimanja kredita, sad kada smo došli u tu situaciju, vi ste se setili da donesete zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Prvo, kasno je, nadam se da se slažete sa tim; možda nije prekasno, kasno jeste, ali možda nije prekasno, možda bi ovaj zakon mogao da zaštiti neke buduće korisnike finansijskih usluga. Nažalost, oni koji su postali korisnici finansijskih usluga do donošenja ovog zakona neće biti zaštićeni, i to vam je svakako jasno, i to je takođe veliki problem.
Ukoliko ne prihvatite, ponavljam, bar ovaj amandman, ukoliko ne budu krivično odgovorni bankari koji zaključuju nepravične ugovore i koji nepošteno posluju, onda zaista ne vidimo koja je svrha donošenja ovog zakona.
Zato predlažem, gospodine Šoškiću, u ime Poslaničke grupe SRS, da Narodna banka i vi kao guverner, u iskrenoj nameri da pomognete korisnicima finansijskih usluga (odnosno, da bi narod razumeo šta to znači – korisnicima bankarskih kredita), usvojite ovaj amandman. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćena su četiri minuta od vremena poslaničke grupe.
Pre nego što nastavimo pretres u pojedinostima, radi stenograma i usklađenosti sa izveštajima Odbora za finansije i Zakonodavnog odbora, amandmani koji su postali sastavni deo Predloga zakona.
Na član 12. amandman je podnela Vlada. Amandman su prihvatili Narodna banka Srbije, Odbor za finansije i Zakonodavni odbor, pa je postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 14. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Donka Banović, Milica Vojić Marković, Milan Dimitrijević i Nikola Lazić. Ovaj amandman su prihvatili Narodna banka Srbije i Odbor za finansije, a Zakonodavni odbor smatra da je u skladu s Ustavom i pravnim sistemom, pa konstatujem da je i ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 17. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika Poslaničke grupe Napred Srbijo. Narodna banka Srbije je prihvatila ovaj amandman, kao i Odbor za finansije i Zakonodavni odbor, pa konstatujem da je i ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 17. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Donka Banović i Nikola Lazić. Ovaj amandman su prihvatili Narodna banka Srbije, Odbor za finansije i Zakonodavni odbor, pa konstatujem da je i ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 17. amandman je podnela narodna poslanica Milica Vojić Marković. Ovaj amandman su prihvatili Narodna banka Srbije, Odbor za finansije i Zakonodavni odbor, pa konstatujem da je i ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 21. amandman je podnela Vlada. Ovaj amandman su prihvatili Narodna banka Srbije, Odbor za finansije i Zakonodavni odbor, pa je i ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 22. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Donka Banović i Nikola Lazić. Narodna banka Srbije je prihvatila ovaj amandman, kao i Odbor za finansije i Zakonodavni odbor, pa je i ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 31. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Nenad Čanak, Bojan Kostreš, Aleksandra Jerkov, Olena Papuga i Radovan Radovanović. Ovaj amandman je prihvatila Narodna banka Srbije, kao i Odbor za finansije i Zakonodavni odbor, pa je i ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 36. amandman je podnela Narodna banka Srbije. Amandman je prihvatio Odbor za finansije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman u skladu s Ustavom, pa je i ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Narodni poslanik Zoran Krasić želi reč. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
U vezi s ovim amandmanom Vjerice Radete. Samo na početku, proverite tamo, usvojen je i amandman Vlade na član 38, ali treba da bude ispravka, ne stav 8. nego stav 7, da znate.
Član 41. Ako je ova materija koja se reguliše ovim zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga izvučena iz odredaba Zakona o zaštiti potrošača, a jeste, onda u članu 41. ovog predloga zakona koji je na dnevnom redu, pričamo o nepravičnim ugovornim odredbama i nepoštenom poslovanju, to tretira Zakon o zaštiti potrošača, da znate; u članu 46. navode se neki detalji. Ne bih sada išao do sitnih detalja, ali u osnovi jeste to da su takav ugovor i te odredbe ništavi, ne proizvode dejstvo. Zbog toga kasnije treba da se izvrši vraćanje u prethodno stanje.
Verovatno se ovo što je Vjerica Radeta napisala u amandmanu podrazumeva pa ste vi zaključi da to možda i ne treba da se posebno potencira, jer Krivični zakon se primenjuje na sve. Verovatno je ta logika. Međutim, kako će to u praksi da izgleda? Evo, da uzmemo jedan primer. Znači, nepravične ugovorne odredbe su ništave, a to mogu biti odredbe koje za posledicu imaju značajnu nesrazmeru u obavezama ugovornih strana, i to na štetu potrošača, ovde korisnika finansijske usluge. Znate, osnovni princip za obligacije jeste jednakost činidbi, srazmera vrednosti. Ukoliko se pojavi očigledna nesrazmera, taj ugovor nije u redu. Ona strana koja gubi ima pravo na naknadu štete.
Svi pravni sistemi žele da očuvaju slobodnu volju ugovornih strana, ali se vodi računa o ekvivalenciji, približno jednakoj vrednosti činidbi i jedne i druge ugovorne strane.
Sada, ako želimo da se pravimo, kao, francuske sobarice, onda možemo da kažemo da su ugovorne strane, banka i građanin, ravnopravne. Pa jesu, samo su na papiru ravnopravne.
Hajde, sad vi meni objasnite jednu stvar. Većina banaka potraživanja prema fizičkim licima obezbeđuje hipotekom, ali i dalje zadržava visoku kamatnu stopu, kažu – veliki rizik. Pa koji je rizik potraživanja banke kad ima hipoteku? Pa još vrednost hipoteke verovatno dva puta prelazi vrednost odobrenog kredita, najmanje, ali oni i dalje zadržavaju onu visoku kamatnu stopu.
Znate, imamo sada reklamu koja kaže – odobravamo kredit sa 0% kamate. Neko bi pomislio da je taj bankar fijuknuo skroz. Gde može sa 0% kamate neko da se ponaša kao bankar? Bankar, iako naplaćuje 50%, on će da kaže 49,5%. To kod nas sve prolazi, znate. Onda ubacite u reklamu neku malu devojčicu koja kaže – čiko, da li imaš stan? Znate li čime se sve služe? Zloupotrebljavaju decu da bi ostvarili profit. Šta sve ne rade.
Sada kažemo, te odredbe, stvara se prezumpcija da ne postoje, ništave su, ne postoje. Kako to neko može da realizuje u našem pravosuđu? Nikako, ljudi. Zašto? Zato što je još dominantan taj sirovi princip tržišne ekonomije: uzimala - davala; hoćeš kredit, ja imam pare, te moje pare koštaju toliko i toliko.
Sada se ovde pišu neke odredbe, nešto se štite potrošači, nešto se kobajagi štite klijenti, a znate i sami, bankari jedva čekaju da vi padnete u neku ugovornu obavezu prema njima. Pa i ako se pojavi docnja, nije loše, jer „taksimetar“ neprekidno radi.
Kad je Čaušesku otplatio sve moguće kredite MMF-u, oni ga ubili, desio mu se narod.
Znate kako je na Zapadu? Taman otplatite jedan kredit, doći će vam deset obaveštenja – kreditno ste sposobni, možete da se javite za kredite kod nas.
Rešite pitanje kamatnih stopa i rešili ste sve. Ali, vi to nećete da rešite zato što postoji onaj bečki dogovor, Bečka inicijativa, gde garantujete dobit koju banke mogu da iznesu. Zato se javljaju banke koje će da budu nominalni vlasnici popriličnog broja nepokretnosti u Srbiji. Poput ove Čupićeve „Hipo“ – pala u dubiozu zbog Belvila, pa sad se čupa i preuzima potraživanja, i sada će ona da bude glavna.
Bankari se lepo smeškaju. Mi sada treba da verujemo u iskrenost ovih odredaba, a svesni smo ko će da primenjuje u sudu te odredbe. Znate kako je sa bankama – dobar dan, poštovani, izvolite, ništa ne boli kad otvaramo račun, ali kad treba da se zatvori račun, onda je procedura, kreće igra računa.
Srbija svakim danom postaje sve više i više zatočenik bankarskog sistema. Zašto? Zato što ovaj bankarski sistem suštinski nije naš, nego je strani. Onda dolazimo do lepih slikovitih stvari, sve je lepo, Narodna banka lepo kaže – sada informisanje, prava korisnika, odredivost ugovorne obaveze, retroaktivnost, prevremena otplata, sve lepo i mazno, samo što ga ne uzmeš. A kad ga uzmeš u ruke, pao si za vjeki vjekova. Petsto hiljada porodica koje su dužne bankama od ovog predloga zakona, i ako dođe da bude zakon, neće imati nikakvu korist, zapamtite. Neće imati nikakvu korist.
Na šta me podseća ovo? Ovo me podseća, to Nišlije vrlo dobro znaju, bio je neki Zoran Živković koji je rekao da ubacuju račune za struju u bure. On je nekom mentalnom greškom bio predsednik Vlade pa kad su ga podsećali na to, on brže-bolje ukrade taj video snimak, da niko ne vidi. A kada je distribucija rekla da mora da se plati, onda se pojavio jedan advokat i kazao da će on da tuži u ime građana; onda građani odu u distribuciju, naprave sporazume i na taj način padnu u još goru situaciju jer su se odrekli zastarelosti.
Ovo što radi Narodna banka je upravo ta operacija. Toliko nas dobro čuvaju da mi moramo da kažemo – hvala, nemojte, nekako ćemo sami da se snađemo.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je osam minuta i dvadeset sekundi od vremena poslaničke grupe. Da li se još neko javlja za reč? (Ne.)
Na član 42. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Miroslav Markićević, Srđan Spasojević i Zlata Đerić. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 45. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Buha. Da li neko želi reč? (Da.) Reč ima narodni poslanik Milorad Buha.

Milorad Buha

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, uvaženi građani Srbije, u ime SRS podneo sam amandman na član 45. stav 2, ali pre nego što krenem na obrazloženje ovog amandmana moram ovaj stav člana 45. povezati sa odredbama člana 42. Mislim da on u osnovi opredeljuje postupanje Narodne banke u ovom slučaju. Naime, kaže se: „Korisnik bankarskih usluga i usluga lizinga ima pravo na pismeni prigovor davaocu ovih usluga ako smatra da se davalac ne pridržava odredaba zakona, opštih uslova poslovanja, dobre poslovne prakse i obaveza iz ugovora zaključenog sa korisnikom.“ Ovo su vrlo ozbiljne kvalifikacije za davaoca usluga – ne pridržava se odredaba zakona, opštih uslova poslovanja, dobre poslovne prakse i obaveza iz ugovora zaključenog sa korisnikom.
Vraćam se na član 45. Naslov iznad ovog člana je „Postupanje Narodne banke Srbije“. Znači, ovim članom stvaramo pravne pretpostavke za kažnjavanje svih davalaca finansijskih usluga koji izvrše povredu iz člana 42. koji sam pročitao.
Kada smo radili amandmane prvobitni predlog je bio da ovaj član brišemo – postupanje Narodne banke Srbije. Postupanje Narodne banke Srbije je predviđeno Zakonom o Narodnoj banci Srbije i Zakonom o bankama, i kaznena politika shodno odredbama ta dva zakona. Da li je neophodno u ovom zakonu, u smislu zaštite, propisivati kazne, ako već imamo propisane kazne tamo? Stav je Srpske radikalne stranke da nema potrebe. Vi ste ih ubacili ovde i sada kreirate sporedno zakonodavstvo, koje je uvek opasno. Zašto? Zato što ćete u nekim situacijama primenjivati odredbe Zakona o Narodnoj banci Srbije, drugi put Zakona o bankama, treći put ovo, četvrti put ćete primenjivati odredbe Zakona o zaštiti potrošača itd., što u praksi može izazvati određene probleme, nepotrebne.
Zašto je još nepotrebno? Zato što kroz neposrednu kontrolu poslovanja banaka možemo utvrditi sve ovo što ste naveli u članu 42. Mi u praksi imamo na stotine i hiljade primera kršenja odredaba zakona, kršenja opštih uslova poslovanja, dobre poslovne prakse i izbegavanja ugovornih obaveza.
Šta ste propisali u članu 45? Ukoliko davalac usluga izvrši jednu od povreda, korisnik ima pravo prigovora i prigovor se upućuje Narodnoj banci Srbije. Narodna banka Srbije u toj situaciji izriče novčanu kaznu iz člana 50. ovog zakona. U stavu 2, koji je amandmanski obrađen, kaže se sledeće – ako davalac usluge ni nakon izricanja novčane kazne iz stava 1. ovog člana ne dostavi dokaz da je otklonio nepravilnosti u roku određenom rešenjem o izricanju te kazne, NBS će mu izreći novčanu kaznu u dvostrukom iznosu itd.
Znači, davalac usluge (najčešće govorimo o bankama) učini tešku povredu, ugovorom definisanu, znači, zloupotrebljava taj ugovor, želi namerno da ostvari dobit, Narodna banka će ga kazniti. Vi ćete ga, ako se ne otkloni ovo što ste naložili rešenjem, dvostruko kazniti. To ide u nedogled.
Naš predlog je bio da to bude desetostruka kazna. Bez obzira na tu desetostruku kaznu koju smo predvideli ovim amandmanskim rešenjem, stav je SRS – ne ubacujete kaznenu politiku ovde, imate je i u Zakonu o NBS, imate je i u Zakonu o bankama, imate je i u Krivičnom zakoniku. Čak je koleginica Vjerica Radeta svojim amandmanom predložila uvođenje krivičnog zakonodavstva zbog brojnih zloupotreba. Zašto donosimo ovaj zakon ako je sve to u redu?
Problem je i obrazloženje koje ste dali uz ovaj predlog zakona. Vi utvrđujete cilj ovog zakona i kažete: „Cilj ovog zakona je unapređenje dobre poslovne prakse i fer odnos prema korisnicima finansijskih usluga“. Nema fer odnosa, zato i donosite ovo. S druge strane, kažete: „Zaštita potrošača je i međunarodna obaveza Srbije“. Kako to odjednom danas međunarodna obaveza? Zar to nismo imali pre pet, sedam, deset godina?
Onda u obrazloženju kažete: „Na osnovu Zakona o SSP, u čijem se članu 78. navodi i usklađivanje zaštite potrošača u Srbiji sa standardima EU...“. Znači, usklađivanje je izazvalo odredbe ovog zakona, ne to što je bilo na desetine i stotine hiljada kojekakvih zloupotreba od strane pružalaca bankarskih i drugih finansijskih usluga. To je to, ali opet se kasni, Sporazum je potpisan 2008. godine, danas je 2011. godina. Pojedine odredbe će stupiti na snagu tek krajem ove godine.
Ima na desetine i na stotine hiljada zloupotreba od strane bankarskog sistema, toga ste vi svesni. Medijacije koje sprovodite, posredovanje između davalaca i korisnika usluga... Obraćaju se Narodnoj banci. Sa kojim uspehom rešavate te sporove? Sa velikim uspehom? Pratim to na sajtu NBS, to nije nikakav uspeh.
Bankarski sistem, onako kako ga vi zamišljate, idealno je rešen. Banke su idealne institucije, koje zadovoljavaju potrebe građana. One treba da zadovoljavaju potrebe građana, ali ne na način kao što je to praksa u našoj državi.
S druge strane, eksguverner Jelašić je ovde u više navrata govorio o visokim kamatama u bankarskom sistemu, obrazlažući to velikim rizikom poslovanja u Republici Srbiji. Gledajte, zašto bi te strane banke, odnosno strani akcionari koji su uložili kapital ovde u naše banke, rizikovale? Neka odu sa našeg tržišta. Nijedno tržište... posebno rizična tržišta nisu atraktivna itd. Međutim, šta je atraktivno? Atraktivne su kamate. Kroz kamatni sistem se odnosi sve ono što je zdravo u ovoj državi. U kamatnoj politici EU kamate se kreću oko 3, 4, 5%. Ovde je nezamislivo dobiti kredit pod tim uslovima.
Zašto banke ulaze u rizik? Samo zato što dobijaju vrlo jeftino sredstva. Kroz depozitni sistem se ulivaju sredstva od 5, 6, 7%, a prodaju po duplo više, a nekada i desetostruko više. Vi to znate. Šta se čini od strane NBS i državnih institucija Republike Srbije da se to spreči?
Zato je sugestija Srpske radikalne stranke, ovo treba da bude vanredno stanje, jer sve je veći i veći procenat docnje u plaćanjima, posebno kod privrede. Vi ste ovde privredu isključili, pravna lica ste isključili. Najveće zloupotrebe su tamo. Nema ko da zaštiti tu privredu. Vi kažete – postoje pravnici u tim preduzećima, pa neka se oni brinu. Kako se možete sa nesavesnim poslovanjem banaka nositi? Da li se ti pravnici mogu nositi s tim? Ne mogu se nositi, jer prevashodno krivično zakonodavstvo treba to da spreči. Vi ste iz svega ovoga izbacili krivično zakonodavstvo, to je problem.
Šta je sledeći problem? Monopolizacija tržišta. Ovde su došle zapadne banke. Ako želimo slobodnu konkurenciju, ako želimo da u pravom smislu ovde negujemo bankarski sistem, ovde su morale doći sve banke koje imaju interes, pa da i one rizikuju. Zašto ne bi rizikovalo više ruskih banaka, više kineskih, više japanskih banaka? Neka i one rizikuju kao što rizikuju ove banke iz zapadne Evrope. Direktivama koje ste dobili od EU zabranjuje se ulazak tim bankama na srpsko tržište. To je osnova, to je suština problema.
Ovo što radite građanima Srbije je zloupotreba pozicije i u Narodnoj banci i u državnim institucijama Republike Srbije.
Moramo se vratiti na pravnu regulativu koju ste obradili u ovom zakonu. S obzirom na to da je manje-više u gotovo svim zapadnoevropskim državama ova materija obuhvaćena zakonom o zaštiti potrošača, i ovde je trebalo vrlo jasnim zakonskim rešenjima zaštititi potrošača. Korisnik finansijske usluge je potrošač i on mora biti zaštićen jednim zakonom.
Vi ste doneli, aktuelna vlast je donela Zakon o zaštiti potrošača, donosite zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, posle toga će doći još ko zna kakva zaštita. Kako ćete razrešiti dvostruko normiranje određenih kategorija? Zakon o obligacionim odnosima, koji je star, čini mi se, 33 godine, definisao je ovu materiju. Samo da ste primenjivali Zakon o obligacionim odnosima imali ste mogućnost da sprečite zloupotrebe u bankarskom sistemu.
Dalje, ovde imate prelamanje određenih zakonskih propisa, vezano za Zakon o Narodnoj banci, vezano za Zakon o bankama itd., hrpe zakonskih propisa koje ste sada ubacili u ovo, a u osnovi niste našli rešenje. Ovo nije rešenje, ovo neće dati rezultate.
Vi možete koliko god hoćete da normirate, ali u praksi toga nema. Praksa Narodne banke je sledeća: nema kaznene politike. Pratimo vaše izveštaje i vidimo da tamo nema... Određena kontrola postoji, ali ne postoji kaznena politika. Slušajte, kada vi kažete u zakonu da se korisnik bankarske usluge može obratiti Narodnoj banci u smislu zaštite zbog nepridržavanja odredaba zakona, to je grubo kršenje pravnog sistema... Nepoštovanje opštih uslova poslovanja, dobre poslovne prakse i obaveza iz ugovora zaključenog sa korisnikom, to je kršenje zakonskih propisa. Ako tu nema kazne... Pa, gledajte, ode dete u samouslugu i ukrade neku stvar, pa će biti kažnjeno; sledeći put završiće u zatvoru, bez obzira na to što je maloletno. Tako je i sa građanima.
Ali, ovde, na desetine ugovora, vi ste svesni toga, kršenje, kršenje, kršenje itd. Ali, nije u tome problem, problem je obim tog kršenja i problem je obim zaduženosti pravnih i fizičkih lica. Pravna lica, prema podacima koje dobijamo iz Narodne banke i Udruženja banaka, zadužena su oko 12,5 milijardi, građani preko pet milijardi evra. Sedamnaest i po milijardi evra ovog trenutka je zaduženost građana i privrede Srbije! U kojim uslovima se to može normalno vratiti? Samo u prirodnom ambijentu koji će stvoriti država. Da li država stvara ambijent da se normalno radi i privređuje? Ne stvara, i zbog toga postoji bojazan.
Srpska radikalna stranka smatra da je ovo ključni zakon. Ovaj zakon je morao daleko ranije da se donese i morao je biti daleko ozbiljniji u smislu kaznene politike. Ovde ste predvideli kazne, to će biti kasnije u razmatranju, kazne su minimalne. Zašto su kazne minimalne? Zato što ih ne smete kažnjavati, to je osnovni problem, to je suština svega. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je trinaest minuta od vremena ovlašćenog predstavnika poslaničke grupe.
Da li se neko javlja za reč? (Ne.)
Da li guverner NBS želi da se izjasni o amandmanu na član 42. koji su zajedno podneli narodni poslanici Miroslav Markićević, Srđan Spasojević i Zlata Đerić? To je amandman koji u svom sadržaju kaže: u članu 42. stav 1. reči „pismeni prigovor“ menjaju se rečima „prigovor u pisanoj formi“, i u istom članu stav 2. reč „pismeno“ menja se rečima „u pisanoj formi“.
Da li želite da se izjasnite? (Da.)

Dejan Šoškić

Hvala lepo. U ime predlagača želeo bih da informišem Narodnu skupštinu da prihvatamo amandman na član 42. koji su podneli narodni poslanici Miroslav Markićević, Srđan Spasojević i Zlata Đerić, koji glasi – U članu 42. stav 1. reči „pismeni prigovor“ menjaju se rečima „prigovor u pisanoj formi“, i u istom članu stav 2. reč „pismeno“ menja se rečima „u pisanoj formi“. Hvala.