OSMO VANREDNO ZASEDANJE, 21.07.2011.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMO VANREDNO ZASEDANJE

2. dan rada

21.07.2011

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 19:35

OBRAĆANJA

...
Nova Demokratska stranka Srbije

Milan Lapčević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
U redu. Potpuno se slažem. Vi ćete biti uvek u pravu.
Nisam rekao da nije bilo javnih rasprava, govorio sam o javnom slušanju koje je moglo da bude bar nedelju dana pre nego što je zakon javno raspravljan.
Na tom javnom slušanju su se mogle čuti konkretne primedbe koje su kasnije mogle da prođu kroz jedan tekst zakona pa da dođe kompletni zakon u proceduru. Svejedno, nećemo da se zadržavamo oko toga.
Dakle, energetika i energetski sektor u svakoj zemlji predstavlja veoma važan resurs koji svaka ozbiljna država mora da uredi prema svojim potrebama na najbolji mogući način kako bi obezbedila energetsku stabilnost u zemlji i snabdevanje energentima svog stanovništva i kako bi taj važan resurs bio dostupan svakom njenom građaninu.
Temelj ovog zakona koji je danas na dnevnom redu jeste zakon iz 2004. godine, kojim su postavljeni osnovni principi razvoja energetike u našoj državi i na jedan kvalitetan način su data rešenja i kroz uključivanje Srbije u energetsku zajednicu, kojim je u toku 2005. godine i kasnije gasno-naftnim sporazumom, čime se Republika Srbija strateški opredelila da na jedan valjan način obezbedi energetsku stabilnost zemlje za duži period.
Kroz gasno-naftni sporazum se Srbija opredelila da kroz njenu teritoriju prođe taj veliki gasovodni sistem Južni tok koji bi joj dao veoma veliki značaj na energetskoj mapi Evrope i sa druge strane bi obezbedio velike količine gasa za bezbedno snabdevanje sopstveno stanovništvo. Srbija kao tranzitna zemlja bi imala i velike prihode po tom osnovu. U svakom smislu je to korisna stvar, bez obzira na intencije određenih političkih stranaka koje u nedogled komentarišu to u vrlo negativno kontekstu, donošenje tog gasno-naftnog sporazuma.
Što se tiče energetskog sistema u Srbiji, za njega se može reći, posebno elektroenergetski sistem, da je daleko kvalitetniji nego što je elektroenergetski sistem okolnih zemalja. U tom smislu urađeno je puno stvari u prethodnom periodu da se on stabilizuje i da oni resursi koje Srbija poseduje za proizvodnju električne energije se revitalizuju i da se pripreme osnove za nove investicije i za energetske izvore.
Svaka normalna i svaka ozbiljna zemlja će za potrebe sopstvenog stanovništva, za svoj sopstveni razvoj učiniti sve da iskoristi sopstvene resurse za proizvodnju električne ili bilo koje druge energije, da podmiri sopstvene potrebe a da eventualni višak koji proistekne prodaje na tržištu po najboljim mogućim cenama. Da li je to slučaj i u Srbiji?
Srbija, uglavnom, podmiruje svoje potrebe za proizvodnjom i potrošnjom električne energije. Delimično zimi uvozi, leti jednim većim delom izvozi, što u generalnom daje jedan pozitivan bilans u proizvodnji i potrošnji električne energije.
Međutim, logično bi bilo i normalno da se planira unapred i da se rastuće potrebe za energijom, kako god nas tako i u svetu, strateški razmatraju i da se razmišlja o budućnosti, da se razmišlja na vreme da u budućnosti ne bi došlo do toga da Srbija nema dovoljno energenata i da to mora da uvozi.
U tom kontekstu nama je apsolutno nejasno koji su motivi da se krene u investiciju, koja se zove zajednička investicija Srbije, odnosno Elektroprivrede Srbije i kompanije "Seći", italijanske kompanije, u izgradnju hidroelektrana na Ibru.
Dakle, Srbija ima mnogo više prirodnih resursa za hidroenergijom nego što imaju mnoge druge zemlje, pa recimo i Italija. Te svoje privredne resurse svaka ozbiljna zemlja mora da iskoristi na najbolji mogući način. Odnosno, ne postoji, po mom mišljenju, ni jedna ozbiljna zemlja koja će te svoje privredne resurse da daje nekom drugom na upravljanje, ili da proizvodi električnu energiju iz njih, i da tu energiju izvozi. Svaka ozbiljna zemlja će, pre svega, investirati u sopstvene objekte za proizvodnju električne energije, a onda gotov proizvod izvoziti onima kojima to treba.
Nije nam jasno koja je to logika da Elektroprivreda Srbije sa kompanijom "Seći" stvori zajedničku kompaniju u odnosu 51 : 49 u korist Italijana, a da ulaganja u hidro-resurse, odnosno hidroelektrane na Ibru, budu isključivo novčano tretirane, da u to ne ulazi potencijal koji mi dajemo, ne ulazi vodni resurs koji je srpski, već će raspodela dobiti u tom preduzeću biti srazmerna ulaganjima i to novčanim ulaganjima.
Sva struja proizvedena sa tih elektrana prema sporazumu će se izvoziti Italiji. Dakle, mi ćemo potrošiti resurs, a dobićemo polovinu para od onoga što se proda. Niti ćemo dobiti struju, a potrošićemo ono što imamo kao resurs. Resursi nisu neiscrpni, resursi su takvi da može da se izgradi određeni broj elektrana i posle toga ne možemo u nedogled da pravimo nove reklame.
Što se tiče konkretnih rešenja u samom zakonu, ja sam i na Odboru za industriju dao određene primedbe i određene sugestije, pisali smo amandmane na određene članove zakona. Reći ću samo par stvari, ono što smatramo kao nedovoljno dobro rešenje.
U članu 20. se pod tačkom 1. kaže – licenca za uslov za otpočinjanje obavljanja sledećih energetskih delatnosti, odnosno licenca nije uslov. Onda se navodi za koje to delatnosti nije uslov za otpočinjanje licenca. Smatramo da je mnogo preciznije u sada važećem zakonu, jer licenca nije bila potrebna za obavljanje ovakvih delatnosti. Smatramo da ova rečenica nije dobro formulisana i zato smo amandmanski reagovali. Predložili smo da ostane staro rešenje, da energetska licenca nije potrebna za obavljanje ovih delatnosti.
Takođe je veoma sporan član 32. koji kaže da se energetska dozvola izdaje rešenjem u roku od 60 dana od dana podnošenja zahteva. Mi svi u Srbiji pričamo, a i u ovom parlamentu, to naravno pokazuju i istraživanja nezavisnih organizacija, da uslovi za investiranje u Srbiji nisu najpovoljniji i da su procedure vrlo komplikovane i dugačke. Kada donosimo rešenja, odnosno zakone i podzakonske akte, treba da donosimo takva rešenja koja će pojednostaviti uslove za investiranje i te procedure maksimalno skratiti.
Staro rešenje je bilo 30 dana, a novo rešenje 60 dana. Mislim da,ako već ne možemo drugačije, barem zakonom ne treba da širimo te rokove i da dajemo mogućnost administraciji da u nedogled pravi ta rešenja. Mislim da time možda treba ići čak i na skraćenje rokova, a ne na njihovo produžavanje.
Time se ništa ne dobija. Naprotiv, pašćemo još niže na lestvici nepovoljnosti investiranja u našu zemlju. Na taj član smo amandmanski reagovali, te smatramo da je vrlo svrsishodno prihvatiti tu našu sugestiju.
U članu 33. je rečeno da, ako u roku važenja energetske dozvole nastanu promene u podacima na osnovu kojih je izdata energetska dozvola, onaj ko je podneo zahtev za energetsku dozvolu, dužan je da podnese zahtev i za njenu izmenu. Treba precizirati da to ne bude sa dodatnim troškovima, jer su veliki troškovi plaćanja za dobijanje energetske dozvole.
U članu 35. se kaže, odnosno uvodi se jedna novina koja, takođe, nije nešto što je kvalitet novog zakona. Na protiv. Do sada se nisu izdavale energetske dozvole za izgradnju malih hidroelektrana do jednog megavata. Sada ministarstvo daje saglasnost i za izgradnju ovih objekata. Smatramo da to ne treba da bude prepreka, odnosno komplikovanija procedura za investiranje.
Reagovali smo amandmanski, obzirom da smo dobili obrazloženje da dolazi do zloupotreba, u smislu kapaciteta, ako na nekom vodotoku može da se izgradi npr. elektrana od 500 kilovata, neko gradi sa 100 kilovata, što nije racionalno. U tom smislu smo amandmanski reagovali i predložili da ministarstvo treba da daje samo potvrdu o usaglašenosti projekta sa kapacitetima, da to ne bude drastična razlika u odnosu na ono što je projektovano.
Takođe samo amandmanski reagovali i na član 56. u kojem se kaže – povlašćeni proizvođači električne energije na malim hidroelektranama mogu da budu oni koji imaju instaliranu snagu do 30 megavata. Smatramo da je to prevelika snaga. Smisao povlašćenog proizvođača jeste da podstakne investicije malih privrednika koji će investirati u male hidroelektrane do jednog ili do 10 megavata. Smatramo da je preko 10 megavata neracionalno. Snage do 30 megavata predstavljaju velike snage, velike kapacitete, veliku godišnju proizvodnju, a obavezivati državu da po povlašćenim cenama kupuje svu proizvedenu energiju iz tih kapaciteta, zaista mislim da je prevelika obaveza za državu. mislim da nam to nije potrebno, a da ne pričam o onom drugom delu, o sumnji na nekakve lične interese u ovom članu.
Da zaključim na kraju, ovaj zakon dobrim delom usklađuje proceduru zakonodavstva u oblasti energetike sa evropskim zakonodavstvom. Međutim, ono što zapada za oči jeste jedna rečenica koja se nalazi u objašnjenju ovog zakona, gde se kaže – problem koji treba da reši ovaj zakon jeste otklanjanje administrativnih prepreka izgradnje elektrana koje koriste obnovljive izvore energije.
Već sam naveo tri stvari koje nisu otklanjanje administrativnih prepreka, već upravo dodatne administrativne prepreke u dodatno usluživanje procedura pri izgradnji obnovljivih izvora. Mislim da Srbija kao zemlja treba da se što više orjentiše na svoje prirodne resurse koji jesu obnovljivi, naročito hidropotencijali i da tu maksimalno skraćuje i pojednostavljuje procedure. Ovakva rešenja u zakonu sigurno ne idu tome u prilog.
Verujem da ćete razmotriti ove amandmane koji idu u pravcu pojednostavljena procedura, skraćenju rokova i poboljšanja uslova za investiranje, da ćete ih prihvatiti i time, naravno, poboljšati sam tekst zakona. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Vašoj poslaničkoj grupi je ostalo još osam minuta.
Reč ima narodni poslanik Mićo Rogović.

Mićo Rogović

Napred Srbijo
 Zahvaljujem gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, i u načelnoj raspravi, prepodnevnoj raspravi sam pokušao da se osvrnem na stanje odnosa u srpskoj energetici u zadnjih 30 godina. Znači, ne danas, ovo stanje je, nažalost, ovakvo kakvo jeste u zadnjih 30 godina. Rekao sam da ću u ovoj pojedinačnoj raspravi u ime SNS dati osnovne primedbe i ono što smo amandmanski pokušali da rešimo u ovom zakonu, a to je da zakon odbija, ne privlači investitore. Pokušaću to da vam u ovom delu svoje rasprave iznesem  i obrazložim.
Vi znate da je trenutno situacija u Srbiji, da imamo samo subvencionisanje investitora i investitore koje od subvencija bukvalno podižu svoje kapacitete i investitore tipa iz ove oblasti da im poklanjamo prirodna dobra.
Još jednom, moram da se osvrnem na te glavne aspekte stanja energetskog sektora u Republici Srbiji, a to je da u zadnjih desetak i malo više godina, da je u ovaj energetski sektor, rekao sam, ušlo preko razno raznih kredita, donacija, nekih kredita, oko 20 milijardi eura. Na to, kada se doda podatak da su cene električne energije u ovom periodu skočile za preko 600%, cene gasa za preko 450%, a cene naftnih derivata, takođe, za preko 500% i doda činjenica da u onom delu koji sam pokušao u najmanjoj meri da iznesem, da Srbija zbog neizgrađenih elektrana u ovoj oblasti, znači na godišnjem nivou, gubi oko 1,5 milijardi eura.
Dolazimo do konstatacije da je u ovoj oblasti prošlo, ne znam kako, ali bez obzira što je i, kolege su istakle da je nešto urađeno u ovoj oblasti, ali skoro da u dva minuta, kao što reče prethodna koleginica, može stati ovaj deo zadnjih 100 godina u Srbiji, a kapaciteti i ona situacija gde se Srbija na mapi Evrope i sveta nalazi, koja nama ide u prilog, sve vreme i svih tih godina nije korišćena.Tako, kad se sve ovo sabere, kroz ovaj sektor je, eto nekako, prošlo i skoro da je izgubljeno blizu 50 milijardi eura.
Mi smo od izvoznika, krajem 90-ih godina, izvoznika koji je preko 20% svoje proizvodnje u ovoj oblasti izvozio, postali uvoznik, s tim da je projekcija, da će Srbija biti u deficitu 2020. godine, sa preko 40%. Mi smo i mali direktan kontakt i nabavku gasa od ruskog Gasproma, to verovatno nije bilo dobro, pa smo uveli posrednika u ovom poslu i tom posredniku dajemo 5% godišnje, a to je otprilike vrednost novca od oko 30 miliona eura, 30 miliona je dovoljno za neke probleme u oblasti socijalne problematike, u oblasti obrazovanja, kulture, da se izdvoji. Da nije posrednika u ovom poslu, znači između nas i ruskog Gasproma.
Kada sam danas govorio o kritičnim aspektima u oblasti energo-elektro-energetskog sektora, znači gasnog sektora, obnovljivih izvora energije, toplotne energije i oblasti naftnih derivata, jedna činjenica koja para oči, a to je osnivanje zajedničkog preduzeća Srbije i Gasproma za izgradnju Južnog toka, verovatno ste upoznati, gospodine ministre, da je ovo preduzeće osnovano umesto u Srbiji, u Švajcarskoj. Molio bih vas da, eto, dobijem odgovor na to pitanje.
Radujem se najavama iz vašeg resornog ministarstva u ovoj oblasti i molim da dobijem odgovor na pitanje, ali konkretan i onako precizan, kada će početi izgradnja navedenih hidroelektrana koje predviđate za naredni period, počev od Drine, Bistrice, ili je to samo još jedna od niza stvari za koje treba da iznesemo u javnosti, a koje neće doživeti, osim idejnog projekta, svoju realizaciju. Jer, energetski sektor, pored svih propusta i prihoda koji donosi u svojoj oblasti, zapošljava veliki broj ljudi i tu su izgubljena i vremena i decenije u ovoj oblasti i nažalost nije pokretački pogon ostatka privrede. Postoji takav kakav jeste i zato što ne postoji, odnosno slabo razvijena, a ostatak srpske privrede, zato je još uvek i najaktuelniji i najjači, inače da je drugačija situacija u srpskoj privredi, sa ovakvim pokazateljima u ovom sektoru ne bi se zaista ponosili.
Rekao sam vam, isto tako, za oblast rudarstva, prethodnih 10 godina skoro da ništa nije urađeno i da ćemo počev od ove godine i za ovu oblast uvoz energenata iz ove oblasti, verovatno izdvojiti oko dve milijarde eura. Javna preduzeća, počev od EPS, Elektromreža Srbije, od Srbijegasa, Transnafte, ističem još jednom, bile su primer i francuskom EDF, a sada su leglo korupcije, od sitnih do velikih. Godinama vlasti se smenjuju i postavljaju se partijski ljudi koji verovatno partijama donose i
profit i ostvaruju svoj lični profit i zbog toga je potrebno izvršiti neophodnu reorganizaciju ovog sektora i javna preduzeća iz ove oblasti ne smeju u budućnosti da funkcionišu, kao što su do sada.
Moram istaći da je pod broj jedan predlog ovog zakona o energetici nedorečen i sada ću početi da vam ukazujem na deo problema koji smo amandmanski pokušali da vam predočimo, a nadam se da ćete imati razumevanja, ne zbog politike SNS, nego zbog stanja u ovoj oblasti i situacije do koje zakon sa amandmanima svih kolega, dobrim amandmanima, bude prihvaćen i da budu prihvaćeni i da zaista zaživi u praksi, da ne ostane još samo jedan u nizu zakona "mrtvo slovo na papiru", a da se u pojedinim odredbama ne zna kako, ni zakonski, ni pravno ponašamo i da budu nedorečeni.
Predviđate izveštavanje o ovoj problematici jednom godišnje, i to okvirno. Pitam se gde žive tvorci, gospodine ministre, ovoga zakona? Jednom godišnje izveštavanje po ovom problemu i to okvirno. Imamo situaciju za koju ne samo ja iznosim, nego mora da smo saglasni svi. Nismo je napravili ni vi, ni ja, nego je dugogodišnji decenijski i višedecenijski problem u Srbiji. Mi ćemo sada, s obzirom na deficit koji se javlja u ovoj oblasti da izveštavamo po ovoj problematici, po gorućem problemu za razvoj privrede, za ceo sektor da izveštavamo jednom godišnje i to okvirno.
Mišljenja smo, da to treba uraditi više puta, kvartalno i to planski i u tim analizama, normalno uzeti sve aspekte i krajnjih potrošača široke potrošnje industrije, zatim mora se uzeti situacija u okruženju, međudržavna situacija u ovoj oblasti i sve to sa ciljevima šta preduzimati u narednom periodu. Nema razloga da ovaj amandman i ovakvu reakciju, našu reakciju na predlog zakona ne prihvatite jer samo može da dođe do poboljšanja u ovoj oblasti i do toga da se jednom svi pitamo za to šta radimo i zbog čega to radimo i zašto neke stvari ne možemo bolje da radimo i da jedni drugima ukažemo na probleme i na eventualne aspekte kako otklanjati te probleme.
Zakon se za najvažnija pitanja poziva, vezano za energetski sektor na izradu pod zakonskih i drugih akata i to donosite u najvećem delu vi gospodine ministre. Koja su to najvažnija pitanja za koja smatramo da ne bi trebala da idu ovakvom procedurom. To su uslovi i način obavljanja energetske delatnosti. Zatim, ugovorni odnosi između energetskih subjekata i kupca, akt o uslovima sticanja statusa povlašćenih proizvođača, mora da bude u zakonu. Ne sme da bude u pod zakonskom aktu. Nije poznato po ovom zakonu ni ko, ni kada izdaje dozvolu za izgradnju i to ćete verovatno da stavite u pod zakonska akta i onda se pitamo gde su nam investicije u sektoru koji može da bude pokretačka snaga celog društva i cele privrede. Ne može to dopunskim aktima i uredbama da bude urađeno. Znači, mora zakon da zbog budućih investicija i investitora i njihove pažnje prema našoj oblasti energetike da sadrži te osnovne stvari.
Obaveza je da država ima katastar za obnovljive izvore energije i obaveza je investitora za obnovljive izvore energije da izgradi objekat u punoj saglasnosti sa raspoloživim potencijalom o tom problemu je pričao i kolega Lapčević. Znači, ne možemo mi na nekom potencijalu koji recimo ima hidro potencijalu i mogućnost da se izgradi elektrana od pet megavata, dozvoliti izvođaču da izgradi hidro elektranu od tri megavata. Izgubili smo zauvek dva megavata i nikad ih ne možemo vratiti. To su te stvari koje moraju zakonom da se decidno reši i da onda i odgovornosti investitora bude u tom domenu još oštrija i jasnija.
Zatim, predviđate da vi, ministar i Ministarstvo određujete kriterijume za proizvodnju i korišćenje obnovljivih izvora energije, opet po zakonskim aktima. Lično mislimo, SNS misli da je to moglo da uđe u okvire ovog zakona, a ne podzakonske akte sa kojima pitanje je i ko će sve i da li će biti pitanje i ko će sve i da li će biti upoznati. Jednostavno, procedurom zakona mi ne možemo da stignemo samo da se upoznamo sa zakonima, a ne sa podzakonskim aktima i ko izveštaja o stanju u toj oblasti.
Ako je data vama mogućnost, vama ne govorim vama lično nego ministru za ovaj sektor i Ministarstvu da donosi pojedinačna akta vezano za ovu oblast, onda će po onoj narodnoj biti ko je bolji sa ministrom taj će pre rešiti probleme. U sferi tih odnosa lako je doći do korupcije. Zato zakon mora da predvidi ove stvari koje vi predviđate donošenjem ovih zakonskih akata. Kažem, ništa lično, nevezano za vas, vezano za poziciju i situaciju u kojoj može da se nađe i ministar i Ministarstvo.
Zakon je napravljen u delu problematike kao da u Srbiji ne postoji infrastruktura, kao da ne postoji Elektromreža Srbije, ako da ne postoji Elektro privreda Srbije kao da elektro privreda počinje od ovog trenutka. Morali su se uvažiti svi postojeći i kapaciteti i resursi i stanje u toj oblasti, a ne polaziti od trenutka kao da energija počinje od dana donošenja zakona. Tu ćete videti rešenja koja smo pokušali amandmanski da reagujemo.
Govorili smo i dosta kolega je dalo pažnju i tom sektoru energetske efikasnosti i načinu organizacije i funkcionisanja tržišta. Međutim, s obzirom na situaciju šta se radilo u prethodnom periodu i da ovaj zakon i dalje omogućava Agenciju za energetsku efikasnost, nastavak rada, a mi tražimo ukidanje iste Agencije i da poslove Agencije za energetsku efikasnost preuzima Ministarstvo. Valjda Ministarstvo pre ima kapaciteta za ovako ozbiljne stvari od agencija, s obzirom da su svi poslovi i radnje nemoguće i prekontrolisati i za to bi trebalo i more policajaca i službenika. Onda je sasvim obavezno da to bude u sastavu Ministarstva, a ne da ministar pored Ministarstva proverava i radne obaveze i zadatke i izvršenje poslova Agencije za energetsku efikasnost. Zakon je dozvolio tu mogućnost da se i u ovoj oblasti, moglo bi da se jedno dva dana priča o problemima iz ove oblasti i vezano za poslovanje Agencije za energetsku efikasnost.
Samim tim, dolazimo do situacije da Srbija može i smanjiti uvoz energenata u prosek od 25 do 40 posto. Da smo dovoljno razmišljali, kao što kolege kažu, o održivim izvorima energije, mi bismo imali situaciju da smo već izgradili elektrane, da smo zaštitili svoje prirodno okruženje, da smo generacijama ostavili u nasleđe zdravu sredinu, kao što su naši nama ostavljali. Ne smemo zanemariti činjenicu da u ovoj oblasti godišnje se preko 360.000 tona sumpor dioksida i preko 40.000 azotnih oksida uglavnom zbog rada termoelektrana ispusti u vazduh i iznad prostora RS i samim tim stvaramo probleme generacijama koje dolaze iza nas.
I u načelnoj raspravi sam rekao da je zakon neuslađen sa evropskim direktivama, a vi u obrazloženju zakona kažete da će ovaj zakon doživeti vrlo brzo izmene u pogledu uslaglašenosti sa delovima evropskih direktiva. Šta je ono bitno po tom pitanju? Trgovina električnom energijom se ovim zakonom ne smatra energetskom delatnošću, a imamo situaciju da u okviru sektora snabdevanja električnom energijom, kao delatnosti, u oblasti električne energije, da ovaj sektor poznaje proizvodnju, prenos, distribuciju i trgovinu električnom energijom. Zakon je kao takav ne prepoznaje.
Posebno poglavlje je interesantno poglavlje – izuzeće iz zakona. Niti ovo poglavlje omogućuje rast i razvoj srpske energetike, već bukvalno čuva i jača monopol u ovoj oblasti. Ako se malo bolje udubite u ovo poglavlje zaista dolazite do takvog zaključka. Ne postoji nijedan razlog da se onemogući,recimo, korišćenje budućeg gasovoda na primer od prava treće strane ako kapaciteti u tom trenutku budu slobodni. Posebno zanimljivo pitanje je status Elektroprivrede Srbije vezano za ovaj zakon. Meni zaista ništa nije jasno kakav status Elektroprivreda Srbije ima za ovaj zakon. Imamo jedno malo srpsko tržište energetike i veštačko stvaranje dva prenosa. Čak i oni koji žive u bajkama nisu mogli da pretpostave da će na ovako malom energetskom tržištu da budu stvorena dva prenosa. Vidi se da verovatno se deo zakona pravi po narudžbini i namerama posle donošenja zakona, čak verovatno, gospodine ministre, možda i vi, s obzirom da ste skoro preuzeli ovu oblast, možda je i podeljena oblast distribucije ko će da bude njen vlasnik. Verujem da niste sigurni za to, ali deluje kao da je namera tih ljudi da ovo bude ugrađeno u zakon.
Šta je pogotovo bitno, a neko od kolega je i pričao o tome, da Elektromreža Srbije održava mrežu 110, napona od 110 do određene situacije, do određene tačke, a kasnije preuzima neko drugi i možete zamisliti situaciju gde nisu definisana jasna razdvajanja da radnik Elektromreža Srbije čak pređe u ovu oblast drugog distributera i da održava njegovu oblast. Gde su te granice razdvajanja i zašto je ovo ovako urađeno? Iz razloga da se smanje troškovi tom drugom distributeru. Elektromreža Srbije će u toj oblasti imati svoje troškove, a to je javni sektor, udri po javnom sektoru, nije bitno što ima troškove i gubitke, imaće ih i dalje i u tom kontekstu nastaljamo dalje priču.
Zato kažem da ove stvari moramo u funkcionisanju javnih preduzeća, pogotovo iz ove oblasti promeniti. Do sad su merenja bila na nižoj naponskoj strani, a sad Predlogom zakona imamo drugu situaciju. S obzirom na prethodnu situaciju u Srbiji su tako urađeni i strujni naponski transformatori. Da li vi predviđate da ovu oblast skroz remontujete, odnosno da se nabave novi strujni i naponski transformatori i znate li koliko će to da košta?
Na mala vrata Predloga zakona uvodite kompanije koje će se baviti distribucijom energije, o tome sam vam već rekao i to je strašno da ne bi bilo strašno da ovo nije delatnost od opšteg interesa. Uostalom, pitam se šta može u Srbiji više može da bude opšti interes. Ovo je delatnost od opšteg interesa i ne mogu se na mala vrata uvoditi mali distributeri električne energije. Današnje rešenje podele takođe nije dobro. Imamo, recimo, situaciju da je Srbija podeljena na pet regiona u distribuciji električne energije. Mislite gospodine ministre da onaj iz Kraljevu zna za probleme u Novoj Varoši? Ne, to su problemi lokalnih distribucija, to su problemi lokalnih samouprava, a da stvar još bude gora u celom tom sistemu distributivnom, mi smo ostavili bivše regionalne centre onako kako glasi administrativni okruzi i ostavili smo administraciju, imamo direktore koji po potrebi prelaze iz jedne u drugu partiju da bi zaštitili taj neki vek trajanja od 20 godina da budu direktori. Čitavu administraciju koja ide uz njih. Recimo, u Užicu se niko ništa ne pita. Pita se onaj u Kraljevu, a u Užicu postoji čitav sistem aparata u ovoj oblasti koji postoji, kad je Užice bilo centar.
Zadatak svih nas, i vas i nas, odgovornih ljudi, je da građanima Srbije obezbedimo kvalitetno snabdevanje električnom energijom, uopšte energijom i energentima, adekvatnu ponudu i da ta ponuda bude po održivim cenama. Nema održive cene ako je mi pravimo na ovakav način. Jutros u načelnoj raspravi rekao sam da kriterijumi za formiranje cena zaista sadrže velike parametre i način objašnjenja i formiranja cena u ovoj oblasti, čak i električne energije, naftnih derivata i u oblasti gasa zaista utiču i te kako na standard građana Srbije, a sve je pod parolom da će javna preduzeća doživeti gubitke, a oni su već toliko otišli u gubitke da njihovi gubici premašuju 40% od vrednosti njihovog kapitala.
Zato, ako se ne daj bože uđe i u ovaj sektor, u prodaju javnih preduzeća, računajte da oni automatski manje vrede 40% zbog situacije sa poslovanjem i gubicima u ovoj oblasti. Za sve se nađe modus, sa podizanjem cena se i gubici rešavaju, sa podizanjem kredita se i gubici rešavaju, ali na čija leđa to pada? To opet pada na leđa potrošača, odnosno građana Republike Srbije. Zato sam vam i rekao da je sreće da smo u ovoj oblasti ispoštovali idejne projekte u izgradnji termoelektrana. Elektrana Srbije sada ne bi bila zavisnik od energetske situacije u okruženju, pogotovo u oblasti obnovljivih izvora energije u kojoj skoro još nismo ni pioniri u ovom poslu, a samo jedan podatak je neko istakao - koliko Srbija ima sunčanih dana i koliko oblasti solarne energije. Nismo ništa preduzeli.
Hajde jednom da krenemo u situaciju da rešavamo ovu oblast. Zaista, ako sebe smatrate odgovornim za svoj resor, a ja smatram zaista sebe odgovornim poslanikom, moramo svi da preduzmemo ozbiljnu situaciju u ovoj oblasti, jer je alarmantna i da sve one odredbe zakona, koje mogu biti razlog za koruptivnu delatnost, budu eliminisane iz Predloga zakona i da za par meseci zakon ponovo ne doživljava izmene i dopune. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik gospođa Milica Vojić-Marković ima reč. Izvolite.

Milica Vojić-Marković

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Hvala gospođo predsednice.
Gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, ja ću se truditi da pričam što brže, jer imam malo vremena, a puno toga da kažem.
Pred nama je sistemski zakon, ali sistemski zakon koji ima toliko mnogo rupa i toliko praznina i Vlada očigledno nije želela da odgovori na mnoga pitanja. Vi kažete da ćete to rešiti podzakonskim aktima u roku od šest meseci do godinu dana, ali to onda izgleda, kada gledate sa strane, da je to Vlada jednostavno preskočila da odgovori na teška pitanja, jer nije znala da odgovori na njih i treba joj još pet-šest meseci do godinu dana da na njih odgovori.
Sa druge strane, taj prostor od godinu dana uslovno je vrlo veliki prostor za sve vrste maštovitih kombinacija, zloupotreba i raznih vrsta korupcije. Da to nije moja samo usputna primedba govori položaj Srbije na lestvici onih zemalja koje imaju najveću korupciju.
Kao poslanik koji se ovde uvek zalaže za zaštitu životne sredine, ja ću o ovom zakonu govoriti potpuno sa te pozicije. Naravno da nemam vremena da navodim ekološke argumente, ali ću samo reći da svaka ozbiljna država, koja i te kako drži do sebe, mora da vodi računa o obnovljivim izvorima energije, kao o nečemu što nju oslobađa od zavisnosti od uvoza ili električne energije ili fosilnih goriva, sa druge strane nafte i gasa.
S druge strane, potpuno sam na suprotnim pozicijama od onih kolega koji su ovde govorili o obnovljivim izvorima energije kao o nečemu što je beskrajno skupo. To danas može da izgleda skupo, ali je dugoročno vrlo isplatljivo, jer cene drastično padaju i konstantno padaju, značajno se menjaju na dole. Evo, recimo, primera. Cena solarnih modula po kilovatu snage biće 2012. godine tri puta niža nego 2008. godine. Znači, za četiri godine tri puta niža. I te kako je važno da vodimo računa o obnovljivim izvorima energije kao o potencijalnoj energetskoj snazi kasnije.
Neću da govorim o tome da u ovoj oblasti i te kako mnogo ljudi radi. Recimo, u EU 270.000, skoro 300.000 ljudi radi samo u ovoj oblasti. To je za nas koji imamo ovoliku nezaposlenost i te kako važno. Srbija razmišlja prilično o tome. Imamo strategiju koja je doneta, koja govori o obnovljivim izvorima energije i vrlo je važno da nastavimo u tom pravcu. Mi, doduše, sada koristimo bio masu i ima argumenata za korišćenje bio mase, slažem se, ali i te kako treba voditi računa i o drugi mogućnostima, kao što je energija Sunca, kao što je energija vetra. O tome i te kako moramo da vodimo računa. U ovom zakonu o tome ima malo reči.
Hajde da se vratimo odmah na ovaj zakon, da ne bih suštinu koju mislim da treba da kažem propustila. Pre svega, u obrazloženju vi kažete da ovaj zakon ima za cilj da pojednostavi procedure i da preskoči pojedine administrativne barijere, da ih napravi jednostavni. No, ja ću vam argumentovano odgovoriti na svim mestima gde vi zapravo pravite još komplikovaniju proceduru i proceduru koja duže traje. Hajmo prvo na član 32. gde vi kažete da produžavate rok za izdavanje energetske dozvole od 30 dana, koliko je bilo, na 60 dana. Volela bih da čujem argumente, jer je 30 dana optimalno vreme i zaista nema smetnje da to ispoštujete.
Dalje, uvodite izdavanje saglasnosti za male hidroelektrane iznad 500 kilovata. Do sada je ta saglasnost bila potrebna samo za one preko jedan megavat. To je član 35. U članu 33. uvodite obavezu izmene energetske dozvole u slučajevima izmene projekta. Svaki put kada se ove izmene dešavaju, onaj ko je investitor mora da plaća taksu. Ovo zaista nema smisla i mislim da ovo treba da pogledate. Vi kažete – Ministarstvo finansija je dalo ovaj predlog. Ovo zaista nema smisla.
Dalje, zahtevate zaključenje ugovora o prodaji toplotne energije da bi dobili podsticaj za kogeneraciju, a ovu toplotu najčešće koriste sami proizvođači. Dakle, to vam je član 56. tačka 5. I ovo je vrlo nelogično. Ima još nelogičnosti u tom članu 56. Do sada je granica za sticanje statusa povlašćenog proizvođača električne energije, kada su u pitanju hidroelektrane, bila deset megavati. Sada vi ovo podižete na 30 megavata. Hajde da budemo vrlo precizni. Jedine hidroelektrane u ovoj zemlji koje su u ovom rangu, a imaju projektnu dokumentaciju i nalaze se u Srbiji, su Brodarevo 1 i Brodarevo 2, a ove hidroelektrane već razvija jedna kanadska firma na reci Limu kod Prijepolja, gde jako mnogo otpora građana doživljavate i ja verujem sa pravom. Ne živim u Prijepolju, ali bih im se pridružila.
Ovako kako u ovom zakonu dalje piše, vi hoćete da ove dve hidroelektrane dobiju status povlašćenog proizvođača, što dalje znači da ćete u sledećih 12 godina sve što one proizvedu otkupiti po povlašćenim cenama. Ako sada to pretvorimo u brojeve, godišnja proizvodnja ove dve hidroelektrane biće 185.000 megavat časova, što znači da će građani Srbije 12 godina platiti između 155 i 200 miliona evra. Ne čini li vam se da je ovo veliki broj, a to moraju da plate građani Srbije? Meni se čini da je ovo zaista enormna količina novca.
Ono što moram da postavim je pitanje, jer sam već napomenula za ovu kanadsku firmu, pišete li vi ovaj zakon za nekog baš konkretnog? Čini se da jeste tako. Pre nego što mi odgovorite negativno, jer pretpostavljam da ćete tako reći, moram da vas uputim, gospodine ministre, ako već niste videli, a videlo je 70% građana Srbije, jedan jako zanimljiv snimak na "youtube", gde je bivši sekretar, zaista ne znam sad njegov status, Dušan Rakić, bivši državni sekretar Ministarstva Petra
Škundrića lobira na sednici Skupštine Prijepolja za ovu kanatsku firmu, pričajući pritom toliko neistina, gde ga demantuje istovremeno vlasnik ili direktor kanatske firme, demantuje svaku stvar koju on kaže. Meni se čini, kada pogledate taj snimak, da ćemo vi i ja onda moći da razgovaramo i da ćete vi meni reći – izgleda da je pisan ovaj zakon za nekog konkretnog. Prošli put kada je gospođa Čomić govorila i kada smo se sporili da li je za jednog ili za dva, tvrdim odgovorno da je za jednog, za tu kanatsku firmu je pisan ovaj zakon.
Ima još jako mnogo zanimljivosti. Ovaj zakon nikako da odgovori šta je sa energijom vetra. Nikako da vidimo šta investitori u toj oblasti planiraju i šta mogu da očekuju. Ovog trenutka znam do četiri kompanije koje su članice Srpskog udruženja za energiju vetra, koje nameravaju da ulože jednu i po milijardu evra u ove projekte. Za njih je ovaj zakon, prema onome što ja znam sa javnih slušanja, preterano komplikovan i oni neće naći mogućnost da uđu u sve ovo.
Moram da vas podsetim na ono što su direktive EU, a mi smo ih pretočili u našu strategiju, sva sreća, zato što ta strategija vodi računa o zaštiti životne sredine i vrlo je važno, valjda, da vodimo računa o njoj, a ne da je menjamo svake tri godine, po neki deo strategije, i to upravo menjamo ono što nam je dobro. Moram vas podsetiti da se vratite i pročitate šta su napisali, zapravo ne vi, ali Vlada pre vas, u sopstvenoj strategiji za razvoj ove oblasti.
Meni se čini da imamo jedan problem sami sa sobom, a taj problem je pomenuo moj kolega Lapčević, kada je govorio o hidroelektranama na Ibru, da smo mi Italijanima dali mogućnost da oni zarađuju novac na račun naših potencijala.
Završiću, pošto vidim da sam završila sa svojim vremenom, samo ću citirati dr Branislava Đorđevića, svi znaju ko je gospodin Đorđević, profesor Građevinskog fakulteta, koji se ovim bavi. On kaže: "Ko takve objekte daje pod koncesiju sebe jasno deklariše kao smetenjaka. Niko ne gradi elektrane svojim parama, pozajmljuje ih. Zato moramo i mi da uzmemo kredite i da sami gradimo, da ne da dajemo drugima da to rade ili da ovo koriste u kampanji". Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Na osnovu odredbe člana 96. stav 1. alineja 4. i člana 98. Poslovnika Narodne skupštine, niko se ne javlja za reč.
Konstatujem da na listama poslaničkih grupa nema prijavljenih za reč.
Pre zaključivanja pitam da li gospodin ministar želi reč? (Da.)
Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

Prvo, da se izvinim, mislim da je gospodin Andrić to primetio, imao sam nameru da komentarišem svaku vašu diskusiju, jer kao ministar, pošto se već dobro poznajemo, uopšte ne gajim iluziju, pa čak i kad govorim o poslu u putnoj privredi, koji dobro poznajem, da sam najpametniji. Želim vas da čujem, ali smo se ovde dogovorili, zbog efikasnijeg rada, da ipak na kraju sve to kažem.
Prvo ću da komentarišem šefove poslaničkih grupa ukratko, pa ću onda pojedinačno, jer moji saradnici su pripremili i onaj deo kome nisam bio prisutan, jer je bila sednica Vlade i upravo smo donosili odluku o agenciji za energetiku. Zbog toga sam morao da odem.
Dakle, zahvaljujem se na podršci gospodinu Stamenkoviću, neću da komentarišem pošto ste "moji", kako bi rekli opozicioni poslanici. Neću komentarisati ni Đorđa Milićevića. Bajru Omeragića moram da komentarišem. Nisam čovek koji će reći da nije moj resor, u nekim stvarima je on u potpuno u pravu, nisu tema za ovu sednicu. Sada uzimam obavezu, on nije prisutan, da i stanje u rudniku "Štavalj", koji vodi moj kolega Oliver Dulić, pa i put koji je direktno moj, od Tutina ka Novom Pazaru, obavestiću ga o tome kad se budemo sreli.
Dakle, dvojica Đurića su diskutovala krajnje korektno i pozitivno. Odmah da kažem, da me radikali posle ne bi kritikovali, iz njihovih diskusija su moji saradnici iz Ministarstva su veliki broj prihvatili već danas. Zato sam i kritikovan od nekih ljudi koji rukovode Skupštinom, da brzo prihvatam amandmane koje vi dajete, pa onda ih ne možemo iz onih ili ovih razloga usvojiti, ali puno toga je već pretočeno u amandmane i to će biti prihvaćeno, isto kao i ovaj amandman, vraćam se na gospođu Vojić-Marković i gospodina Lapčevića, 32, 33, 35. pa čak i 56. I o tome ljudi razmišljaju, da to sve prihvate. Ako poslanici tvrde da je 30 velika cifra, spustićemo je malo.
Što se tiče gospodina Miće Rogovića, moram da demantujem nekoliko stvari i u prvom javljanju, pa i sada u drugom javljanju, a nisu usaglašeni sa osnovnim odredbama EU. Upravo zbog toga smo i radili dopunu zakona iz 2004. godine i tu ste potpuno u pravu. Dakle, zakonom i podzakonskim aktima sada uređujemo neke nove oblasti i odnose, radi daljeg razvoja energetskog sistema i zbog preuzetih međunarodnih obaveza. Neću govoriti o EU, da me gospođa Čomić ne bi kritikovala, ali upravo je to bio razlog što smo ovaj zakon i donosili. Dakle, koliko je moguće, sve je usaglašeno sa tim normama. Spreman sam da dam i detalje, ako bude bilo potrebno.
Što se tiče Italijana, o kojima ste govorili, gospodine Rogoviću, vi i gospodin Lapčević, tačno je da je reka Lim data Kanađanima, to su dve hidroelektrane: "Brodarevo I" i "Brodarevo II", o tome je gospođa Vojić-Marković govorila. Tačno je da je na Ibru za desetak lokacija potpisan predugovor sa italijanskom firmom "Seći" i to je uradila naša firma EPS. Za sada je to u tom statusu. Naravno, problemi o kojima je gospođa Vojić-Marković govorila, koje imamo dole, rešavaju se, videćemo već kako. Tačno je da smo do sada to uradili.
Kao čovek koji se uvek zalagao za to da naša preduzeća, naši radnici rade, jer je bila jedna kritika oko toga koliko je realno da očekujemo da ćemo na tim velikim hidro potencijalima zaposliti naša preduzeća, moram da se vratim sada na svoj teren, da nismo severni krak Koridora 10, onakav kakav jeste, dali našim preduzećima, oni danas ne bi na jugu konkurisali kod gospodina Stefanovića i imaju šansu da dobiju dva posla. Dakle, moramo se u tom delu i politički opredeliti.
Nikako ne mogu i neću da prihvatim da naši ljudi ne mogu da rade posao, makar ga i ne znali. Za ovu zemlju je neprocenjiva vrednost da na projektima koje imamo u našoj zemlji, pa i u energetici, a odmah da kažem da lično smatram da je energetika naša najveća razvojna šansa, da ne rade naša preduzeća. O tome sam jednu noć u Nišu sa gospodinom Lapčevićem i razgovarao. To nismo doveli do kraja, odmah da vam kažem, nažalost, ima nekih drugih problema.
Što se tiče gospodina Mihajlovića, njega nema tu, ali u suštini, u njegovom nadahnutom izlaganju, a prvo da kažem da se ne bih bavio aferama – Kolubara, energetska mafija itd, jedna stvar je tu vrlo važna, naravno da sve ima veze sa izborima, ali ovaj zakon, jer on tvrdi da je ovo zbog izbora, ne donosimo zbog izbora. Ovo što sada radimo moramo doneti da bismo pokušali da uredimo odnose u našoj energetici.
Što se tiče pojedinačnih diskusija, već sam na neke odgovorio, gospođa Čomić ima prioritet, naravno, jer je postavila nekoliko pitanja i teško mogu da joj odgovorim na sva ta pitanja. Moji saradnici su pripremili nekoliko odgovora. Pitanje je šta to novi zakon donosi, gospođo Čomić. Pod jedan, otvaranje energetskog tržišta na uređen način. Kupci slobodno mogu da biraju snabdevača, postepeno se otvara tržište i posle 2015. godine domaćinstva i mali kupci imaće garantovane cene struje, ako je to za gospođu Čomić dovoljno.
Pod dva, obnovljivi izvori koji danas učestvuju, sad nam je mladi kolega crtao otprilike kakav je odnos obnovljivih izvora u ukupnom energetskom potencijalu naše zemlje, pa onda koliko je to samo kada se radi o električnoj energiji. Dakle, sada obnovljivi izvori učestvuju u ukupnoj energetskoj situaciji naše zemlje sa 20%. To je malo. Zato na listiću neće da piše ili će da piše i još ćemo razmišljati o tome kolika je cena toga. Vi znate kakav je put naše zemlje u tom delu posla.
Treći odgovor na pitanje gospođe Čomić i većine vas – jednostavnije procedura za investicije, naravno, uz regulatorna tela i agencije koje će kontrolisati cene i imati skupštinu. Sada odgovaram svima to što je pitala gospođa Čomić, mini hidroelektrane imaju jedan kilovat sat za 7,8 do 9,7 euro centi; biomasa 11,4 do 13,6 euro centi po kilovat času; biogas 12 do 16 euro centi; deponijski gas, koga ima vrlo malo, 6,7; vetar 9,5; sunce 23 i geotermalna energija 7,5. Kombinovana proizvodnja električne energije negde oko 8,2 do 10,4. Dakle, po tim cenama danas mi možemo da pravimo električnu energiju i da je koristimo na ovaj ili onaj način. Naravno da to još uvek ne uslovljava da se koristi u punom obimu.
Što se tiče vetra, on je najskuplji, ali bez obzira na to, slažem se sa gospođom Vojić-Marković da u tom delu država mora da interveniše. Mislim da već ima nekoliko dozvola koje su date po starom zakonu, posebno u Vršačkoj oblasti gde su ti vetrovi najpovoljniji.
Odgovor na neka druga pitanja poslanika pojedinačno. Svi poslanici radikalne stranke, od Srbe Živanovića, Mome Duvnjak, Dragana Stevanovića, Nikole Savića, Milorada Buhe, malo mi Buha nije bio jasan, nisam bio tu kada je izlagao, ali shvatio sam šta je problem, Srete Perića, Božidara Delića, zadržaću se na Boži Deliću, dakle svi ti, pošto najviše ima vaših amandmana, skoro polovinu tih amandmana ćemo usvojiti, pa da ne komentarišem dalje.
Boža Delić, moram da odgovorim, kontrolu kvaliteta derivata nafte koji se plasira na tržištu je u nadležnosti Ministarstva trgovine, o tome što ste vi govorili da li, ko, kako itd. Ministarstvo infrastrukture i energetike nema tu, mi samo propisujemo kvalitet, a oni gledaju kakva je kontrola na tržištu i oko tih, kako vi kažete, 300 miliona možda ima zarade.
Što se tiče primedbe gospodina Miće Rogovića, za sada je predviđeno da se jednom godišnje kontroliše ovo u Skupštini i da se izveštava Skupština o realizaciji tih projekata.
Nemam ništa više, osim da se zahvalim i da opet ne obećavam, pa da me hvatate za reč, ali, kako kaže koleginica Ljilja, negde oko 35 do 40% amandmana od 119 koliko ih ima biće ugrađeni u ovaj zakon. Još jedanput vam se zahvaljujem i izvinjavam se što nisam bio prisutan svo vreme u Skupštini, ali verujte mi, isto kao i vi, ništa više o energetici ne znam od vas. O putevima znam mnogo, ali o energetici ne. Prema tome, učiniću maksimalne napore sa saradnicima da se ovaj zakon dotera koliko je to moguće.
Još jednom, mislim da vi to vrlo dobro znate, moj prijatelj Šami se smeje, naravno da je energetika naša najveća razvoja šansa, pa onda poljoprivreda, pa tek onda saobraćaj i naravno da ova država mora da ima Ministarstvo za energetiku i rudarstvo. Kao odlazeći ministar, ako budem otišao, čekaj Rogoviću, nemojte mnogo da se radujete, to ću da predložim. Naravno, da je to sticaj određenih drugih okolnosti političkih, ali šta da radimo, tako je. Hvala najlepše.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospodine ministre vašim saradnicima i vama.
Zaključujem načelni pretres o Predlogu zakona o energetici. Biće prilike da kod rasprave u pojedinostima nastavimo sa dijalogom koji rezultira popravljanje teksta zakona.
Prelazimo na 2. tačku dnevnog reda – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VAZDUŠNOM SAOBRAĆAJU
Primili ste Predlog zakona koji je podnela Vlada.
Primili ste izveštaje Odbora za saobraćaj i veze, Odbora za evropske integracije i Zakonodavnog odbora.
Podsećam vas da, prema članu 97. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, i da se raspodeljuje tako da poslaničkoj grupi Za evropsku Srbiju pripada jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; poslaničkoj grupi SRS - jedan sat, osam minuta i 24 sekunde; poslaničkoj grupi Ujedinjeni regioni Srbije - 28 minuta i 48 sekundi; poslaničkoj grupi Napred Srbijo - 25 minuta i 12 sekundi; poslaničkoj grupi DSS - Vojislav Koštunica - 24 minuta; poslaničkoj grupi SPS - JS - 18 minuta; poslaničkoj grupi LDP - 14 minuta i 24 sekunde; poslaničkoj grupi Nova Srbija - 10 minuta i 48 sekundi; poslaničkoj grupi Manjina - osam minuta i 24 sekunde i poslaničkoj grupi PUPS - šest minuta.
Saglasno članu 96. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanici koji nisu članovi ni jedne poslaničke grupe imaju pravo da govore svako po jednom do pet minuta.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika, što je u skladu sa članom 96. stav 4. Poslovnika.
Obaveštavam vas da su poslaničke grupe ovlastile da ih po ovim tačkama dnevnog reda predstavljaju: narodni poslanik Siniša Stamenković, poslaničku grupu PUPS; narodni poslanik Zoran Kasalović, poslaničku grupu SPS - JS; narodni poslanik Zoran Šami, poslaničku grupu DSS – Vojislav Koštunica; narodni poslanik Milan Avramović, poslaničku grupu SRS.
Saglasno članu 157. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram načelni pretres o Predlogu zakona.
Da li predstavnik predlagača, gospodin Milutin Mrkonjić želi reč? (Da.)
Izvolite gospodine ministre.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

Poštovane dame i gospodo, osnovni razlog za pripremu Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o vazdušnom saobraćaju jeste dalje usklađivanje sa pravnim tekovinama EU, kao i ispunjavanje preporuke iz Godišnjeg izveštaja Evropske komisije za 2010. godinu, radi ubrzanja sticanja statusa kandidata.
Čini mi se da Zakon o vazdušnom saobraćaju koji je stupio na snagu 20. oktobra 2010. godine je stvorio pretpostavku za harmonizaciju od nacionalnog zakonodavstva sa propisima EU. Međutim, harmonizacija propisa se ne može postići odjednom, već to predstavlja proces koji se odvija kroz tranzicione periode. Najznačajnije izmene i dopune Zakona o vazdušnom saobraćaju tiču se: 1) izmene odredaba o istraživanju udesa i ozbiljnih nezgoda u vazduhoplovstvu i 2) od poveravanja inspekcijskog nadzora Direktoratu civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije.
Nacrtom zakona predviđa se osnivanje centra za istraživanje udesa i ozbiljnih nezgoda kao posebne organizacije nadležne za obavljanje stručnih poslova koji se odnose na organizaciju i sprovođenje bezbednosnog istraživanja udesa i ozbiljnih nezgoda civilnih vazduhoplova, kao i za prikupljanje i analizu podataka od značaja za vazduhoplovnu bezbednost i predlaganje mera za sprečavanje novih udesa. Centar za istraživanje je funkcionalno nezavisan od Direktorata, resornog ministarstva i drugih organa koje imaju nadležnosti u vazduhoplovstvu. Ovaj centar je jezgro buduće posebne organizacije koja će biti nadležna za istraživanje udesa u svim oblastima saobraćaja.
Predložene izmene uslovljene su i izmenom definicije udesa i ozbiljnih nezgoda u aneksu 13 uz konvenciju o međunarodnom civilnom vazduhoplovstvu, čije je standarde Republika Srbija obavezna da primeni, kao i donošenjem novog evropskog propisa u ovoj oblasti. Uredbe evropskog parlamenta i Saveta EU broj 996/2010 o istraživanju i sprečavanju udesa i nezgoda u civilnom vazduhoplovstvu čija primena ima za cilj unapređenje vazduhoplovne bezbednosti, postizanje visokog nivoa efikasnosti, ekspeditivnosti i kvaliteta bezbednosnog istraživanja u evropskim civilnim vazduhoplovstvima, sprečavanje udesa i nezgoda u budućnosti, uključujući i uspostavljanje evropske mreže tela za bezbednosno istraživanje u civilnom vazduhoplovstvu. Ovom izmenom realizovaće se i pojedine preporuke iz godišnjeg izveštaja Evropske komisije za 2010. godinu radi ubrzanja sticanja statusa kandidata za članstvo u EU.
Drugo značajno pitanje koje Predlog zakona uređuje je poveravanje inspekcijskog nadzora Direktoratu civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije. Spajanje nadležnosti vazduhoplovne inspekcije i provere predstavlja realizaciju preuzete međunarodne obaveze i utemeljeno je u opšte prihvaćenim pravilima međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima koji su deo pravnog poretka Republike Srbije, shodno odredbama člana 194. stav 4. i 5. Ustava Republike Srbije u kome se navodi da potvrđeni međunarodni ugovori ne smeju biti u suprotnosti sa Ustavom, a zakoni i drugi opšti akti doneti u Republici Srbiji ne smeju biti u suprotnosti sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i opšte prihvaćenim pravilima međunarodnog prava.
1) Osnov za poveravanje inspekcijskog nadzora Direktorata kao javnoj agenciji proizilazi iz ECAA sporazuma koji je Republika Srbija zaključila sa Evropskom zajednicom 29. juna 2006. godine i koji je potvrđen u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Propisi koji su sadržani u aneksu 1 tog sporazuma Republika Srbija u obavezi da primeni kroz tranzicione aranžmane, a ti propisi upravo sadrže odredbe iz kojih nedvosmisleno proizilazi obaveza vazduhoplovne vlasti koja je izdala određeni sertifikat ili uverenje vazduhoplovnom subjektu (a što se čini posle sprovedenog postupka provere) da vrši i inspekcijski nadzor nad imaocem takvog sertifikata, da ispituje sprovođenje zakona i drugih propisa neposrednim uvidom u poslovanje i postupanje fizičkih i pravnih lica i da zavisno od rezultata nadzora izriče odgovarajuće mere. Predložena materijalna rešenja nastala su kao izraz usklađivanja našeg pravnog poretka sa međunarodnim obavezama koje proizilaze iz gore pomenutih – Čikaške konvencije i njenih aneksa.
2) Poveravanje inspekcijskog nadzora Direktoratu je celishodno rešenje iz razloga što Direktorat ove poslove uspešno obavlja bez prekida od svog osnivanja, jer raspolaže visokostručnim i školovanim kadrom inspektora vazdušnog saobraćaja.
3) U slučaju da se odustane od predloženog rešenja, Republika Srbija bila bi onemogućena da pređe u drugi tranzicioni period propisa ECAA sporazuma, što za posledicu ima onemogućavanje naših vazduhoplovnih subjekata da ostvare sve koristi koje iz tog sporazuma proizilaze, sprečavanje da se ravnopravno uključe u zajedničko evropsko vazduhoplovno tržište i da slobodno participiraju na evropskom tržištu vazduhoplovnih usluga.
Četiri – usvajanjem predloženog rešenja realizovaće se i pojedine preporuke iz godišnjeg izveštaja Evropske komisije za 2010. godinu, radi ubrzavanja sticanja statusa kandidata za članstvo u EU.
Naime, stvaranje pretpostavki za harmonizaciju od nacionalnog zakonodavstva sa međunarodnim ugovorima, međunarodnim vazduhoplovnim propisima, standardima i tehničkim pravilima i prihvatanjem međunarodne vazduhoplovne prakse uključujući usklađivanje naše pravo u oblasti vazduhoplovstva sa evropskim propisima, uredbama i direktivama predstavlja preduslov za naše uspešno uključivanje u evropske i svetske integracione procese u oblasti vazduhoplovstva i jedan od ključnih prioriteta u okviru procesa pristupanja EU. Najlepše hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine ministre.
Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč. (Ne.)
Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč?
Najpre se javio gospodin Zoran Šami. Molim i ostale da se prijave.