DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 14.11.2011.

13. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodine ministre, imate reč.
Gospodine ministre, imate reč.
...
Demokratska stranka

Dušan Petrović

Sve što su obaveze za ovu godinu će biti izmirene. Što je rečeno, to će biti i urađeno. Znate da je prošle godine podsticaj za junice bio manji nego što je ove godine. Isplaćena je jedna polovina. Ove godine će biti isplaćeno sve.
Kada pitate gde su pare, evo jedne od teme koja će biti potpuno izmirena, tih 25.000. Inspektori su sada na terenu, utvrđuju sve što se dešava. Naravno da grla stižu i da sve mora biti verifikovano. Pun iznos od 25.000 dinara biće isplaćen i ljudi u Ministarstvu će dati sve od sebe da te procedure koje nekada umeju da budu i zamorne, ali država mora da uradi sve te korake koje u propisi utvrdili da to ubrzao i da novac isplatimo.
Sve premije za mleko će biti isplaćene. To su veći izdaci nego prethodnih godina, tako da se tu nalazi odgovor na vaše pitanje.
Reći ću još jednom oko budžeta za iduću godinu. Imaćemo ozbiljnu debatu, dve stvari koje nisu vezane za podsticaj i za premije nego su i kapitalno važne. Prva je navodnjavanje. Svi instituti u Srbiji koji su za to sposobni biće angažovani. Neki su već angažovani da rade projekte za navodnjavanje. Uradićemo sve što je u našoj moći da sada već u ovom mesecu i do početka građevinske sezone završimo sve potrebne procedure. Mi možemo sa sadašnjeg stanja stvari, gde imamo 100 hiljada hektara zemljišta pod navodnjavanjem, u naredne četiri godine da dođemo na milion i 100 hiljada hektara zemljišta.
Definisali smo za iduću godinu projekte koji su u ovom trenutku negde na 270 hiljada hektara. Potrebno je da vidimo što sve i koliko je moguće brzo da bude završeno kroz projekte da bi mogle da budu sprovedene procedure u izboru izvođača, da dobijmo najpovoljnije i najbolje moguće cene i da skrenemo odmah čim to vremenske prilike početkom godine budu dozvolile da se to radi.
Vrlo ćemo brzo izaći sa procenama koliko samo u proteklih 10 godina nismo ostvarili prihoda, što bi se pravnički reklo, kolika nam je izgubljena dobit zato što nismo iskoristili potencijal zemlje u navodnjavanju. Imajući u vidu klimatske promene i jedan trend i ulazak celog ovog dela sveta u jednu puzajuću sušu, mislim da je to suštinski najvažnija stvar.
Pored toga, u toku iduće godine, mislim da ćemo čekati do kraja iduće godine da to završimo, napravićemo u celoj Srbiji mrežu hidrometeoroloških stanica koje će u stvari biti centri za obaveštavanje gde ćemo moći da utvrdimo postojanje raznih vrsta štetočina u vrlo kratkom roku, što će jako da smanji trošak jer će zaštita biti vrlo precizno postavljena. Zbog toga ovi savetodavci imaju jedan vrlo ozbiljan posao, da ih što pre obaveste o svemu tome. Ekonomski vrlo značajna stvar, ali isto tako i u kvalitetu proizvodnje jer ćemo imati kvalitetniju produkciju zbog manje upotrebe sredstava za zaštitu.
Dakle, to su samo dva segmenta koja će biti predmet budžetske debate jer je za sve to potreban novac. Delim sa vama temeljno vašu tvrdnju da svaki dinar uložen u poljoprivredu može, ne petostruko, desetostruko da se vrati, ali taj dinar mora da bude potrošen na najprecizniji mogući način i moramo da uspostavimo kontrolu na trošenje tih para. Šta se dešava sa svakim dinarom koji ulazi u poljoprivredu? To je naš zajednički interes. To prevazilazi našu uobičajenu parlamentarnu debatu. To je pitanje ne samo ekonomskog kapaciteta zemlje, to je bezbednosno pitanje.
Što budemo snažniji toliko ćemo imati veći kapacitet da sprovodimo politiku koja u punoj meri omogućava zaštitu svih naših interesa. Imamo jedan ogroman potencijal i mislim da smo na jedan korak da to uradimo. Veliki instrument za to će biti budžet za 2012. godinu i neće se svesti samo na to da li je 140 evra po hektaru ili nije i da li je po količini ili po površini. To ljude zanima jer to je živ novac koji dobijaju. Taj predlog će biti kompleksan. Davaće neke stvari odmah kao efekat u 2012. godini. Mnoge stvari predstavljaju proširenje kapaciteta koje zemlja ima da bi iskoristila svoje neverovatne potencijale i sada da ne opterećujem dalje, zbog čega je važno da povećavamo i dubinu humusa na zemljištu i da to ne možemo bez razvoja stočarstva i da imamo velike poslove da završimo.
Bez obzira ko će biti ministar i bez obzira kako će se stvari razvijati, imamo jedan jasan pravac koji ako ga budemo u narednih 10 godina sprovodili, postaćemo jedna poljoprivredna sila i ekonomski znatno moćnija zemlja nego što smo danas.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine ministre.
Na član 19. amandman je podneo narodni poslanik Srboljub Živanović, koji želi reč.

Srboljub Živanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo poslanici, podneo sam amandman na član 39. stav reči - na oglednom polju i u laboratoriji, da se brišu. To je u stvari povezano sa starim zakonom, gde ministarstvo može u poslu ispitivanja sorte iz stava 1. ovog člana poveriti pravo licu koji u pogledu kadrova, opreme i uređaja ispunjava uslove za vršenje tih ispitivanja ili da prihvati rezultate već obavljenih ispitivanja sorte, u oglednom polju, laboratoriji ili drugim ispitivanjem. Molim vas, pa ovde u ovom članu 19. vi brišete - na oglednom polju, laboratoriji, pa vas pitam da li se ta ispitivanja mogu vršiti negde u saksiji ili da se vrši, kao što sam i rekao na Institutu za fiziku, gde se mogu koristiti savremene metode, korišćenjem plazme, da bi se mogao utvrditi stepen klijavosti jedne biljke.
Ali, pre nego što počnem stručno da vam obrazlažem ovaj amandman, da ne bih zaboravio, jutros kada sam pošao, verujte mi, građani prate ovo, pa me pitaju - da li će ova četvrta zaostala tranša seoskih penzionera, kada će im se isplatiti ili kada će oni doći mučenici na red? Vi dobro znate da taj seljački hleb nije sa sedam, nego sa 77 kora, da je, ako tako mogu reći, najkrvavije zarađen. Jer vi pričate i dobro vas slušam i zašto i kažem – lepo je sve to pričati, ali da li je danas moguće to sve sprovesti u delo, prvo, biološki, jer danas selima nemamo potomaka koji bi nastavili ciklus proizvodnje jer su zbog nerentibilnosti mnogi napustili i otišli su u gradove.
Ali, da se vratim ovome što je najbitniji i najvažnije, ovom zakonu. Molim vas, koliki period je potreban, baš postavljajući naučnicima na institutu ovaj amandman, da mi kažu - potrebno je duži period pratiti mutaciju gena. Znači, ne može se ići tim savremenim plazma metodom, da bi vi mogli sada da utvrdite stepen klijavosti i kroz klicu da utvrdite koliko je ili kako je ostalo gena na osnovu mame i tate, koje su sprovedene prilikom ispitivanja.
Ono što je takođe vrlo bitno, želim da vam kažem, potrebno je ne samo ove subvencije koje napominjete 14 hiljada po hektaru, što ne krenemo drugom metodom? Hajde da vršimo subvencije prema količini proizvedenoj, da vidimo. Tu ćemo svi koristiti agrotehniku, ali da te subvencije budu veće, imaće više i država, a imaće više i onaj koji to proizvodi.
Reći ću vam, paritet cena vezano za proizvodnju mleka. Godine 2000. bio sam jedan od većih proizvođača mleka. Tada je cena mleka bila 18 dinara, a cena nafte je bila 23. Danas se kreće cena mleka od 25 do 32, a dobro znate kolika je cena nafte i svih ostalih inputa u datoj proizvodnji.
Da li treba povećati ovu proizvodnju? Danas 550 hiljada hektara treba da se poseje ili je već posejano ovom redukovanom metodom ili svim mogućim htenjem seljaka da se poseje pšenica. Nažalost, semenska roba nije korišćena, nego je većinom iz ambara.
Dali će biti posejano milion i 500 hiljada hektara pod kukuruzom? Sumnjam, jer je 250 hiljada hektara zaparloženo zemlje. Oni su je zaparložili koji kažu – nemamo računa da ulažemo, jer na kraju dobit nije.
Pogledajte ovo što je moj kolega Krstin govorio o suncokretu. To je, mi je tako zovemo, industrijska biljka, ali nije. Preko milion i 200 hiljada je posejano, a imamo taj asortiman koji će se posejati. Ali, vidite, tu imamo najveće, da ih nazovemo, sorte, najznačajnije postignute rezultate baš u semenskoj robi, što se tiče suncokreta.
Još jednom da vam kažem, pazite. Mi postižemo, što vam kažem po količini subvencije? Mi sa istim semenom u Rusiji ili bilo gde, u Mađarskoj, postižemo od pet do osam tona korišćenjem naše semenske robe, a kod nas ne možemo od tri do pet. Šta to govori? Govori da nismo primenili svu tu agrotehniku. To je taj problem koji nas tišti.
Drugo, ima još jedan problem koji, nažalost, nisam postavio gospodinu Ćiriću, a otišao je, jer je moja minutaža bila kratka, pa zbog čega ne koristimo 10 hiljada evra, kao što se koristi sad, da se podigne taj nivo proizvodnje u Zastavi Kragujevac, prilikom prijema, ili radnik koliko dobija da bi ostao na svom radnom mestu? Što 10 hiljada evra ne date malom poljoprivrednom proizvođaču da sa njim sklopite ugovor, pa da nastavi proces proizvodnje? Jer, biološki, ako ne povežete tu proizvodnju, stočarsku proizvodnju sa selom, nema, svi će da odu. Danas tu nema šta da govorimo. Biološki, svi napuštaju sela, odlaze prema urbanoj sredini.
Znači, to je taj jedan problem. Moraju da postoje te subvencije, ako mislimo sve ovo što smo danas zajedno izneli, ovo što smo, da kažem, nekakvim sistemom reprodukovanja govorili šta treba da se učini na poljoprivredi, samo jedina pomoć jeste država. Govorim vam, zato što su kombinati, prerađivačke firme uništene. Pogledajte samo čipsaru koja je bila u Čačku. Ona je, nažalost, je zatvorena.
Što je zatvorena? Zbog kriminalne privatizacije, kupovinom svega onoga onaj što je kupio. Pogledajte zadruge, pogledajte firme gde danas, prilikom ulaska u te firme vidite drvo da raste tamo gde su nekada ljudi čistili svoju obuću, cipele, da bi ušli, gde se zadržalo još pomalo zemlje, pa je semenska biljka pala tu i došlo do rasta, znači, biljke, voćke ili bilo čega drugog, to je opustošilo danas Srbiju. Možemo pričati, možemo sami sebe lagati, možemo pominjati da ćemo dobiti bespovratne kredite od EU, možemo govoriti da ćemo imati pristupa u predpristupnim fondovima. Od tog posla nema ništa. Moramo se uzdati u se i u svoje kljuse. U Japanu su proizvodili hranu u lejama, kako mi proizvodimo danas luk, e tu su oni proizvodili. I da nije bilo seljaka, velika ekonomska kriza koja se desila 1993, 1994. godine, teško bi mogli preživeti. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodine ministre, imate reč. Izvolite.
...
Demokratska stranka

Dušan Petrović

Prvo ću o amandmanu. Ovde se govori o troškovima ispitivanja. Pored ispitivanja na oglednom polju u laboratoriji utvrđuju se sva pitanja vezana za ime, utvrđuje se neponovljivost itd, tako da postoje još neki troškovi, osim ovoga što je na polju i u laboratoriji. Onda to mora da bude predviđeno, da bi ta cela procedura mogla da bude završena.
EU je stvar koja je za poljoprivredu mnogo važna. Samo jedan primer, mislim da je za nas veoma slikovit. Litvanija je zemlja koja ima 3,5 miliona stanovnika. Imaju između 500-600 hiljada porodica koje se bave poljoprivredom. Njihov budžet, ili kako bi se to moglo reći, njihov sopstveni, originalni jeste, manje-više kao naš - 200 i nešto malo više miliona. Ono što oni iz EU kao budžeta za poljoprivredu dobiju jeste milijardu evra. Dakle, 3,5 miliona ljudi, 500 hiljada porodica koje se time bave, ima milijardu i 200 miliona evra u budžetskoj 2011. godini. To je EU za seljake.
Srbija bi dramatično drugačije izgledala da ima četiri godine budžet od milijardu i 200 hiljada evra za poljoprivredu. Mnogo drugačije, nego što je sad.
Poštujem sve naše razlike oko toga kuda bi zemlja trebala da ide. Zbog ovoga, verujem da bi trebalo da uđemo u EU, jer je to dobro za 800 hiljada porodica koje se bave poljoprivredom.
Mislim da ćemo oko subvencija imati još razgovora. Volim da čujem sve predloge i ideje, pošto postoje veliki otpori da subvencije budu i po količini, a ne samo po hektaru i zato je dobro da imamo debatu o tome. Suštinski, naravno, loše je i nemamo baš 250 hiljada hektara u parlogu, po statistici imamo 175 hiljada. Ali, u suštini, mi da podignemo prosečnu produkciju po hektaru na ovoj površini koju sada imamo, bili bi smo vele sila, koja je u poljoprivredi i u regionu potpuno nedostižna za sve druge.
To će da bude cilj agrarne politike u 2012. godini, da dižemo prosečan prinos. Izneću predloge kako da se do toga dođe. Prvo ću izneti predloge članovima Vlade, da bismo dobili budžet. Kada ga budemo tražili, onda ću tražiti i podršku ovde od vas kada se budemo pojavili.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Na član 20. amandman je podneo narodni poslanik Oto Kišmarton.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 22. amandman je podneo narodni poslanik Vitomir Plužarević.
Da li neko želi reč? (Da.)
Gospodine Krstin, izvolite.

Milorad Krstin

Srpska radikalna stranka
Opšte je poznato da smo mi pokušali diskusijom da ubedimo ministra da se prihvate ovi amandmani koji bi apsolutno poboljšali ove
izmene i dopune Zakona o oplemenjivačima biljnih sorti.
Gospodine ministre, moram da potvrdim i činjenicu, da ćete vi sa većinom izglasati ovaj zakon. Ima tu nepravilnosti nekih koje smo imali kod samog razmatranja ovih amandmana. Naime, po Poslovniku je uvek bilo pravilo da Vlada podrži i daje svoje mišljenje, kao što i jeste, ali Odbor za poljoprivredu izgleda kao da ne postoji. Ne znam šta je u pitanju. Predsednik Odbora je iz nepostojeće izdajničke stranke i vidim da niko ne sedi iz SNS, ili kako se zovu, Napred Srbijo. Napred, Tomo Zukorliću i "Vikiliks".Međutim, nismo ga održali, da bismo na odboru mogli da potkrepimo kao SRS ove naše amandmane i da dobijemo neku podršku, gde bi ste, nadasve, bili tu.
S obzirom da mi je ostalo malo vremena, samo ću vas podsetiti, gospodine ministre, pokušajte da u sledećoj godini ne doživimo da nam kombajni ulaze na njive usred žetve, a mislim na pšenicu, a da ne znamo još cenu. Govorim u ime svih onih koji sede ovde i bave se poljoprivredom, kao što sam i ja, kao što je gospodin Prelić, gospodin Srboljub Živanović itd.
Pokušajte jednom da anulirate ove finansijske moćnike i tajkune. Prošle godine je jedna tona suncokreta koštala 400 evra, a ove godine 315 evra, da bi krenuli sa cenom ulja početkom žetve sa 153 dinara litra ulja "Dijamant" i "Iskon" 147 dinara. Onda je obrazloženje– pravimo socijalnu politiku, neko iz Vlade, tako što je normalno data cena 315 evra za jednu tonu suncokreta.
Nemojte poljoprivrednika, zato sam ga i spomenuo u svom izlaganju, kada sam rekao srpski paor, nemojte da dozvolite da nam rod kukuruza 2011. godine krene sa cenom od 17 dinara, a završi sa 14,5, tj. sad se nešto povećava. Uvek je priča tih tajkuna i tih finansijskih moćnika – znate, nizak je Dunav, ne možemo da izvozimo. Nemojte to dozvoliti. Srpski paor, verujte mi, izdržao je i sankcije i izdržao je sve što se izdržati moglo, ali ne može da izdrži tajkune. Znate, to su finansijski moćnici koji diktiraju.
Prošle godine se za cenu pšenice plaćalo, sećate se, 16 dinara i 80 para, a završila je sa 32 dinara. ko je dobio to u džepove? Onaj koji je radio, koji se znojio, koji je platio seme, đubrivo, hemiju, kombajn, gorivo ili onaj koji je samo skladištio?
Tu, gospodine ministre, morate napraviti vi i mora napraviti Vlada rez, u protivnom, dok je finansijskih moćnika i dok je tajkuna, koji urušavaju posrnulu srpsku poljoprivredu, neće biti dobro srpskom paoru. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodine ministre, imate reč.
Izvolite.
...
Demokratska stranka

Dušan Petrović

Ostao sam dužan gospodinu Živanoviću malopre jedan deo. Videćemo sve što bude moglo u budžetu za narednu godinu. Slažem se sa vama, to je jedno veliko socijalno pitanje kod građana koji imaju vrlo mala primanja i u lošem su stanju socijalnom. Seljačke penzije su jedna velika stvar i velika tema i imaćemo to kao jedno značajno i vrlo važno pitanje kada budemo pričali o budžetu.
Žitarice su berzanska roba i nije sve stvar koja je samo zloupotreba položaja preovlađujućeg na tržištu. Mislim da ove godine, znate da smo intervenisali sa pšenicom, da smo kupili sto hiljada tona pšenice po 20 dinara, pšenica je tek sad krenula preko 18 dinara na berzi u poslednjih nekoliko dana. nije bila navala da se proda pšenica po 20 dinara. Kupovali smo više od mesec dana, zbog toga što očigledno, sada u pogledu ponude i tražnje, pšenicu kupujemo samo od registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, nismo kupovali od velikih kompanija. Znači da su ljudi procenjivali da su imali mesto gde su uskladištili pšenicu i rekli su – neću da prodam za 20 dinara zato što očekujem da će u toku godine biti skuplja od 20 dinara. To je poslovna odluka poljoprivrednih proizvođača. Kupili smo 100 hiljada tona tako što je nekoliko nedelja trajao otkup za 20 dinara.
Sa druge strane, i vas i građane da obavestim, što se tiče snabdevanja hlebom, budite mirni. Imamo stabilno uređeno tržište i kada su mlinari i pekari u pitanju i ovo što smo uradili sa ograničenjem cene hleba, on ne može da bude skuplji od 44 dinara, mislim na hleb iz brašna "Tip 500". To će tako ostati, tržište radi između 31 i 44 dinara i to je odlično.
Repa, mislim da nema ni jedne zemlje u Evropi gde bi repa imala višu cenu nego u Srbiji ove godine, 45-50. Da vam kažem, neko je prodavao i po 60 repu. To su ugovori. Izvozili smo u Hrvatsku, tačno, zato što su hrvatske šećerane platile i napravile ovde ugovore. Kao što vidite, nemamo nikakav problem u proizvodnji šećera. Da smo zabranili izvoz u Hrvatsku, ovde bi bila niža cena i seljaci bi dobili manje para. Zbog toga je i išao izvoz u Hrvatsku. Zato što moramo da pustimo slobodnu utakmicu dok je ona fer i dok oni koji su najjači ne počnu da zlostavljaju i ugrožavaju one koji su slabiji. Zato je išla repa u Hrvatsku.
Znaju poljoprivrednici koliko su zaradili proizvodeći šećernu repu ove godine. Hiljadu evra je bila prosečna zarada po hektaru. Toliko. Dobro je što smo pustili izvoz u Hrvatsku, jer je to omogućilo tržišnu utakmicu i seljaci su mogli da zarade više para, a to će isto tako da uputi domaće proizvođače šećera da sada počnu da razmišljaju kako će da ugovaraju proizvodnju za 2012. godinu i po kojoj ceni i koje površine. Mislim da u Srbiji treba da bude 80.000 hektara pod šećernom repom iduće godine i da mi možemo da imamo ogromnu proizvodnju šećera i iznećemo predloge kakvim merama to da se podrži. Svi da zarade, a da šećer bude još jeftiniji nego što je sada. Sada je šećer jeftiniji nego što je bio pre tri meseca.
Suncokret kao i soja su berzanska roba. Danas je kukuruz skuplji u Srbiji nego na berzama. Soja i suncokret, trgovina se vrši. Nažalost, Dunav jeste bio neplovan i nije moglo da se ide, pošto ne može kamionima da se izvozi pšenica, preskupo je, kao i kukuruz, nego može samo baržama. Ali, sve je u okviru onoga što fer trgovina otvara kao mogućnost.
Vratiću se opet na pšenicu. Odluka proizvođača je da ne prodaju pšenicu po 20 dinara, što znači da ljudi imaju gde da je skladište, u vezi ovoga što ste mi dali kao napomeno skladište. I treba da bude više javnih skladišta i radićemo na tome iduće godine. Ovde su uspostavljeni uslovi koji su mnogo bolji nego što su bili prethodnih godina. Iduće godine ti uslovi moraju da budu još bolji. Imaćemo različite mere koje se odnose na robne rezerve. Robne rezerve će biti mnogo moćnije nego što su sada. Verujem da ćemo uspeti već u 2012. godini da napravimo jedan sistem koji će otvoriti svima u lancu proizvodnje, seljacima, prerađivačima i trgovcima, mogućnost da svi imaju fer odnose i fer zarade. Mi ćemo, gde god to budemo mogli, sprečiti nelegitimnu konkurenciju i monopolsko iskorišćavanje položaja na tržištu.
Na kraju, važno je da mi kao potrošači svi zajedno imamo dobro snabdeveno tržište, veću količinu robe po nižim cenama i mislim da smo već napravili jedan dobar pravac i dobar trend u novoj godini. Moje uverenje je da ćemo imati još dobrih vesti kao kupci u prodavnicama.

Whoops, looks like something went wrong.