Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja, 21.10.2014.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/315-14

21.10.2014

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:05 do 18:55

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Vučeta Tošković

Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo poslanici, poštovani ministre, ja ću se osvrnuti samo na Zakon o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za privatizaciju i o njemu ću malo govoriti.
Sumirajući rasprave poslanika iz opozicije stiče se utisak da su ovo neke kozmetičke promene o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji ali nisu, jer su suštinske. Jesu za one koji neće da prihvate ništa što će doprineti razvoju zemlje i da je njihov najbolje, najcelishodnije i tako se i ponašaju, a rezultati njihovog rada za 12 godina trepećemo i građani, i svi mi dugo i dugo.
Ali, ova Vlada na čelu sa Aleksandrom Vučićem ima nameru da donošenjem izmena i dopuna Zakona i zakona promeni svest svim onim ljudima i faktorima koji odlučuju o sudbini Srbije u pozitivnom smislu. Na ovom putu niko ga neće zaustaviti pa ni ova razjedinjena opozicija jer za to ima podršku svih članova SNS i 51% građana Srbija.
Što se tiče pravnog i ustavnog osnova o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za privatizaciju vidi se u odredbi člana 97. stav 1. tačke 6. Ustava Srbije, tako da tu nema dileme. Možda je još ima u nekim poslanicima opozicije. Kada gledamo statističke podatke videćemo da su katastrofalni u prethodnom periodu, kako ih Agencija za privatizaciju prikazuje. Od ukupno 1.400 privatizovanih preduzeća do 2005. godine privatizaciju je raskinula 346 preduzeća do kraja 2011. godine, a nije se privatizovalo 537 preduzeća. Na dan pripreme Nacrta Zakona o privatizaciji 153 preduzeća su u restrukturiranju, a 419 je u raznim oblicima privatizacionog procesa.
Opet, prema statistici neprivatizovana preduzeća prave ogromne gubitke i njihova ukupna vrednost je smanjena za više od 20%, dok privatizovana, verovatno ne sva preduzeća, imaju rast imovine. To znači da stagniraju ili su u dubokom minusu. Da bi se to promenilo neophodne su i izmene i dopune Zakona o Agenciji za privatizaciju i nije samo to dovoljno. Moramo promeniti svest na prvom mestu i tražiti odgovornost svih onih koji ne posluju pozitivno bez obzira da li su ta ili javna komunalna preduzeća.
Treba insistirati na smenjivost ljudi koji ne rade dobro, koji sputavaju našu Vladu i predsednika u nameri da građani Srbije bolje žive, a to će se desiti i odraziti u kratkom vremenu od dve do tri godine dok sve ove zakone i premijerove iznete u ekspozeu namere ne prosledimo.
Pozivam statistiku kojoj je verovati, u periodu od 1995. godine do sada pred Privrednim sudom bilo je pokrenuto 5.028 stečajnih postupaka, a do kraja 2013. godine aktivnih stečaja ima 2.168, a ti postupci traju godinama. Neka što traju, nego kraj postupka izgubi vrednost. Jednostavno, nestanu ta preduzeća i to sve zahvaljujući stečajnim upravnicima sa licencom. Valjda su dobro naučili kada su polagali za licencu kako treba dugo voditi stečaje, uništiti preduzeće, a oni se obogatiti. Naravučenije, svi su zakoni dobri, ali ljudi koji sprovode zakone, čast izuzecima, nisu dobri. Dešava se da jedan upravnik vodi 10 stečajnih preduzeća. Pitam se kako to može da ta preduzeća vodi jedan upravnik i da to po Zakonu o stečaju bude dobro?
Ovim izmenama zakona o Agenciji za privatizaciju stvaraju se uslovi za regulisanje izmenjenih ovlašćenja Agencije za privatizaciju ne bi imali više ulogu stečajnih upravnika nego bi bili zastupnici poverilaca u postupku stečaja i privatizacije.
U stečajnom postupku ekonomskom nadzoru poslovanja stečajnog upravnika bila bi agencija time se podrazumeva i javnost, tako da poverioci stiču priliku da budu informisani. U stečajnom postupku Agencija za privatizaciju dobili su ulogu u stečajnom postupku i postupku privatizacije tako da bi se ovim postupkom završilo 153 preduzeća u restrukturiranju, a i da se privatizuje 419 preduzeća u toku 2014. godini. Agencija bi trebalo da obezbedi da u 2015. godini izdvaja više subvencija za ova preduzeća.
Procene su da država izdvaja 750 miliona dolara, što znači da bismo uštedeli toliko sredstava za budžet, tako da uslovi da se uspešno sprovede postupak privatizacije i restrukturiranja, treba da se donesu svi ovi zakoni koji bi usmerili ka tom cilju.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Ninoslav Girić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Ninoslav Girić

Srpska napredna stranka
Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, članovi ministarstva, koleginice i kolege, pred nama je set zakona, a ja ću kratko govoriti o Zakonu o izmenama i dopunama zakona o Agenciji za privatizaciju.
Danas je dosta bilo reči o ovom zakonu, ali nije s goreg da se neke stvari ponove. Dakle, pre svega, izmene i dopune ovog zakona su nam neophodne iz više razloga. Novi Zakon o privatizaciji koji je nedavno stupio na snagu zahteva adekvatne prateće propise koji bi omogućili njegovo sprovođenje u delo, pa tako i ove izmene i dopune imaju za cilj da unaprede postojeća rešenja, da otklone nedoumice koje su uočene tokom praktične primene da uklone zakonske odredbe koje su se pokazale kao nedorasle zadatku pod znacima navoda, ali da ponude neka nova rešenja koja prate trendove u ovoj oblasti.
Naime, ovim izmenama i dopunama Zakona omogućuje se privatizacija više stotina preduzeća na pravi i zakonit način sa što manje gubitaka i za državu i za građane. Slobodno mogu reći da agonija zvana privatizacija u Srbiji traje predugo, zadnjih 15 godina i to više puta i na više načina. Svesni smo postignutih rezultata takvim radom i danas se suočavamo sa tim problemima, pre svega kroz veliko opterećenje za budžet, ali sa brojnim zaposlenima u tim preduzećima čija je sudbina teška i neizvesna.
Agenciji za privatizaciju su data velika ovlašćenja i zaista se od nje očekuje mnogo. Agencija ima zadatak da pokreće postupke likvidacije preduzeća, mada mislim i verujem, da će takvih slučajeva biti jako malo, i da se uglavnom radi o preduzećima koja nisu solventna, ali i zadatak naravno ima Agencija da pokreće stečajeve za preduzeća za koja se utvrdi da nemaju budućnost, tj. da ne mogu stati na svoje noge.
Takođe, novim zakonskim rešenjima predviđeno je da Agencija više nema ono ekskluzivno pravo da određuje model privatizacije. O tome je više kolega govorilo, do sada je to naravno bila praksa, već samo da daje predlog, a da praktično ministarstvo zaduženo za privredu odlučuje koji će se model privatizacije sprovesti. Mislim da je ovo rešenje mnogo bolje od dosadašnje prakse, jer će se stvari odvijati mnogo jasnije, brže i jednostavnije.
Naravno, svi očekujemo nove investitore, potencijalne kupce naših posrnulih giganata, ili strateške partnere koji su zainteresovani za ulaganje u našu zemlju i u našu privredu. S tim u vezi, izmene i dopune ovog zakona imaju za cilj da nepregledno more ovih propisa učine jednostavnijim i pristupačnijim budućim stranim partnerima, ali i da svaki postupak privatizacije bude javan i transparentan bez mogućnosti za bilo kakvu zloupotrebu.
Predložio bih svim poslaničkim grupama, da glasaju za ove izmene i dopune zakona, a naravno poslanička grupa SNS, će u danu za glasanje glasati za ovaj zakon. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Milija Miletić.
...
Srpska napredna stranka

Milija Miletić

Srpska napredna stranka
Zahvaljujem se.
Poštovani predsedavajući, uvaženi ministre Sertiću, drage kolege poslanici, poštovani građani Srbije, govoriću o Predlogu zakona o Agenciji za privatizaciju. Mogao bih i za ostale predloge zakona, ali zbog ovog interesantnog predloga želim da govorim baš o njemu.
Predlog je dat od strane Vlade, i mislim da je ovo jedino pravo rešenje jer smo u prethodnom periodu unazad možda mesec i po dana, tačnije 13. avgusta je počeo da važi Zakon o privatizaciji, tako da bismo mogli završiti privatizaciju za svih onih 584 subjekata privatizacije, moramo sada izglasati i ovaj predlog zakona o Agenciji za privatizaciju.
Možemo se vratiti malo unazad, možda desetak, ili 14 godina unazad kada su rađene privatizacije i kada Agencija za privatizaciju morala da radi mnogo ozbiljnije svoj posao, a rezultati su vidljivi. Veliki broj loših privatizacija, a ujedno ja dolazim iz jedne lepe opštine Svrljig koja je imala veliki broj privrednih subjekata koji su upošljavali više od 5000 ljudi.
Bili smo razvijena opština, ali u periodu od 2000. godine pa do skoro do 2012. godine, opština Svrljig ima mali broj firmi, mali broj radnika. Jedna smo od najnerazvijenih opština u Srbiji i to je sve zbog toga što je urađena loša privatizacija, a Agencija nije radila svoj posao. Mogu početi da nabrajam, veći broj tih privatizacija, prva privatizacija rađena je 2001. godine koja je bila neuspešna. Normalno iz te privatizacije su se obogatili možda nekoliko tih velikih i jakih privatnih lica koje su kupili i uzeli u to vreme, a zvala se „Krzno“.
Posle toga je bila još jedna privatizacija, isto neuspela, elektronske industrije, EI Svrljig koja je proizvodila zvučnike i koja je bila veoma cenjena u celoj Srbiji, a kasnije i ostale privatizacije jer je Svrljig bio prepoznatljiv i po tekstilnoj industriji.
Kada su bile te privatizacije bilo je dosta i stečaja. U jednom od tih stečaja, pojavila se jedna firma, neću sada da je imenujem, gde je ta firma uzela kredite, a garancija za te kredite bila je Razvojna banka Vojvodine, o kojoj se priča unazad neko vreme, o nekim stvarima gde već rade istražni organi. U tim privatizacijama u tom periodu od 2000. godine pa do 2010, 2012. godine u jednom periodu 2003. godine bio je direktor privatizacije, a kasnije je bio uspešni, pod znacima navoda uspešni premijer Vlade, a svi znamo gde nas je ta Vlada dovela. Zato Vlada na čelu sa našim premijerom Vlade Vučićem, zajedno sa ministrima, gde je sada u tom timu i ministar Sertić, koji je tu sa nama, siguran sam da ćemo izglasanjem ovog zakona i ostalih zakona imati mogućnost da rešimo one nagomilane probleme svih onih ljudi koji su ostali bez posla.
Sada bih pozvao i ministra Sertića, da u nekom narednom periodu obiđe Svrljig. Imamo tamo jednu malu firmu, nekada je to bila „Krka“, a kasnije „Herbogal“ koja do dana današnjeg ne može izaći iz problema. Niko tamo ne radi, a imamo mogućnosti da tamo uposlimo više od sto ljudi. Lično, kao narodni poslanik, sa liste SNS, predstavljam u Skupštini Srbije predstavljam Ujedinjenu seljačku stranku. Znamo da je privatizacija rađena i u raznim veterinarskim stanicama, gde je veći broju tih privatizacija bilo neuspešnih, a gde se dešavaju neke loše stvari, što se tiče zdravstvenog stanja naših životinja, neke zarazne bolesti koje moramo rešavati na najbolji način, a sve u interesu naših poljoprivrednih proizvođača i građana naše Srbije.
Još jednom, privatizacija je bila loša, Agencija je loše radila svoj posao, ali sada, posle izglasavanja ovih zakona moraćemo završiti i ostale te subjekte, gde nije urađena privatizacija. Siguran sam da će Vlada, još jednom napominjem, sa našim premijerom Vlade, sa vama, odnosno ministre Sertiću sa vama, sam siguran da ćemo imati mogućnosti da rešimo probleme i da ćemo našim privrednim subjektima, a vrlo je bitno i male siromašne opštine kao što je opština Svrljig da dobiju radna mesta, a to možemo zajedno uraditi, svi i naš klub SNS gde pripadam i ja i svi mi koji podržavamo Vladu Republike Srbije, našeg premijera Vlade i tu su i građani koji su dali podršku na prethodnim izborima. Glasaću, normalno za sve ove zakonske predloge i siguran sam da će biti mnogo bolje za sve građane naše Srbije. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodna poslanica Biljana Hasanović Korać. Izvolite.
...
Socijaldemokratska stranka

Biljana Hasanović-Korać

Socijaldemokratska stranka, Zajedno za Srbiju, Zeleni Srbije
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi ministri sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, u okviru ove tačke dnevnog reda danas je objedinjena rasprava o četiri zakona. O prva tri zakona govorio je ovlašćeni predstavnik naše poslaničke grupe, a ja ću se osvrnuti na Predlog zakona o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima eksproprijacije i pribavljanje dokumentacije radi realizacije i izgradnje sistema za prenos električne energije 400 kv naponskog nivoa „Transbalkanski koridor“ – prva faza.

Ovaj zakon kao i Zakon o utvrđivanju javnog interesa u posebnim postupcima eksproprijacije i pribavljanje dokumentacije radi realizacije i izgradnje sistema za transport prirodnog gasa „Južni tok“ koji je ova Skupština donela februara 2013. godine predstavljaju leks specijalis u odnosu na Zakon o eksproprijaciji.

Pored utvrđivanja javnog interesa utvrđuje posebne postupke eksproprijacije i pribavljanje dokumentacije radi realizacije strateškog projekta izgradnje sistema za prenos električne energije 400 kv naponskog nivoa „Transbalkanski koridor“ – prva faza.

Svima nam je poznato koliki je značaj infrastrukture za svakodnevni život svakog građanina ove zemlje i uopšte svuda, kao i za rad privrednih objekata, ali i za privlačenje stranih investicija, za ulaganje, naročito u privredu na teritoriji naše zemlje.

Stabilno, konstantno, pouzdano snabdevanje električnom energijom je jedan od osnovnih uslova, kada je infrastruktura u pitanju. Nesumnjivo je potreba za unapređenjem infrastrukture, u ovom slučaju za unapređenje snabdevanje električnom energijom i izgradnja „Transbalkanskog koridora“ preko teritorije Srbije, uslovljen je geografskim položajem naše zemlje i činjenicom da je elektroenergetski sistem Srbije povezan sa osam susednih država, pa realizacija ovog projekta ima tri cilja – povećanje sigurnosti napajanje električnom energijom, integraciju obnovljivih izvora energije i uspostavljanje internog elektroenergetskog tržišta na evropskom tlu.

Obaveza naše zemlje za stvaranje uslova, za izgradnju sistema, za prenos električne energije „Transbalkanskog koridora“ prve faze, proizilazi iz već potpisanih međunarodnih sporazuma i drugih dokumenata.

Oni su u obrazloženju detaljno objašnjeni i opisani, a ja ću ih samo pobrojati, ova Skupština je donela Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Italije, u saradnji, u oblasti energetike. Zatim, potpisan je Sporazum između Savezne Republike Nemačke i Saveta ministara Srbije i Crne Gore 2004. godine, koji reguliše ovu materiju.

Zatim, 2013. godine u Temišvaru je potpisan dokument koji predstavlja osnovu za nastavak zajedničkih aktivnosti oba operatera prenosivih sistema na pripremi izgradnje dvostrukog 400 kilovatnog interkonektnog dalekovoda između Rešice koja je u Rumuniji i Pančeva koji je u Srbiji, čija realizacija predstavlja početak gradnje celokupnog sistema za prenos električne energije i to je u sklopu „Transbalkanskog koridora“ prve faze, kao i ugovor o formiranju energetske zajednice zemalja jugoistočne Evrope, a koje su 2005. godine potpisale i Srbija i Crna Gora, BiH, Makedonija, Bugarska, Rumunija, Albanija i privremena misija UN na Kosovu i koje definiše tržište električne energije i prirodnog gasa.

Predlogom zakona se utvrđuje javni interes za eksproprijaciju, nepotpunu eksproprijaciju, administrativni prenos i privremeno zauzimanje nepokretnosti, da bi onima koji nisu pravne struke bilo jasnije, radi sticanje prava svojine, sprovodi se eksproprijacija.

Radi sticanja prava službenosti na nepokretnosti sprovodi se nepotpuno eksproprijacija. Privremeno zauzimanje nepokretnosti, u vezi sa izgradnjom sistema je ovim zakonom ograničeno na najduže pet godina.

Međutim, i pored iznetih razloga za donošenje ovog zakona, moram da kažem da stoji sumnja u ustavnost ovog teksta zakona.

Naime, član 58. Ustava Republike Srbije propisuje – jamči se mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona.

Pravo svojine može biti oduzeto ili ograničeno samo u javnom interesu, utvrđenom na osnovu zakona, uz naknadu koja ne može biti niža od tržišne. Zakonom se može ograničiti način korišćenja imovine. Oduzimanje ili ograničenje imovine, da bi naplate poreza i drugih dažbina ili kazni, dozvoljeno je samo u skladu sa zakonom.

Primena odredaba ovog zakona zadire u prava koja garantuje navedeni član Ustava. Na primer u članu 6. Predloga zakona, između ostalog, u stavu 3. kaže – nadležni organ donosi rešenje, bez prethodnog saslušanja stranaka, a u stavu 4. kaže – protiv rešenja donetog po Predlogu za eksproprijaciju, po odredbama ovog zakona, može se izjaviti žalba koja ne odlaže izvršenje rešenja.

Zatim, u članu 9. se propisuje – JPMS stiče pravo da stupi u posed nepokretnosti eksproprisane u skladu sa ovim zakonom, po isteku sedam dana od dana donošenja rešenja, po Predlogu za eksproprijaciju, u skladu sa odredbama ovog zakona, što znači da korisnik eksproprijacije stupa u posed nepokretnosti, pre pravosnažnosti rešenja o eksproprijaciji i pre utvrđivanja, a naročito pre isplate naknade za eksproprisanu nepokretnost.

Što se tiče same naknade, u ovom zakonu ništa se drugo ne govori o njoj, osim u članu 10. stav 3. gde između ostalog kaže – JPMS je dužna da obezbedi novčana sredstva za plaćanje naknade ili drugi instrument obezbeđenja plaćanje naknade, u skladu sa propisima, kojima se uređuje platni promet. Ovo je slaba garancija da je korisnik eksproprijacije zaista obezbedio sredstva i da je spreman da isplati naknadu za eksproprisanu nepokretnost koja mora da bude najmanje u visini tržišne vrednosti, kako piše i u Ustavu.

Nema ni rokova za utvrđivanje naknade, a kamo li za isplatu naknade.

Pored skraćenih rokova za postupanje nadležnih organa, skraćuju se i rokovi za stranke u postupku čije se nepokretnosti eksproprišu i time im se umanjuje mogućnost da zaštite svoja prava.

Iako je u Predlogu zakona predviđeno da će se eksproprijacija vršiti na osnovu prostornog plana, područja posebne namene, na osnovu plana detaljne regulacije ili elaborata eksproprijacije izrađenog od strane korisnika eksproprijacije stoji veliki nedostatak i primedba u tom smislu da još nije urađen elaborat, da nemamo analizu koje parcele će biti obuhvaćene eksproprijacijom, broj parcela koji će biti obuhvaćen, površina koja će biti obuhvaćena eksproprijacijom, vrednost nepokretnosti koja će biti eksproprisana, obezbeđenje sredstava za isplatu naknade vlasnicima eksproprisanih nepokretnosti i od kojih vlasnika će se eksproprisati nepokretnost. To je veliki nedostatak i upravo on stvara pravnu nesigurnost za vlasnike nepokretnosti.

Od parcela koje obrađuju žive mnoge porodice, naročito u seoskim područjima. Kada im se to uzme ugrožava im se egzistencija. Naravno da je javni interes uvek ispred pojedinačnog, ali ovih pojedinačnih slučajeva primenom ovog zakona ima jako mnogo i država mora da ima to u vidu i ne sme da zanemari vlasnike nepokretnosti koje će biti eksproprisane i kojima će možda time biti ugrožena egzistencija.

Iz navedenih razloga smatramo da ovaj tekst nije dovoljno dorađen i nije dobar u nekim delovima ali o tome ćemo govoriti kada bude rasprava u pojedinosti. Zahvaljujem na pažnji.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima ministar u Vladi Republike Srbije, gospodin Aleksandar Antić. Izvolite.

Aleksandar Antić

Želim pre svega da se zahvalim uvaženoj prethodnici, narodnom poslaniku, koja je očigledno sa puno pažnje pročitala i Predlog zakona i obrazloženje.
Mi smo pokušali u obrazloženju i čini mi se da se slažemo da nakon jednog detaljnog čitanja obrazloženja se da steći slika o tome koliko je ovaj projekat važan i kao energetski projekat, kao regionalni projekat koji povezuje sve zemlje istočne i jugoistočne Evrope od dana potpisivanja Ugovora o stvaranju energetske zajednice. Energetskoj zajednici su pristupile i Ukrajina i Moldavija, sada na poslednjem zasedanju i Gruzija, tako da je reč o projektu koji je zaista jednog šireg regionalnog značaja i koji, kao što sam rekao, u svom uvodnom delu treba da obezbedi da imamo veću energetsku bezbednost i sigurnost i da imamo jedan ozbiljnije uređen sistem koji treba da obezbedi da struja sa istoka Evrope, odnosno sa severo-istoka Evrope gde je daleko jeftinija, preko naše zemlje ide prema zapadnoj Evropi i da kroz to Srbija ostvaruje više benefita.
Jedan od njih jeste naravno i ta tranzitna taksa, ali drugo jeste činjenica da usled ukrštanja svih tih koridora kroz Srbiju, Srbija zaista u tom energetskom smislu postaje igrač, naše kompanije postaju, da kažem, dobijaju tržišno mesto u jednoj utakmici, koja će u godinama pred nama biti izuzetno važna i izuzetno bitna. Dvadeset prvi vek je definitivno vek u kome će energetika biti u vrhu prioriteta i bez ikakve sumnje pristup energentima i mogućnosti da se upravlja energentima će predstavljati jednu od najznačajnijih komparativnih prednosti koju svaka država može da ima.
Samim tim, važnost ovog projekta i mesto i uloga Srbije u nekoj budućnosti, koja će pripadati našoj deci i u kojoj će naša deca imati daleko bolju situaciju i poziciju nego mi danas jeste naša velika obaveza.
Moram, vezano za ove formalne primedbe koje ste vi izneli, da ukažem da ne mogu da se složim sa vama da je ovaj Predlog zakona protivustavan, pre svega iz razloga što je ovaj zakon u skladu sa Ustavom, predviđa dve stvari. Jedna stvar je proglašenje javnog interesa, što činimo usvajanjem ovog zakona i drugo je naknada koja je fer, koja je tržišna, koja je u skladu sa svim onim elementima koji predviđaju Zakon o eksproprijaciji i svi pozitivni propisi koji tu materiju tretiraju.
Pozvao bih vas na prelazne i završne odredbe, odnosno na član 16. koji kaže, u svemu osnovnom što nije urađeno ovim zakonom, primećivaće se Zakon o eksproprijaciji, tako da je potpuno jasno da je ovaj zakon u potpunosti u skladu sa pozitivnim i pravnim propisima Republike Srbije, u skladu sa Ustavom, da definiše određena mesta u celom procesu koje treba ubrzati, naravno ne derogirajući činjenicu da je neophodno voditi računa o privatnom interesu građana i fer isplati onog što će biti predmet eksproprijacije.
Iskoristiću ovu priliku, bez obzira na moju veliku želju da kada dođem u ovu skupštinsku salu, kao ministar u Vladi Srbije, ne politiziram ni jednu temu, ali moram da istaknem jednu dozu iznenađenja koje imam vezano za određene tonove u diskusiji koje sam čuo tokom dana. Polazeći od činjenice da je ovaj zakonski projekat u suštini u svim ključnim elementima gotovo identičan zakonskom rešenju kojim smo utvrdili javni interes za projekat Južni tok.
Danas sam onako iznenađen, ponavljam diskusijom iz pojedinih poslaničkih grupa uzeo analizu kako je ova ista Skupština glasala kada je Južni tok u pitanju i došao sam do jednog fascinantnog podatka da je za isti ovakav zakon, znači identičan zakon, glasalo 176 narodnih poslanika iz gotovo svih poslaničkih klubova, uključujući i 27 poslanika DS. Jedini koji nisu podržali, ponavljam, identičan zakonski projekat o Južnom toku, su bila gospoda iz LDP. To apsolutno poštujem i prihvatam i nisu podržali, nisu učestvovali u glasanju poslenici LSDV.
Onda moram da postavim sam sebi pitanje – kako je jedan zakonski projekat kojim definišemo da će, da kažem, u njemu učestvovati pored Republike Srbije i jedna strana kompanija dobar i za njega je moguće glasati i ne izlaziti sa primedbama o ustavnosti i kvalitetu rešenja a za drugi projekat koji radi Republika Srbija, koji je isključivo vlasnik predmetnog projekta imamo ovakve primedbe?
Pitanja - zašto EMS? Pa EMS ima ekskluzivno pravo i jedini ima licencu da se bavi prenosom električne energije na visokom naponu od 400 kilovati i potpuno je logično i potpuno je normalno da jedino on može da bude nosilac tog projekta i u svim članovima koji definišu ko će raditi ovaj projekat u fazama piše EMS. Naravno EMS je nema ko drugi. To je njegova zakonska obaveza i zakonsko mesto.
Kolega Stefanoviću, jedino objašnjenje koje ja sebi mogu da dam danas zašto je danas ovaj zakon sporan a u februaru 2013. godine je bio dobar je možda činjenica da vam je prethodni ministar energetike bio simpatičniji od mene pa danas imate primedbe.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Molim vas, bez ličnog obraćanja narodnim poslanicima.