Šesnaesto vanredno zasedanje, 27.07.2015.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Šesnaesto vanredno zasedanje

01 Broj: 06-2/342/15

27.07.2015

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 18:40

OBRAĆANJA

Dušan Vujović

Da bi naši građani bili pravilno informisani, želim samo da kažem nekoliko cifara o rezultatima već sada potvrđenim rezultatima za šest meseci. Pomenuo sam danas cifre zaključno sa sedam meseci, a posle šest meseci prihodi, ukupni budžetski prihodi su 46,3 milijarde veći nego u istom periodu prethodne godine, odnosno 11,6% veći, a rashodi su za 52 milijarde manji, odnosno 9,8% manji. Deficit je smanjen sa 126 milijardi na 26,4 za prvih šest meseci, a deficit opšte države je oko 10 milijardi veći i iznosi 35 milijardi posle šest meseci ove godine. To su ubedljivi i velikim delom održivi rezultati koji će se održati do kraja ove godine, kao što sam rekao, tokom jula meseca, sa 24. julom, rezultat je suficit od jedne milijarde, pa će rezultati biti bolji na nivou republičkog budžeta, a očekujemo da će biti nepromenjen na nivou budžeta opšte države. To su pozitivni rezultati, to su rezultati koji svi analitičari ocenjuju kao vrlo pozitivne rezultate, obzirom na to da primenjujemo restriktivne mere, znači, fiskalna konsolidacija je restriktivna mera i u takvim uslovima se vrši revizija stope rasta sa negativne na nula i na pozitivnu, a ostvarujemo sve agregate koji su potpuno i savršeno dobri, održivi i na planu onoga što smo želeli.
Mislim da je jako važno da građani ne slušaju impresije, političke impresije, nego cifre i održive brojeve. Nalazimo se na jako dobrom putu. Ključni izazovi u budućnosti će biti efikasno korišćenje sredstava, rešavanje strukturnih reformi i zatvaranje svih gepova gde smo neefikasno trošili resurse i ovi zakoni koje danas diskutujemo i koje ćemo u sredu diskutovati o detaljima, i verovatno u četvrtak imati priliku da vi glasate za njih, oni će nam ponuditi mogućnost da se prvo ostvare veći neporeski prihodi i drugo, budžetska sredstva koriste mnogo efikasnije i postignu rezultate koje očekujemo. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima Milija Miletić.
...
Srpska napredna stranka

Milija Miletić

Srpska napredna stranka
Zahvaljujem se. Uvaženi predsedavajući, potpredsednice Vlade, uvaženi ministre sa saradnicima, kolege poslanici, građani Srbije, ja sam Milija Miletić i dolazim iz najlepše opštine Svrljig, najlepše opštine u Srbije, koja se nalazi pored najlepšeg grada u Srbiji, a to je grad Niš.
Govoriću o ovom setu zakona koji je vrlo bitan za dalje funkcionisanje našeg budžeta i naše države. Set ovih zakona je vrlo bitan, baš zbog toga što će imati mogućnost da se realizuje ono što je planirano i na ovaj način imaće mogućnost da obezbedimo neku bolju budućnost za našu decu, i za decu naše dece.
Govoriću o Predlogu zakona, o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru. Ovim zakonom se reguliše način određivanja maksimalnog broja zaposlenih, državnim organima, javnim službama, AP Vojvodine, jedinicama lokalne samouprave, kao i obim i rokovi smanjenja broja zaposlenih do dostizanja utvrđenog maksimalnog broja zaposlenih. Značajno je to što se ovim zakonom obuhvata veći broj korisnika javnih sredstava, nego Zakonom o određivanju maksimalnog broja zaposlenih iz 2009. godine, što znači da će efekti uštede biti bolji. Ovim Predlogom zakona, akcenat se stavlja na racionalizaciju javne uprave, a ne podrazumeva se samo prostor smanjenja broja zaposlenih po određenoj formuli, već se zahteva ozbiljna analiza, a potom i naredna preraspodela kadrova, formiranje novih organizacionih celina, a sve radi organizovanja, što uspešnije uprave, što će imati veće efekte sa manjim brojem kadrova.
Proces racionalizacije treba da traje do kraja 2017. godine, što znači da obuhvata period od tri godine, a sprovešće se u dve faze.
Prva faza realizovaće se kroz prirodan odliv zaposlenih, odlazak u penziju, prestanak radnog odnosa iz drugih razloga, kao i kroz smanjenje kroz viškove, čime će se ostvariti planirana ušteda u budžetu za 2015. godinu.
Druga faza se sprovodi nakon sveobuhvatne i celovite analize kojom će se utvrditi najbolji način racionalizacije, najbolji način raspodele kadrova, potreba za uvođenjem informatičkih tehnologija, usavršavanje zaposlenih, a sve u cilju najoptimalnijeg iskorišćavanja svih raspoloživih resursa, podizanja kvaliteta usluga javne uprave i približavanje evropskim standardima.
Podržavam donošenje ovakvog zakona, jer se nakon mnogo godina bez realnih efekata racionalizacije u javnom sektoru najzad i pristupiti ozbiljno i ovom problemu i biće sprovedeno. Članom 4. zakonom se utvrđuje nadležnost Vlade za donošenje akata koje će se svaku kalendarsku godinu utvrđuje maksimalan broj zaposlenih na neodređeno vreme u javnom sektoru, državnim organima, javnim službama, autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave. Predviđeni su izuzeci u pogledu nadležnosti sa sistemom obrazovanja i pojedine službe predsednika Republike, sudstva i nekih ministarstava.
Na osnovu akta Vlade iz člana 4. zakona nadležni organi na nivou AP i lokalne samouprave svojim aktom utvrđuju maksimalan broj zaposlenih svaki organizacioni oblik. Pozitivno je to što se ovakvim Predlogom zakona predviđaju mere koje su pobrojane u članu 7. zakona i koje bi se realizovale pre svega kroz postupak objedinjavanja pojedinih službi, kroz ukidanje pojedinih poslova koji nisu od značaja, smanjivanje i pripajanje organizacionih jedinica, promenu njihove strukture, uvođenje informacionih tehnologija u neke administrativne poslove, objedinjavanje zajedničkih poslova na nivou organa, centralizacija javnih nabavki i sl.
Zakonom se propisuje da se maksimalni broj zaposlenih u sistemu lokalne samouprave određuje u skladu sa brojem stanovnika na njenoj teritoriji, odnosno po grupama je propisan određeni broj zaposlenih na 1000 stanovnika koji se može korigovati u zavisnosti od stepena razvijenosti, površina teritorije, broja naseljenih mesta, nacionalnih manjina.
U maksimalan broj zaposlenih na nivou lokalne samouprave ulaze zaposleni u svim organima jedinice lokalne samouprave, javnim službama i javnim preduzećima, pravnim licima osnovanim od strane tih javnih preduzeća, privrednim društvima i drugim organizacijama koje imaju obavezu prijavljivanja podataka o zaposlenim u registar, odnosno imaju zaposlene čije se plate finansiraju iz budžeta lokalne samouprave.
Ovim zakonom su utvrđene i minimalan broj zaposlenih na nivou lokalne samouprave bez obzira na utvrđene kriterijume, a koji ne može biti manji od 50 zaposlenih. Posebno je to što se ovakvim zakonom predviđaju izuzeci u odnosu na ograničenja koja su do sada postojala u pogledu broja zaposlenih na određeno vreme, koji nije smeo preći 10% broja radnika na neodređeno vreme.
Ti izuzeci odnose se na radno angažovanje nezaposlenih lica sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje kroz različite mere aktivne politike zapošljavanja, javne radove, dodatno obrazovanje, obuke i slično.
Radno angažovanje lica radi realizacije projekta koji se finansiraju iz sredstava iz EU iz različitih donacija ukoliko se njihove zarade isplaćuju iz donatorskih sredstava radi zamene privremeno odsutnih zaposlenih, za lica koja su na zameni u osnovnom i srednjem obrazovanju, za poslove sezonskog karaktera – protivgradna zaštita, ankete i drugo, za lica koja se angažuju na poslovima iz oblasti socijalne zaštite, kulture, prevođenja, različite obuke u diplomatskim predstavništvima i slično.
Svaki organ koji ima utvrđenu obavezu za sprovođenje racionalizacije mora je sprovesti do 30. juna svake kalendarske godine. Ukoliko dođe do smanjenja broja zaposlenih ispod utvrđenog maksimalnog broja, taj organ može izvršiti prijem do maksimalnog broja bez pribavljanja saglasnosti.
Konkretno, Opština Svrljig je primer opštine koja je ispoštovala svaki dosadašnji poziv za racionalizaciju, tako da mi prema ovom Predlogu zakona nemamo višak uposlenih radnika, niti ima manjak u odnosu na maksimalan broj. Deset godina danas Opština Svrljig sprovodi racionalizaciju postepeno i postupno i to se odnosi na zapošljavanje u javnim preduzećima. Pri tom, nismo podlegli ni svojevremeno trendu formiranja novih javnih preduzeća koja su služila samo u cilju zapošljavanja. Tokom svog desetogodišnjeg mandata u lokalnoj samoupravi zalagao sam se za racionalizaciju i što bolju zaposlenost zaposlenih i time se štedeo i budžet opštine i poslovalo se domaćinski.
Smatram da je ovaj zakon pozitivan jer će se konačno i u javnom sektoru za koji i uvek važi mišljenje da je samo potrošač i parazit države govoriti kao ozbiljnom delu državnog aparata, jer je neposredno da obavlja veoma važne poslove neophodne za funkcionisanje društva i građana. Nažalost, višegodišnje zloupotrebe u ovom sektoru stvorile su negativno mišljenje o svima iz javnog sektora, i ako ima dobrih primera kada se radi o broju zaposlenih u lokalnim samoupravama i dobrom odnosu prema poslu i građanima koji nas finansiraju.
Opština Svrljig iz transfera izdvaja manje od 18% budžeta za plate. Kod nas su članovi opštinskog veća neplaćeni, članovi i predsednik komisije su neplaćeni, odbornici imaju samo pravo na dnevnice, tako da je to jedan od dobrih primera što se tiče lokalne samouprave koja spada u onih 10% ili 15%, a koja posle donošenja ovog zakona neće imati viška zaposlenih.
Ovaj zakon daje mogućnost da lokalne samouprave same kreiraju svoju politiku zapošljavanja u službama i da procenjuju prioritete i pozdravljam ovakav vid davanja određene autonomije lokalima.
Takođe, donošenje ovog zakona treba istovremeno da prati donošenje Zakona o platnim razredima i Zakona o zaposlenima u lokalnoj samoupravi, jer Zakon o radnim odnosima u državnim organima, koji se sad primenjuje, je neefikasan i ima problema u primeni u praksi, pogotovo nije dobro regulisan sistem nagrađivanja, kao ni sistem sankcionisanja radnika.
Trebalo bi da postoji efikasan i primenjiv sistem nagrađivanja dobrih radnika, a i efikasan sistem sankcionisanja onih radnika koji nemaju dobar i odgovoran odnos prema poslu.
Ja ću kao narodni poslanik i predstavnik Ujedinjene seljačke stranke, kao čovek koji je izabran sa liste SNS, glasati za ovaj zakon, jer mislim da je ovaj zakon dobar za one koji poštuju pravila ponašanja, svih nas koji se bavimo politikom, a to je da je standard života i porodice, moje porodice i porodica svih građana, jedino merilo ko će i koliko da bude na vlasti. Zato mislim da će ovaj zakon i set ovih ostalih zakona biti veoma bitan za dalje funkcionisanje naše države i još jednom ću, kao čovek, glasati za sve ove zakone i za sve zakone koje predlaže Vlade, a na čijem je čelu naš premijer Vučić.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, pre zaključivanja zajedničkog načelnog i jedinstvenog pretresa, pitam da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 96. Poslovnika? (Ne.)
Zaključujem zajednički načelni i jedinstveni pretres i sa radom nastavljamo sutra u 10.00 časova.