Četvrta sednica Prvog redovnog zasedanja, 23.05.2017.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/83-17

4. dan rada

23.05.2017

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:00 do 17:25

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Poslaniče, trošite vreme grupe na širu raspravu.
Reč ima narodni poslanik Vladimir Đurić.
...
Stranka moderne Srbije

Vladimir Đurić

Poslanička grupa Dosta je bilo
Hvala.

Prvi put se javljam da prijavim povredu Poslovnika u sazivu ove Skupštine. Član 158. stav 5. - svaki podnosilac amandmana ima pravo da obrazloži svoj amandman u trajanju do dva minuta.

Poštovana predsedavajuća, vi ste načinili grešku tako što ste ponovili raspravu po tački dnevnog reda koja je juče obavljena i koleginici ste dali reč da ponovo kao predlagač amandmana isti obrazlaže, iako je ona to juče uradila.

Smatram da ste trebali dovesti poslanike u ravnopravan položaj, pa dodatno vreme omogućiti i ostalim predlagačima amandmana. Nije problem, ja sam amandman juče obrazložio. Nemam želju da ponovo govorim ono što sam juče već rekao.

Ujedno skrećem pažnju i na povredu člana Poslovnika 106. stav 1. Prethodni govornik se zaista nije držao dnevnog reda, pričao je ovde o tome ko je gde zdimio i slične stvari. To se zaista već ponavlja kao potpuno standardna praksa za koju vas molim da je prekinemo.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Eventualno Vjerici Radeti da se oduzme minut i 32 sekunde. U pravu ste, ali da ne bi pravili presedan, sada šta je bilo, bilo je, moja greška. Može da se glasa o tome, nije problem. Ja sam opomenula Marka Atlagića da nije bio u temi. Glasaćemo o povredi Poslovnika. Da li je tako? Da. Zahvaljujem.
Na član 2. amandman u istovetnom tekstu podneli su narodni poslanici Zoran Krasić, Marinika Tepić, Zoran Živković i Vladimir Đurić.
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Da je prava i pravde i poštovanja Ustava ova dva predloga zakona ne bi bili na dnevnom redu. Zašto ne bi bili na dnevnom redu? Zato što je ovaj prvi ugovor potpisan 28. februara 2017. godine, pa onda valjda ulazi u proceduru, pa mi donosimo zakon o davanju garancije, pa onda ovlašćeni predstavnik potpisuje akt o garanciji. Međutim, mi iz ovog zakona vidimo da je ta garancija je već data.

Znači, vi ste požurili. Zašto ste požurili? Evo, zbog čeka ste požurili. Ako se pogleda stanje direktnih obaveza Republike Srbije prema energetskom sektoru imamo ukupno, dodatno finansiranje projekta energetske efikasnosti u Srbiji kod Svetske banke, pa onda imamo u okviru Međunarodne asocijacije za razvoj - projekat efikasnosti u Srbiji, pa dodatno finansiranje projekat energetske efikasnosti u Republici Srbiji, pa onda imamo kod kredita stranih vlada dva kineska kredita, pa kod Nemačke razvojne banke, koja se trudi da razvije Nemačku na teritoriji Srbije, imamo sedam kredita sa „KfW“ od rehabilitacije lokalnog sistema grejanja, pa na dalje.

Kad su u pitanju indirektne obaveze Republike Srbije, a to je po osnovu ovih garancija, tu imamo skoro 16 projekata od hitne rekonstrukcije energetskog sektora, pa nabavke i ugradnje elektronskih pametnih brojila, pa onda imamo projekat za male hidroelektrane, pa projekat za „Kolubaru“, pa projekat rekonstrukcije EPS-a, pa kod Evropske investicione banke projekat - uređaj za energetski sistem, pa onda rekonstrukcija energetskog sistema, pa projekat unapređenja „Elektromreže“, pa kod opet Nemačke razvojne banke na teritoriji Republike Srbije - rehabilitacija Bajine Bašte, pa termoelektrane na lignit, pa Zvornik, pa odsumporavanje rudarskog kombinata „Kolubara“, on više i ne postoji, samo da znate, pa onda imao dva projekta energetske zajednice za jugoistočnu Evropu, pa kod stranih vlada takođe imamo projekat gde nas Poljaci finansiraju i onda se stvarno postavlja pitanje – zašto država preuzima direktne i indirektne obaveze prema energetskom sektoru kada je energetski sektor nešto najuspešniji u Republici Srbiji?
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zoran Živković.
...
Nova stranka

Zoran Živković

Narodni poslanici koji nisu članovi poslaničkih grupa
Hvala lepo.

Znači, ponoviću iste argumente i ponavljaću ih ceo dan oko svakog amandmana. Zašto je besmisleno da država Srbija preuzima garancije za preduzeće za koje smo čuli ponekad podsmešljivo, ali iz reči predsednika Vlade da je to biser srpske privrede, da je to jedno savršeno preduzeće koje praktično proizvodi samo profit, da je potpuno popravljen u odnosu na 90-te ili na posle 90-te, i razne druge bajke koje su ružne bajke? To nije tačno.

Mi imamo veliki problem sa tim preduzećem, ali ako imamo veliki problem, hajde da se onda radi na rešavanju tih problema, a ne da pričamo da je savršeno, a da se država zadužuje.

Pored svega ovoga što sam juče rekao, da ponovim, da ima sigurno bar jedna trećina viška zaposlenih, da su plate najveće u našoj privredi, da samo od jednomesečnog platnog fonda EPS može da finansira ove svoje obaveze zbog čega uzima kredit i da je bajka da imamo najjeftiniju struju u regionu i da jedan kilovat sat košta šest centi.

Pozivam građane da uzmu sada svoje račune za struju i da izračunaju ukupan iznos koliki je, da to podele sa recimo negde 7,2, otprilike to je negde u dinarima šest centi, pa da vide da li je cena jednog kilovat časa šest centi ili nešto mnogo više. Znači, kad imate nula potrošnju onda je 800 dinara vaš račun ili 755, nek je preciznije.

Jako je interesantno da vam Vlada šalje svog predstavnika ovde danas i juče da sedi koji se brani ćutanjem. Očekujem da ministar energetike bude ovde kao velike ekspert za tu oblast i da on govori o ovoj temi.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala, vreme.
Vladimir Đurić.
...
Stranka moderne Srbije

Vladimir Đurić

Poslanička grupa Dosta je bilo
Hvala.

Dakle, danas raspravljamo o sporazumu u kome EPS od „KfW“ iz Frankfurta uzima 45 miliona evra kredita.

U članu 2. zakona o kome razgovaramo definisan je projekat za koji se ta sredstva uzimaju. To je modernizacija sistema za otpepeljivanje termoelektrane „Nikola Tesla A“.

Mi kao predstavnici građana treba da odlučimo da li ćemo pružiti garancije, da ćemo umesto EPS nemačkom zajmodavcu vratiti kredit ukoliko EPS za to ne bude bio u stanju.

Da bismo o tome mogli doneti kompententu odluku mi moramo znati kako EPS rukovodi projektima, kako upravlja projektima za koja zajmi sredstva i kako pozajmljeni novac vraća.

U načelnoj raspravi ministri su nas uveravali da EPS nije jedno od onih javnih preduzeća zbog čije nelikvidnosti i nesposobnosti vraćanje kredita mi moramo da aktiviramo garancije koje smo u iznosu od skoro 320 miliona evra prošle godine iz budžeta isplatili umesto tih javnih preduzeća i da EPS dobro upravlja svojim projektima.

Ja ću podsetiti građane da je oktobra 2012. godine EPS sa istim „KfW“ ugovorio kredit od 65 miliona evra i bespovratnu pomoć od devet miliona evra za projekat ukupne vrednosti 181,6 miliona evra, čija je namena bila da se obezbedi sigurna kontinuirana isporuka uglja.

Pet godina kasnije mi imamo pad proizvodnje struje u prvom kvartalu ove godine koji je na nivou kvartala negde oko 14%, pri čemu je u martu mesecu bio frapantnih 22,9% struje manje u odnosu na isti period prethodne godine. Iz uvoza, koliko nam je ministar energetike rekao, kompenzovano je nekih 47 miliona evra, ali svakako da EPS ima veliku izmaklu korist jer da je proizveo ovu struju koju nije proizveo ona bi se kao višak izvezla i imali bismo devizni priliv u spoljno-trgovinskom poslu.

Pored toga, iz medija saznajemo da je „Kolubara“ u ozbiljnim problemima, da kasnima sa poljima „Vreoci“, „Veliki Crnjani“, poljima B,D,E o G, da radimo neplaniski pa nam se pojave odroni i rupe u „Vreocima“ pa onda moramo hitno da evakuišemo školu.

Sve ovo u prilog tome da li ćemo dati garancije za EPS ili nećemo. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Marko Đurišić.
...
Socijaldemokratska stranka

Marko Đurišić

Poslanička grupa Socijaldemokratska stranka, Narodna stranka
Hvala.

U članu 2. se definiše da Republika Srbija postaje garant po ovom zakonu za zajam koji se uzima po sporazumu o zajmu i govori se na više mesta o sporazumu o zajmu, a narodni poslanici nisu u mogućnosti da vide taj sporazum.

Ono što smo tražili u raspravi načelnoj od ministra je da se poslanicima dostavi taj sporazum. Ministar Vujović je rekao da ne vidi nikakav problem da dobijemo taj sporazum. Međutim, do dana današnjem mi ga nismo dobili, a nažalost naš amandman, koji doduše ide kasnije, da sporazum bude deo ovog zakona, Vlada nije prihvatila.

Mislimo da mi ovde bi bili neodgovorni ako bi dali garanciju i prihvatili ovaj zakon bez mogućnosti da vidimo sporazum. To što se u obrazloženju zakona navode neki delovi sporazuma za nekoga je možda dovoljno, ali ja mislim za većinu da nije i ne vidim nijedan razlog zašto do kraja makar ove rasprave ne dobijemo taj sporazum, da vidimo sve detalje, one koji su navedeni u obrazloženju, kao i one koji nisu navedeni u obrazloženju. Očigledno je iz ove rasprave prethodna dva, tri dana da nije situacija baš tako sjajna i da upravljanje EPS-om ima ozbiljne probleme.

Slušali smo o tome kako je početa reorganizacija, verovatno posle nekoliko godina boravka visoko-plaćenih konsultanata došli smo do epohalnog rešenja da u EPS umesto 600 direktora imamo sedam. Sada taj podatak očigledno bi trebao sve nas da oduševi i da mi kažemo bravo, ali postavlja se pitanje – posao tih 600 direktora ko danas obavlja, ko su ti ljudi i da li oni imaju znanje za taj posao.

Očigledno je, na osnovu rezultata EPS-a u proizvodnji struje, što je primarna delatnost EPS-a, a EPS je, evo da ponovim, rekao je malopre kolega, u martu mesecu proizvela 22,9% manje električne energije, nego u martu 2016. godine. Znači, očigledno je da su rezultati katastrofalno loši. I ako pratimo tu logiku, mislim da je bolje da vratimo onih 600 direktora, ako će se proizvodnja struje vratiti na nivo iz 2016. godine.

Ova rasprava mora da se vodi u tom kontekstu. Mora da se vodi u kontekstu šta još nije urađeno, a vezano je za poboljšanje zdravlja i ekoloških uslova u Obrenovcu. Imamo kredit odobren od Japanske investicione banke još 2011. godine, potpisan 2013. godine, koji treba da od 200 miliona dolara za odsumporavanje štetnih gasova koji izlaze iz Termoelektrane A. Do danas realizacija tog posla nije krenula, četiri godine pošto je potpisan ugovor.

Koje penale plaća Republika Srbija za ne povučena sredstva, a potpisana? I da li je to pokazatelj brige o zdravlju građana Obrenovca? Šta mi radimo kako bismo ispunili uslove iz evropske Direktive o emisiji štetnih gasova iz velikih kotlova? I da li ćemo, pošto očigledno nećemo ispuniti ta pravila koja smo sami prihvatili da ćemo ispuniti do početka sledeće godine, u narednih pet godina morati da ugasimo tri ili četiri bloka na Termoelektrani? I u kakvoj ćemo poziciji onda bezbednosnoj, ekonomskoj, svakoj drugoj biti, ako ti blokovi prestanu sa radom 2022. godine?

To su ozbiljne teme, nažalost, ovde danas nema ni ministra energetike i prethodnih dana nismo mogli da dobijemo nijedan odgovor na to pitanje. Slušali smo priče o velikoj reformi, rekonstrukciji, tranziciji koja se radi, ali rezultat te tranzicije je katastrofalan – 14% manje u prvom kvartalu, s tim da je u martu mesecu 22,9% proizvedeno struje manje nego pre godinu dana. Mart nije bio najhladniji mesec. Hladnija je zima bila 2011, 2012. godine nego što je bila ova zima, pa tada nije bilo tih i takvih padova električne energije i iskopavanja uglja. Očigledno je da su nesposobni kadrovi koje je SNS doveo pre svega na rukovodeća mesta u sistemu EPS-a, oni se možda danas ne zovu direktori, nego imaju neko drugo moderno ime, ali očigledno svoj posao ne umeju da rade. Posledice toga su katastrofalne. Hvala.