Šesnaesto vanredno zasedanje , 10.09.2019.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Šesnaesto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/200-19

2. dan rada

10.09.2019

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:35 do 18:15

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Pa, eto i kad ga god pomenu, tog Mlađena Dinkića, ja opet ruke raširim i pitam - a gde vam je Mlađan Dinkić? I ko se postarao za to da ga na političkoj sceni ne nema, nego ne možete da ga nađete svećom da ga tražite danas?

Pa SNS. Niste ništa vi učinili po tom pitanju i niste vi tome doprineli. Ni kada je reč o tome gde je DS, njeno „žuto preduzeće“ danas? Gde su tu vaše zasluge u činjenici da ih nema. Da ih nema, zna se ko ih je pobedio i 2012. godine, a i svake godine kada smo izbore organizovali nakon 2012. godine.

U gradu Beogradu i 2014. godine i verujem mnoge bacili u težak amok, zato što im se tada završila svaka kombinacija kako oni sada kažu neka strašna kontrola koju su vršili nad Draganom Đilasom, a u stvari saradnja. Da se ne lažemo, saradnja kroz članstvo u upravnim i nadzornim odborima, ali smo ga onda pobeđivali i na republičkim izborima, pa sada ponovo na gradskim izborima prošle godine.

Sve da ih pogledate koliko ih je god bilo, gde god da su bili, mi smo pobeđivali te ljude i Dragana Đilasa, lično i njegovog Tadića i njegovog Jeremića i kompletno „žuto preduzeće“ DS koja danas u gradu Beogradu, ako ćemo o njemu da pričamo, nema 2% rejtinga.

Ko se za to postarao i čije su to političke zasluge? Pa nisu sigurno vaše. Nisu ljudi koji su sa njima sarađivali juče, a sarađuju i danas. I to ne tako što će da podržavaju nešto dobro i pametno, niti što će recimo njih da privole da podržavaju vaš program, nego tako što podržavate njihov lopovluk, njihovo rasturanje, devastaciju, gradskih opština gde se na vlasti nalaze. To podržavate. Ne neke svoje vrednosti. Jednu jedinu nećete moći da nađete i da kažete – e ovo je naša vrednost koju podržava Dragan Đilas ili Bastać. Ne, vi podržavate njih. Zna se ko vozi traktor, a ko otvara kapiju tamo.

Dakle, da se razumemo, sve ono dobro što se desilo na političkoj sceni u Srbiji poslednjih godina direktno je rezultat Aleksandra Vučića i SNS. I kada god pitate šta je bilo, da znate, to dobro što je bilo, bilo je zahvaljujući nama.

E, sada šta je Đilas smeo, a šta nije smeo da priviri, kako se kaže u vreme kada je SRS sa njim sarađivala u gradu Beogradu, pa nešto nisam primetio, ne mogu da se setim kada je on to bio tako strašno zaplašen SRS. Ja se sećam da su odbornici vaši umeli da budu veoma oštri prema recimo predsedniku Skupštine grada, koji je igrom slučaja bio čovek iz SPS-a, da ga poliju vodom.

A, Dragana Đilasa da poliju vodom teško. To se dešavalo nije. Da li danas polivaju Bastaća na Starom gradu, nešto ne bih rekao. Da li se bar trude da ga vodom umiju kada mu je umivanje neophodno, da ne rastura gradilišta po centru Beograda, da ne maltretira ljude, da ne pokušava da pretuče odbornika SNS, ma ne.

Nikoga oni tamo ne polivaju vodom, nego uredno rade ono što su radili sve ove godine koje provode zajedno sa njima na vlasti i za šta ne treba zbog toga niko da se ljuti. Sleduju i odgovarajuće naknade. Kada neko kaže propisane zakonom, neka su propisane zakonom ili na neki drugi način, one postoje. I što je nekome teško palo, činjenica da je bio plaćen samo 20 hiljada dinara. Ja razumem, možda je čovek želeo više, ljudski je želeti više, ali se bojim da još jednom za to popravnog biti neće. Po najmanje za Dragana Đilasa.

Ako pričamo o procesuiranju, evo pre neki dan, to je cela Srbija ispratila, ako pričamo o stvarima koje je Srbija ispratila, nekoliko ljudi iz Đilasove tadašnje kompanije „Dajrekt medije“, iz marketinga RTS, jesu postali zvanično predmet interesovanja istražnih organa. Zbog čega? Zbog onoga što mi pričamo sve vreme. Mi, a ne oni koji su sarađivali i danas sarađuju sa Draganom Đilasom.

Da se neko masno obogatio koristeći svoju političku funkciju, koristeći svoj položaj, Dragan Đilas je bio na funkcijama ministra, gradonačelnika, apsolutnog lidera svoje tada vladajuće stranke u periodu kada je na stotine miliona evra završilo na računima njegovih firmi.

I da neko takav novac zgrne, između ostalog, trgujući sa javnim servisom RTS, pa ko to može da opravda od njegovih tadašnjih i današnjih saradnika? Ja takvog još upoznao nisam. Još zanimljivije, ko od članova bilo Upravnog, bilo Nadzornog odbora, nije važno, Studija B može da opravda iste takve malverzacije Đilasovih firmi sa Studijom B?
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala gospodine Orliću.
Sada pravo na repliku i da pojasni, gospodin Marijan Rističević.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

Poslanička grupa Pokret socijalista - Narodna seljačka stranka - Ujedinjena seljačka stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, do 2004. godine ja nisam bio ni odbornik. Da li su opozicione stranke ulazile u upravne odbore opštinskih javnih preduzeća i ustanova, ja to ne mogu znati. Da li su ulazile u republičke, mislim dok sam bio 1998. godine narodni poslanik, da nisu. Mislim da nisu, ali to radi Vlada.

Na političkim strankama je da odluče da li će delegirati svoje članove upravnih odbora ili neće. Ja sam bio član Upravnog odbora RFZO, rekao sam pod kojim okolnostima. Zatekli smo 35 mesto, pretekli smo 18 zemalja po međunarodnim kriterijumima i parametrima. Znači, rejting nam je skočio za 18 mesta. Pri tome, pretekli smo po kvalitetu zdravstvenih usluga 14 zemalja EU. Vi svakako vidite poboljšanje, ali, zaboravio sam da kažem, iako sam bio predstavnik osiguranika, dakle ne Vlade, da je žuta Agencija za borbu protiv korupcije saopštila da sam u konfliktu interesa.

To je kao kada bi lekaru zabranili da bude narodni poslanik. Ili veterinaru, ili neuropsihijatru, zato što bi mogao navodno da učini nešto u korist svojih osiguranika, zato što je narodni poslanik, pa bi Bože moj, ja sada odavde nešto mogao učiniti i bez obzira na tri godine veoma uspešnog rada celog Upravnog odbora, gde se često sukobljavao sa ministarstvom, zato što je Fond nezavisan, bez obzira na to Agencija za borbu protiv korupcije je verovatno iz tog razloga saopštila, odnosno napisala sa dam ja u konfliktu interesa. To je bio razlog zašto sam podneo ostavku. Dakle, nije bio razlog nikakav drugi, nije bio razlog neuspeh, nije bio razlog manjak para. Od 40 lečene dece u inostranstvu godišnje, mi smo došli do toga da smo godišnje ličili 700 dece. Dakle, to je bio napredak i u onome što nam prigovaraju ovi nesrećnici koji su pobegli, ali ja ponovo ponavljam, demokratija nije naturen proizvod. To nije proizvedena vrednost koju možete uzeti, demokratija se gradi iznutra, ljudi menjaju mišljenje i stavove.

Nemam ništa protiv da opozicione stranke budu ili ne budu u upravnim odborima, ali možda treba da procene društvo sa kojim se druži, jer bolje birati društvo, nego da društvo bira tebe. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala gospodine Rističeviću.
Zatvaramo krug replika. Mislim da je korektno da ga zatvori gospodin Rističević.
(Nataša Sp. Jovanović: Nije korektno.)
Sat vremena. Moramo nekada završiti.
(Nataša Sp. Jovanović: Po Poslovniku.)
Reč ima narodni poslanik Zvonimir Đokić.
...
Srpska napredna stranka

Zvonimir Đokić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem uvaženi predsedavajući.

Poštovani gospodine ministre sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, pokušaću da diskusiju vratim na današnju temu.

Srbija je u poslednjih nekoliko godina sa dolaskom SNS na vlast od 2012. godine, pa na ovamo, ponovo postala normalna, uređena zemlja sa visokim stepenom privrednog i ekonomskog rasta. Nije to bilo nimalo lako.

To smo postigli teškim i mukotrpnim radom, veoma često i odricanjima, ali pre svega velikom mudrošću, intelektualnim naporima i znanjem aktuelnog predsednika države, Aleksandra Vučića i SNS, tj. određenog kruga ljudi iz te stranke.

Ali, pre svega, velikom mudrošću, intelektualnim naporima i znanjem aktuelnog predsednika države Aleksandra Vučića i SNS, tj. određenog broja kruga ljudi iz te stranke, a pre svega, znanjem, mudrošću i istrajnošću predsednika Vučića. U takvoj uređenoj državi normalno je i vreme je da sada malo poradimo i preduzmemo mere i na zaštiti intelektualne svojine, autorskih i srodnih prava.

Usklađivanjem našeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU u ovoj oblasti mi već postajemo deo porodice, zemalja u kojima je na jedinstven način, gotovo isti, se uređuju i štite intelektualna svojina, autorska i srodna prava.

Danas razgovaramo ovde o tri zakona, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o patentima, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o autorskim i srodnim pravima i Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda, koje nam je podnela Vlada Srbije.

Na sednici Odbora za evropske integracije, podržali smo, sednicu Odbora smo imali prekjuče, podržali smo većinom glasova ove predloge zakona, ali je bilo i burne rasprave oko nekih tumačenja pojedinih termina i odredbi ovih zakona, pa se nadam da ćemo možda amandmanima u raspravi u načelima doći do toga da te različitosti o tumačenjima svedemo na minimum.

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o autorskim i srodnim pravima, pre svega, definiše autorska prava, ali se nismo složili oko nekih termina vezano za izmenu člana 47. koji se odnosi na autorska prava računarskih programa, pre svega po pitanju umnožavanja računarskih programa, ali i po pitanju prava na otklanjanje grešaka.

Međutim, neću se ja danas zadržavati na detalje, ostaviću to kada budemo razgovarali o amandmanima, ali da bi sve bilo jasno, pošto je čitav zakon pun stručnih termina, objašnjenja i formulacija, ja ću prevesti na politički jezik zašto je veoma bitno da štitimo tu intelektualnu svojinu, zašto je veoma bitno da autorska i srodna prava zaštitimo.

Slikovito ću to prevesti, jer normalno, svakom Srbinu je politika potpuno jasna, razumemo se u politiku i o fudbalu, pa evo, kako to otprilike izgleda. Dolaskom SNS na vlast država je ponovo stala na noge, pokrenula je privredu, privukla je investicije, zaposlila ljude, otvorila nove fabrike, izgradili smo nove puteve, mostove, napunili budžete, napunili državnu kasu, kase gradova i to pre svega zahvaljujući znanju, umeću i mudrošću, Aleksandra Vučića.

I, ako je to određeni politički kapital, jer je stečen upravo njegovom mudrošću, njegovim znanjem, njegovim vođstvom SNS i ostalih okupljenih stranaka oko SNS u koaliciju, sada se pojavljuje nekakva opozicija koja mogu reći na jedan političko piratski način želi mimo izbora, mimo volje naroda na nelegalan način da dođe na vlasti, jer su im sada te državne kase veoma privlačne, ima tu mnogo novca, oni smatraju da oni mogu sada opet uspešno da upravljaju itd.

Mislim, pre svega na Dragana Đilasa, koji se obogatio dok je bio na vlasti, dok je država propadala, rekao bih nezakonitim uticajem moći i drugim malverzacijama, ali mislim i na sve one koji su okupljeni oko njega, dakle, narodski što bi rekli, ni luk jeli ni luk mirisali, sada opet hoće do pune državne kase. Žele da troše to što nisu zaradili, žele da se opet obogate pljačkajući državni novac zarađen zahvaljujući znanju, umeću i mudrošću Aleksandra Vučića.

Tako se jedan Đilasov pulen, Boško Obradović, setio kako da političkom piraterijom dođe do političkog kapitala koji u stvari intelektualna svojina, eto to možemo baš tako nazvati, upravo Aleksandra Vučića iz SNS. On se setio, taj politički šarlatan, da formiranjem prelazne Vlade bez izbora, bez volje građana, bez narodne volje ponovo dođe na vlast, tj. on možda i prvi put. Kao onaj čuveni lik, setićete se svi, iz humorističko satiričke tv serije „Bela Lađa“, onaj čuveni, nama dobro poznati i omiljeni Srećko Šojić, koji je kada mu se ukazala šansa da postane ministar, prihvatio da bude i ministar bez portfelja, kako on kaže ministar bez fotelje. Kao objašnjenje je dao, kaže – ne treba meni pun mandat, može i pola ali sa puni kapaciteti. Tada Srećko Šojić, a danas Boško Obradović.

Naravno, ne preza taj Boško Obradović ni da u pomoć pozove strane ambasadore, razne emisare i belosvetske mešetare. Ne preza Boško ni da ovde uveze makedonski scenario, ako mu to ide u korist ili da radi u interesu Prištine, Haradinaja, Tačija, ali protiv svog naroda, da neredima i haosom dođe na vlast, da se dokopa državnih kasa političkom piraterijom bez izbora, mimo volje naroda. Šta onda takvim ljudima normalan Srbin, normalan domaćin, normalan čovek drugo da kaže osim – sikter more, kao što im je predsednik Vučić i odgovorio.

Poštovani gospodine ministre, poštovani poslanici, podržavam ove predloge zakona i glasaću za njih. Hvala vam na pažnji.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospodine Đokiću.
Reč ima narodni poslanik Neđo Jovanović.
Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Neđo Jovanović

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem se, potpredsedniče.

Uvaženi ministre sa saradnicima, poštovane kolege narodni poslanici, imajući u vidu da je ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SPS, naša drugarica prof. dr Snežana Bošković Bogosavljević iznela načelan stav, dajući bezrezervnu podršku predloženim zakonima, ja ću se u svom izlaganju, odnosno u svojoj diskusiji vezati samo za jedan od predloga zakona iz ovog seta, a to je Zakon o autorskim i srodnim pravima.

Naravno, uvaženi ministre, da ću se u tom smislu delimično vezati i na uvaženu koleginicu Natašu Jovanović, koja je skrenula pažnju da li u okviru Ministarstva prosvete treba da se shodno nadležnosti kojim se bavi vaše Ministarstvo, postoji i ono što se vezuje za autorska prava?

Lično mislim da imajući u vidu sudsku zaštitu autorskim prava, a to će biti moj fokus izlaganja, je to više u nadležnosti Ministarstva pravde, kao što bi u nadležnosti Ministarstva pravde trebala da bude u celosti materija stečaja. Međutim, da se ne bi udaljavali od teme, želim da vam skrenem pažnju na nekoliko delova ovog zakona za koje mislim da bi mogli po kvalitetu da budu još izraženiji, a u tom pravcu ću dati i nekoliko krajnje dobronamernih sugestija.

Polazeći od definicije autorskog dela kao originalne duhovne tvorevine autora, kao i autorskog prava koje nastaje upravo nastankom autorskog dela, moramo voditi računa i o pravnoj zaštiti i prava i autora i autorskog dela. Kako se vrši ta zaštita drage kolege? Postoje dva pravca. Jedna je, u svakom slučaju se radi o sudskoj zaštiti, jedan pravac zaštite je krivična zaštita ili krivično pravna zaštita, a drugi pravac je građansko pravna zaštita.

Kada govorimo o krivično pravnoj zaštiti, tu je zakonodavac veoma jasno propisao koja su to krivična dela koja u svojim obeležjima, odnosno u svom biću podrazumevaju inkriminacije, koje ukoliko se ostvare, logično je da će onaj koji ta krivična dela počini krivično odgovarati.

Za nas su daleko interesantnija i u svakom slučaju, kao nekoga ko donosi zakone, bitnije ove dimenzije koje se odnose na građansko pravnu zaštitu. Mislim da ste tu kao predlagač zakona pogodili, kako bi se to reklo pežorativno, u centar, jer ste dali jako dobra rešenja.

Prvo dobro rešenje je što ste proširili krug lica koja mogu da podnesu tužbu zbog povrede autorskog prava, a ja moram da skrenem pažnju kada se pruža građansko pravna zaštita, odnosno kada sudovi mogu da postupaju po tužbi. Mogu da postupaju u slučaju utvrđenja povrede prava, jer tužba glasi radi utvrđenja povrede prava, zatim radi prestanka povrede prava, radi uništenja ili preinačenja predmeta kojim je počinjena povreda autorskog prava, naknada imovinske štete i objavljivanje presude o trošku tužbe.

Do sada je uzak krug lica mogao podneti tužbu. Neću reći bukvalno uzak, ali značajno uži nego što je to sada. Sada to mogu činiti organizacije koje se u kolektivnom smislu bave zaštitom autorskog prava i to je dobro rešenje, odlično rešenje.

Šta može, uvaženi ministre, da proizvede problem? Ovaj zakon koji ste predložili sadrži dosta procesnih normi, ali taj zakon ako se tumači kao leks specijalis, a jeste leks specijalis, dolazi u određenu koliziju sa odredbama Zakona o parničnom postupku. Zašto ovo govorim? Ukoliko imate privremenu meru i privremenom merom tražite prestanak povrede prava tako što se nalaže tuženom da odmah prestane sa povredom prava, onda se gubi smisao tužbe, onda više nema tužbenog zahteva. Šta to znači? To znači ako sud uvaži tužiocu Neđi Jovanoviću da prestane sa povredom autorskog prava uvažene koleginice Stefane Miladinović i ta privremena mera stupi na snagu, onda je izgubljen smisao tužbe, jer je privremena mera stala na pravno dejstvo. Ako je privremena mera proizvela pravno dejstvo, šta znači onda odlučivati o daljem toku postupku, čemu tužba?

Mislim da me razumete kad hoću da vam kažem šta može da bude procesno-pravni problem, jer ukoliko izgubite privremenom merom predmet sudske zaštite, onda sud nema više o čemu da odlučuje i tu mogu da budu problemi vezani sa sudove, iako ću ja sa stanovišta profesije kojom se bavim pohvaliti sudove kada su u pitanju odluke o zaštiti autorskih prava.

Jako je dobro, uvaženi ministre, što ste precizirali način usvajanja privremenih mera, mera obezbeđenja dokaza i što se sada privremene mogu doneti vrlo jednostavno, odnosno efikasno i hitno, čak i kako se taj postupak mora sprovoditi i bez saslušanja onog ko je tužen. Znači, ja mogu, kao sudija, vrlo jednostavno da donesem privremenu meru, naložim određene radnje koje podrazumevaju prestanak ugrožavanja nečijeg autorskog prava. Ali, ovde postoji još nešto što mi u poslaničkoj grupi SPS ćemo izneti kao izuzetno pozitivno, a to je da se informacije koje su neophodno potrebne kako bi se utvrdila povreda ili opasnost od povrede autorskog prava mogu prikupljati od tzv. trećih lica ili povezanih lica, ali ne povezanih lica u smislu srodstva, nego povezanih lica sa onim od koga se informacije mogu dobiti.

Mislim da bi trebalo istaći krajnje pozitivne primere pružanja zaštite autorskog prava, a evo zašto. Uvaženi ministre, sigurno je da imate i te kako pouzdano tačne informacije o ugroženosti vitalnih interesa države kada je u pitanju emitovanje i reemitovanje programa sa teritorije Republike Srbije, kada se nažalost zbog nedorečenosti zakona koji se sada ispravlja, jer moramo poći od činjenice da obuhvat izmena ovim zakonom nije dovoljan da bi došli do novog zakona, jer je ispod 50% izmena obuhvaćeno, onda moram da pohvalim onu intenciju koju ste vi ovde očigledno imali, a to je da se suštinske izmene izvrše kako bi došli do najboljih mogućih rešenja. Praksa će pokazati da to jesu dobra rešenja, da li su najbolja, svakako da nisu, jer uvek možemo težiti boljem. Ali, ako pođemo od sudskih odluka, onda zaista stoji sve ono što sam rekao kao kvalitet Predloga zakona.

Poći ću od nekoliko primera. Imamo situaciju kada je autor sebe prikazao kao autora tvorevine koja podrazumeva ništa drugo nego prikupljanje citata. Znamo svi šta su citati. Neko je negde rekao nešto u jednom mediju, neko nešto drugo u drugom mediju, citat kao citat podrazumeva autonomno izraženu volju u pogledu neke aktuelne teme i sada se pojavio neko treći koji je sve te citate obuhvatio, objavio u nekoj ediciji, bez znanja, bez saglasnosti onoga ko je autor tih citata i što je najvažnije u tim hajde da ih nazovemo tvorevinama niko nije od autora učestvovao, bez obzira da li je jedan ili više.

Sud je apsolutno pravilno zauzeo stanovište da se radi o gruboj povredi autorskog prava i usvojio tužbeni zakon. Slično je i kada su u pitanju fotografije, ukoliko se objavljuju bez imena i prezimena autora, pa se onda bukvalno, ako mogu da budem toliko slobodan u izražavanju da kažem, radi o krađi autorskog prava.

Zašto ovo govorim? Zbog toga što hoću da istaknem veoma značajnu ulogu sudova u primeni zakona, pa čak i onog zakona do sada važećeg za koji kažem da nije u svemu bio dovoljno dorečen, dosledan i u praksi otvarao je određene dileme, da mi sada imamo priliku da sve te dileme otklonimo i da ih pravilno rešimo. Ovo naročito kada se radi o koautorima, jer imamo i neke specifične situacije.

Recimo, ukoliko je film autorsko delo, a jeste, onda imamo više autora ili koautora, jedan je pisac scenarija, drugi je režiser, treći je onaj ko ima neke određene ulogu, producent, na kraju krajeva, u daljem procesu proizvodnje autorskog dela ili stvaranja autorskog dela svi oni uživaju na jednak način zaštitu, sa stanovišta ovog zakona i sa stanovišta onoga što podrazumeva sudsku zaštitu.

S obzirom da su se, kako sam malopre i rekao na samom početku, i tu ću privesti kraju svoju diskusiju, moje kolege Ivana Dinić i ovlašćeni predstavnik prof. dr Snežana Bogosavljević odredile prema vašem predlogu, ja ću se samo tome pridružiti. Ono što treba da znate, kao i uvek do sada, poslanička grupa SPS će, kao deo ove koalicije, i to pragmatični i konstruktivni deo ove koalicije, podržati zakone koje predlažete. Zahvaljujem.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospodine Jovanoviću.

Reč ima Nataša Jovanović.

Izvolite, koleginice Jovanović.

...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović SNS

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem, gospodine Marinkoviću.

Poštovani ministre sa saradnicima, kolege narodni poslanici, cilj ove Vlade jeste da obrazovanje podigne na pijedestal sa kojeg se vidi dalje i sa kojeg se može krenuti na nove pohode, na osvajanje novih znanja. Godinama smo navikli na neznanje i prosto uživali u tome. Postavljen je reper da ne dozvoljavamo znanju da se probije. Došli smo u paradoksalnu situaciju da su svi ubeđeni da znaju sve, a često ne znaju baš ništa.

Svih pet zakona koji su pred nama su veoma srodni i imaju za cilj da se oblasti koje su već uređene zakonima usaglase sa poglavljima i pristupnim pregovorima Srbije sa Evropskom unijom, koji će se primenjivati kada Srbija postane član. Izmenama i dopunama zakona o patentima, o autorskim pravima i srodnim pravima i o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda uvodi se više reda među onima koji su korisnici tih zakona.

Izmene će doprineti većoj vidljivosti onih koji se bave muzikom i drugim umetnostima. Mi se ponosimo našim umetnicima i na ovaj način štitimo zakonodavno njihova prava. Biće većeg doprinosa i za one koji se bave glumom, jer novi zakon predviđa da budu vlasnici svojih dela, odnosno svako njihovo emitovanje ili reemitovanje će im obezbediti bolji materijalni položaj.

Zbog specifičnosti oblasti informacionih tehnologija, tu se određuju odnosi prema evropskoj tradiciji, a uređuju se i mnogi drugi domeni zaštite u oblasti softvera. Zakon o patentima smo doneli u decembru 2018. godine i to je donelo mnogo lakšu primenu u praksi. Pogodnosti se većinom odnose na sledeće – poboljšana je međupravna zaštita, unapređen je sistem građanskopravne zaštite u smislu otklanjanja nedostataka koji su uočeni u primeni zakona, tužba se sada može podneti ne samo u slučaju povrede prava, već i onda kada postoji ozbiljna opasnost da će pravo to biti povređeno. U pogledu naknade štete, same visine naknade, sada se uzimaju i negativne ekonomske posledice koje oštećena strana trpi, što je takođe novina. Zatim, uvedena je i dodatna kontrola odlučivanja Zavoda za intelektualnu svojinu, što ranije nije bio slučaj.

Želela sam prosto da vas podsetim na sve ono što je urađeno ovim zakonom, a sada su još unete i one stvari koje su propuštene u prethodnom periodu. Tako da se mi nadograđujemo i usavršavamo ovaj zakon.

Izmenama zakona izvršeno je dalje usklađivanje sa EU i sa njihovom regulativom, konkretno sa Direktivom o pravnoj zaštiti biotehničkih pronalazaka i Direktivom o sprovođenju prava intelektualne svojine. Izvršeno je zatim terminološko usklađivanje različitih izraza i unapređeni su informaciono-obrazovni poslovi u oblasti pravne zaštite, pronalazaka i drugih prava intelektualne svojine.

Sve ove izmene imaju za cilj unapređenje i digitalizaciju registara. Do sada je vladao opšti haos i nismo imali nikakvu bazu podataka. Izmenom je propisano da registar zbirka podataka koji u elektronskom obliku vodi i održava nadležni organ i tako se preciziraju u stvari zastupnici bilo fizičkog lica, bilo pravnog lica koje nema sedište ili prebivalište na teritoriji Republike Srbije.

Završila bih sa sledećom rečenicom. Naš predsednik Aleksandar Vučić, često ga mnogi citiraju, ali ovo vrlo je za mene ostavilo jedan upečatljiv dojam, a to je citiranje Anatola Fransa, što dokazuje u stvari sliku Srbije nekad i sad - obrazovanje se ne sastoji od toga koliko ste zapamtili ili koliko znate, već koliko ste u stanju da razlikujete koliko znate, a koliko ne. Znanje treba da vodi ovu zemlju i da oblikuje i odredi ciljeve. To je ono što mi upravo ovde i radimo. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala gospođo Jovanović.
Reč ima narodni poslanik Stefana Miladinović. Izvolite.

Whoops, looks like something went wrong.