Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja , 08.12.2020.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/186-20

1. dan rada

08.12.2020

Beograd

Sednicu je otvorio: Ivica Dačić

Sednica je trajala od 10:15 do 19:20

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Marko Atlagić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Mnogo poštovani potpredsedniče Narodne skupštine dr Orliću, poštovana ministarko Gojković, poštovani ministre Mali sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi građani Republike Srbije, kada je u pitanju Zakon o budžetu Republike Srbije za 2021. godinu, mogu odmah da kažem da je to najvažniji zakonski dokument za državu Srbiju u 2021. godini, za sve građane Republike Srbije i za državu Republiku Srbiju. Zašto poštovani građani Republike Srbije? Zato što ćemo se po njemu vladati, odnosno raditi i živeti, zarađivati i trošiti. To je suština i vrlo je bitno da danas pratite rad Narodne skupštine Republike Srbije.

Ovaj zakon o budžetu za 2021. godinu donosimo u veoma teškim vremenima. Mi koji smo rat prošli i radili na području ratnih zbivanja od Republike Srpske Krajine bivše do Kosova i Metohije i drugih krajeva, možemo slobodno uporediti ovo vreme pandemije sa ratnim vremenom i nama je lakše podneti ovu pandemiju nego onim koji to nisu prošli u psihološkom i svakom drugom smislu.

Kada uzmete ovaj budžet, kolega iz PUPS-a je to rekao, vidite je da on razvojni, kao što je i ministar rekao, ali i socijalno odgovoran. Kad to kažem onda moram da kažem da su za 2021. godinu u budžetu planirani svi ključni veliki projekti koji se rade i koji će biti u izgradnji sledeće godine. To znači da u vreme pandemije mi ne zaustavljamo ključne projekte, a za građane Republike Srbije to znači više autoputeva, više cesta, više škola, više bolnica, više domova zdravlja, više malih i srednjih preduzeća, više železnice itd.

O tome govori i podatak, kao što je i gospodin ministar Mali rekao, da ćemo u sledećoj godini uložiti 330 milijardi dinara, a ove godine za investicije smo dali pomoć šest milijardi evra našoj privredi i time spasili našu privredu u vreme pandemije od kolapsa. Malo je država u Evropi koje su to radile.

Moram da kažem, kad sam već u ovoj godini, da su mere koje je Vlada Republike Srbije donela u ovoj godini, bilo ekonomske, ali i kada su u pitanju životi naših građana, bile sveobuhvatne, efikasne i na vreme. Ovo posebno podvlačim - sveobuhvatne, efikasne i tačno na vreme.

Hvala, gospodine ministre Mali, što ste ova tri elementa vodili o svakom posebno i tačno u određeno vreme izvršili podsticaje. Hvala vama, hvala Vladi Republike Srbije, predsedniku Republike gospodinu Vučiću i Kriznom štabu.

Ja znam da je bilo kritike od medija koje kontroliše gospodin Đilas ili za Evropu Đilaš. Ja sam objasnio zbog čega. Oni su kritikovali, jedan od urednika njegovog medija kritikovao je vas i predsednika da se neće ostvariti za 2019. godinu 500 evra. Da li je tako, gospodine ministre? Kada su ga pitali na jednom mediju, na jednoj televiziji, evo, da budem otvoren, koju on kontroliše, da li će podneti ostavku što je rekao taj urednik ako se ostvari 500 evra, rekao je da hoće. Drugi dan išao je na drugi medij koji kontroliše gospodin Đilas i pita ga da li će zaista podneti ostavku rekao je da hoće. Taj juče i prekjuče, svaki dan, gospodine ministre, kritikuje vas, Vladu, nas poslanike da su to laži. Ostvarila se istina, ne pada mu na pamet, jer on prima za realizaciju svojih medija zna se od koga.

Kad sam već na tome dozvolite da kažem da jedan bivši narodni poslanik, koga kontroliše Dragan Đilas, koji je bio ovde u klupama zajedno sa nama, a dolazio slučajno, ako navrati, svakih15 dana, a to je gospodin Balša Božović ili Božović, kako god da mu bude, i rekao je zapanjujuću stvar juče. Rekao je da svi znaju da Kosovo nije naše da je izgubljeno. Zamislite šta je izrekao. Optužio Vladu Republike Srbije i rukovodstvo Srbije da kreira veliko srpsku politiku. Strašne stvari. On je formirao regionalnu akademiju, čiji je on voditelj, koja će se boriti protiv toga i prvi predavač, radi građana Republike Srbije, u toj akademiji, centar je u Novom Sadu, biće Bogić Bogičević, za građane Republike Srbije mlađe, a ovi stariji znaju, a to je onaj čijim je glasom razbijena bivša Jugoslavija. Dalje, o predavačima ne govorim.

Pošto je moju malenkost spomenuo, gospodine Božoviću ili Božoviću, ovde ste jednom došli pred ovu klupu i meni rekli - gospodine Atlagiću, vi ste vredan čovek, ja ne volim da radim. Ja sam mu rekao - gospodine Božoviću, nećete dugo biti u ovoj Skupštini. Kako ste i videli nije, osim na Đilasovim medijima gde psuje i Skupštinu i narodne poslanike i vlast u ovoj zemlji.

Gospodin Božović i gospodin Đilas i ja smo dva sveta. Gospodin Božović i gospodin Đilas su palili ovu Skupštinu. Ja sam nosio kante da je gasim. Gospodin Božović i gospodin Đilas su moga predsednika, a valjda i njihovog, odveli u Hag. Ja sam išao da branim državu Srbiju i svog predsednika u Hag. To je druga najveća sramota u istoriji srpskog naroda. Građani to već znaju.Zna se o čemu se radi.

Nije moja malenkost pametna, kako on kaže, ali nisam završavao fakultet u kafiću Bona fides i taj da vodi Akademiju za demokratiju u regionu, mogu se smisliti kad kaže da Kosovo nije naše, o čemu se radi, a da današnja vlast sprovodi veliko srpsku politiku.

Mi smo dva sveta. Kako vidite ja sam gasio Skupštinu, on je palio zajedno sa svojim saradnicima. On je mog i svog predsednika oterao na pravdi Boga u Hag, a ja sam išao da ga branim.

Ako imam vrline imalo ili ako imam nešto dobro u svoj životu, pošto kaže da biografija nije čista, hvala Bogu svi je dobro znaju, nije moja vrlina 200 naučnih radova, sedam knjiga, vrlina mi je što sam išao da branim na pravdi Boga svoj narod u Hagu i svoga predsednika, ne stidim se za to, u Hagu, a on je bio na drugoj strani barikade i nikada se nećemo složiti u tome.

Idemo dalje. Što se tiče budžeta, gospodine ministre, kako su moji prethodnici već dosta toga rekli, dozvolite da se samo kratko osvrnem na budžet Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. S tim da kažem da su pre ovog budžeta ove mere još jedanput bile sveobuhvatne, na vreme i efikasne, što je delovalo i na budžet Ministarstva prosvete i nauke i tehnološkog razvoja. On će biti povećan, povećan u odnosu na 2020. godinu za 3,99%. Međutim, budžet Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u ukupnom budžetu Republike Srbije je 14,5% i vidite da nije to mala cifra što je za 0,61% veći u odnosu na 2020. godinu.

Ovo je vrlo važno za građane Republike Srbije, za naše studente, za naše đake, što ću sad da kažem, zbog toga što je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja planiralo u 2021. godini da finansira četiri nova projekta, vrlo važno, za naše kompanije i za razvoj ukupne nauke i tehnologije.

Ta četiri projekta jesu: podrška radu Naučno-tehnološkom parku u Nišu, drugi projekat - podrška razvoju Naučno-tehnološkog parka u Čačku, treći projekat, jako važan za budućnost i modernizaciju Srbije, podrška radu Instituta za veštačke inteligencije i četvrti rekonstrukcija Vazduhoplovne vojne akademije.

Hvala vam, gospodine ministre. Hvala vladi Republike Srbije. Hvala ministru odbrane, gospodinu Stefanoviću i vrhovnom komandantu Aleksandru Vučiću, što vrše rekonstrukciju Vazduhoplovne vojne akademije, a prethodnici su je bili uništili.

Ova četiri projekta su u funkciji prihvaćanja razvoja inovativnih tehnološko-razvojnih kompanija i stvaranje uslova za brži ekonomski razvoj naše zemlje u sledećoj godini, a koji se zasniva na znanju. E to je važno, na znanju, podvlačim ovo, jer kako reče jedan engleski filozof - zrno znanja jače probija nego što čelično, završen citat. Zato je znanje jako bitno.

Pred nama je proces donošenja i Strategije razvoja vaspitanja i obrazovanja, gle čuda, prvi put u zadnjih 30 godina, za 10 godina, od 2020. do 2030. i ona je sad već u raspravi. Ono na čemu ja insistiram već 15 godina jeste da redefinišemo opšti cilj vaspitanja. O tome ću nekoliko rečenica da kažem na kraju. Globalni proces koji se provode, posebno pandemija, nametnuli su nam nove oblike izvođenja nastave i nove oblike učenja. Građani Republike Srbije i prosvetni radnici su tražili da o tome nekoliko rečenica danas kažem.

Standardna nastava do sada je bila jedini način da dođete do znanja i do veština. Međutim, sve više se upotrebljava onlajn oblik izvođenja nastave i učenja, zato danas imamo sve više takvih programa školovanja, pogotovo u IT zanimanjima. Ovaj način izvođenja nastave je prilično prihvaćen kod nas u Srbiji i kako vidite, Vlada će finansirati upravo ovakve projekte u sledećoj godini.

Međutim, da bi se školovali, potreban je novac, to roditelji znaju. Zato su ovi savremeni oblici učenja u vidu interneta jako bitni jer ušteđuju i novac i vreme i to je jako važno za naše roditelje, ali i dostupnost obrazovanja svima, bez obzira na to gde se nalazite i koliko godina imate. E, to su jako važne stvari.

Hvala Vladi Republike Srbije, pogotovo gospodinu Šarčeviću, što da ne kažem, koji je inicijator ovoga i koji je dao tri godine-četiri, zaista, sve od sebe i trasirao ove puteve.

Isto tako, ovaj sistem će omogućiti svim prosvetnim radnicima za brže usavršavanje, bez obzira gde oni stanuju. E to je jako važno.

Sad, ono na čemu mi insistiramo zadnjih 10 godina, gde smo delimično uspeli, a to je što je bivša vlast dolaskom 2000. godine proterala vaspitanje iz škola, iz vaspitno-obrazovnih ustanova, iz porodice, iz sredstava masovnih komunikacija, a to znači film, TV, radio, štampa itd. razni sadržaji i drugi faktori vaspitanja i obrazovanja.

Čak naši nastavnici nisu smeli upotrebiti reč vaspitanje. A naš zakon, to bivši ministar zna, koji ovde sedi, on se zalagao zaista u tome i postigli smo da nosi naziv Zakon o obrazovanju i vaspitanju i to je veliki napredak jer je i to izbačeno.

Iako bi pravilnije, mi pedagozi to znamo Zakon o vaspitanju i obrazovanju, jer učenik se najpre vaspitava a onda obrazuje, iako je to jedinstveni proces, ali najpre o vaspitanju. Zato predlažem kod izmene zakona da se zove „Zakon o vaspitanju i obrazovanju“ da bi naglasili vaspitnu funkciju škole u budućnosti.

Poštovani potpredsedniče Narodne skupštine, gospodine Orliću, šta smo imali za posledicu, ova nakaradna Đilasova vlast šta nam je 2000. godine donela? Laži umesto istine i oterali su jer su vaspitanje izbacili iz škole i zato danas žanjemo ono što smo posejali 20 godina zadnjih , a to znači laži umesto istine, mržnju umesto ljubavi. To je to. Autošovinizam umesto patriotizma, probajte samo reč reći „patriotizam“. Dakle, to je posledica. Zatim, nasilje nad ženama umesto pravilan „odnos i human odnos između osoba različitog pola“. Sve su to ukinuli. Govorim o fašizmu umesto antifašizmu.

Hvala predsedniku Republike, šta god tvoji rekli politički protivnici, što je za vreme njega prvi put kada obeležavamo antifašističke datume i renoviramo antifašističke spomenike u našoj zemlji.

Govorimo o nepravdi umesto pravdi. Govorimo o zlu umesto dobru, kritizerstvu a ne kritici. Ovo što laži svakodnevne čujemo na račun narodnih poslanika, predsednika Republike, to nije kritika. Kritika se zasniva na istinitosti iznetih činjenica, istinitosti a ne lažima.

I tako dalje, da ne nabrajam, imam masu toga pošto se malo i sa tim bavim, a da ne zaboravim, hvala prosvetnim radnicima od predškolskih ustanova do visokog obrazovanja za ogroman natčovečanski napor za vaspitanje i obrazovanje naše dece u ovim uslovima, kao što i hvala ovim na prvim linijama, našim zdravstvenim radnicima.

Gospodine ministre Mali, ja moram da kažem ono što sam ranije rekao, ima tri dana, šta god oni da kažu vi ste za mene najbolji ministar finansija u zadnjih 20 godina, nemam vremena da obrazlažem. Za ono što je gospodin malo pre rekao, ja imam malo više godina i znam kakvi su budžeti ranije bili, ali je sigurno da je ovaj budžet razvojni, o čemu su kolege moje govorili, da doprinosi razvoju zdravstva i zdravstvenog sistema, pogotovo spašavanju životu naših građana. To su ogromne stvari koje su postignute i koje ste stavili u budžet sledeće godine.

Rast penzija i plata. Iako oni kažu da to nije istina, oni sve negiraju. Oni su bili, Balša Božović bio je protiv „Beograda na vodi“, vidite šta on ima sad sa svojim saradnicima u „Beogradu na vodi“.

Dakle, rast penzija i plata, održivi deficit kao što ste rekli, njih 60% neće, čak ćemo ga smanjiti itd. Pošto ne vidim ovde gospođu ministarku iz zaštite okoline, a danas ste o tome govorili, to su ogromne stvari koje radite, posebno nju pozdravljam, gospođu Vujović i dajem joj punu podršku za sve one gadosti koje su joj politički protivnici izrekli zadnjih godina. Ima strašnu podršku poslanika SNS i građana Republike Srbije, ja sam uveren da će ona to izdržati znajući kakav je čovek i kakav je radnik.

Na kraju, gospodine ministre Mali, mi ćemo zasigurno, bez obzira na ovu pandemiju, ja sam uveren čak i bolje zadržati i jačati ubrzanu modernizaciju Srbije koju realizuje Vlada Republike Srbije, na čelu sa gospođom Brnabić, najveći broj poslanika u ovom visokom domu građani Republike Srbije, a znate li ko je motor realizacije modernizacije Srbije? Poštovani građani znaju, ali politički protivnici ne znaju, ni Đilas, pa gospodin Aleksandar Vučić je motor ubrzane modernizacije Republike Srbije.

U tom smislu, on je veliki naš vladalac, reformator, graditelj i branitelj svih građana Republike Srbije, bez obzira na veru i naciju, sve zbog budućnosti naše dece. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Hvala vama, profesore Atlagiću.
Sledeći prijavljeni, narodni poslanik Samir Tandir.
...
Stranka pravde i pomirenja

Samir Tandir

Narodni poslanici koji nisu članovi poslaničkih grupa
Poštovani predsedavajući, koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani ministri.

Želim prvo da se osvrnem na izlaganje pojedinih kolega koji su posle 30 godina bavljenja politikom shvatili da Novi Pazar treba da ima klinički centar. Zahvaljujući angažovanju lidera naše stranke akademika Muamera Zukorlića u razgovoru sa najvećim predstavnicima ove države, predsednikom države, premijerom i resornim ministrima u protekle četiri godine poboljšalo se stanje zdravstvenih ustanova kako u Novom Pazaru tako i u celom Sandžaku. Naravno da mi svi očekujemo da Novi Pazar dobije klinički centar. Mi smo prva stranka koja je u svoja programska načela i dokumenta stranke ukazala na tu problematiku.

Kada govorimo o budžetu za 2021. godinu, svakako to je najvažniji zakon i najvažniji dokument koji ova Skupština treba da usvoji i koji podjednako utiče na svaki segment života svakog građanina, od makroekonomske stabilnosti do obezbeđivanja sredstava za lokalni put npr. Karajukića bunari, ugao na Pešteri.

Ono što je pitanje za gospodina ministra jeste da je naša projekcija privrednog rasta 6%, a da je Svetska banka izašla sa projekcijom 3 do 3,5%. Sada koliko smo mi realni i koliko su oni nerealni zanima me odgovor na to pitanje?

Želim da odam priznanje ministarstvu na način na koji su se borili sa pandemijom, na činjenicu da smo sačuvali radna mesta, da smo dosta investirali u zdravstvo i da smo u potpunosti odgovorili izazovima sa kojima se čitavo čovečanstvo, pa samim tim i naše društvo suočava.

Ono što posebno želim da istaknem jeste da ovim budžetom je predviđen rast primanja i to za penzije 5,9%, plate u zdravstvu 5%, plate u javnom sektoru 5% i ono što je po meni posebno važno jeste ta minimalna zarada koja će iznositi 32.126 dinara, odnosno da imamo rast od 6,6%.

Ono što je važno sa pozicije građanki i građana koji u Sandžaku žive jeste da ovaj budžet predviđa 10,5 milijardi dinara za nastavak izgradnje autoputa Miloš Veliki, odnosno deonicu Preljina-Požega, gde autoput dolazi na oko sat vremena od sandžačkih opština. Nadam se da kada budemo govorili o budžetu za 2022. godinu da ćemo imati i deo sredstava za nastavak od Požege ka Boljaru, odnosno taj sandžački kraj, jer nema ravnomernog regionalnog razvoja dok ne budemo imali dobre saobraćajnice i dobre puteve.

Ono što takođe želim da istaknem i zašto ćemo glasati za ovaj budžet jeste finansiranje gasovoda ka Novom Pazaru, jer neće doći veliki investitori ni u Novi Pazar ni u Sandžak dok ne budemo imali osim saobraćajnica i gasovod.

Ono što želim takođe da istaknem jeste nastavak finansiranja magistralnog puta Novi Pazar-Tutin koji je zaista bio u katastrofalnom stanju i to će pomoći da građanke i građani koji u tim opštinama žive lakše komuniciraju i da vodimo jednu odgovornu politiku gde ćemo se potrudi da se mladi ne iseljavaju, već da ostanu da žive u tim opštinama.

Posebno želim da istaknem da ovaj budžet predviđa 443 miliona dinara za opštinu Prijepolje i samim tim finansiranje uklanjanja ne sanitarne deponije Stanjevine. Ovaj budžet takođe predviđa i 415 miliona dinara za opštinu Sjenica, 294 miliona za opštinu Priboj i 100 miliona za opštinu Nova Varoš. Iako možda nekome ova sredstva izgledaju kao velika, želim da ministru i Vladi ukažem da se radi o nerazvijenim opštinama, da su to opštine koje su godinama bile zapostavljene i da svakako svaki milion u tim opštinama će dobro doći. Znam takođe, da su iz budžetske rezerve izdvojena sredstva za sve ove opštine, ali apelujem da i u narednim budžetima i u rebalansu ove opštine budu kao devastirane posebno tretirane.

Iz svega navedenog želim da kažem da ćemo glasati za ovaj budžet. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima ministar Siniša Mali.
...
Srpska napredna stranka

Siniša Mali

| Ministar finansija
Hvala puno.
Uvaženi poslanici, samo pojašnjenja radi, kada je u pitanju Novi Pazar, samo bih napomenuo ono što ste rekli i pitali u vezi kliničkog centra, želim da napomenem da u prethodnom periodu bolnica u Novom Pazaru je dobila novi dijagnostički blok i nove rentgen aparate i novu angio salu i nova vozala. Po onome što sam dobio od mog kolege iz Ministarstva zdravlja, to je sada jedna od najsavremenijih bolnica koje imamo.
Osim toga, osnovan je i zavod za javno zdravlje u Novom Pazaru. Ako se ne varam, do pre nekog perioda, ta oblast je bila pokrivana iz Kraljeva, a sada je to posebna institucija u Novom Pazaru. Tako da, mislim da to dovoljno govori koliko smo spremni i željni da svima pomognemo i da u Novom Pazaru izgradimo odgovarajuće zdravstvene kapacitete.
Po pitanju Svetske banke i onoga što ste naveli, gledajte, svako ima svoje projekcije i ne želim ništa loše da govorim o Svetskoj banci, sa njima imamo izuzetno dobru saradnju, podržavaju veliki broj projekata kod nas, ali ako se ne varam, razgovor koji sam imao sa njima pre desetak dana, oni kažu da će biti negativna stopa rasta u Republici Srbiji minus 3,5% ove godine. Ja im kažem – gospodo, mi sad znamo, evo ga decembar mesec skoro, da će tu biti između nule i minus jedan, da će biti najbolji rezultat u Evropi u ovoj godini. Oni kažu – pa da, ali znate i naša birokratija, mi smo to procenjivali pre par meseci, a sada nemamo vremena to da menjamo itd.
Tako da, svako ima neke svoje principe, neke svoje metodologije. Ono što je meni važno, je da po metodologijama koje su prihvaćene u Evropi, dakle, eurostat metodologije, njihov zavod za statistiku govori u prilog tome da su naše stope rasta najbolje u Evropi ove godine. Dakle, imaćemo najmanji pad, ali takođe, i sada ću vam doneti i pokazati projekcije MMF-a i Evropske komisije za naredne dve godine koje takođe projektuju najviše stope rasta u Evropi upravo za našu zemlju.
Dakle, kada pogledate i kumulativni rast, kada pogledate i prosečni rast za 2021. godinu, 2022. godinu, dakle, i po MMF-u i po metodologiji Evropske komisije, mi smo apsolutno lideri.
Čim dobijem te podatke, grafikone podeliću to sa vama. Slikovni su, tako da su dobri. U svakom slučaju, ono što mi ciljamo za narednu godinu je 6% stopa rasta našeg BDP. Da li je to realno, apsolutno smatramo da jeste. Ukoliko ispunimo cilj koji smo sebi zacrtali, a to je ispunjenje svih ovih kapitalnih investicija koje smo stavili u naš budžet. Kraj prošle godine dočekali smo sa stopom rasta od 6,2% u poslednjem kvartalu, u prvom kvartalu ove godine i pored pola druge polovine meseca marta kada smo bili zatvoreni imali smo stopu rasta od 5,2%, dakle, naša ekonomija, naša privreda je ušla u zone visokog rasta pre same pandemije Korona virusa. Nema razloga da se na te visoke stope rasta ponovo ne vratimo. Hvala puno.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem ministru.
Reč ima ministarka Maja Gojković.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

| Ministarka kulture
Zahvaljujem.
Evo uporno sedim ovde i očekujem da će biti pitanja o budžetu za izdvajanje za kulturu Republike Srbije, naravno i za informisanje, kao nečim čime takođe Vlada Republike Srbije može zaista da se pohvali.
Do sada su se uvek vodile polemike u javnosti na temu toga koliko se u brojkama izdvaja za kulturu naše države, više nego na projekte i za šta se izdvaja taj novac. Ove godine nekako čak primećujem da uopšte nema polemike u javnosti, niti na brojke, a kamoli o tome za šta opredeljuje sredstva Vlade Republike Srbije, što u stvari oslikava kulturnu politiku jedne države u sledećoj godini.
Uvek se govori o tome da li je budžet smanjen ili uvećan. Što je najinteresantnije, iz toga se zaključivalo da li ministar kulture ima bolji ili lošiji položaj u odnosu na ostale ministre u Vladi i naravno, ono što je lajt motiv prosto postao u našoj državi, a to je stalna polemika da li se mi približavamo onom pragu od 1% državnog budžeta ili ne? Time se, u stvari, meri politička težina jednog ministra u svakoj vladi u svetu. Znači, tu nismo ništa posebni, ali posebno u Vladi Republike Srbije.
Nikom nije palo na pamet da uz budžet Republike Srbije doda još i izdvajanje iz budžeta AP Vojvodine, pa doda još sredstva koja se izdvajaju iz lokalnih budžeta, da se, u stvari, sve to sabere i vidi da sredstva koja se izdvajaju, ukupna sredstva za kulturu u našoj državi uopšte nisu mala.
Mogu da, zaista sa zadovoljstvom, kažem da predviđeni budžet Ministarstva kulture i informisanja za 2021. godini iznosi 12 milijardi 708 miliona 694 hiljade dinare i u odnosu na rebalans budžeta za 2020. godinu, za ovu tekuću godinu to je čak iznos veći za milijardu 224 miliona 861 hiljadu, što iznosi uvećanje za 10,67%.
To je odgovor za sve one koji stalno imaju dilemu i pitaju za brojke, a ne za suštinu u šta se u stvari ulaže taj novac, koji uopšte u doba pandemije nije mali.
Imala sam taj strah, hvala Bogu to je prošlu u saradnji sa ministrom finansija, predsednicom Vlade i predsednikom države, da ćemo dobiti manji budžet zbog problema u kojima se nalazi svaka država u periodu pandemije. Ne da nije mali, nego smo ga zaista znatno uvećali. Hvala ministru finansija što ima, očigledno, sluha, razumevanja, ali i sklonosti ka kulturi.
Strukturu budžeta čine, ja to moram da kažem i ovako matematički, da oblast kulture je dobila za 2021. godinu 10 milijardi 445 miliona 182 hiljade dinara i oblast informisanja za skoro milijardu i po dinara, a ostali su ostali izvori, da vas ekonomski ne gnjavim sa objašnjenjima toga.
Zaista, procentualno učešće budžeta Ministarstva kulture i informisanja u ukupnom budžetu Republike Srbije za 2021. godinu iznosi 1,10%, odnosno za kulturu, ono što nas najviše možda i interesuje, to je 0,97%, što je uvećanje u odnosu na rebalans od 0,79%. To je metodologija našeg ministarstva, ali to je i metodologija i Međunarodnog monetarnog fonda, kao i metodologija Vestminsterske fondacije, odnosno Kancelarije koja je ovde kod nas i koja je izvršila zaista dobru analizu budžeta za 2021. godinu, koja je poklapa sa nama.
Ovo kažem zbog nevernih Toma koje uvek imaju neke druge, drugačije metodologije koje se ne poklapaju sa ovim našim.
Kažem, procenti koje smo dobili, dobili smo ovom metodologijom.
Kažem, treba pogledati koliki je budžet Vojvodine, koliki je budžet lokalnih samouprava i na šta se troši i možemo da kažemo da bez obzira što koda nas postoje problemi zbog pandemije, što se najviše ulaže u zdravstvo i mora da se ulaže u zdravstvo, kultura nije ostala po strani.
Jer, kako je i Vinston Čerčil govorio kada su mu u vreme ratnih zbivanja smanjili budžet za kulturu i postavio retoričko pitanje, da parafraziram – zašto smo onda uopšte vodili ove ratove, tako sam i ja veoma zahvalna što su moji argumenti da je za kulturu potrebno i u teškim vremenima izdvajati našli potvrdu i kod predsednice Vlade i kod ministra finansija.
Naravno da je uvek važno u šta se to pojedinačno ulaže. Ja ću samo izdvojiti par stavki, da ne bih oduzimala vaše značajno vreme. Najznačajnije povećanje u budžetu, ono što će vas kao predstavnike različitih lokalnih zajednica i samouprava interesovati i svakako da prenesete gradonačelnicima i predsednicima opština, projekat „Gradovi u fokusu“. Znači, imamo znatno uvećanje. Za to je opredeljeno za 2021. godinu 349, 5 miliona dinara, što je za 250,5 miliona dinara više u odnosu na rebalans budžeta i 200 miliona dinara više u odnosu na budžet za 2019. godinu.
Zašto je ovo bitno? Značajno povećanje sredstava u velikoj meri će doprineti decentralizaciji kulture, jer nije kultura nešto što se samo odvija i treba da postoji u Beogradu i u Novom Sadu. Kultura je nešto što treba da prožima život svih lokalnih samouprava i čitave naše države. Eto velika šansa da učestvujući na konkursima u okviru ovog projekta „Gradovi u fokusu“ lokalne samouprave unapred smo infrastrukturu u oblasti kulture, reč je o izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih objekata, šansa da se dobiju centri za kulturu, muzeji, galerije, bioskopi, pozorišta, muzičke škole, muzičke scene.
Tako da, mislim da ćemo dobiti ovim ravnomerniju dostupnost kulturnih sadržaja širom Srbije.
Naravno, obnova, podgrađe i Petrovaradinske tvrđave je 300 miliona dinara, a to je novi projekat u budžetu Ministarstva kulture i informisanja. Ne treba da govorim koliko je Petrovaradinska tvrđava s podgrađem, jedan od veoma značajnih, možda i najznačajnijih spomenika kulture u Srbiji sa zaista velikim kulturno-istorijskim značajem i velikim turističkim potencijalom, a uklapa se u veliki nacionalni projekat, a to je „Novi Sad- Evropska prestonica kulture“ koji je pomeren za 2022. godinu.
Uveli smo jedan novi program u saradnji sa predsednicom Vlade Republike Srbije, delimo jednaku ideju da je potrebno da pokrenemo projekat prestonice kulture Srbije, po ugledu na ovaj evropski projekat. Za to smo izdvojili, za 2021. godinu, osnovnih 12 miliona dinara je taj projekat koji moramo da pripremimo da bi zaživeo u 2022. godini i da bi jedan grad izabrali da bude prestonica kulture Srbije sa različitim vrstama programa iz oblasti tradicionalne, ali i iz oblasti savremenog stvaralaštva koji moramo da podstaknemo. Kažemo, ojačaćemo time opet kulturne kapacitete lokalnih zajednica.
Rekla sam, Novi Sad, prestonica kulture za iduću godinu, 302,9 miliona dinara. To je uvećali smo ova sredstva za čitavih 150,7 miliona dinara, odnosno uvećanje u odnosu na rebalans budžeta za čitavih 99%. To nam je jedan od najvažnijih događaja kulturnih za 2022. godinu, događaj od zaista evropskog nivoa i značaja. Bolje ćemo pozicionirati Novi Sad, ali bolje ćemo pozicionirati našu čitavu državu na kulturnoj mapi Evrope.
Šta bih još mogla da izdvojim? Naravno, izdvajanje za Narodno pozorište u Subotici. Očekujemo da krajem 2021. godine kapitalni projekat bude konačno završen, a očekujemo i ove nedelje da Vlada Republike Srbije donese odluku da se iz rebalansa budžeta izdvoji 350 miliona dinara za, jel tako ministre, evo, imam potvrdu ministra finansija, za završetak radova. I nešto, 50 miliona dinara za određene postupke koji nisu završeni u ovoj godini, 50 miliona za iduću godinu.
Naravno, i Jagodina može takođe da bude zadovoljna, za rekonstrukciju, dogradnju muzeja, naivne i marginalne umetnosti za 2021. godinu izdvajamo sredstva od 156,9 miliona dinara, kao i za istraživanje zaštite i prezentacija arheološkog nalazišta Belo brdo u Vinči. To je novo arheološko nalazište, 35 miliona dinara izdvajanje za zaštitu očuvanja kulturnog nasleđa. Naravno, imam značajnu podršku rada ustanova kulture u oblasti savremenog stvaralaštva, 33,1% više nego u rebalansu budžeta za 2020. godinu.
Takođe, nešto što je novo za nas, a to je da je odlukom Vlade Republike Srbije određeno sada da podsticaji investitoru za proizvodnju audiovizuelnog dela, odnosi se na filmove, damo podsticaje. Ovog puta će ti podsticaji iznositi čitavih 700 miliona dinara, i to će sada, umesto Ministarstva privrede, prvi put raditi Ministarstvo kulture i informisanja. Ta su sredstva predviđena za realizaciju uredbe o podsticajima i domaćih i stranih investitora u proizvodnji audio vizelnih, kako se to stručno kaže, a građanima Srbije lakše da kažem za snimanje filmova i serija u našoj državi.
Mogu da zaključim da je planirani budžet Ministarstva kulture i informisanja u 2021. godini, razvojni je, jer zaista smo se izborili za mnogo veći budžet, i veća sredstva za važne stavke. Zaista, vidan je taj finansijski napredak koji smo napravili u odnosu na godine iza nas. Imamo i imaćemo stabilno finansiranje ustanova kulture, što je takođe veoma važno, a povećali smo iznose za gotovo sve konkurse koje uskoro raspisujemo iz oblasti kulture i informisanja. Tu smo znatno povećali stavke, putem projektnog finansiranja, mislim da možemo da damo podršku mnogim ustanovama kulture i pojedincima koji se bave u našoj državi u oblastima kulture, odnosno kulturom. Poboljšane su mogućnosti za jačanje naše međunarodne saradnje.
Tako da, zaista mogu da budem zadovoljna i kad odgovaram na ono pitanje koliko procenata, koliko para, jer je to nekima najvažnije, ali, mogu da odgovorim i na pitanje, eto za šta će građani Srbije davati novac u budžet Republike Srbije i za šta će se u oblasti kulture i informisanja tačno izdvojiti.
Kažem, ovim možemo da pokrijemo i značajne prioritete naše države u oblasti kulture, a to je zaštita kulturne baštine, istorijskih spomenika. Ne možemo baš da se pohvalimo time da nam istorijski spomenici izgledaju dobro, ili da imaju adekvatno zaštitu, da imamo adekvatnu zaštitu uopšte kulturnog nasleđa. Ali, time pokrivamo i nacionalne interese.
Svakako, jedan od nacionalnih interesa poboljšanje stanja u kulturi. Obeležavanje značajnih jubileja, kao što je jubilej jedinog nobelovca u oblasti književnosti.
To je iduće godine 60 godina obeležavamo od dodele Nobelove nagrade Ivi Andriću, koji ima ovde ploču, sa leve moje strane, jer je i on bio jedan od poslanika u ovom istorijskom zdanju.
Svakako nacionalne interese da razvijamo umetničko obrazovanje i da stvaramo neku novu publiku za koju, u stvari i radimo i stvaramo ovo sve što radimo danas u oblasti kulture, ali tu nam treba dobra saradnja i sa Ministarstvom obrazovanja, jer, ako ne uvedemo kao jedan, ili opcioni, ili obavezni predmet, kao što smo imali nekad, a to je istorija umetnosti, nešto da deca uče i proučavaju u oblasti kulture od najranijih dana, od osnovnog obrazovanja. Bojim se da novac i velika izdvajanja u kulturu neće imati onu traženu i poželjnu publiku u budućnosti. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Sledeći prijavljeni je narodni poslanik dr Muamer Bačevac. Preostalo vreme poslaničke grupe je 12 minuta.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Muamer Bačevac

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Jako me raduje ovo što čujem, uvažena ministarko, jer mi insistiramo na tome da je ulaganje u kulturu investicija, nije potrošen novac i da kako da je mnogo vrednije za mene svako ulaganje u kulturu, duhovnost, bez toga nema jednog naroda, bilo koji da je narod u pitanju i to što će više od milijardu i dvesta dinara biti više u vašem budžetu me zaista raduje. Pomenuli ste značajan projekat, eto nisam se spremio da pričam o tome, ali me raduje i to da ćete povesti računa u kulturnom smislu o lokalnim sredinama, a vi znate da Srbija nema svoj Dubrovnik. Dubrovnik Srbije je Novi Pazar. To je mesto, odnosno mjesto gde se susreću dve centralne kulture na Balkanu i religijski i na svaki drugi način i s toga bih vas zamolio da jednom mestu kao što je Novi Pazar pridate posebnu pažnju, jer on zaista zaslužuje da bude metropola u kulturnom smislu u Republici Srbiji, a bogami i u ovom delu Evrope, to je istovremeno najmlađi evropski grad, itd.

U svakom slučaju, očekujem da ćete vi biti naš gost i da ćemo nastaviti saradnju koju smo imali, videćete koliko mi u Novom Pazaru ulažemo u kulturu, imamo mi i svoje pozorište, koje zaista baštini jednu multikulturalnost, igraju se i bosanski i srpski velikani, reprezentujemo sve ono što je zajedno zbližavalo ova dva naroda kroz istoriju, a imamo mnogo toga čime se trebamo pohvaliti.

Ne samo jedni drugima, nego mnogim narodima na Balkanu u Evropi i u tom smislu me zaista raduje ovo povećanje.

Vi znate da smo naiconalnim većima morali da smanjimo nekih 20 posto, jer to trpe svi, pa će trpeti i manjine i nije to nikakav problem, jer svi smo mi ravnopravni građani ove države, ali vidim da ćete vi u budžetu imati više novca pa vas molim da i tu, iako zaista ministar finansija ima jedan pojačan senzibilitet za sve programe koji se tiču kulture i tradicije manjinskih naroda, tu bi mogli i vi da date doprinos i da finansijski u ovom teškom vremenu pomognete sve ono što se tiče kulture nacionalnih manjina i naroda koji su, reći ću, poseban kvalitet države Srbije.

Što se tiče drugih tema, moram se vratiti na medicinu i zdravstvo, jer sam ipak i na početku i na kraju lekar. Čovečanstvo nije samo žrtva pandemije, već sam rekao, već je zaista, gospodo njegov i uzročnik, pre svega, ministre, jednom nemarnošću koju smo kao ljudi posvetili svojoj okolini, prirodi, sa jedne strane.

Meni je drago što je ovaj budžet jako okrenut ekologiji i rešavanju ekoloških problema koje naša država ima. Vi ste već nekoliko puta ponovili šta će ova država uraditi i šta je predviđeno budžetom, za moj kraj ono što je ministarka obećala jeste rešavanje gasovoda i rešavanje deponija.

Vidimo da je i Stanjevina izbudžetirana i da će biti kao što je rekla premijerka, biti ovaj problem rešen i to je zaista jedan veliki korak.

Na žalost, nije samo nebriga prirode, već jedno neadekvatno usmerenje koje smo imali u zdravstvenoj zaštiti, ne kod nas, nego u svetu, i dovelo je do nekakvog neadekvatnog reagovanja i ono što imamo danas tu, to je pandemija koja uzima dana, jer većina zapadnih zemalja, Amerika, pre svega prednjači u tome da ima, reći ću, zdravstvo koje nije okrenuto svakom čoveku, nego je posebno okrenuto bogatijem stanovništvu.

Na sreću građana Srbije i na sreću svih nas, mi imamo zaista dobro razvijeno javno zdravlje. To je jedan model kojim smo se mi mogli pohvaliti da smo 70-ih godina bili pioniri u celom svetu i da je Finska taj model preuzela od nas. Danas Finska zaista ima najbolji odgovor na kovid reakciju.

U svakom slučaju, kažem da je čovečanstvo delimično i uzročnik onog stanja koje imamo danas. Drago mi je što ovaj budžet na jedan sveukupan i temeljit način pokušava da odgovori na zahteve današnjeg vremena.

Raduje me što je budžet investicioni, infrastruktura će rasti, raduje me nastavak Koridora 11, raduje me izgradnja svakog metra puta u državi Srbiji. To je dobro i za građane Sandžaka, dobro je i za građane Vojvodine, dobro je za sve građane Republike Srbije. Ja ću lakše da dođem do mog kolege Voje u Vrnjačku banju, živim u centru Novog Pazara, očekujemo Moravski koridor, itd.

Ono što je bitno je da je u zdravstveni sistem uloženo, ili se predviđa ulaganje 32,1 milijarde dinara, za rekonstrukciju zdravstvene infrastrukture 11,9 milijardi dinara i mene jako raduje da će biti obnovljeni klinički centri u Srbiji. Gro tih investicija će otići na rekonstrukciju ovih tercijalnih ustanova, Kliničkog centra u Beogradu, koji je rastao i izrastao u jednu reprezentativnu instituciju. Jasno je da bez jakih tercijalnih ustanova mi nemamo i ne možemo imati vrhunsku medicinu. Tu se rade najkompleksnije intervencije, ali istovremeno i naučno-nastavnička baza, odakle možemo unapređivati svoje medicinsko znanje i medicinske veštine.

Sa druge strane, vi ste, gospodine ministre, spomenuli da će se jedna svota novca uložiti u zdravstvene institucije u unutrašnjosti Srbije. Ja sam tražio tamo u budžetu, to je verovatno tamo uvršteno pod stavkom 4007 i 4009 – razvoj zdravstva i dodatno finansiranje, gde se opredeljuje 154 miliona 930 hiljada plus 475 miliona 800 hiljada dinara.

Već ste u svom govoru na početku današnje sednice naveli nekoliko gradova, zdravstvenih centara i bolnica u Srbiji. Međutim, među nabrojanima ja nisam čuo ni jedan grad u opštini Sandžak, odnosno u Sandžaku, ni Novi Pazar, ni Tutin, ni Sjenicu, ni Priboj, ni Prijepolje, ni Novu Varoš. Ako imate informacije da ima neki od ovih nabrojanih institucija koje će biti rekonstruisane, zamoliću vas da ih podelite sa nama.

Mi smo u 2019. godini zaista u Novom Pazaru imali jedno enormno i ulaganje u zdravstveni sistem, u pravu ste. Dobili smo i angio stalu, ja rukovodim njome, dobili smo Zavod za javno zdravlje, dobili smo moderne skenere i sve ono što ste naveli, dosta toga, ali moram da vam naglasim da je grad uložio 60 miliona dinara u prethodnoj godini i da smo uradili, 36 miliona smo dali za projektnu dokumentaciju za renoviranje izgradnje novih odeljenja Opšte bolnice itd, praktično smo uradili projekat kojim bi naša Opšta bolnica prerasla u kliničko-bolnički odnosno klinički centar.

U julu je predsednik Srbije, gospodin Aleksandar Vučić, gostujući u Dnevniku RTS-a najavio investiciju za Opštu bolnicu Novi Pazar u visini od 30 miliona evra i istakao da će ovim ulaganjima Novi Pazar imati de fakto klinički centar. Vreme u kojem živimo i ovo vreme korone nam je pokazalo koliko je bitno da taj kraj odnosno da Novi Pazar dobije klinički centar. On de fakto i jeste ne samo kulturološki, industrijski i ekonomski centar, jer vidite da mi praktično u Novom Pazaru saniramo skoro pola miliona pacijenata, i to ne samo iz Novog Pazara, nego i iz Tutina, Sjenice, Raške i, naglašavam, sa severa Kosova, od Leposavića, Zubinog Potoka, pa u sezoni tu nam je i Kopaonik i Golija, kao veliki turistički centri i uglavnom sve povrede koje se dese sanira Opšta bolnica u Novom Pazaru.

Mi trenutno u Opštoj bolnici imamo 131 pacijenta kovid, od koga većina nije iz Novog Pazara. Veliki broj pacijenata je iz Raške, oni su dobrodošli, i upravo zbog toga moramo insistirati da ono što je obećao predsednik ove države što pre dobijemo. To zaslužuju svi građani i ja ću to ovde ponavljati milijardu puta ako treba, jer mislim da je to zaista imperativ i mislim da ćemo na taj način zaista napraviti veliku stvar, ne samo za građane Sandžaka već i za celu našu državu.

U svakom slučaju, decenijama se nije ulagalo u zdravstvo. Prethodne dve vlade su mnogo učinile i pomaci se zaista vide. Eto, dobili smo i veliki broj medicinskih radnika, ja sam pohvalio ministra, 182 medicinska radnika je u prethodnih par meseci primljeno, što se nikad nije desilo. To su uglavnom mladi ljudi koji će nositi zdravstveni sistem tog dela naše zemlje.

Ponoviću još jedan podatak koji ste vi, ministre, rekli, bez obzira koliko smo mi siromašna zemlja, mi smo u odnosu na sve zemlje EU imali najveći broj hospitalizacija. Vi ste rekli i ponoviću taj podatak – do 32% javljenih u jednom trenutku, što pokazuje snagu i vitalnost naših zdravastvenih radnika, njihovu gorljivost i želju za radom.

I na kraju, još jednom i završiću s time, velika je stvar to što ste povećali medicinarima 5% njihova primanja, ne samo u finansijskom smislu, nego je to jedan motiv, jedna nagrada, to je jedno priznanje za samopregor i zaista veliku borbu koju ovi naši medicinari čine i rade.

U svakom slučaju, nadam se da ćemo imati kvalitetnu saradnju u ovom mandatu i da ćemo sve probleme naših građana rešiti korak po korak, na putu ka jednom evropskom razvijenom društvu.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu" | Predsedava
Zahvaljujem.
Ministarka Maja Gojković ima reč. Izvolite.