Deveta sednica Prvog redovnog zasedanja , 27.04.2021.

3. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Hvala Vlado.
Pošto nema više prijavljenih povodom postavljanja pitanja, idemo dalje.
Obaveštavam vas da je sprečen da sednici prisustvuje narodni poslanik Vladan Zagrađanin.
Nastavljamo rad i prelazimo na zajednički načelni pretres o predlozima zakona iz tačaka od 7. do 10. dnevnog reda.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika obaveštavam vas da su pozvani da sednici prisustvuju Siniša Mali, ministar finansija, Vanja Udovičić ministar omladine i sporta, Slavica Savičić i Saša Stevanović državni sekretari u Ministarstvu finansija, Ninoslav Kekić, pomoćnik direktora Republičkog sekretarijata za javne politike, Sonja Talijan i Ognjen Popović vršioci dužnosti pomoćnika ministra finansija, Bojana Tošić, direktor Republičkog sekretarijata za javne politike, Marko Gvero, vršilac dužnosti direktor Uprave za Trezor u Ministarstvu finansija, Vladimir Pejčić i Dejan Hadžić, rukovodioci grupe u Ministarstvu finansija, Branka Đorđević viši savetnik u Ministarstvu finansija, Rade Tojagić samostalni savetnik u Ministarstvu finansija i Jovan Dragumilo, samostalni savetnik u Republičkom sekretarijatu za javne politike.
Molim poslaničke grupe ukoliko to već nisu učinile da podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 157. stav 2. Poslovnika otvaram zajednički načelni pretres o tačkama od 7. do 10, ali pošto nije dugo da pročitam: Predlogu zakona o elektronskom fakturisanju, Predlogu zakona o izmeni Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama, Predlogu zakona o izmeni i dopunama Zakona o osiguranju i Predlogu zakona o registru administrativnih postupaka koji je podnela Vlada.
Pozdravljam ministra Sinišu Malog koji je predlagač.
Pre nego što, samo, izvinjavam se ministre samo sekundu da vas obavestim samo o dinamici našeg rada. Mi ćemo danas kao što sam i rekao obaviti zajednički načelni pretres o ovim tačkama dnevnog reda. Sutra ćemo imati načelni pretres o međunarodnim sporazumima koji su na dnevnom redu, a kasnije o ova dva zakona u pojedinostima gde su nam ostali amandmani i sutra će biti glasanje u popodnevnom delu sednice, odnosno kada se završi rasprava.
Kao što znate, ja sam zakazao već za četvrtak sledeću sednicu i na toj sednici će biti otvorena, odnosno obavljena načelna rasprava o ova četiri zakona u četiri zakona u četvrtak, a od 16.00 časova do 19.00 časova kao što Poslovnik nalaže postavljanje poslaničkih pitanja Vladi gde očekujemo gde će doći premijerka Brnabić sa članovima Vlade i to će trajati do 19.00 časova, onda su vaskršnji praznici i nastavljamo 5. maja i 5. i 6. maja ćemo završiti tu sednicu. A u toku dana ću već zakazati sledeću sednicu za 11. maj, tako da imate agendu, da tačno znate kada ćemo šta da radimo.
Takođe, samo da podsetim da sam za sutra zakazao sastanak sa političkim strankama koje žele da razgovaraju o političkim pitanjima, o izbornim uslovima, bez prisustva stranaca. Pored tih stranaka pozvao sam i naše stranke koje se nalaze u Narodnoj skupštini Republike Srbije i koje čine i parlamentarnu većinu. Taj sastanak će biti održan sutra u 17.00 sati u Maloj sali.
Jelena Žarić koja je tu, je zakazala početak tih naših javnih rasprava kojih će biti nekoliko, o ustavnim promenama i to će takođe biti u četvrtak, mislim u 10.00 sati.
Idemo sada dalje.
Ministre Mali, izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Siniša Mali

| Ministar finansija
Hvala puno.
Uvaženi gospodine Dačiću, poštovani narodni poslanici, poštovani građani Srbije, želim vam dobar dan.
Danas su pred nama par zakonskih rešenja koja su izuzetno važna i koja treba da doprinesu poboljšanju poslovnog ambijenta u Republici Srbiji i lakšem poslovanju naših privrednih subjekata. Prevashodno, ovde mislim na novi zakon o elektronskom fakturisanju koji je danas pred vama.
Radi se o sistemskom zakonu, dakle o nečemu što potpuno menja način funkcionisanja naše privrede po ugledu na digitalizaciju i digitalne fakture koje se kao praksa već sprovode u EU i koji treba da doprinesu transparentnosti i pravnoj sigurnosti kada je poslovanje u našoj zemlji u pitanju. Jednim prostim jezikom da kažem, ovaj zakon podrazumeva da će postepeno da se uvodi obaveza rada izdavanja i primanja elektronskih faktura za sve one privredne subjekte koji su u sistemu PDV-a od 1. januara 2022. godine do 1. januara 2023. godine, kada će to biti i obaveza za sve privredne subjekte i u javnom i u privatnom sektoru koji su kažem u sistemu PDV-a.
Ovaj sistem, dakle, korišćenje sistema e-faktura biće potpuno besplatan. To mi je veoma važno da naglasim, obzirom na par nekih pogrešnih komentara koje sam imao priliku da čujem u proteklom periodu. Dakle, ovaj sistem će biti potpuno besplatan, a za one privredne subjekte koji žele da koriste informacione posrednike, oni će to moći da urade, ali će njihov odnos biti regulisan međusobnim ugovorom, a ne zakonom, što je veoma važno da naglasim.
Što se rokova tiče, kao što sam malopre i rekao, ovaj sistem će da se uvodi fazno, dakle, od 1. januara 2022. godine svi subjekti javnog sektora, dakle, krećemo sa javnim sektorom, biće u obavezi da primaju, čuvaju i izdaju e-fakture između sebe. Takođe, oni koji su u privatnom sektoru imaće mogućnost da to urade, odnosno da izdaju elektronske fakture javnom sektoru, ukoliko žele da rade sa javnim sektorom. Od 1. jula 2022. godine subjekti privatnog sektora biće osposobljeni, odnosno moraju da budu osposobljeni da primaju i čuvaju e-fakture i od javnog i od privatnog sektora, a od 1. januara 2023. godine ceo privatni sektor će biti u obavezi da prima i šalje e-fakture.
Dakle, krećemo sa javnim sektorom između sebe i oni subjekti koji posluju u javnom sektoru moraće da izdaju i da primaju elektronske fakture od 1. januara 2022. godine, svi oni koji su u sistemu PDV-u, a postepeno uključujemo privatni sektor.
Od 2023. godine, 1. januara 2023. godine, svi subjekti u privatnom sektoru koji su obveznici PDV-a takođe moraće da budu osposobljeni da primaju i izdaju elektronske fakture.
Ovo je ogroman korak napred za sve nas, za celu našu privredu. Zamislite privredu u kojoj više nemate te papirne fakture, dakle koje su se izgubile, lupate pečate koji već i ne postoje, ne možete posle da ih pronađete. Dakle, štedite vreme na pripremu faktura, štedite vreme na čuvanje faktura, štedite vreme na pronalaženje tih faktura kada vam budu trebale iz nekog prethodnog perioda.
Dakle, to su ogromne stvari, ali u smeru digitalizacije i javne uprave, u smeru digitalizacije poslovanja naše privrede zajedno sa Zakonom o fiskalizaciji koji ste, uvaženi narodni poslanici, već usvojili, koji kreće u primenu od 1. januara 2022. godine, to su dva sistemska zakona koja potpuno menjaju način poslovanja naše privrede, olakšavaju, transparentniji ambijent, veća je pravna sigurnost i naravno idemo u korak sa procesom digitalizacije. Ono što radi ceo svet radimo i mi.
Dakle, ogromne su koristi od svega toga, a ono na šta privrednici naravno treba da računaju, s obzirom da se radi o subjektima koji su u sistemu PDV-a, ukoliko se ulazna i izvozna faktura poklope u tom sistemu sam proces povraćaja PDV-a je istog trenutka, dakle u danu. Tako da, sa te strane više neće biti zamerki koje trenutno imamo priliku da čujemo od privrede, da treba neko vreme da se taj PDV obračuna i iskontroliše od strane poreske uprave i vrati u privredu. Danas je to mnogo bolje i brže nego što je nekada bilo, ali ovim sistemom taj problem potpuno nestaje.
Inače, u ovom trenutku, da ne zaboravim, u našem Centralnom registru faktura godišnje već imate oko četiri miliona faktura. Dakle, ne krećemo od nule, ovo je proces koji već neki privredni subjekti koji rade sa državom i koriste. Za vašu informaciju, dakle, samo na svetskom tržištu godišnje se izda ili primi 550 milijardi elektronskih faktura.
Dakle, ovo je proces koji ne smemo da propustimo, ovo je nešto što moramo da uradimo i u našoj zemlji. Kažem, doprineće i transparentnosti i pravnoj sigurnosti, olakšaće poslovanje naših privrednih subjekata. Na kraju, kažem, idemo u korak sa svetom i to je nešto što je stvarno sistemska promena u načinu funkcionisanja naše privrede.
Pred vama je takođe i Predlog zakona o izmeni Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama. Shodno prethodnom Zakonu o elektronskim fakturama menjaju se rokovi. Umesto 1. jula 2021. godine, kako je trenutno pripisano, propisuje se 1. januar 2022. godine kao datum početka obaveze evidentiranja e-faktura u Centralnom registru faktura.
Kao što sam malopre i rekao, dakle, postepeno, kako se pojedini privredni subjekti, kako javni, nakon toga i u privatnom sektoru budu opremali za ovu vrstu poslovanja tako će se u Centralnom registru faktura ove fakture postepeno i evidentirati.
Pred vama je, takođe, danas i veoma važan zakon, odnosno izmene i dopune Zakona o osiguranju. Interesantna je stvar, s obzirom na to da ovaj zakon rešava nešto što smo možda odavno i trebali da rešimo, a radi se o pitanju društvenog kapitala u društvima za osiguranje.
Verovali ili ne, i dalje u pojedinim društvima kapitala koja se bave poslovima osiguranja postoji društveni kapital. Prevashodno ovde mislim na „Dunav osiguranje“, na „Dunav RE“ i na „Triglav osiguranje“. Ovim zakonom rešavamo to pitanje gde se društveni kapital pretvara u akcijski na sledeći način: dakle 70% tog kapitala u korist Republike Srbije, do 25% zaposlenima i bivšim zaposlenima kroz besplatne akcije i 5% preostalih ide Akcionarskom fondu, osim kod „Triglav osiguranja, obzirom da je udeo društvenog kapitala 0,12%. Nema smisla, ne bi bilo ni efikasno i moguće tako mali deo kapitala raspodeliti na ovaj način.
Ono što je važno jeste da Ustav ne prepoznaje društvenu svojinu. Na ovaj način ćemo konačno završiti i zaokružiti pravnu sigurnost svih onih koji posluju sa „Dunav osiguranjem“, njihovu ćemo vlasničku strukturu na pravi način definisati, njima omogućiti da bolje posluju.
Sa druge strane, ove akcije koje se budu podelile zaposlenima i bivšim zaposlenima doprineće i malo većoj aktivnosti na beogradskoj berzi, a naravno očekujem mnogo transparentnije i bolje poslovanje upravo ovih društava osiguranja.
Konačno, pred vama je i Predlog zakona o Registru administrativnih postupaka. Jedan veoma važan zakona, ogroman iskorak napred. Ovim se registrom obezbeđuju uslovi za uspostavljanje, upravljanje i vođenje registra. Dakle, ovim zakonom se defakto obezbeđuju uslovi za uspostavljanje, upravljanje i vođenje ovog registra.
Ovo je registar koji predstavlja jedan jedinstveni portal sa svim informacijama koje su potrebne korisnicima javnih usluga, a koje se odnose na administrativne postupke koji su trenutno u toku. Dakle, sa jedne strane proces koji je potpuno u skladu sa digitalizacijom naše javne uprave, a sa druge strane proces koji doprinosi još većoj transparentnosti i javnosti svega onoga što se u javnoj upravi dešava.
Naravno, očekujemo da će ovaj zakon i poboljšati poziciju naše zemlje na raznim listama koje su vezane i koje mere dostupnost usluga javne uprave, eliminišemo prostor za korupciju, podižemo ugled naše zemlje, smanjujemo troškove postupanja. Ovaj registar će umnogome promeniti sliku naše zemlje u smislu transparentnosti, kažem, i javnost i dostupnosti podataka sa kojima raspolažemo.
Ovo su četiri zakona koja su danas pred vama. Posebno bih zahvalio unapred na tome da pažnju obratimo na Zakon o elektronskom fakturisanju. Sistemski zakon, ogromna promena za našu privredu. Na osnovu dugih razgovora sa našim privrednicima, raznim udruženjima, gledajući praksu drugih zemalja došli smo do predloga ovog zakona i očekujem veliki broj pitanja.
Tu sam da odgovorim na svako od njih u želji da sa donošenjem ovih zakona stvarno napravimo jedan veliki korak napred kada je u pitanju olakšanje poslovanja u našoj privredi i još veća pravna sigurnost i transparentnost. Hvala puno.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Hvala ministre.
Izvestioci, Aleksandra Tomić.
Imate pet minuta.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandra Tomić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Zahvaljujem predsedavajući.

Uvaženi predsedavajući, poštovani gospodine ministre, kolege poslanici, želim samo da se zahvalim Ministarstvu finansija što je učestvovalo na javnom slušanju koje je odbor organizovao po pitanju donošenja novog Zakona o elektronskom fakturisanju.

Na javnom slušanju imali smo prilike da pitamo saradnike iz ove oblasti u Ministarstvu finansija, gospodina ministra Siniše Malog, o svim detaljima koji se odnose uopšte na e-fakture.

To je potpuno jedan novi digitalni iskorak kada je u pitanju uopšte ova oblasti. Pored toga što će javni sektor raditi preko tog Centralnog registra faktura, odnosno Uprave za trezor i koje će jednostavno voditi evidenciju o svim plaćanjima, mi ćemo na jedan potpuno otvoren i transparentan način imati uvid u tome, ali ne samo mi, nego i svi građani Srbije na način kako se troše javna sredstva. To je jedan deo. Drugi deo je praktično uvođenje digitalizacije kada je u pitanju kompletna privreda, odnosno privatni sektor.

Sada, dolazimo do onog dela gde treba obezbediti sve tehničke uslove da bi sve ovo funkcionisalo. Zato što smo mi imali, ako se sećate, zakon i sporazum koji se odnosi na projekte uvođenja interneta u ruralnim oblastima. Znači, moramo da stvorimo osnov za to da bi ljudi koji ne žive u velikim gradovima gde se potpuno daje otvorena mogućnost za korišćenje onlajn, bilo kakvog rada na internetu, to omogućimo i ljudima koji žive u ruralnim sredinama, jer jednostavno privrednici će moći i preko telefona ovakvu vrstu usluga da vrše što je od velikog značaja da jednostavno ne budemo isključivo vezani za ovaj proces digitalizacije.

Ovim zakonom se ništa ne menja kada je u pitanju PDV, sve ostaje isto. Pojačava se ta kontrola kad je u pitanju finansijska disciplina i na jedan način ulazimo potpuno u jednu novu eru funkcionisanja kad je u pitanju privreda i kada su u pitanju finansije. Godina 2022. će biti godina u kojoj će ovaj zakon početi da se primenjuje postepeno, prvo između državnih institucija, odnosno subjekata, a onda privatnih i državnih i na kraju privatnih i privatnih.

Ovo je pokazatelj u stvari kojim pravcem Srbija ide, ide u jednu kompletnu modernizaciju i sve ono što je nekada funkcionisalo na određeni način praktično se menja. To se vidi ne samo po ovim zakonima, nego i na način na koji svet funkcioniše. Srbija očito ide u korak sa svim tim promenama i načinima novih vidova poslovanja.

Tako da, u danu za glasanje mislim da će članovi Odbora za finansije dati svoj doprinos ovoj raspravi po pitanju pogotovo ovih zakona, koji su na jedan potpuno nov, moderan način ovde u Skupštini danas na dnevnom redu. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima Đorđe Dabić.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Đorđe Dabić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovani narodni poslanici, dame i gospodo, pred nama je danas još jedan set zakona kojim će se dosta ubrzati privreda u našoj državi, kojima ćemo dati jedan veliki puls samom privrednom razvoju. Ovo što danas imamo na dnevnom redu, Zakon o elektronskim fakturama, svakako ubrzava samu naplatu PDV-a. To prevedeno na jezik običnog čoveka znači više autoputeva, više škola, više bolnica, više vrtića, bolje plate, sigurnije penzije. Dakle, sigurniji život za sve građane Srbije.

Ministre, rekli ste da zakon sistematski uređuje oblast slanja, prijema, obrade faktura. Automatski to znači niže troškove za samu privredu. Papir polako ide u istoriju i to je ono što danas Srbiju karakteriše kao državu koja je digitalizovala svoju javnu upravu i što će i dalje unapređivati privredni ambijentu našoj državi. Ono što je posebno važno, što ste vi rekli, jeste činjenica da će se sve ove promene dešavati po našu privredu bez ikakvih troškova i opterećenja za privredu. Dakle, država će na sebe preuzeti sve troškove koji se budu javili u tom postupku.

Takođe, kada govorimo o tome, Zakon o registru administrativnih postupaka smo toliko dugo čekali. Na jednom mestu, na svega tri klika, građani će moći da se informišu tačno o onom broju dokumenata, o samom vremenu koji će biti potrebno da vode određeni administrativni postupak. To je danas jedna velika novina. Svi mi znamo da kada odemo na neki šalter uvek nekako fali taj jedan papir. E, pa, danas imate priliku da na jednom mestu sa nekoliko klikova uvidom u registar vidite tačno koliko vam papira treba, da vam se ne bi dešavalo da vam fali jedan papir. Država, dakle, izlazi u susret i privredi, ali i svim onim građanima koji vode administrativne postupke. To će svakako unaprediti, kažem još jednom, celo poslovanje danas u našoj državi.

Svi znamo koliko je bilo do sada primedbi na rad naše birokratije, naših administrativnih radnika. Nama iz Evrope kad god su ovde dolazili, pa i DFS kada je došao, ono što je glavna zamerka bila jeste upravo ta spora i troma administracija. Mi danas rešavamo ovim registrom ogroman broj problema, jer će na jednom mestu svaki građanin moći da uvidi šta mu sve tačno treba i to će svakako unaprediti privredni ambijent u našoj državi.

Na Odboru za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu gospodinu Kekiću smo izneli određene dileme, članovi Odbora su polemisali po toj temi i ono što nam se danas čini da je glavni problem u Srbiji, jeste što nekako država kao da vodi slabu kampanju da objasni građanima koliki su benefiti od prelaska na elektronsko poslovanje.

Generalno, vi znate da smo još pre nekoliko godina kada smo usvojili onaj zakon da više ne morate da idete kod matičara po venčani list, ne morate da idete kod matičara po krštenicu, a i dan danas, idite u svaku opštinu i videćete ogromne redove kod matičara, ljudi još nisu usvojili ta rešenja koja smo mi danas doneli. Imamo ih ovde, postoje, ali generalno ljudi i dalje ne znaju.

Evo, primer katastar svaki u Srbiji, pogledajte redove koji se nalaze ispred svakog katastra. Zašto to danas ljudi rade kada na dva klika imate mogućnost da izvučete list nepokretnosti? Opet kažem, tu država mora da povede malo bolju kampanju, da građanima približi generalno sva ova zakonska rešenja koja smo usvojili da bi njima olakšali život.

Naravno da i građani kada dolaze narodnim poslanicima da se žale na određene probleme to iznose kao glavni problem. Vidite i subvencije kada danas dajemo, koliko danas narodni poslanici koji primaju građane imaju prilike da čuju da ljudi prosto ne znaju koje subvencije sve daje država, gde sve možete da se informišete. To se ovim registrom delimično rešava, ali opet država mora još više da povede, čini mi se, bolju kampanju da bi građani još više imali prilike da vide gde sve mogu da apliciraju za određene projekte koje daje država, kako bi još više mogli da olakšamo život danas naših građana u Srbiji.

Još jednom, naš Odbor će dati pozitivan izveštaj za sve današnje zakonske predloge i glasaćemo u danu za glasanje i nadam se da će svi narodni poslanici dati veliku podršku ovim zakonima. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima Elvira Kovač.
Izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara
Zahvaljuje, uvaženi predsedniče.

Predsedništvo, gospodine ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, donošenje Zakona o elektronskom fakturisanju je neophodno radi harmonizacije propisa Republike Srbije sa pravnim tekovinama EU, što predstavlja i našu obavezu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Uvođenje elektronskih faktura je nadalje najavljeno i izuzetno značajnim planom rada Vlade Republike Srbije za 2021. godini, a samo elektronsko fakturisanje se spominje i u više dokumenata nacionalnih javnih politika.

Cilj uvođenja elektronskih faktura, kao što smo to čuli, u pravni sistem naše države je da se smanje troškovi prilikom obrade i čuvanja faktura, poveća naplata poreza na dodatu vrednost, obezbedi efikasnija kontrola, poreska kontrola, ubrzaju poslovni procesi i automatizuje obrada podataka.

Neograničeno postavljena obaveza elektronskog fakturisanja između svih subjekata privatnog sektora bi bilo previše ili bi predstavljalo preveliko, preširoko utajavanje od transponovanja Direktive broj 55 EU iz 2014. godine. Stoga se u ovom Predlogu zakona veoma dobro zapravo predlaže jedno jednostavnije, odmerenije rešenje, prema kojem se ova obaveza ograničava isključivo na obveznike poreza na dodatu vrednost, dok se, kada pričamo o drugim privatnim subjektima, njima jednostavno ostavlja, pruža mogućnost da se dobrovoljno opredele za izdavanje elektronskih faktura, što je svakako dobro i što Odbor za evropske integracije podržava jer je usklađeno sa spomenutom direktivom.

Rešenje Predloga zakona kojim se predviđa da se elektronska faktura izdaje u strukturiranom elektronskom formatu koji omogućava njenu automatsku obradu, kao i da elektronski potpis ne predstavlja nužan deo, svakako će doprineti uštedi vremena, što je logično i stoga posredno je ostvarivanju drugih ciljeva i ciljeva druge direktive iz 2011. godine, Direktive 7 o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u komercijalnim transakcijama. Pomenuta direktiva predstavlja osnov za uređenje oblasti elektronskog fakturisanja u javnim nabavkama, što prevashodno predviđa pravne i tehničke zahteve koje elektronske fakture treba da ispunjavaju da bi se obezbedila neophodna interoperabilnost standarda u prekograničnim nabavkama i trgovini, jer upravo do sada nedostajuća pomenuta interoperabilnost negativno se odražavala na pravnu sigurnost i nametnula je dodatne operativne troškove privrednim subjektima koje koriste elektronske fakture o prekograničnim transakcijama i dovodilo je do prekomerne složenosti postupka elektronskog fakturisanja.

Da se još jednom vratim na Direktivu 55 iz 2014. godine, ona navodi kao značajne pogodnosti elektronskog fakturisanja to što se njime omogućava kako državama članicama, tako i javnim naručiocima i privrednim subjektima da ostvare uštede, kao i pozitivan uticaj na životnu sredinu. Ova direktiva se, naravno, podvodi pod poglavlje pet javne nabavke. Pored toga, na potrebu njenog prenošenja u nacionalno zakonodavstvo Republike Srbije ukazuje i nacionalni dokument javne politike pod nazivom „Program razvoja elektronske uprave u Republici Srbiji za period od 2020. do 2022. godine“ sa konkretnim akcionim planom za njegovo sprovođenje.

Uz uvođenje evropskog standarda elektronskog fakturisanja, kako u državama članicama EU, znači one koje su već u EU tako i u kandidatima, kao što je Srbija, znači, u državama koje su transponovale pravne tekovine EU, dolazi do pozitivnih uticaja na konkurenciju kroz povećanje broja učesnika u javnim nabavkama, standardizovanih uslova učešća i većom transparentnošću. Uz upotrebu ove standardizovane forme elektronskih faktura omogućiće se veće učestvovanje privrednih društava i naših u javnim nabavkama i time posredno bolji pristup stranim tržištima privrednih društava, znači naših, iz Republike Srbije, uz olakšane procedure i manje troškove.

Bitno je napomenuti da kroz transponovanje pravnih tekovina EU iz oblasti elektronskog fakturisanja elektronskih faktura Republika Srbija i njena privreda postaju članica kluba koje primenjuju standardizovane elemente elektronske fakture i time lakše mogu da postanu učesnici u javnim nabavkama na nivou same EU.

Potpuna usklađenost propisa sa pravnim tekovinama EU će se završiti, planira se, u skladu sa predviđenim rokovima u procesu pristupanja. Zahvaljujem na pažnji.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Hvala.
Pošto više nema izvestilaca, prelazimo na predsednike, odnosno predstavnike poslaničkih grupa.
Reč ima Muamer Zukorlić. Izvolite.
...
Stranka pravde i pomirenja

Muamer Zukorlić

Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, tema uređenja državne administracije je jedna od jako važnih tema za nas članove Narodne skupštine Republike Srbije. Iako se ona jako često pojavljuje pred nama ovde, ona zaslužuje dodatnu pažnju sa naše strane kroz naše diskusije i opservacije.

Naime, kvalitet i efikasnost administracije je od neposrednog značaja za kvalitet same države, jer ukoliko želite znati kako izgleda jedna država u pogledu njene efikasnosti, pogledajte njenu administraciju. Onako kako izgleda ta administracija, odnosno onoliko koliko je ta administracija efikasna ili neefikasna, zapravo je to slika ili najautentičniji aspekt slike jedne države.

S druge strane, one države koje nemaju kapaciteta da održe korak sa izazovom vremena, prostora, a posebno potrebama građana na tom prostoru i u tom vremenu, najčešće, najčešća pojava ili prva bitka koju država u tim procesima, neuspešna država, gubi jeste pitanje reorganizacije reforme same administracije.

Ono što mi je opažanje, jeste da ovim setom zakona koje danas imamo pred nama i koje ćemo, nadam se u predloženoj formi, eventualno u određenim dopunama, u usvojiti, zapravo je jako važna poruka i potvrda da mi u ovoj zemlji imamo kapaciteta da u odnosu sa administracijom, odnosno da u nastojanjima unapređenja kvaliteta administracije i njene efikasnosti zapravo držimo korak sa svim izazovima kada su u pitanju sve potrebe građana, a pre svega na polju same efikasnosti.

Dakle, sva četiri zakona imaju veze sa ovom temom, posebno, kao što smo čuli i u obrazloženju, pitanje elektronskog fakturisanja, odnosno zakona kojim se bazično uređuje ova materija, koji spada u red sistemskih zakona i gde se pravi izuzetno ozbiljan zaokret.

Zapravo, time potvrđujemo da imamo kapaciteta kretanja u pravcu punog ozdravljenja administracije i da nećemo dopustiti da se desi ono što se dešava u zemljama koje se ne mogu smatrati razvijenim, a to je da administracija postane cilj sama sebi, da ona najpre sebi služi, a da upravo gubi ulogu koju ima, a to je da bude servis na usluzi građanima.

Ovim zakonima potvrđujemo osećaj i odgovornost da se krećemo tim pravcem. Konkretno, po pitanju zakona o elektronskom fakturisanju, kako rekoh i kako smo čuli u obrazloženju, pravi se izuzetno važan iskorak u pogledu pojednostavljenja, u pogledu olakšanja građanima, pre svega na polju poslovanja, ali i na svim drugim poljima i potrebama samih građana, gde zapravo elektronsko fakturisanje predstavlja još jedan značajan iskorak u pogledu digitalizacije uređenja same države i funkcionisanja same države. Svakako da me to raduje i sa aspekta Odbora za obrazovanje koji, između ostalog, pokriva i polje informatičkog društva koji veoma aktivno deluje na ovom polju kroz svoj pododbor, o čemu sam govorio i ranije.

Zapravo, i ovim zakonom pokazuje se da ono što činimo, zajedno sa Vladom i u ovoj Narodnoj skupštini i kroz nadležni odbor, zapravo nije samo floskula i nije samo neko naše titularno ili naslovno opredeljenje, već da mi imamo dobar korak u pravcu digitalizacije, onako kako je to najavljeno i u samom ekspozeu još onoga dana kada smo birali Vladu.

Dakle, idemo u tom pravcu veoma ozbiljno, čvrstim korakom i ono što sigurno jeste na radost svih onih, pogotovo mladih generacija, ovih mladih preduzetnika koji su već formirani i mentalno u duhu digitalizacije i informatičkom kulturom ojačani, zapravo time možemo sigurno imati puno zadovoljstvo da ovim zakonom pravimo jedan važan iskorak u tome smeru.

Kada je u pitanju Zakon o osiguranju, kao što smo čuli, jeste poenta u, konačno da kažem, podvlačenju crte u odnosu na tzv. pojam društvene svojine ili društvene imovine. Ja sam čak mislio da smo time još davno završili taj proces transformacije, ali vidimo da to tek sada činimo u završnom činu kada su u pitanju osiguravajuća društva koja su imala status društvenih, odnosno državnih. Tako da i ovim pravimo određeni iskorak u pogledu efikasnosti ovih društava.

Svakako da je pitanje osiguranja tema koja nije samo značajna u aspektu imovine tih društava. To je tema kojom i sada, ali i ubuduće ćemo morati ozbiljnije da se pozabavimo, osiguranje je veoma važno polje za građane i nisam siguran da smo do kraja učinili efikasnim osiguravajuća društva, pogotovo kada su u pitanju ova velika društva, tu je ogroman potencijal, ali mislim da tu još, pored ovih aspekata koje danas uređujemo i koji su jako važni, treba da se pozabavimo temeljitije, kako bi zaista građani sa aspekta osiguranja bili profesionalno zaštićeni.

Pitanje izmene i dopune Zakona o komercijalnim transakcijama je takođe od izuzetne važnosti. Ono se tiče rokova pre svega, dakle, uređenja rokovima određenih obaveza u tim komercijalnim transakcijama, gde za sada jesmo imali opravdane žalbe i određena nezadovoljstva, s obzirom na to da nismo imali zakonski uređeno pitanje rokova komercijalnih transakcija, tako da smo imali na neki način prostor samovolje u određenim službama, poreskim upravama, gde su zapravo određeni rukovodioci i činovnici mogli da upražnjavaju svoju samovolju selektivno primenjujući mogućnost transakcija gde su neki čekali jako dugo, a nekima se veoma brzo i efikasno isplaćivala određena potraživanja. Tako da sada mi ostvarujemo određenu pretpostavku okvira gde će biti smanjena ta mogućnost.

Dame i gospodo to polje, pitanje komercijalnih transakcija je i dalje jedno veoma osetljivo polje, polje gde još nismo do kraja uspeli da se obračunamo sa ozbiljnim pojavama korupcije, jer zapravo tu leži ogroman potencijal za korupciju, ogromni interes su u pitanju i pitanje kriminala vezanog za utaju poreza, za odnos prema porezima je drevno pitanje i pitanje je sa kojima se i dan danas ozbiljno nose, tzv. razvijene zemlje. Tako da koliko god da uredimo ovo polje nisam siguran da ćemo time podvući crtu i reći gotovo je, sada više nema kriminala, nema korupcije na tom polju.

Nažalost, ima ga i mi koji dolazimo sa terena, iz raznih delova ove zemlje, takođe nosimo iskustva koja su naravno bazirana i na informacijama koje nam daju sami građani, u ovom slučaju ljudi iz sektora privrede, koji imaju permanentnu komunikaciju sa poreskim upravama, kada je u pitanju PDV, kada je u pitanju refrakcija poreza, odnosno povraćaj PDV-a. Dakle, tu i dalje imamo jako ozbiljne probleme i nije potrebno biti neki finansijski ekspert da utvrdite da negde curi, to ne da curi, nego ozbiljno otiču određena sredstva koja su zapravo sredstva građana.

U koliko uzmemo recimo primer Novoga Pazara, koji treba biti između ostalog tema našega bavljenja, vi ćete vrlo jasno zaključiti da još nismo uredili ovo pitanje na način da imamo ozbiljan raskorak. Recimo, u koliko uzmemo parametar broja stanovnika, gradu od 120 hiljada stanovnika, sa jedne strane. Sa druge strane uzmemo parametar broja registrovanih pravnih, odnosno privrednih subjekata i sa treće strane uzmemo parametar iznosa u pogledu vraćanja PDV-a. Dakle, sa ta tri parametara, kao laik će te vrlo brzo da utvrdite da postoje ozbiljni propusti, a još ako malo dublje uđete i zagrebete, pa potražite spisak koji su to privredni subjekti, ili još tačnije pojedinci, vlasnici tih privrednih subjekata koji permanentno uspevaju vrlo efikasno, mnogo pre rokova, u enormno visokim iznosima da povrate PDV, onda vi zapravo možete, ne morate biti ni tužilac, ni istražni sudija, da bar načelno zaključite da tu imamo ogroman problem.

Novi Pazar je u ogromnom zaostatku kada je u pitanju realizacija PDV-a, s obzirom na ove parametre koje sam pomenuo, broj stanovnika, broj privrednih subjekata, koji ne samo da su registrovani, nego su i aktivni, a potom oni privredni subjekti i njihovi vlasnici koji su permanentni korisnici povraćaja PDV-a. Naravno, ako budete imali malo više inventivnosti, pogotovo koliko se inspekcijske službe za ovo zainteresuju, pa onda i dođete do toga, šta je osnov povraćaja PDV-a, dakle najčešće su to fiktivni osnovi koji, u stvari nisu javni, bilo da je u pitanju fiktivni izvoz ili neki drugi, mogu kazati falsifikovani osnovi, onda ćete vrlo jasno da dođete do toga da je u pitanju ozbiljan kriminal i da je u pitanju ozbiljna sistemska korupcija.

Ja ne mogu da budem miran, ne samo zato što mi se određeni privrednici žale da su na taj način oštećeni, već i kao narodni poslanik, ne mogu da ćutim na ovim pojavama, iz razloga što su u pitanju ogromna sredstva koja su zapravo ukradena od građana, na taj način, jer ta sredstva su trebala da se vrate za izgradnju škola, za izgradnju puteva, za rešavanje problema vodovoda, problema kanalizacije, za uređenje zelenih površina, jednom rečju da se vrate gradu, tj. građanima.

Mi se ozbiljno moramo pozabaviti i ovo je moj poziv i Ministarstvu finansija, da se pozabave radom poreske uprave u Novome Pazaru, da ovo pitanje jeste geografski na periferiji, ali ne bi smelo biti tematski na periferiji, jer u koliko bi smo mi sredili stanje, zaštitili poresku upravu u Novome Pazaru od kriminala i korupcije, carinsku upravu od kriminala i korupcije, o čemu sam nešto malo govorio i u prethodnim izlaganjima. Novi Pazar bi dobio novu snagu, novu finansijsku snagu, novi potencijal i mogao ta sredstva uložiti u svoje potrebe, a potrebe su mu ogromne, jer on raste i demografski, raste geografski, raste građevinski, ali nažalost nemamo efikasnost praćenja tog razvoja koji i dalje stihijski. Uglavnom se Novi Pazar razvija sredstvima iz dijaspore, sredstvima koja dolaze od pojedinaca, vrednih pojedinaca koji zarađuju u zemlji ili inostranstvu. Radi se o ozbiljnim sredstvima, ali ono što treba da bude servis države, preko gradske uprave, a opet od sredstva koja su zakonom predviđena i namenjena zapravo za te svrhe, a koja dolaze od ubiranja svih poreza, u ovom slučaju i PDV-a, dakle mi imamo tu ogromne propuste.

Ponavljam, ne treba posebna kriminalistička obrada, ne treba neka preterana stručnost, prosto ukrstite, prosto stavite pred sebe ove parametre, broj stanovnika, iznosi poreza, odnosno PDV-a koji se sakuplja i videćete, uzmite spisak ljudi koji su permanentni korisnici povraćaja PDV-a i videćete da su to u pitanju kriminalne grupe, kriminalni pojedinci sa dosijeima, bliski kriminalu i koji su svakako u dobroj dobroj sprezi. Ili neposredno sa činovnicima, odnosno odgovornim u poreskim upravama, u ovom slučaju u ovoj poreskoj upravi ili sa drugim gradskim strukturama vlasti, bilo politički, odnosno administrativne, bilo policijske, sudske ili tužilačke, o čemu je bilo više puta reči.

Ovo jeste dobar povod da o ovome govorimo. Rokovi za transakcije će time zaštiti one koji nisu bili umreženi u ove kriminalno-korupcijske šeme i sisteme, ali to neće biti dovoljno. Dakle, to je dobro da bismo one poštene privrednike i korisnike, zapravo ovih usluga zaštitili, ali ćemo morati poći dalje i moraćemo sve one aktivnosti koje država na nivou Vlade i ostalih institucija vodi u borbi protiv organizovanog kriminala, ovde na nivou Beograda, na nivou republičkih institucija.

Ponavljam, i neću prestati ponavljati, mora će se nastaviti do svakog i poslednjeg kapilara, sistemskog kapilara ove zemlje, ma gde to bilo, bilo to na 300, 400 ili 500 kilometara od glavnog grada. To je ono što je ne samo naš zahtev, kao politički predstavnika, odnosno narodnih poslanika, već nešto što je zaista neminovno, jer kako reče ona narodna poslovica, mali požar i mala bolest se ne smeju potceniti, jer oni su danas mali, a kada se potcene mogu vrlo brzo postati veliki, a kasnije ili se teže guše ili su i te posledice veoma velike.

Pitanje, takođe registra administrativne postupaka je još jedan zakon kojim zapravo uređujemo državnu administraciju, činimo je efikasnom i dva pojma u obrazloženju koja smo čuli su mi skrenula pažnju i oni predstavljaju suštinu svih ovih naših zakonodavnih aktivnosti u donošenju novih zakona, ali isto tako i u izmenama i dopunama koje su pred nama. To je pitanje transparentnosti i pitanje pravne sigurnosti.

Sa sva četiri ova zakona mi postižemo to i zapravo u meri u kojoj isforsiramo, u kojoj uspemo da budemo transparentni mi ćemo uspeti i da zapravo imamo zdravu administraciju.

Pitanje transparentnosti i ne transparentnosti je kao i pitanje odnosa svetla i mraka. Znate, da lopovi najbolje operišu u mraku. Kada je mrak, njihovi prsti su jako efikasni, tuđi džepovi stradaju i niko ne vidi, nema svedoka. Onog trenutka kada upalite svetlo, prsti lopova se sklanjaju iz tuđih džepova.

Dakle, transparentnost na svim poljima posebno u administraciji, zapravo znači uključenje ili narodski rečeno, paljenje svetla u svim delovima državne administracije gde se eliminiše mogućnost zloupotrebe, manipulacije i svih onih devijacija koje smo imali, koje su na neki način omogućavale pojedincima, da zapravo budu u administraciji neka vrsta zaštićenih medveda, zaštićenih vrsta koji su bili nedodirljivi, od čije su efikasnosti, od čije samovolje zavisilo mnogo šta kod ljudi.

Ja se sećam i kao dečak, i kao mladić kada bih nekada otišao u državnu administraciju Tutina ili Novog Pazara, vi ste imali već uobičajene odgovore pred velikom gužvom gde se spušta šalter i jedno vreme je to bio divan izgovor na koga nismo imali odgovor, a to je pao sistem. Pao sistem, nema administracije, nema činovnika, nema službenika. S druge strane, doručak, doručak koji traje tri sata, i tako dalje, i tako dalje.

Dakle, to su sve bile devijacije kojima će se ovim aktivnostima i ovim zakonskim rešenjima, zapravo doskočiti, jer ćemo elektronskom komunikacijom, elektronskim fakturisanjem, uređenim Registrom, administrativnih postupaka i svim ovim zakonskim rešenjima imati ono što želimo i zaobići mogućnosti problema, odnosno nedostataka u efikasnosti administracije. Hvala vam.