Deseto vanredno zasedanje , 29.07.2021.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deseto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/335-21

2. dan rada

29.07.2021

Beograd

Sednicu je otvorio: Vladimir Orlić

Sednica je trajala od 10:20 do 19:15

OBRAĆANJA

...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Vojislav Vujić.
Izvolite.
...
Jedinstvena Srbija

Vojislav Vujić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Hvala vam, uvažena predsedavajuća.

Uvažena ministarka i predstavnici Ministarstva finansija, mi smo pre par dana ovde razgovarali o sporazumima EFTA, danas pričamo o CEFTA. Ja lično kada uporedim te dve stvari, vrlo su slične i mogli smo lako danas i jednu i drugu stvar zajedno da radimo, tj. slične su i priče.

Kolege pre mene su ispričale manje-više sve o detaljima i vi ste u uvodnoj reči rekli dosta, tako da i onim građanima koji danas posmatraju ovaj direktan prenos sednice, iako nisu znali šta je to CEFTA, siguran sam da danas već imaju neka nova saznanja o tome.

Kada je u pitanju EFTA, iskustvo je bilo da je bilo onih koji su odlazili u Evropsku uniju, ali imamo i iskustvo da su se neki ponovo vratili da budu članice EFTA, konkretno Velika Britanija. Kada pričamo danas o CEFTA, za sada se još niko nije vratio, ali nije isključeno. Mi smo na tom evropskom putu, kao pretpostavljam i sve ostale članice EFTA, ali vrlo je moguće da nam se opet vrati neka zemlja iz Evropske unije.

Svakako svi sporazumi koje potpisujemo kao država, ne pričam samo o EFTA i o CEFTA, nego uopšte o svim sporazumima, svaki od tih sporazuma donosi određenu korist Republici Srbiji. Ono što bi trebalo da bude suma sumarum ovog sporazuma, kada je u pitanju CEFTA, je rezultat, mislim da je i kolega Branislav malopre to rekao, ozbiljnog suficita koji kao država ostvarujemo. Mi četiri puta više izvozimo u članice CEFTA nego što od njih uvozimo. To znači da smo mi dominantni na ovom tržištu, to znači da je paleta proizvoda koju Srbija ima daleko superiornija u odnosu na naše kolege ili na ostale članice CEFTA. Tu smo, naravno, da zajedno sa njima sarađujemo, kako sada, tako i u budućnosti, bez obzira na to ko pre ili kasnije uđe u Evropsku uniju.

Ono što je dobro i molim vas da sad jedno iskustvo danas prenesete i na sednicama Vlade, to je predlog Dragana Markovića Palme, ja sam to pričao i prošli put, zato što je strateški proizvod u svim ovim trgovinama poljoprivreda. O čemu god da pričamo, o privredi, o ekonomiji, mi se uvek nekako vratimo na tu poljoprivredu i siguran sam da Srbija tu ima šta da ponudi. Ono što treba našem poljoprivrednom proizvođaču, to je jedna adekvatna i pravovremena informacija.

Mi imamo e-Upravu koja je zaživela. Ima određenih nedostataka, u smislu ovih dana vidim da su velike gužve kada su u pitanju pasoši i lične karte i to je jedna tema, pričam krajnje dobronamerno, gde bi trebalo malo da se izađe i na teren, da se vidi šta je to što treba da se pospeši da bi e-Uprava još bolje funkcionisala, ali isto tako je predlog da nađete način da napravimo nešto slično e-Upravi što bi bilo na korist poljoprivrednim proizvođačima. To bi bio najbrži način da do njih plasiramo pravu informaciju šta je to što je trend i šta je to što treba da proizvode, na šta treba da se fokusiraju.

Mi smo imali skoro situaciju sa paradajzom u Leskovcu, svi smo to propratili, kada su poljoprivredni proizvođači bili ljuti zato što je jednostavno tržište odredilo da je u tom trenutku cena paradajza bila takva kakva jeste. Isto tako imamo i situaciju, ja sam to i prošli put kada je na dnevnom redu bila EFTA pričao da imamo i cenu maline koja je 400 dinara. Sve je to život. Ne postoji mogućnost da nekome zagarantujemo, najmanje mi kao država, bilo kakvu cenu koja će od početka do kraja, recimo, u narednih pet godina, da bude ista. To diktira tržište.

Ali šta je dobra stvar? Dobra stvar je da iskoristimo sve ono što država daje. To su razna podsticajna sredstva, razne subvencije da poljoprivredne proizvođače fokusiramo na proizvodnju, da se ne bave samo tom osnovnom sirovinom koju proizvedu, nego da nađu neki način prerade i da imamo poluproizvod ili gotov proizvod koji nije uslovljen vremenom trgovine, da u trenutku i kada se desi situacija na tržištu, da su cene određenih proizvoda niske, da oni mogu svoju robu da sačuvaju i svoju zaradu da uzmu u nekom drugom trenutku. Država je tu uradila dosta. Otvoreni su razni IPARD fondovi, različite subvencije, subvencije Svetske banke. Ministarstvo poljoprivrede to odlično radi.

Preneću vam šta je problem sa terena. Ljudi nisu dovoljno upoznati sa tim. Poljoprivredni proizvođači ne znaju šta sve imaju na raspolaganju. Znači, što je do države, ja to mogu da kažem, ove godine su možda sredstva manja u odnosu na prethodne godine, ali ta sredstva se nedovoljno koriste kada su u pitanju poljoprivredni proizvođači.

Znači, vama jedan predlog da prenesete na sednicama Vlade, vašim kolegama, mogućnost da se napravi sistem koji će poljoprivredne proizvođače lakše da informiše o svim pogodnostima koje je država za njih i da ih usmerava šta je to što trebaju da rade.

Mi kada pričamo o zaštiti sopstvene proizvodnje, jer je prethodnih dana upravo to bila tema, kada su u pitanju članice CEFTA, ušao sam u analizu kako to rade druge zemlje.

Ono što deluje vrlo popularno je, da kažete stvar koja u praksi nije primenljiva. Od 400 predloga koji su bile kao određene mere zaštite domaćih tržišta, kada su u pitanju sve zemlje članice i EFTA i CEFTA, a vezano za međunarodne sporazume, polovina nije mogla da se implementira, znači, polovina je bila samo dobra priča.

Mi moramo da budemo realni i ponovo da se vratimo na činjenicu da Srbija četiri puta više izvozi članicama CEFTA nego što od njih izvozi. Ne možemo po svaku cenu da kritikujemo ako se u određenom trenutku desi da je cena nekog poljoprivrednog proizvoda u okruženju niža, a ulazi na naše tržište, iako imamo mehanizme i mere kako i od toga da se branimo.

Ono isto, ministarka, što želim da iskoristim vaše prisustvo i da vas pitam, nema toliko veze sa CEFTA, ali ima veze sa trgovinom, ima veze sa inspekcijskim službama koje su u vašem nadzoru je da objasnimo građanima šta se desilo u trenutku pandemije kada imamo jednu ovu masku koja je pre pandemije koštala pet dinara, danas košta pet dinara, a u trenutku pandemije se ta cena kretala od 100, 150 i 200 dinara?

U tom trenutku je neko zloupotrebio svoju poziciju na tržištu i vrlo nekorektno, slobodno smem da uporedim sa ratnim profiterstvom, došao do određenih prihoda i enormnih zarada zato što je iskoristio situaciju koja u tom trenutku po građane Srbije bila nepovoljna.

Mi državu možemo da pohvalimo za sve mere koje je uradila. To su i finansijske pomoći, različiti podsticaji, borili smo se sa finansijskim sredstvima više i bolje nego svi u okruženju, država je obezbedila vakcine, ne jednu, dve, tri, četiri, pet.

Znači, sve što je bilo do strane države kada je trebalo da se utiče na borbu sa pandemijom, država je uradila. To je za svaku pohvalu, ali je za osudu ona grupica koja je uspela da dođe do enormnih zarada samo zato što je zloupotrebila stanje u tom trenutku na tržištu, da li su imali zalihe ili su uspeli da uvezu te maske, ja ne znam, ali ono što košta pet dinara, da prodajete po 200, pa to nije sto posto marža ili ne znam šta, nego sigurno dve hiljade puta kako to izgleda.

To je bila tema jednog odbora, gde sam kao član tog Odbora za privredu razgovarao sa vašim kolegama iz ministarstva i oni su mi rekli – da, te nepravilnosti su uočene, ti ljudi možda nisu na najadekvatniji način kažnjeni.

Moje pitanje za vas je - ajde da se pripremimo za ovu jesen koju dolazi, zato što neke informacije kažu da se broj zaraženih povećava. Dajte da uradimo sve što je do vas, do nas, da zajednički zaštitimo tržište i potrošače, da ne dođemo u istu situaciju.

Da se vratim na temu. Kada su u pitanju svi ovi sporazumi, kolege su malopre rekle, predsednik Aleksandar Vučić je i danas i juče bio u Makedoniji na sastanku sa predsednikom Albanije, sa predsednikom Makedonije i radi se i dalje na novim sporazumima koji će, svakako da olakšaju i trgovinu i te dobrosusedske odnose.

Lično mislim da su ti dobrosusedski odnosi ono što je uvek na Balkanu nekako falilo. Mi smo upućeni jedni na druge. U nekim stvarima se razlikujemo, ali evo dolazi vreme da smo svi shvatili da od tih razlika samo možemo da imamo štetu, a nikako koristi.

Ono što je veliki motor i velika pokretačka snaga svih tih sporazuma je upravo to što se danas u državi Regionalni balkanski forum, gde se nalazi preko 400 kompanija sa ovih prostora koje imaju zajednički cilj, a to je upravo, ono što sam malopre rekao, to su sporazumi koje će predsednik da potpiše.

Privreda i ekonomija su definitivno tačke spajanja svih nas ovde na Balkanu. Vaše ministarstvo tu igra veliku ulogu.

Mi svakako, ali kao i ostale kolege podržavamo ove sporazume koji su danas na dnevnom redu i računamo da ćemo i dalje da nastavimo istim tempom i da budemo lideri u regionu, a i da imamo ponude da potpisujemo slične sporazume.

Hvala vam.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima ministarka Tatjana Matić.
Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Tatjana Matić

| Ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija
Zahvaljujem.
Poštovani narodni poslaniče, u vezi sa pitanjem koje se odnosi na cenu zaštitnih maski rekla bih da je u toku pandemije izazvane Kovid-19 Vlada Republike Srbije donela dve uredbe.
Prva uredba se odnosila na ograničenje cena, odnosno marže zaštitnih sredstava maske i to je uredba o ograničavanju maloprodaji cena zaštitnih sredstava, odnosno maski.
Druga je odluka o ograničenju visine cena i marži osnovnih životnih namernica i zaštitne opreme, što predstavljaju maske.
Uredbom je bilo regulisano da epidemiološke maske i rukavice apoteka može da prodaje po ograničenim cenama i to do 120 dinara za maske i do 200 dinara za epidemiološke maske, i do 40 dinara za rukavice. Sve se odnosi na cenu po komadu.
Od početka primene Uredbe, tj. od 22. marta 2020. godine do 06. maja 2020 godine kada je prestala da važi ova Uredba tržišni inspektori su izvršili 866 vanrednih inspekcijskih nadzora kod trgovaca, tj. kod apoteka i nije bilo puno slučajeva u kojima je utvrđena nepravilnost.
Međutim, ovde moram da kažem da ovaj inspekcijski nadzor se odnosio na kontrolu apoteka kod kojih je bila propisana maksimalna maloprodajna cena, ali mi nismo imali, niti možemo imati uvid u uvozne cene maski.
Samim tim, u vezi sa tim i sa maržama koje su možda bile visoke, ovo pitanje nije u nadležnosti Ministarstva nego Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Ali, mi ukazujemo na sledeću jako bitnu činjenicu, da je snabdevanje apoteka maskama i rukavicama od strane Republičkog zdravstvenog fonda u značajno meri stabilizovali situaciju na tržištu i da maske i distribucija zaštitne opreme koja je išla preko RFZO je doprinela tome da se cene zaštitne opreme koje su bile neophodne u vreme Kovida u stvari snize.
Sa druge strane, postojao je čitav niz apoteka koji ne pripada mreži RFZO i koje su imali određene cene, drugačije i na njih se odnosila druga odluka koja je Vlada morala da donese, a to je zapravo odluka o ograničenju visine cene i marži osnovnih životnih namirnica i zaštitne opreme i to je bilo propisano da marža trgovaca u veleprodaji i maloprodaji ne sme da prelazi nivo koji je obračunavan na na dan 05. marta 2020. godine, znači na dan izbijanja pandemije.
Naravno, i tu su vršene određene kontrole, međutim, još jednom napominjemo da su i bile izrečene određene sankcije, ali da sama tržišna inspekcija i naš nadzor, nažalost ne obuhvata nadzor nad dobiti koju ostvaruju privredni subjekti kada govorimo o prodaji maske i o cenama maske.
Dakle, to je ono što je Vlada u tom trenutku mogla da učini kako stabilizovala tržište. Činjenica je da smo mi ipak deo jednog liberalnog tržišta i da ne možemo, imamo jednu ekonomiju koja se, pre svega bazira na slobodnom tržištu i na potražnji i samim tim na definisanju određenih cena. Ono što je Vlada mogla da uradi ona je to odmah i učinila, dakle ograničila je cene i obezbedila je distribuciju zaštitne opreme preko RFZO-a, a kod privatnih apoteka je samo definisala da cena marže ne sme biti veća.
Ovde nije pitanje samo o našem tržištu, nažalost, pogotovo u tom prvom trenutku mi nismo ni imali puno proizvođača maski, dakle sve se to uvozilo, tu se i postavlja pitanje kakva je situacija bila na drugim tržištima, odakle su se zapravo uvozile maske i druge zaštitna oprema.
Zahvaljujem.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.

Reč ima narodni poslanik Uglješa Mrdić.
...
Srpska napredna stranka

Uglješa Mrdić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Zahvaljujem, predsedavajuća.

Uvažena predsedavajuća, uvažena ministarka, gospođo Matić sa svojom saradnicom, uvažene drage kolege narodni poslanici i građani Republike Srbije, sve što treba da se kaže u vezi ovoga sporazuma rekla je moja draga koleginica Aleksandra Tomić iz naše poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Za našu decu", ali ono što bih ja želeo danas posebno da izdvojim je sve ono što je predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić poručio u Skoplju na jako značajnom ekonomskom forumu, a tiče se odlične i trgovinske i ekonomske i svake druge saradnje između Republike Srbije, Severne Makedonije i Albanije.

S tim u vezi, želim da kažem da u ovom vremenu, a naročito u proteklih nekoliko meseci, pa možemo reći i godina, pojedini strani centri moći, pomognuti sa delom opozicije u Srbiji i mafijaškim klanovima, imali su plan kako da sruše i uruše Srbiju. Imali su plan kako da sruše predsednika Aleksandra Vučića sa vlasti i da vrate lopove na vlast, one lopove koji su to i bili do 2012. godine i da ponovo u Srbiji imamo ne ni jedno mafijaško ubistvo godišnje, nego po 35 mafijaških ubistava u proseku, kao što smo imali i 2000-ih godina.

O svemu tome detaljno je govorio i sinoć prilikom obraćanja predsednik Aleksandar Vučić, koji je i najzaslužniji što smo i mafiji rekli - dosta i što imamo ove odlične rezultate i u borbi protiv mafije i što se tiče ekonomije, a prvenstveno i što se tiče odličnih odnosa koje imamo i u regionu i u Evropi, kao i sa svim svetskim silama.

U Skoplju je predsednik Vučić jasno poručio da je glavna politika Republike Srbije politika mira i stabilnosti. Mi ćemo sve da učinimo da Srbija sprovodi tu politiku, da imamo što bolje odnose i sa Severnom Makedonijom i sa Albanijom i sa Crnom Gorom i sa Hrvatskom i sa Bosnom i Hercegovinom, naravno, i našom Republikom Srpskom, kao i svim onim drugim državama sa kojima se Republika Srbija graniči.

Ali, isto tako, nećemo nikada dozvoliti da Srbiju neko urušava, da Srbiju, srpski narod i sve građane Srbije neko ponižava i da priznajemo ono što se nije dogodilo i da kada god je nekome interes da omalovažava srpski narod, da to sprovodi.

Srbija predvođena Aleksandrom Vučićem je ponosita država, koja je predvodnik politike mira i stabilnosti, koja ima, kao što je rekla koleginica Aleksandra Tomić, najbolju ekonomsku politiku u Evropi i tokom prošle i tokom dosadašnjeg dela ove godine, da ne govorim o odličnoj borbi protiv korona virusa, ulaganju u zdravstvo i sve one druge oblasti koje su vitalne oblasti za državu Srbiju i sve njene građane.

Da bi to mogli i dalje da sprovodimo, mi moramo davati punu podršku, pored onih institucija koje predvode borbu protiv mafije u Republici Srbiji, tako i Vladi Srbije i predsedniku Aleksandru Vučiću, ali da uvek upozorimo na sve ono na šta je upozorio i naš predsednik sinoć prilikom obraćanja iz Skoplja, da deo opozicije potpomognut mafijaškim klanovima u Srbiji i pojedinim stranim službama zapadnih zemalja, neću sada da navodim koje su to zemlje, imaju interes iz njima znanih razloga da Srbija bude što slabija, kako bi mogli svi oni lopovi da se vrate na vlast a da mafijaški klanovi u Srbiji sprovode sve želje tih lopova na političkoj sceni.

Na sreću, građani Srbije to najbolje znaju, građani Srbije tačno prepoznaju ko je za Srbiju, ko je protiv Srbije. Oni koji su protiv Srbije uglavnom nisu prešli cenzus a oni koji su za Srbiju, to smo videli prošle godine na izborima, apsolutno većinska Srbija je za ovu politiku koju sprovodi naš predsednik Aleksandar Vučuć, a mi danas vidimo te ozbiljne rezultate i ozbiljno ćemo i da vidimo te rezultate, jer stvarno treba da budemo ponositi na ovu politiku.

Treba da budemo ponosni, svi građani, bez obzira kojoj političkoj stranci pripadali, na sve ono što je uradio ne samo juče i danas u Skoplju naš predsednik i što će da uradi, nego što je uradio svih prethodnih meseci i godina samo zbog jednog interesa, a taj jedan interes je interes naše države i svih njenih građana.

Prema tome, želim da kao i moje kolege narodni poslanici iz poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Za našu decu" da uvek budemo puna podrška svemu onome što naš predsednik, uprkos brojnim pritiscima, radi za našu državu i sve njene građane. A našem predsedniku nije lako.

Kolega Mirković je juče detaljno govorio o tome, o nedelji dana ostrašćenih napada na predsednika Vučića i njegovu porodicu.

Pogledajte samo novi serijal laži koji se plasira ne samo na račun predsednika Vučića nego i na račun njegovog brata Andreja i njegovog najstarijeg sina Danila, i to gde - u delu medija u Srbiji, uz podršku koga - mafijaških klanova i koga još - i dela opozicije. To je ono što je nedopustivo, to je ono što je odvratno i to je ono što sam ubeđen da će građani Srbije kazniti na svakim narednim izborima. Jer, građanima je dosta onoga što se dešavalo do 2012. godine, vladavine bivšeg režima, lopovske politike, gde smo imali ne po nekoliko ubistava godišnje, nego na desetine mafijaških ubistava u Srbiji, gde su pojedini tajkuni postajali multimilioneri, gde su mafijaški klanovi imali svoje ljude u državnim strukturama, a danas više to nije slučaj. Zahvaljujući kome? Zahvaljujući Vladi Republike Srbije i zahvaljujući predsedniku Aleksandru Vučiću.

Prema tome, na kraju želim samo da podržim sve ovo i što radi Vlada Srbije i što radi naš predsednik i samo se Bogu molim da našeg predsednika i sve njegove saradnike posluži zdravlje i da imaju još više snage, a znam da to imaju u ovoj borbi protiv mafije kako bi svim građanima u Republici Srbiji bilo bolje, a to će i biti.

Hvala. Živela Srbija!
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.

Reč ima narodna poslanica Sanja Jefić Branković.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Sanja Jefić Branković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Hvala.

Poštovana predsedavajuća, uvažena ministarka sa saradnicom, mi danas razmatramo, kao što smo mogli da čujemo od kolega koje su malopre govorile o izmenama aneksa četiri CEFTA sporazuma, koji se odnosi na proizvode sa poreklom i metode administrativne saradnje.

Mislim da je velikim delom ova tematika obrađena u prethodnom izlaganju, ali ću se ukratko osvrnuti na sam sporazum o slobodnoj trgovini na Balkanu, odnosno na CEFTA sporazum i na to zašto je on u stvari nama izuzetno važan. Zato što se stvaranjem zone slobodne trgovine zemlje Zapadnog Balkana zapravo opredeljuju za jednu ekonomsku i privrednu saradnju i razvoj i, pokazujući na taj način, da su potpuno slobodne i otvorene ka tome da vode jednu zajedničku ekonomsku politiku i preuzmu na sebe i obaveze, ali i odgovornosti koje su vezane za razvoj čitavog ovog regiona. Nesumnjivo je da to još više naglašava evropsku perspektivu ovog regiona, ali i želju naše zemlje za pridruživanjem EU.

Još u 19. veku engleska kao najrazvijenija zemlja tog vremena počela je da širi ideju o slobodnoj trgovini, što nedovoljno razvijene zemlje u tom trenutku nisu prepoznale kao sopstveni interes, pa je u to vreme snižavanje carina najčešće bio čin u stvari posledica nekih dobrosusedskih odnosa i predstavljao je nameru nekih prijateljskih odnosa između dve susedne zemlje koji je na kraju rezultirao zaključenjem brojnih bilateralnih sporazuma o liberalizaciji, što na kraju predstavlja uvod za ekonomske integracije koje mi danas poznajemo i na Balkanu, ali i svuda u svetu.

Danas je sistem slobodne trgovine naročito značajan za male zemlje iz više razloga. S jedne strane, ograničenost resursa, ali i nedovoljna domaća proizvodnja određenih proizvoda nameću potrebu za većim uvozom. Što je uvoz veći, on nužno pokreće, odnosno stvara potrebu za povećanim izvozom kako bi se mogao isfinansirati taj povećani uvoz i na kraju sve ovo rezultira jednom povećanom otvorenošću jedne zemlje i privrede ka čitavom svetu.

Ministarka je malopre pomenula da je Vlada juna ove godine donela zaključak o prihvatanju teksta ovog Aneksa 4 i razlog za ovakav zaključak jeste potreba za implementacijom novog seta pravila koja se odnose na poreklo robe, pre svega one koje su predviđene odredbama PEM Konvencije, odnosno kako je u obrazloženju navedeno, obezbeđuje se time dinamična veza sa PEM Konvencijom. To bi u praksi značilo da određeni industrijski proizvodi mogu biti izrađivani u više od jedne zemlje u regionu, a koje pripadaju EFTA, CEFTA i zemljama Mediterana. Drugim rečima, indirektno se podstiču i investicije, ali i industrijska saradnja u ovim oblastima.

Upravo je PEM Konvencija ta koja ima za cilj da doprinese i intenzivnijoj saradnji zemalja potpisnica, zatim, pojednostavljenju uslova za dobijanje porekla robe, ali i bliže povezivanje samih predstavnika poslovnih zajednica.

Načelno posmatrano, ovaj zakon jeste važan i on će svakako omogućiti efikasniju proizvodnju, jasnije će definisati i uvoz i izvoz, ali pod uslovima da svi učesnici u ovom lancu moraju da se pridržavaju određenih pravila. Tu mislim na činjenicu da moraju da poznaju pravnu regulativu, ali i da je poštuju, zatim, da prilagođavaju svoje poslovanje onim uslovima koji su CEFTA sporazumom predviđeni, da međusobno sarađuju i da se blagovremeno obučavaju, ali i informišu. Tu, pre svega, mislim na stručnu obuku carinskih službenika.

Na samom kraju, samo bih pomenula da je CEFTA sporazum jedan moderan i liberalan sporazum o slobodnoj trgovini i on pokriva više od 90% međusobne robne razmene u regionu. Ovo je posebno značajno za Srbiju, imajući u vidu da razmena sa potpisnicama CEFTA obuhvata blizu 53% srpskog izvoza i oko 15% izvoza iz čitavog sveta.

Ne zaboravimo ni to da je region obuhvaćen CEFTA-om ima dobar trgovinski suficit i to svakako treba iskoristiti u korist naše privrede.

Zbog svih napred navedenih argumenata, naša poslanička grupa Socijaldemokratske partije Srbije u danu za glasanje podržaće predložene izmene. Zahvaljujem.
...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Narodni poslanik Luka Kebara ima reč. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Luka Kebara

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Hvala.

Poštovana predsedavajuća Narodne skupštine Republike Srbije, gospođo Jevđić, uvaženo rukovodstvo Narodne skupštine, uvažena ministarko Matić, sa saradnicom, dame i gospodo narodni poslanici, drage građanke i građani Srbije, na današnjoj sednici Skupštine Republike Srbije govorimo o jednom jako bitnom sporazumu, odnosno o izmenama tog sporazuma. Naime, govorimo o zakonu o potvrđivanju Odluke zZajedničkog komiteta Sporazuma o slobodnoj trgovini u Centralnoj Evropi, CEFTA br.1/2021, o izmeni Aneksa 4. Sporazuma o slobodnoj trgovini u Centralnoj Evropi CEFTA 2006, kojim se utvrđuje Protokol o definiciji pojma „proizvodi sa poreklom“ i metode administrativne saradnje iz člana 14, stav 1. i 3. i ukidanju i zameni odluka Zajedničkog komiteta Sporazuma o slobodnoj trgovini u Centralnoj Evropi br.3/2013. i 3/2015.

Naime, u prethodnom govoru sam naglasio značaj ovih promena, ali one su se ticale izmena u EFTA Sporazumu, a ovo su izmene u CEFTA sporazumu, odnosno Centralnoj organizaciji slobodne evropske trgovine, odnosno Centralno-evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini koga čine Srbija, Crna Gora, Moldavija, Severna Makedonija, Albanija i Bih. Takođe, čini i predsedništvo UNIMIK za Prištinu, ali ipak za nas to je samo šest članica, šest država, zato što je Kosovo i Metohija sastavni deo Republike Srbije i o tome nema govora.

Na zajedničkoj sednici tog Komiteta CEFTA, koji je nadležan za sprovođenje ovog sporazuma, došlo je do određenih izmena koje se tiču tog Protokola B o poreklu proizvoda i poreklu roba, ali i određenih izmena koje se tiču metoda nove administrativne saradnje, novih propisa i procesa koji su uokvireni u tom procesu digitalizacije.

One podrazumevaju sledeće bitne stvari, odnosno ciljeve, a to su svakako mogućnost primene pune kumulacije roba i usluga, ukidanje načela zabrane povraćaja i oslobođenje od plaćanja carina, povećanja praga tolerancije za poljoprivredne proizvode na 15% od neto-mase proizvoda, a za industrijske proizvode 15% gotove vrednosti proizvoda, fleksibilnije načelo teritorijalnosti i direktnog transporta, kao i nove odredbe o dokazima i o poreklu i o mogućnostima za elektronsko izdavanje i prihvatanje dokaza o poreklu, kao i alternativno specifična pravila za poljoprivrednike, za poljoprivredno-industrijske proizvode, ali i da bi se omogućio lakši način sticanja tih roba.

Ove izmene se provode u skladu sa PEM Konvencijom, Pan-Evrpsko-Mediteranskom Konvencijom o preferncijalnom poreklu roba, kojoj smo pristupili još 2013. godine. Tu se podrazumevaju određena pravila, određene procedure, određeni propisi koji će našoj zemlji omogućiti bolju spoljno-trgovinsku razmenu, bolje rezultate, bolji protok roba i usluga i sve će to doprineti jačanju naše privrede, naše ekonomije i našeg BDP-a.

Naravno, za ove izmene i dopune Protokola B i metoda administrativne saradnje, pored zemalja CEFTA, zainteresovane su i EU i zemlje EFTA, ali i Turska, što je dodatni indikator da se radi o jako dobrom sporazumu, odnosno o jako kvalitetnim izmenama ovog CEFTA sporazuma, koje će doprineti stvaranju još bolje atmosfere u međunarodnoj trgovini.

Kada govorimo o spoljnoj politici Srbije, moramo imati na umu da je za sve ove uspehe zadužen naš predsednik Aleksandar Vučić i Vlada Republike Srbije.

Bitno je napomenuti da je ugled Srbije u svetu sada na jako zavidnom nivou, da je sve veći broj stranih direktnih investicija i da se sve više bilateralnih sporazuma potpisuje, ali i multilateralnih sporazuma sa brojnim međunarodnim organizacijama.

Zahvaljujući Aleksandru Vučiću, mi imamo saradnju i sa zemljama EU i sa zemljama regiona i sa Bliskim istokom i sa Dalekim istokom i sa Rusijom i sa svim drugim zemljama. Bitno je naglasiti tu saradnju na tom multilateralnom nivou, koju takođe imamo sa brojnim međunarodnim organizacijama i sa EU i sa UN i sa svim drugim organizacijama sa kojima svakako već baštinimo dobre odnose od ranije.

Naravno, naš predsednik Vučić, još jedan zanimljiv podatak, ima u poslednjih šest godina više od 100 susreta sa premijerima, više od 100 susreta sa šefovima država širom sveta, uključujući susrete sa Trampom, sa Bajdenom, Merkelovom, Makronom, Putinom, Siđipingom i Erdoganom.

Zanimljiv je još jedan podatak, naravno, ako izuzmemo ovu pandemiju koronavirusa, da se trenutno na Henlejevoj listi, odnosno na Henlejevom indeksu svetskih pasoša, srpski pasoš nalazi na jednom jako dobrom 36. mestu, što znači da naši građani mogu bezvizno putovati, odnosno putovati u bezviznom režimu u 135 zemalja sveta.

Za razliku od predsednika Aleksandra Vučića, bivša žuta vlast je na sve načine pokušavala samo da ostvari neke partikularne političke interese. To u prevodu znači da ostvare koji glas više na izborima i da napune svoje džepove. Spoljna politika Srbije se svodila samo na puko protokolarne odnose sa zemljama sa kojima već imamo ustanovljene međunarodne, odnosno diplomatske odnose, bez velikih rezultata i potpisanih bilateralnih sporazuma.

Mi u Narodnoj skupštini Republike Srbije gotovo svake nedelje ratifikujemo jedan bilateralni sporazum, što je dodatni pokazatelj koliko naša diplomatija radi na tom polju.

Vuk Jeremić, njegova klika bestidnika, secikesa, autošovinista, ona je samo brinula o sopstvenim partikularnim političkim interesima i svojom lenjošću, neaktivnošću, nesposobnošću na polju diplomatije, ona je samo unizila Srbiju, unizila je ugled Srbije u svetu, devastirala je kompletno našu privredu, kompletno našu ekonomiju.

Ali, Vuk Jeremić, kada je u pitanju njegov džep, on je itekako bio uspešan nazovi diplomata. On je sklapao sumnjive dilove širom sveta, sa raznim belosvetskim hohštaplerima. On se i dan danas pravi naivan kada ga pitamo za onu aferu u kojoj je do guše upleten, a gde su glavni akteri uhapšeni i osuđeni, pravosnažno. To su Šeik Gadi, Patrik Ho i Emlio Lozoja.

Zahvaljujući tim sumnjivim poslovima, Patrik Ho i Emilio Lozoja uplatili su više od, verovali ili ne, sedam miliona dolara na račun Jeremićeve privatne firme i njegove nevladine organizacije koju je osnovao u Beogradu, a da ne pričamo o sumnjivim poslovima koje ima sa stranim ambasadama i o prihodima koje iz tih ambasada on redovno dobija. Ali, nije Jeremić jedini taj koji je devastirao Srbiju i koji nije mario za potpisane trgovinske sporazume. Naime, tu imamo i Đilasa npr. Đilas se itekako i pored Beograda bavio i nekim pitanjima na republičkom nivou. Setimo se da je bio i ministar i direktor one kancelarije za javna ulaganja.

Njegovi mediji i mediji Šolaka i te kako podržavaju klan Belivuk – Miljković, podržavaju razne pripadnike kriminalnih organizacija i organizovanih kriminalnih grupa, oslanjajući se na njihove izjave kao da su verodostojne, kao da su to nekakve apsolutne istine.

Sad ću vam reći, dame i gospodo, malo da definišemo te metode. U knjizi sa Pravnog fakulteta organizovani kriminalitet, koju su napisali profesor Đorđe Ignjatović i profesor Milan Škulić, a koji su i rukovodioci katedre za krivično pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, u ovoj sjajnoj knjizi „Organizovani kriminalitet“, u uvodnom delu, znači u uvodnom delu koji se tiče kriminološke analize organizovanog kriminaliteta u svetu, imate ovako: „Članovi kriminalnih organizacija, na primer, po pravilu poriču svoju pripadnost ovakvim grupama, što je i prirodno, s obzirom da se za njihove aktivnosti krivično odgovara. Oni mogu negirati pripadanje tom svetu organizovanog kriminaliteta ubeđeni da je njihova banda nešto sasvim različito od u javnosti stvorene slike mafije“.

Šta to dalje znači, dame i gospodo? To dalje znači da je na tom teorijskom, naučnom, stručnom nivou već jasno definisano koje su to metode tih pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, pripadnika kriminalnih organizacija i normalno je da će takvi likovi, takvi koljači, takve ubice da izmišljaju i da lažu ne bi li izbegli ruku zakona, ali imamo još.

Konstantni napadi na Srbiju, na Aleksandra Vučića što od propalih Đilasovih i Šolakovih tajkunskih medija, ali i od strane jednog sarajevskog medija, ali i od strane zemlje iz koje su originalno upravo ta dva klana koja su se sukobljavala, nažalost, prethodnih godina na ulicama Beograda… Od tih zemalja i od njihovih političara isključivo slede napadi koji su usmereni prema Srbiji, prema Aleksandru Vučiću. Zašto? Zato što Srbija ekonomski napreduje. Srbija je ekonomski lider u regionu i po broju stranih direktnih investicija i po GDP i po GDP per kapita i po brojnim drugim ekonomskim, odnosno makroekonomskim pokazateljima.

Umesto da se njihovi mediji, njihovi zvaničnici pozabave jadom u kom su se oni našli, jer grcaju u siromaštvu, da pomognu sopstvenom narodu… Evo primer, zašto oni iz tih sarajevskih medija ili ovih Đilasovih i Šolakovih ne bi pomogli tim ljudima da se oni priključe sjajnoj inicijativi, kao što je mini Šengen inicijativa? Da pomognu svom narodu i da zaborave malo na sopstvene partikularne političke interese, da pomognu svom siromašnom narodu, ali ne. Ne. Njihov džep je najvažniji, džep tih tajkuna, tih tajkunskih političara.

Takođe, brojni ti pojedinci iz puke ljubomore ad homine napadaju predsednika Aleksandra Vučića, jer su svesni koliko su mali i bedni u odnosu na našeg predsednika. To su i Đilas, i Šolak, i Jeremić, i Marinika, i Tadić, i Aleksić, i pojedini političari iz regiona koji nisu ni sposobni kao on, ni obrazovani kao on, ni razboriti kao on, ni inteligentni kao on, ni uspešni kao on. Aleksandar Vučić je car Dušan 21. veka, čovek koji je za kratko vreme uspeo da od jedne siromašne devastirane Srbije napravi respektabilnu evropsku državu.

Građani Srbije su prepoznali rezultate SNS, Vlade Republike Srbije i predsednika Aleksandra Vučića, ali i rezultate, odnosno nedela i sramotu Vuka Jeremića, njegove tajkunske klike, Dragana Đilasa, Šolaka i ostalih tajkuna i na narednim izborima pobediće ona politika, politika napretka na svim poljima, politika rada, politika zalaganja, politika truda, politika konstantnog zalaganja da Srbija bude još bolje mesto za život. Živela Srbija! Živeo predsednik Aleksandar Vučić!