Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 22.12.2022.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/212-22

1. dan rada

22.12.2022

Beograd

Sednicu je otvorio: Vladimir Orlić

Sednica je trajala od 10:05 do 19:30

  • ZAKONI

  • Zakon o potvrđivanju Memoranduma o razumevanju između Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije i Ministarstva spoljnih poslova i spoljne trgovine Mađarske o zapošljavanju članova porodica diplomatskog, konzularnog i tehničkog osoblja
  • Odluka o izboru predsednika sudova
  • Odluka o izboru sudija koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju
  • Odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Agencije za energetiku Republike Srbije za 2023. godinu
  • Odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Regulatornog tela za elektronske medije za 2023. godinu
  • Odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Komisije za hartije od vrednosti za 2023. godinu
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o izručenju između Republike Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o transferu osuđenih lica između Republike Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o pravnoj i sudskoj saradnji u građanskim i trgovinskim stvarima između Republike Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o uzajamnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima između Republike Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Srbije i Federativne Republike Brazil o pravnoj pomoći u građanskim stvarima
  • Zakon o potvrđivanju Drugog dodatnog protokola uz Konvenciju o visokotehnološkom kriminalu o pojačanoj saradnji i otkrivanju elektronskih dokaza
  • Zakon o dopuni Zakona o javnim medijskim servisima
  • Odluka o prestanku funkcije javnog tužioca
  • Odluka o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije
  • Zakon o izmeni Zakona o državnim službenicima
  • Odluka o izmenama Odluke o sastavu stalnih delegacija Narodne skupštine Republike Srbije u međunarodnim parlamentarnim institucijama
  • Odluka o izmeni Odluke o sastavu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje
  • Odluka o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije
  • OBRAĆANJA

    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Hvala vam.

    Reč ima predsednik Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, narodni poslanik Veroljub Arsić.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Veroljub Arsić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE
    Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine predsedavajući, moram da primetim da kako su izašli foto reporteri iz Narodne skupštine završio se politički performans naknadne pameti bivšeg režima. Voleo bih da su pripadnici bivšeg režima ovde, imao bih što-šta da im kažem….

    (Nebojša Cakić: Ima ih više oko tebe.)

    Pogotovo što sam video jako zanimljive predloge zakone koje su ovde isticali, kao na primer zakon za radnike, njima za vreme njihove vlasti takav zakon nije ni trebao zato što su radnici bili ugrožena vrsta bez zaštite države. A što se tiče zakona za mame preduzetnike nije im ni trebao zato što mama preduzetnika u njihovo vreme nije ni bilo, a sudije su najurili. Pa, zato bih voleo da su ovde, da malo popričamo o svemu ovome.

    Odbor za finansije doneo je tri zaključka po pitanju nezavisnih regulatornih tela koje funkcionišu u pravnom sistemu Republike Srbije, između ostalog Agencije za energetiku, REM-a i Državne komisije za tržište hartija od vrednosti.

    Moram prvo da istaknem da bi neko regulatorno telo imalo punu nezavisnost mora da ima zakon koji reguliše njegovu delatnost i načine izvora njegovog finansiranja, da ne zavisi ni na koji način od budžeta Republike Srbije osim ako dođe do nekih nepredviđenih okolnosti. Mogu da kažem da su sva tri regulatorna tela taj uslov ispunila. Znači, na prvom mestu apsolutno se finansiraju iz sopstvenih prihoda i nisu na trošku budžeta kao što to neki uporno pokušavaju da dokažu i da kažu da određena regulatorna tela i određene agencije u našem pravnom sistemu nama nisu potrebni.

    Krenuo bih prvo od Komisije za tržište hartija od vrednosti. Mogu da kažem da se izborom i novog predsednika ta Komisija je prvo morala da konsoliduje svoje poslovanje, da učesnici na tržištu hartija od vrednosti steknu ponovo poverenje u rad naše Komisije i samim tim da učestvuju na tržištu hartija od vrednosti, što je za svaku pohvalu jer to nije bila situacija do pre sedam ili osam godina.

    Ono što takođe mene raduje da je u razgovorima i u izveštaju o radu za 2021. godinu i finansijskom planu za 2023. godinu kod predsednika Komisije stekao sam jednu određeno ubeđenje da njegova želja nije samo da se tržište hartija od vrednosti odnosi samo na vlasničke hartije od vrednosti, kao što je to do ovog trenutka bilo već da se i primenjuje na dužničke hartije od vrednosti kada su u pitanju određeni privredni subjekti, a sve iz razloga da se jedan deo naše privrede ne oslanja samo na finansiranje preko poslovnih banaka već i na prihode odnosno kredite koje može da dobije kao učesnik na tržištu hartija od vrednosti.

    Na taj način utiče i na smanjenje kredita na finansijskom tržištu i samim tim poboljšavanje ukupnog makroekonomskog ambijenta na čitavoj teritoriji Republike Srbije.

    Kada je u pitanju Agencija za energetiku, ako neko pogleda njene nadležnosti, videće i sam koliki je značaj same te agencije za energetiku ne samo u oblasti, kako to neki kažu, davanja dozvola, već čitavog jednog niza regulacija koje ima u svojoj nadležnosti Agencija.

    Ono što je najvažnije, rezultati agencije za 2021. godinu i 2022. godinu govore nam da sama agencija jako dobro obavlja svoj posao zato što na tržištu, bez obzira do poremećaja do kojih je došlo na tržištu, jednim delom zasluga je i Agencije za energetiku, što ti poremećaji se nisu odrazili, pre svega, na privredu, na privredni ambijent, a kasnije i na stanovništvo.

    Takođe, moram da istaknem da naša Agencija za energetiku se isto tako finansira iz sopstvenih prihoda koje ostvaruje na tržištu, tako da nije bilo ni jednog razloga da Odbor za finansije ne da saglasnost na finansijski plan Agencije za energetiku za 2023. godinu.

    Takođe, Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava dao je saglasnost na Finansijski plan Regulatornog tela za elektronske medije za 2023. godinu.

    Da podsetim kolege poslanike, koliko je meni poznato, taj REM je danas u štrajku ili je počeo da radi? Počeli su da rade. Odbor za finansije se rukovodio time da to, pre svega, treba da bude nezavisno regulatorno telo. Voleo bih da su kolege poslanici koji su bili na odboru iz bivšeg režima podržali nezavisnost jednog regulatornog tela.

    Ono se finansira iz sopstvenih prihoda, a neki su hteli da mu uskrate mogućnost da se finansira u 2023. godini i to ovde u radnom telu koje pripada Narodnoj skupštini Republike Srbije, radnom telu i Narodnoj skupštini koji garantuju nezavisnost određenih regulatornih tela.

    Narodni poslanici tu nezavisnost treba da čuvaju, a ne da je ruše, ne da se bore da Šolak dobije licencu, nacionalnu frekvenciju, pa da emituje program iz Luksemburga, jer i taj REM se finansira na osnovu izdatih licenci. Pa, šta bismo hteli? Da registrujemo firmu u Luksemburgu, da emitujemo program u Srbiji, da ne potpadamo pod zakonodavstvo Republike Srbije, a da imamo nacionalnu frekvenciju? Da ne pričamo o porezu. Mada mislim da su u ovom slučaju informisanje i medijski prostor čak i važniji od poreza. Znači, narušavana je od bivšeg režima nezavisnost REM-a zbog pravnog lica koje nije registrovano u Srbiji i ne podleže zakonskim propisima i regulativi Republike Srbije i, na kraju, ne plaća porez na teritoriji Republike Srbije, pa kada skočite na REM, prvo to imajte to na umu.

    Kada izvadite vaše transparente i to imajte na umu i kažite jednom – imali smo 12 godina apsolutne vlasti na teritoriji Republike Srbije, nismo hteli da donesemo te zakone da bi radnici izumirali, da ne bi imali pravo na zaštitu države da upropastimo državu, da napravimo da to bude privatni feud tajkna, a mi da budemo bogatiji. To kažite građanima sledeći put, vi iz bivšeg režima, kada izvadite vaše transparente.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Zahvaljuje.

    Izvestioci nadležnih odbora.

    Prvo Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo, narodni poslanik Olja Petrović.

    Izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Olja Petrović

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE
    Uvaženi predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije, uvaženi ministri sa saradnicima, predstavnici Visokog saveta sudstva, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poštovane građanke i građani Republike Srbije, na Odboru za ustavna pitanja i zakonodavstvo razmatrali smo predloge o kojima ćemo, između ostalog, raspravljati danas i narednih dana i doneli smo odluku da jesu u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.

    Pred nama su, pored ostalih predloga zakona, i bilateralni ugovori sa UAE, koje je obrazložila i ministarka, čijim potvrđivanjem se stvaraju uslovi za čvršću, obavezniju i efikasniju saradnju, što će svakako doprineti većoj zaštiti određenih ljudskih prava i sloboda i boljoj primeni vladavine prava.

    Srbija pokazuje istrajnost u borbi protiv kriminala i korupcije i šalju jasnu poruku, da nema zaštićenih i da apsolutno niko nije jači od države i zato je Srbija danas jaka zemlja u kojoj su vladavina prava i borba protiv kriminala visoko na listi prioriteta Vlade Republike Srbije.

    Ove reči potvrđuju i rezultati predanog rada u prethodnom periodu, a svakako je Narodna skupština imala svoj doprinos, donošenjem zakona koji su imali pozitivne efekte.

    Kako je sve veća i češća saradnja sa UAE zbog našeg prijateljstva i partnerskih odnosa, uređuje se predloženim zakonima i pravna saradnja u građanskim i trgovinskim stvarima, čime bi se, ukoliko usvojimo predloženi zakon, stvorili uslovi za bolju pravnu saradnju ove dve države i garantovala pravna sigurnost fizičkih i pravnih lica jedne države na teritoriji druge države.

    Ovom prilikom iskoristila bih i to da podsetim da je Srbija dobrim prijateljskim odnosima predsednika Aleksandra Vučića i predsednika UAE, šeika Muhameda bin Zajeda, Srbija dobila milijardu dolara, i to ne prvi put, po kamatnoj stopi od 3% koja je i više nego duplo manja u odnosu na to kako je danas na međunarodnom tržištu. Tako smo obezbedili potpunu likvidnost zemlje, koja nam je izuzetno važna u ovakvim okolnostima, a pritom da naglasim da se time naš javni dug ne povećava, već da smo tim sredstvima zapravo otplatili stare obaveze koje su nam dospele na naplatu.

    U teškoj globalnoj krizi u kojoj živimo važna nam je i poseta šeika koji je nedavno bio u Srbiji. Mediji ga smatraju jednim od najmoćnijih čovek na svetu i jeste po tome što vodi mudru politiku, ali i zato što UAE su sedmi na svetu po naftnim rezervama, a uz to je i iskren prijatelj Srbiji i predsednika Aleksandra Vučića sa kojim se sastajao više od 20 puta.

    Emirati su dokazali prijateljstvo Srbiji i u teškim trenucima i to više puta, 2014. godine kada su poslali pomoć za saniranje štete izazvane katastrofalnim poplavama, ali u više navrata su slali i medicinsku opremu u cilju efikasnije suočavanja sa korona virusom.

    Srbija i Emirati imaju i značajne zajedničke projekte. Tu je najistaknutiji svakako „Beograd na vodi“, koji je možda i najkritikovaniji projekat za koji mnogi nisu verovali da će uopšte biti realizovan, a danas je graditeljski najvažniji poduhvat od Beča do Istanbula. Zatim, tu su i ulaganja u nacionalnu avio kompaniju „Er Srbija“, pa danas imamo letove i ka istoku i ka zapadu, zatim izgradnja najvećeg vetroparka u Srbiji, izgradnja hotela na Kopaoniku, zajednička izgradnja fabrike vakcina. Mnogi projekti su trenutno u realizaciji koji su takođe značajni. Ukupna vrednost arapskih investicija u Srbiji prelazi čak četiri milijarde evra.

    Nastavićemo da se borimo za našu zemlju, da jačamo saradnju i razgovore sa svim partnerima, kako bismo obezbedili što bolji rast naše Srbije. Srbija protekle godine je učvrstila svoju međunarodnu poziciju, što u mnogome utiče i na ekonomiju u ovim neizvesnim vremenima.

    Tako da, pozivam i predlažem, sve koleginice i kolege, da ove, ali ostale predložene zakone podržimo u danu za glasanje. Hvala.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Zahvaljujem i Odboru za ustavna pitanja i zakonodavstvo.
    Reč ima zamenik predsednika Odbora za kulturu i informisanje, narodni poslanik Nebojša Bakarec.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Nebojša Bakarec

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE
    Poštovani gospodine predsedavajući, poštovane dame i gospodo ministri, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani, Odbor za kulturu i informisanje je podržao Predlog zakona o izmeni Zakona o privremenom uređivanju načina naplate takse za javne medijske servise, koji se tiče produžetka finansiranja oba javna servisa i RTV-a i RTS-a, na postojeći način za još godinu dana i podržali smo Predlog zakona o dopuni Zakona o javnim medijskim servisima, koji se tiče Javnog servisa RTV i potrebe da se i za obavljanja osnovne delatnosti ovog javnog servisa, da se ono finansira i iz budžeta. Na ovaj način obezbeđuje se stabilan sistem finansiranja javnih medijskih servisa i njihova nezavisnost, a da to bude što povoljnije po džep građana. I ova dva zakona su dokaz da SNS ne vodi uopšte računa o svom interesu, već isključivo o interesu građana.

    Srpska napredna stranka je veoma, inače, malo prisutna na programima javnih servisa i to oba servisa i mi na to naprosto ne možemo da utičemo, oni su slobodni. Dokaz da su javni servisi i RTV i RTS slobodni i da su uopšte mediji u Srbiji slobodni su činjenice, notorne činjenice da je sadašnji direktor RTS, poštovani gospodin Dragan Bujošević, čovek iz opozicije, koga je prethodna vlast do 2012. godine imenovala za glavnog i odgovornog urednika najuglednijeg srpskog lista „Politika“ i on im je tada bio po volji i to je bio pet godina. Danas im nešto nije po volji, izgleda samo zbog toga što smo mi na vlasti. Da su oni na vlasti, verovatno bi im bio i dalje po volji. I on je sedam godina bez problema glavni direktor RTS-a, i naravno, mi ne možemo da mu se mešamo u posao, niti hoćemo.

    Drugi dokaz, to je glavni i odgovorni urednik, po meni, najvažnijeg programa na RTS-u, a to je informativni program, je Nenad Lj. Stefanović, koga je nekadašnja vlast, a današnja opozicija, na to mesto postavila, pazite, davne 2004. godine i on je bio po volji sadašnje opozicije još od 1990. godine, jer je 14 godina bio urednik i novinar i danas opozicionog lista „Vreme“, a onda je još osam godina od četvrte bio po volji, jer je bio glodur informativnog programa. I gospodin Stefanović je već 10 godina glodur informative od 2012. do danas.

    Dakle, treći primer da su u Srbiji mediji slobodni je činjenica da je već sedam godina glavna i odgovorna urednica zabavnog programa RTS supruga jednog od lidera opozicije. Da mediji u Srbiji nisu slobodni, sve to ne bi bilo moguće.

    Srpska napredna stranka je 2012. godine, kada je došla na vlast, zadržala gotovo sve ljude koje je opozicija postavila u RTS-u i drugim medijskim servisima. Za razliku od toga, opozicija je 2000. godine smenila sve ljude u RTS-u, neke je linčovala pre toga, a pre toga je spalila RTS i to su razlike između nas i njih.

    Dakle, sve ovo govorim zbog toga što su predstavnici opozicije na sednici odbora oštro kritikovali ova dva ipak rutinska zakona, koji imaju vrlo male izmene, male promene, i iznosili su predstavnici opozicije neverovatne neistine o medijskim slobodama u Srbiji.

    Podsetiću i sada, dame i gospodo iz opozicije, da je SNS u septembru 2021. godine, posle niza okruglih stolova o izbornim i medijskim uslovima, usvojila sve zahteve opozicije, pa pazite, čak i sve hirove opozicije koji se tiču medija i mi smo tako ušli u izbore i tako se opozicija sada našla u Skupštini.

    Danas su medijski uslovi u Srbiji idealni, rekao bih, najbolji u istoriji Srbiji, jer to je činjenica. A da su u Srbiji mediji slobodni pokazuje i činjenica da većina opozicionih medija slobodno satanizuje predsednika Srbije, članove njegove porodice, članove Vlade i funkcionere SNS, a to ne bi bilo moguće u zemlji u kojoj mediji nisu slobodni.

    Medijske slobode, inače, krše mnogobrojni tajkunski mediji, najviše oni u vlasništvu strane kompanije „Junajted medija“, a moć ove kompanije je takođe dokaz, moć ove kompanije u Srbiji, da su mediji su Srbiji slobodni, jer ta kompanija ne bi mogla da bude moćna ovde u Srbiji da mediji u Srbiji nisu slobodni. A, inače, medijske slobode je kršio, pa pre nekoliko godina, deo sadašnje opozicije, koji je 2019, da vas podsetim to, napao i razbio RTS, upao u RTS sa motornim testerama i pretio urednicima. Da li je to bilo zalaganje za slobodne medije?

    Neverovatno je da se sadašnja i to većina opozicije, videli smo i po glasanju za dnevni red, protivi dovršetku izgradnje, odnosno opremanju zgrade RTV, koju je srušio zločinački NATO. To je razlika između nas i njih.

    Dakle, mi obnavljamo ono što je srušeno, to je ono što radi predsednik Vučić, to je ono što radi SNS, pokrajinska Vlada, Vlada Srbije. Mi gradimo, mi radimo, mi obnavljamo razrušeno, uzdižemo Srbiju. Živela Srbija. Hvala vam.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    I hvala Odboru za kulturu i informisanje.
    Poštovani narodni poslanici, saglasno čl. 27. i 87. stavovi 2. i 3. Poslovnika, obaveštavam vas da ćemo danas raditi i posle 18.00 časova zbog potrebe da Narodna skupština usvoji akta iz dnevnog reda.
    Pošto više nema prijavljenih izvestilaca nadležnih odbora, pitam da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele da se obrate?
    Idemo redom.
    Reč ima Robert Kozma. Izvolite.
    ...
    Zeleno-levi front

    Robert Kozma

    ZELENO - LEVI KLUB, NE DAVIMO BEOGRAD, MORAMO
    Hvala vam, predsedniče Skupštine.

    Mi se danas nalazimo ponovo pred istom situacijom u kojoj smo prečesto ovde u Narodnoj skupštini od kad je krenuo ovaj saziv. Vi ste ponovo stavili preko 20 tačaka dnevnog reda, objedinili sve u jednu raspravu, hitno sazvali sednicu, sve stavili pod istu raspravu i zapravo, na taj način ponovo radite istu stvar. Vi stvarate dimnu zavesu, vi bacate dimnu bombu kako bi prikrili ponovno kršenje Ustava.

    Po drugi put kršite Ustav kada se radi o postavljanju predsednika sudova, a po ko zna koji put ponižavate Narodnu skupštinu.

    Predlog odluke o izboru predsednika sudova je neustavan i vi to vrlo dobro znate i na taj način postavljate vaše partijske sudije. Znate da po Ustavu i po ustavnom zakonu, Narodna skupština nema više pravo da postavlja predsednike sudova. Vi ste izmenili prethodni Ustav. Vi ste ukinuli nadležnost Narodne skupštine po ovom pitanju i sada radite po staroj, neustavnoj proceduri, a ne po novoj praksi za koju ste se vi zalagali.

    Hajde, molim vas, samo se odlučite za šta ste. Jasno je da niste završili posao. Niste izradili pravosudne zakone, a nacrte istih krijete kao zmija noge. Recite lepo i iskreno, priznajte da vas je baš briga za Ustav, da vas je baš briga za prava građana i za procedure, da vam je do Ustava i do nezavisnog pravosuđa stalo jednako kao i REM-u do slobode i nezavisnosti medija, da vam je jedino bitno da postavite vaše partijske sudije i predsednike sudova.

    Vi sada koristite vakuum u nadležnosti koji ste vi stvorili. Promenili ste Ustav, a pravosudne zakone niste izradili. Vi na taj način želite da se osigurate da znate da nijedan postupak protiv vas nikad neće biti završen.

    Pogledajmo situaciju. Pre samo dve nedelje spojili ste nespojivo. Mi smo imali objedinjenu raspravu za budžet za 2023. godinu i barem jedno desetak zakona koji nemaju nikakve veze sa budžetom, na primer, potvrđivanje Memoranduma o saradnji spoljnih poslova Mađarske i Srbije, nikakve veze sa budžetom. I pred sam kraj dugog niza dnevnog reda izbor 62 sudija i 14 predsednika sudova.

    Sada na isti način spajate nespojivo. Pokušavate da nam prošvercujete izbor 28 sudija i šest predsednika sudova, a znate da je to kršenje Ustava, znate vrlo dobro, jer ste u decembru prošle godine u jednopartijskoj Skupštini izglasali predloge ustavnih amandmana.

    Zatim ste odlučili da primenite referendum, po Zakonu o referendumu i narodnoj inicijativi, po novom zakonu, za koji vam je i Venecijanska komisija lepo rekla da jedan tako veliki zakon ne bi smeo da se primenjuje godinu dana od njegovog usvajanja.

    Progurali ste promenu Ustava na mišiće, onako, taman dovoljno za prolaz. Ponosno ste sebi rekli, pohvalili se, potapšali se po ramenu i rekli ste – ovo je prvi put u istoriji da se navodno uspostavlja nezavisno sudstvo. Sad će tužilaštvo da procveta, ima Zagorka Dolovac da se probudi iz dubokog sna i da kaže – pa, gde ja živim, ja sam republički javni tužilac, ima odmah da sasečem kriminal i korupciju, to se rascvetalo kao ambrozija. I – tresla se gora, rodio se miš.

    Vrlo dobro znate, po starom Ustavu sudije i predsednike sudove postavljala je Skupština. Vi ste to promenili. Sada bi nadležnost trebala da bude isključivo na Visokom savetu sudstva. Vi to znate i namerno kršite Ustav. Izmenili ste jednu praksu, usvojili novu, a onda pošto ne možete da radite po ovoj novoj jer niste uradili svoj posao, vi primenjujete staru praksu. Hajde, molim vas, recite za šta ste, jer za nezavisno sudstvo sigurno niste.

    U promenjenom Ustavu lepo piše, član 150. – Visoki savet sudstva bira sudije i sudije porotnike, odlučuje o prestanku njihovih funkcija, bira i predsednike ostalih sudova. Znam, vi ćete sada da kažete da ste predvideli ovakvu situaciju – mi smo u Ustavnom zakonu za sprovođenje akta o promeni Ustava predvideli da Narodna skupština bira sudije do konstituisanja novog potpunog saziva Visokog saveta sudstva. Ali, nema nigde ništa o predsednicima sudova. To niste predvideli.

    S obzirom da već po drugi put ovako nešto radite, jasno je da vi namerno postupate sa neustavnom praksom. Jasno je da želite da postavite što više vaših partijskih sudija. Time zapravo pokazujete i svoje pravo lice, da su vam Ustav, zakoni i procedure samo otirač o koji obrišete noge, mrtvo slovo na papiru, nešto na šta se pozivate kada treba da prodajete priču predstavnicima stranih vlada da ste na putu evropskih integracija. Vama je to isto kao i predsedniku Skupštine Poslovnik. Postoji on, ali nije baš da moramo uvek da se njega pridržavamo.

    Ako za postavljanje sudija možete čak i da napravite neku pravnu gimnastiku, da nategnete neko obrazloženje, za postavljanje predsednika sudova ne možete i to vrlo dobro znate, niste predvideli njihov izbor u Ustavnom zakonu. Izgovor ne može da bude – kasnimo sa izradom pravosudnih zakona. Vi ste kao student koji nije izlazio na kolokvijume pa sada ne može ni da položi ispit, ali zna da je nekada postojala jedna stara procedura gde je odmah mogao da pristupi ispitu i da polaže. Vi sad tako nešto pokušavate da uradite. Mi za studente možemo da imamo razumevanja, ali za ovo što vi radite, nikako.

    Vi dva meseca pre isteka roka da završite i izradite pravosudne zakone, da dođe ovde u Narodnu skupštinu da o njima razgovaramo i raspravljamo, dva meseca pre isteka roka vi ponovo postupate na ovaj način. Vama je cilj da iskoristite ovaj vakuum da postavite što više vaših sudija. Već vas vidim kako u februaru, tik pred istek roka, tajno, da se nikako ne sazna, sazivate hitnu sednicu, spajate nespojivih 56 tačaka u objedinjenu raspravu po hitnom postupku, za manje od 24 sata, samo da progurate pravosudne zakone a da se o njima ni ne razgovara. To se vidi zapravo na način kako Ministarstvo pravde vodi javnu raspravu po ovim zakonima.

    Za građane da znaju, Ministarstvo pravde je raspisalo javnu raspravu o pravosudnim zakonima, kažu da će biti u Kragujevcu, Nišu, Novom Sadu i Beogradu, stave i datume kad će biti te rasprave, ali ne stave vreme, niti ustanovu u kojoj će se zapravo o tome razgovarati. I sad građani, stručna javnost i mediji, očigledno, po vama, treba da gledaju u pasulj da bi saznali, da bi mogli da razgovaraju o tome kako treba da uredimo naše pravosuđe.

    Tu zapravo dolazimo do onoga što je vama namera – da večno držite Zagorku Dolovac, javnog tužioca, u zimskom snu, ne daj bože da se probudi da radi svoj posao. Pokušavate da progurate zakon o policiji, kako biste imali vašu parapoliciju, partijsku policiju, da zapošljavate vaše naprednjačke jurišnike koji će po vašem predlogu nacrta zakona o policiji moći da upadaju građanima u stan kad im se ćefne, bez sudskog naloga. Takođe, postavljate kamere koje će vršiti video i audio nadzor nad građanima, da bi mogli da ih prisluškuju na trgovima i na ulicama, a tu su vam i sada, i to po drugi put, neustavno postavljanje predsednika sudova, za svaki slučaj, da niko iz vaše partijske organizovane klike ne odgovara. Hvala vam.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Vidim prijave za reč.
    Samo vama da kažem, gospodine Kozma, pošto ste se meni obratili vezano za nekoliko stvari. Bilo je tu svašta, ali ove dve, koje su najvažnije.
    Prvo, čuli ste i sami prošli put vrlo jasno i precizno obrazloženje da, naravno, može Skupština da se izjašnjava o ovim stvarima koje su na dnevnom redu i ja razumem da vas to ne zanima i da ćete svaki put da ponovite ono svoje. Ali, nemojte, molim vas, možda je trebalo da bude zabavno za nas koji to slušamo, ali vi koji ste bili protiv predloga za promenu Ustava i jačanja nezavisnosti i samostalnosti sudstva i tužilaštva, da nama koji smo bili za i to glasali, da kažete da smo mi protiv nezavisnog pravosuđa, a vi koji ste sve radili da to ne prođe i da ostane kao u ono vreme kada ste pečatom opštinskih odbora predlagali sudije i tužioce, ne vi lično, mislim na vašu političku grupaciju, da je to onda bilo nezavisno. Dakle, da se oko toga prosto ne objašnjavamo nepotrebno.
    Ono što je važnije, rekli ste da je za Skupštinu ponižavajuće ako bilo šta radimo u skladu sa Poslovnikom koji ste vi donosili. Nije. Ali, znate šta je ponižavajuće? Ponižavajuće je to kada narodni poslanici, poput ovih iz vaših redova, koji su to radili na prethodnim sednicama, psuju narodne poslanike u mikrofon. To je ponižavajuće, kao i kada pokušavaju da se fizički obračunavaju, i to je ponižavajuće. Ali, nije ni to za Narodnu skupštinu ponižavajuće, nego isključivo za one koji te stvari rade. Samo na to da vam skrenem pažnju.
    Za reč se javio dr Aleksandar Martinović, ministar u Vladi.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Aleksandar Martinović

    | Ministar državne uprave i lokalne samouprave
    Zahvaljujem, gospodine predsedniče.
    Izrečeno je mnogo apsolutno netačnih stvari koje se odnose na izbor sudija. Bilo je reči o nekim partijskim sudijama, o tome da Venecijanska komisija nije dala pozitivno mišljenje na Zakon o referendumu i narodnoj inicijativi. Izrečeno je mnogo neistina vezeno za Nacrt zakona o policiji, pa mi dozvolite da samo u nekoliko rečenica se osvrnem na ono što je ovde izrečeno, a što predstavlja apsolutnu neistinu. Verovatno je izrečeno u nameri da se dezavuiše Vlada Republike Srbije, Ministarstvo pravde i da se građani uplaše kako, navodno, neka strašna Vlada Aleksandra Vučića sprema kršenje ljudskih prava i sloboda.
    Što se tiče izbora sudija, pre nego što kažete da je izbor sudija neustavan, bilo bi dobro da u potpunosti pročitate Ustavni zakon za sprovođenje ustavnih amandmana, dakle, od početka do kraja, a ne samo jedan stav koji vama odgovara zato što Ustavni zakon vrlo jasno propisuje da zakoni po kojima se biraju sudije i drugi nosioci, između ostalog i predsednici sudova, pravosudnih funkcija važe dok se ne donesu i dok ne stupe na snagu novi zakoni. Tu je stvar potpuno jasna i ovo što sada radi Narodna skupština je apsolutno u skladu sa Ustavom.
    Još jednu stvar morate da znate. Sudije, predsednici sudova i drugi nosioci pravosudnih funkcija se ne biraju neposredno na osnovu Ustava, nego na osnovu zakona. Zakoni po kojima se biraju danas, odnosno u danu za glasanje, predsednici sudova i sudije su i dalje na snazi i biće na snazi sve dok ne budu zamenjeni novim zakonima.
    Što se tiče javnih rasprava, javnih rasprava o ustavnim amandmanima ne da je bilo, bilo ih je na desetine i apsolutno svi koji su bili zainteresovani da učestvuju u tim javnim raspravama imali su mogućnost da to i urade i predstavnici državnih organa i predstavnici pravnih fakulteta i predstavnici civilnog sektora i različita udruženja sudija i javnih tužilaca. Apsolutno svi su bili uključeni u proces pripreme ustavnih amandmana koji se odnose na oblast pravosuđa.
    Ista je situacija i sada. Niko nije zaobiđen, nikome nije zabranjeno da učestvuje u javnoj raspravi, apsolutno je sve transparentno, sve je jasno, svako može da iznese svoje primedbe i kao što vidite, svakoga dana se te primedbe i iznose, jer da je javna rasprava tajna, da u nacrti zakoni tajni, onda niko ne bi znao šta u njima piše. Kako s jedne strane možete da tvrdite da smo sve sakrili i da se ništa ne zna, a svakog božijeg dana na medijima koji vas podržavaju kažu - ne valja ovo što piše u Nacrtu zakona o sudovima, ne valja ovo što piše u Nacrtu zakona o policiji, ne valja ovo, ne valja ono, sve je tajno, a novinari sve znaju i to novinari koji vas podržavaju i koji svesno plaše građane? Umesto da im kažu, između ostalog, da određene radnje koje i sad policija ima pravo da vrši i da upotrebljava su u stvari samo prepisane u novi Nacrt zakona o policiji, ali vi imate potrebu da plašite građane Srbije i mislite da će vam to doneti neku političku korist. Ne znam da li ste u pravu, ali izbori koji će jednoga dana biti potvrdiće da li će se to zaista desiti ili ne.
    Što se tiče Venecijanske komisije, Venecijanska komisija je pod broj jedan dala pozitivno mišljenje na ustavne amandmane. Pod dva, Venecijanska komisija je dala pozitivno mišljenje na Zakon o referendumu i narodnoj inicijativi i na osnovu tog zakona je i održan referendum u januaru 2022. godine, dakle ove godine. Mi smo prva vlast u istoriji Srbije koja se odrekla jednog dela svojih prava kako bi podigli stepen nezavisnosti sudova, odnosno stepen samostalnosti javnih tužilaštava u Republici Srbiji na najviši mogući nivo.
    Ako možete da mi kažete šta još može da se uradi, pa da sudovi budu još nezavisniji, a javna tužilaštva još samostalnija, bio bih vam veoma zahvalan?
    Još nešto kada je reč o Venecijanskoj komisiji, Venecijanska komisija je održala svoju sednicu prošle nedelje u petak i subotu i razmatrala set, odnosno set zakona iz oblasti pravosuđa koje je pripremilo Ministarstvo pravde i pozitivno se izjasnila o tim nacrtima zakona.
    Što se tiče Nacrta zakona o policiji, vidim da vam je ta tema, ne samo vama nego i medijima koji vas podržavaju, veoma draga i kažete sad će policija moći da upada u stanove građana kako im je volja, moći će da vrše pretres bez sudske odluke, doći će do kršenja ljudskih prava i sloboda. Vidim da su se uznemirili neki strani ambasadori, pa izražavaju, kako se to kaže diplomatskim rečnikom, svoju zabrinutost za stanje ljudskih prava i sloboda u Republici Srbiji.
    Evo, ja sada da postavim vama jedno hipotetičko pitanje. Ne znam šta ste po struci, ali pretpostavljam da ovde među vama sede i pravnici. Zamislite situaciju da vam neki kriminalac na ulici uperi pištolj u stomak i da policajac stoji na nekoliko metara od vas i sve to posmatra, onda vas natera sa tim pištoljem uperenim u vas da uđete u neki stan. Šta mislite, šta policajac treba da uradi? Da upadne u stan i da vam sačuva život ili da ode do suda i kaže – molim te izdaj mi sudski nalog da bih mogao da uđem u stan i da zaštitim život jednog građanina?
    Eto, do te mere vi banalizujete ono što piše u Nacrtu zakona o policiji, a naša intencija je da država Srbija bude država reda i zakona, a ne država u kojoj će kriminalci imati veći stepen pravne zaštite od svakog poštenog čoveka.
    Dakle, to je ono što je suština. Ne može svaka bitanga koja misli da može da radi sve što mu je volja, da zloupotrebljava prava koja garantuje pravni poredak Republike Srbije i da se poziva na to kako Ustav nešto garantuje. Garantuje, ali ne možete svojim pravom da ugrožavate pravo drugom, o tome se radi.
    Ovde se radi o ekstremnim situacijama gde su ljudima ugrožena najvitalnija prava – život, zdravlje, lična sloboda itd. U takvim situacijama policija i sada može da reaguje bez naredbe suda. Dakle, i sada, naveo sam vam primer da bi ste shvatili koliko su besmislene vaše kritike na Nacrt zakona o policiji. Svakog božijeg dana ovi ljudi iz MUP-a neto dokazuju. Ja da sam na njihovom mestu, nema potrebe, od čega da se brane? Od toga što su predvideli u Nacrtu zakona o policiji veći stepen zaštite svih poštenih ljudi u Republici Srbiji od onih koji prete njihovom životu, ličnoj slobodi, zdravlju, bezbednosti njihove dece itd? Valjda treba da se radujemo što ćemo podići stepen bezbednosti naših građana na jedan viši nivo, a ne da sve to dočekujemo na nož i da razno-razni kriminalci, narko-dileri, siledžije mogu da rade šta im je volja, a da policija ne sme da reaguje.
    Jeste li nekada bili na Zapadu? Da li je tamo moguće ono što je moguće u Srbiji? Probajte u Americi da se približite Beloj kući ili Kapital Hilu, gde se nalazi njihov Kongres do određene udaljenosti. Policija puca bez bilo kakvog upozorenja. Jeste li videli šta radi francuska policija? Jeste li videli šta radi belgijska policija u vreme pandemije? Pendreče građane, „žute prsluke“, apsolutno to nikoga ne uznemirava, ali zato njihovi ambasadori ovde u Republici Srbiji izražavaju, kaže svoju zabrinutost zato što će biti ugrožena ljudska prava i slobode. Ne. Biće podignuta na jedan viši nivo.
    Ja sada govorim u svoje lično ime, ja da sam na mesto ljudi iz MUP-a, uopšte ne bih zauzeo taj stav da moram nešto da se branim i da se pravdam. Ponosan sam na to što sam predložio nešto što će da bude u korist poštenih ljudi u ovoj zemlji, a od čega će kriminalci, bitange i siledžije i te kako imati razloga da se plaše. Toliko.