Prvo vanredno zasedanje , 04.02.2023.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prvo vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/14-23

1. dan rada

04.02.2023

Beograd

Sednicu je otvorio: Vladimir Orlić

Sednica je trajala od 10:15 do 19:10

  • ZAKONI

  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Bangladeš o ukidanju viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o garanciji (Obnova teretnog voznog parka Srbije) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj
  • Zakon o potvrđivanju sporazuma između Vlade Republike Severne Makedonije i Saveta ministara Republike Albanije, Saveta ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Crne Gore, Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Slovenije o aranžmanima zemlje domaćin
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Tunis o socijalnoj sigurnosti
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Azerbejdžan o vojnotehničkoj saradnji
  • Zakon o regulisanju obaveza Republike Srbije prema Međunarodnom monetarnom fondu na osnovu korišćenja sredstava stendbaj aranžmana (Stand-by Arrangement) odobrenih Republici Srbiji odlukom Odbora izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda o
  • Zakon o davanju garancije Republike Srbije u korist UniCredit Bank Srbija a.d. Beograd, NLB Komercijalne banke A.D. Beograd i AIK banke a.d. Beograd po zaduženju Javnog preduzeća "Srbijagas" Novi Sad
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Evropske unije o učešću Republike Srbije u programu Erazmus+-programu Evropske unije za obrazovanje, obuke, mlade i sport
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti odbrane između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Ekvatorijalne Gvineje
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Azerbejdžana o readmisiji lica koja nezakonito borave
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Angole u oblasti bezbednosti i javnog reda
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Senegal o ukidanju viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Angole o međusobnom ukidanju viza za diplomatske i službene pasoše
  • Zakon o potvrđivanju Memoranduma o razumevanju između Vlade Republike Srbije i Vlade Arapske Republike Egipat o međusobnom ukidanju viza za nosioce diplomatskih, službenih i specijalnih pasoša
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Evropske unije o učešću Republike Srbije u programu Evropske unije Horizont Evropa - okvirnom programu za istraživanje i inovacije
  • Zakon o izmenama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala
  • Zakon o izmenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa i akata
  • Zakon o izmenama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine
  • Zakon o Visokom savetu tužilaštva
  • Zakon o izmenama Zakona o Ustavnom sudu
  • Zakon o sudijama
  • Zakon o uređenju sudova
  • Zakon o izmenama Zakona o izgledu i upotrebi grba, zastave i himne Republike Srbije
  • Zakon o javnom tužilaštvu
  • Zakon o izmenama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije
  • Zakon o Visokom savetu sudstva
  • Odluka o imenovanju stalnog sastava Republičke izborne komisije
  • Odluka o izmeni Odluke o sastavu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje
  • Odluka o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije
  • Odluka o izmeni Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije
  • Odluka o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije
  • Odluka o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije
  • OBRAĆANJA

    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Reč ima ministarka.

    Maja Popović

    | Ministarka pravde
    Poslanice Tepić, želim da vam odgovorim samo na par stvari vezano za plate sudija i tužioca. Vi kažete da sam ja pod dominacijom ministra finansija pa iz tog razloga ne možemo da povećavamo plate.
    Svi ministri u Vladi rade kao jedan tim i ukoliko postoji budžet, on je ograničen, mi ne možemo da ga povećamo čarobnim štapićem, to je nemoguće. Pored toga, mi smo ograničeni i aranžmanima koje imamo sa MMF, tako da mi moramo da ispoštujemo određena ograničenja i određene obaveze koje imamo prema MMF-u.
    Naravno da ćemo gledati u narednom periodu da povećamo plate sudija, jer ja sam, kao što sam vam rekla, prvobitno podržala predlog sudija što se tiče osnovice da ona bude izjednačena sa prosečnom zaradom u Republici Srbiji, kao i da izjednačimo plate sudija prekršajnih sudova sa sudijama osnovnih sudova, takođe i za apelacione prekršajne sudove sa sudovima republičkog ranga. Međutim, to je u ovom trenutku nemoguće. Da nismo ušli u ovu krizu vezano za energetiku i da se nije desilo sve ovo sa ratom u Ukrajini, verovatno bi mogli i to da uradimo, verovatno bi i tu napravili iskorak.
    Drugo, vi ste filolog, koliko ja znam i onda mi je jasno iz kog razloga govorite o stavljanju određenih predmeta od strane tužioca, te Dolovac, te drugih tužioca, u fijoku, da oni nestanu, da oni ne postupaju. Svaki put kad tužilac dobije krivičnu prijavu, on ili odbaci krivičnu prijavu ili kreće da postupa po toj krivičnoj prijavi. Predmeti ne mogu da nestaju, o njima se donosi odluka ili se obustavlja krivični postupak ili dalje nastavlja po tom krivičnom postupku.
    Tako da i te vaše primedbe ne stoje. Svaki od tih predmeta koje ste naveli ima svoj epilog. E, sada, da li vi znate, da li možete da nam pružite ovde informacije, koje su sve to krivične prijave podnete po kojima nije postupano, da li je obustavljen postupak. Ne, nemate. To je vaš politički nastup, da dezavuišete građane Republike Srbije.
    Što se tiče dalje načina za studentska putovanja sudija, apsolutno su ona non-stop sprovode, što pripravnika, što saradnika, što sudija. Takođe se sprovode njihove edukacije putem Pravosudne akademije. Tako da ni ti navodi vam nisu tačni. Tužilac ćuti i predmeti su u fioci, to su vaše reči, evo, zapisala sam. Da li se slažete da ste to rekli, na određene predmete. Evo, ja sam zapisivala kako ste vi govorili, možemo i da vratimo, evo, da tužioci ćute i da su predmeti u fioci.
    U svakom slučaju, svaki od tih krivičnih prijava, svih akata, prosleđenih ka tužilaštvu dobija svoj epilog ili kroz obustavu krivičnog postupka ili kroz nastavak krivičnog postupka. Tako da nemojte prebacivati.
    Na ovoj sednici se bavim odbranom sudija i tužilaca sve vreme, a potpuno je druga tema, a tema su ovi pravosudni zakoni. Ja znam da je ovo vaš način da dobijete političke poene time što ćete blatiti i izvršnu vlast i predsednika Republike i sve nas ovde. Rekli ste, bogati imaju velike plate ministri, a male plate i najniže u Evropi imaju sudije tužioci. To nije tačno, ministri imaju plate manje nego što imaju sudije i tužioci i to osnovnog ranga. Hvala.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Vi ste hteli isto hteli repliku.
    Prvo je pomenuta Marinika Tepić. Izvolite.
    ...
    Stranka slobode i pravde

    Marinika Tepić

    PRAVAC EVROPA - SSP, PSG, PREOKRET, SLOGA
    Zahvaljujem, najpre, gospodinu Jovanovu.

    Ako je taj Morović sve što imate da odgovorite na moje izlaganje i napadima na mene, to je stvarno potpuno bezbolno i smešno već zaista smešno.

    Znate da nije bilo profesionalnih i čestitih policajaca koji su sasvim slučajno otkrili najveću fabriku, farmu droge u Evropi, Jovanicu, građani Srbije, građani Srbije bi i dalje verovali Vašim Vulinu i vašim ministrima da se tamo gaje rotkvice i paradajz, toliko o tome.

    Što se tiče drugih afera ako mislite, recimo, na uništavanje ili doprinos uništavanju namenske industrije onda trebate da govorite o vašem Slobodanu Tešiću, koji se nakon mojih informacija našao na poternici Interpola i crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država.

    Ministarki, s jedne strane hvala na informaciji o platama, možemo samo da vas držimo za reč mada je to rizično, ok, hvala za informaciju, a što se tiče preslišavanja toga, da li smo mi podneli krivične prijave? I, da je to naš posao, pa kada tako postavite stvari ne znam čemu služi tužilaštvo? Ako je uvek odgovor, a što niste podneli krivične prijave?

    Postoje znate dela za koje tužilac treba da reaguje, i kom sam mnogo vremena posvetila u svom izlaganju. Čim dođe do saznanja o izvršenju ili potencijalnom izvršenju krivičnog dela čim dobije informaciju o tome.

    Ja sam kritikovala ćutanje tužilaštva, i nemojte gospođo ministarka, bez ikakve namere da imamo personalni klinč apsolutno mi to nije namera, ali nemojte vi da branite sudije i tužioce od nas, njih sve vreme u našoj ovoj borbi branimo od vas, od pritiska izvršne vlasti, od pritiska političke vlasti o tome što su u glibu ne svi, ne svi, ali većina da, i meni je žao zbog toga. Zahvaljujem.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Dva minuta.
    Sad vi, izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Dejan Bulatović

    Narodni poslanici koji nisu članovi poslaničkih grupa
    Gospodine Jovanov, vi ste mene ovde pomenuli, a ja moram da vam kažem da sam u aferi Morović vrlo jasno sve rekao, da je to izmišljeno i da je to potpuno jasna stvar, i što se mene tiče, što se mene tiče, ja sam iz moralnih razloga i to je jedan od razloga zašto sam ja napustio tu stranku, i jasno sam rekao, da to jeste laž, ali sad vas pitam – šta ste vi uradili?

    Kada ste znali da je to tako zašto Ministarstvo pravde nije uradilo sa svoje strane što je trebalo da uradi? Zašto niste podneli krivičnu prijavu? Zašto niste išli do kraja sa tim? Ja vam kažem, sa moje strane sam uradio sve, a vi sad mene ovde politički pitate, a šta je bilo u Moroviću? A, vi ste to znali, i preko službi bezbednosti i preko svih onih institucija, ispred kojih ste to mogli da saznate, ali ništa niste uradili.

    I pitam da li će takve političke afere? Da li će se na osnovu tih političkih afera u Srbiji i dalje kupiti poeni? I tako pitam ministarku pravde šta ćete raditi u budućnosti? Kada ljudi iznose takve političke afere, i na osnovu njih dobiju glasove na izborima i vi ćete dalje da ćutite. Pisaćete par saopštenja i tu će biti kraj, ne može tako.

    I gospodine Jovanov i vi imate tu jednu veliku odgovornost, to što je moja bivša koleginica uradila država je morala to da sankcioniše, država je morala da se oglasi i moralo se jasno staviti do znanja da u budućnosti to neće moći tako da se radi. Ja sam odgovoran političar, vrlo odgovorno nastupio, istupili ste iz političke partije i nije bilo to sve lako. Znate, ali ima toga, toga još, ja neću više da oduzimam vreme, što se tiče ministarke pravde reći ću u mojih pet minuta gde sam se prijavio, pa ćemo razgovarati o svemu. Ovo je jedna zamerka za vas ministarko direktno. Hvala.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Dva minuta. Hoćete vi i da zatvorimo ovaj krug?
    ...
    Srpska napredna stranka

    Milenko Jovanov

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE
    Što se tiče ovog dela, ja nisam sklon podnošenju tužbi i krivičnih prijava i po tome se razlikujemo od vašeg bivšeg društva koje se hvali kad podnese sto, dvesta pa trista tužbi i objavljuje, tako da nismo iz te fele. Treba neko vreme valjda da shvatite da niste više tamo, pa ne očekujte ni od nas svih da se ponašamo kao vaše bivše okruženje.

    Nije problem Tešić, nego je problem u tome što ste državi neistinama naneli štetu od 13 miliona dolara, jer ako su to nezakoniti poslovi, kako nisu nezakoniti za Bugarsku.

    Za Srbiju su nezakoniti, za našu namensku industriju, a za Bugarsku nisu, vrlo zanimljivo.

    Najzad, nije sve Morović. Naravno da postoji mnogo toga, ali sami ste spomenuli, pa eto i ja da pitam. Ima i onaj kako se zove oslobodilac Kikinde od dve godine, što ste se slikali sa njim, pa ste se hvalili kako ste našli oslobodioca Kikinde, koji je oslobodio Kikindu sa svojim prijateljem, a tako ćete i vi da oslobodite na narednim izborima, a onda se ispostavilo da je čovek imao dve godine prilikom oslobođenja Kikinde.

    Ja znam da su Partizani imali u svojim jedinicama i borce pionire i one bombaše, i one kurire, ali da su bebe od dve godine učestvovale u ratu, to do vas nisam saznao. Eto i tu ste doprineli srpskoj istoriografiji i hvala na tome.

    Sa druge strane, evo ja vam obećavam da neću više koristiti ni Morović, ni bebu oslobodioca, ni ništa, jer vi u svakom govoru iznesete novu neistinu.

    Evo, sada vas je Maja Popović uhvatila u novoj neistini i ubuduće ćemo svaki vaš govor koji iznesete ovde u Skupštini, analizirati samo iz tih neistina koje poslednje iznesete, jer ovo više čovek ne može više ni da popamti, ni da popiše, evo sada ste to uradili, opet ste neistinu izneli , rekli neke stvari, a kada vam kažemo, kažete ja to nisam rekla, a svi čuli da ste rekli, tako da ako je do onoga što tražite, to je odgovornost za javno izrečenu neistinu, počnite od sebe i krenite pred ogledalom. Hvala.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Hvala svima i ministarski na razumevanju, idemo na sledećeg ovlašćenog predstavnika, Dubravka Kralj.
    ...
    Socijalistička partija Srbije

    Dubravka Kralj

    IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS)
    Zahvaljujem gospodine predsedniče, uvažene ministarke, dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi građani Republike Srbije, ja ću kao ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe Ivica Dačić SPS, govoriti o setu pravosudnih zakona, dok će moje kolege u nastavku sednice govoriti o ostalim tačkama dnvenog reda.

    Ja bih na samom početku svog izlaganja ovaj set zakona okarakterisala kao most koji moramo preći, ne bi li smo od usvajanja ustavnih amandmana došli do ostvarivanja njihovih ciljeva u praksi i to jeste drugi korak. Sigurno će se do pravosuđa još hodati, ali mislim da su ti početni koraci najvažniji.

    Ovi zakoni jesu par ekselans stručna tema, oni nisu pitanje pojedinačnog slučaja, nisu dnevno politička tema, oni su pitanje svih budućih slučajeva, koji se pojave pred našim sudovima, i zato na ovoj sednici može politički da profitira samo onaj ko pokaže stručnost objektivnost, pa makar i rizikovao da bude nedovoljno zabavan, i da ostane bez viralnog klipa na društvenim mrežama.

    Takođe mora da pokaže i razumevanje za struku, jer iza ovih zakona pre vladajuće koalicije, stoje predstavnici pravosudnih profesija, članovi radnih grupa, koji su ih i pisali.

    Ovakva diskusija nije lak zadatak, i nisu teme koje su pitke, čak ni svim pravnicima, pa je donekle izazov približiti ih građanima i u tom smislu ja sam u sklopu priprema za ovu sednicu učinila jedan istorijski osvrt i navešću jedan interesntan primer, odnosno primer zakona o sudijama iz 1929. godine, koji je u članu 2. sadržao eksplicitno odredbu o tome da ženska lica ne mogu da budu sudije.

    Nasuprot tome, sada skoro 100 godina kasnije, došli smo do izraza feminizacija pravosuđa, do rečenice da je pravda u ženskim rukama, jer su sudije većinom žene. Da li je to pokazatelj uspeha ženske borbe za ravnopravnost ili pak toga da su žene zastupljenije u manje profitabilnim profesijama kakva je sudijska i tužilačka u odnosu na druge pravničke profesije, jeste i što se nadam uskoro da neće biti, ali svakako ovo jeste primer evolucije i progresa.

    Isto tako kada je reč o garanciji i nezavisnosti pravosuđa, nezavisnosti sudova, ta garancija u našim propisima oduvek je postojala, još od Dušanovog zakonika pa na dalje, ali se kvalitet mehanizama koji su tu garanciju štitili vremenom menjao.

    Sudiju je postavljao knjaz, kralj, skupština društveno-političke zajednice, Narodna skupština, i evo, stigli smo do njihovog izbora od strane nezavisnih pravosudnih tela, odnosno od strane Visokog saveta sudstva. I tačno je, prilikom regulisanja jesmo bili podstaknuti evropskim standardima, ali interesantno je da kažem da naša pravna istorija takvo rešenje poznaje.

    Naime, Zakon o redovnim sudovima, sudijski zakon iz 1928. godine, dakle, prethodnik ovog kog sam prvo pomenula, a sledbenik Vidovdanskog ustava, jeste predviđao da sudije biraju nadležni sudovi, dakle, same sudije, a da ih kralj samo formalno postavlja ukazom. Međutim, taj zakon nikad nije stupio na snagu, jer takvo rešenje je verovatno bilo suviše progresivno za taj momenat i tadašnje političke prilike, ali sigurno nije suviše progresivno za 2023. godinu, naprotiv.

    Ne može biti suviše progresivno da imamo izbor nosilaca pravosudnih funkcija bez uticaja politike. Ne može biti suviše progresivno da se biraju na stalnu funkciju bez takozvanog probnog perioda, da se protiv odluke o izboru na sudijsku funkciju može izjaviti žalba Ustavnom sudu, da i izbor sudija porotnika vrši Visoki savet sudstva umesto Ministarstva pravde, ne može biti suviše progresivan nesporno viši nivo budžetske autonomije itd. Isto to mislim i za rešenja koja se predlažu za tužilaštvo. Ukidanjem monokratskog principa, uvođenja kontrole hijerarhijskih ovlašćenja kroz predviđanje da obavezno uputstvo višeg javnog tužioca nižem mora biti u pisanoj formi, znači, obavezni deo spisa da protiv njega može izjaviti prigovor itd.

    Mislim da su sve ovo dobra rešenja, što svakako ne znači da je iko predložene zakone čitao noseći ružičaste naočare, ali i oni koji im odriču kvalitet jesu čitali sa pogrešnom dioptrijom.

    Čulo se više kritika ne samo danas, već i tokom prethodnih meseci kada je vođena javna debata i upravo ta činjenica da je kritika bilo i u postupku koji je prethodio donošenju ovih zakona i u postupku koji je prethodio ustavnim promenama upravo govori o tome da je postupak bio inkluzivan i transparentan. Uostalom, da to nije bilo slučaj sigurno ni Venecijanska komisija ni Evropska komisija ne bi propustile priliku da ukažu na propust.

    Bila sam u Evropskom parlamentu kada je predstavljen Izveštaj Evropske komisije, bila sam i na sastanku sa Venecijanskom komisijom i zaista sam čula pohvale i na račun postupka koji je prethodio donošenju zakona i na račun samih zakona koji se predlažu. Naravno, ne mislim da smo zbog toga ni korak bliže ni korak dalje evrointegracijama, ali ne treba da krijemo da kompliment uvek jeste nešto što dobro dođe.

    Kritike koje su se čule među diskutantima prilično su polarizovane i mislim da to ukazuje da je nađeno neko srednje rešenje, neki balans i da je predloženi tekst u najmanju ruku korektan, što naravno ne znači da nema dilema i da ih ni ja lično nisam imala. Imala sam pre svega o većini koja je predviđena za odlučivanje u Visokom savetu sudstva, da li je rešenje da je većina od šest članova Visokog saveta sudstva najbolja, budući da omogućava sudijama da maltene same donose odluke, ali onda sam to prihvatila iz razloga predviđanja kvoruma, odnosno da bi se na sednici Visokog saveta sudstva uopšte moglo odlučivati, neophodno je da sednici prisustvuje osam članova, ne šest.

    Dakle, istaknuti pravnici koji usled većine za donošenje odluka od šest članova bi možda mogli da imaju smanjeni značaj, odnosno bila bi gotovo isključena mogućnost njihovog uticaja i upravo ta odredba jeste nesporno svedočanstvo toga da je potpuno isključen uticaj politike, ali ne mislim da bi trebalo izgubiti tu sponu između građana i suda, i istaknuti pravnici upravo ta spona i jesu.

    Zbog toga ću prihvatiti ovo rešenje i poslanička grupa SPS će to učiniti iz razloga, kao što sam rekla, kvoruma koji je predviđen, koji zahteva prisustvo osam članova i takođe zbog odredbe koja predviđa da je za odlučivanje o najvažnijim pitanjima koja se tiču pravosuđa predviđena većina od osam članova.

    Ipak, mislim da je većina koja je predviđena u tužilačkom zakonu za odlučivanje u Visokom savetu tužilaštva bolja i mislim da je možda trebalo primeniti princip ogledala, ali u svakom slučaju ta razlika i isto kao razlika u sastavu Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaštva jeste manifestacija razlike između nezavisnosti suda i samostalnosti tužilaštva.

    Upravo ovo demantuje sve one primedbe, odnosno padaju svi prigovori da će istaknuti pravnici moći da remete nezavisnost i upravo ta preopterećenost istaknutim pravnicima navodi na misao da je nekima možda bitnije to ko će personalno biti na poziciji istaknutih pravnika u odnosu na to kako treba normativno urediti tu poziciju.

    Takođe, jedna od tema jeste pitanje nedozvoljenog uticaja, odnosno u našoj pravnoj terminologiji jeste novina opisivanje nedozvoljenog uticaja kao neprimerenog i jeste kandidovala pitanje postoji li neki uticaj koji bi bio primeren i da, zapravo postoji i mislim da je veoma dobra definicija data predloženim zakonima. Ministarka je tu definiciju na početku sednice pročitala, pa je neću ponavljati, ali svakako da smatram da treba da sačuvamo izveštavanje javnosti pre svega od strane samih pravosudnih organa, kao i stručnu debatu o njihovom radu i da omogućimo kritiku koja bi bila produktivna.

    Naravno da nikako nije rešenje da propustimo u radu sudova i tužilaštva. Ne sme ni da se pisne, a svi znamo da propusta ima. Ima i različitih primera ioni se mogu u velikoj meri pravdati preopterećenošću pravosuđa, isto kao i nedovoljnim brojem kadrova u sudovima i tužilaštvima, ali takođe ima i primera lenjosti i nedovoljnog interesovanja nosilaca pravosudnih funkcija.

    Iskreno se nadam da će ovi zakoni koji donose veću odgovornost za sudije i tužioce ove primere svesti na minimum.

    U svakom slučaju, efikasnost i trajanje sudskih postupaka jeste ono što građani najčešće zameraju i mislim da je činjenica da niko od nas ne želi da je za dostizanje pravde pred našim sudovima neophodno strpljenje i upornost onoga ko pravdu traži. Pravda mora da dođe u pravo vreme, najmanje u ono koje mi nazivamo razumnim rokom i zbog toga na tome treba i dalje da se radi, isto kao i na pitanju atraktivnosti pravosudnih profesija, na šta je danas ukazano, jer nam trebaju mlade generacije koje će sa entuzijazmom izneti cilj ovih zakona.

    Ulaganje u pravosudnu infrastrukturu takođe je važno pitanje. Ulaganja su u prethodnom periodu bila značajna. I dalje se radi na tome, što sve zajedno treba da da i sa ovim izmenama zakona će dati odličnu predispoziciju za stvaranje daleko boljeg pravosudnog sistema. Zato ministarka vama želim da čestitam na uspehu koji ste u relativno kratkom periodu postigli pre svega u uobličavanju adekvatne regulative.

    Pročitala sam u jednoj knjizi da je od onoga šta političari rade mnogo važnije to šta druge ljude podstiču da rade. Mislim da mi ovim zakonima ne samo podstičemo, već obavezujemo sudije i tužioce na jedan odgovorniji pristup njihovim profesijama.

    Takođe, podstičemo i društvo, sve njegove aktere na stvaranje jednog ambijenta koji će čuvati nezavisnost, samostalnost i ugled pravosuđa.

    Sudije i tužioci će i nakon zakonskih izmena zakletvu polagati pred ovim domom koji će im, verujem, u danu za glasanje dati poverenje, velika ovlašćenja, ali uz koje ide i velika odgovornost.

    Uprkos tome što ovi zakoni nisu savršeni, nije sporno, oni jesu natprosečni i zahtevaju isto takve ljude koje će ih primenjivati. To u stvari jeste najvažnije. Ja sam milion puta govorila o tome kako je personalna komponenta nezavisnosti mnogo važnija od institucionalne.

    Zaključiću time da nikom nije lako u životnoj situaciji u kojoj je prinuđeno da zatraži pomoć od suda i zato nikome ne treba dodatno otežavati neefikasnim, sporim, nekada i nepravičnim pravosudnim sistemom. Zaštitu svojih prava mora da dobije svako, nezavisno od toga da li ima mogućnosti za skupog advokata ili ne, da li poznaje važne ljude ili ne itd.

    Ja nisam zaboravila poziciju sa koje sam došla na mesto narodnog poslanika. Nisam zaboravila motive koje sam tada imala, a to jeste borba za društvo u kome će pobeđivati onaj ko nešto zna, a ne onaj ko nekog poznaje. Tako mora da bude i pred sudom. To hoću ja. To hoće moja generacija. To hoće građani Srbije. To hoće SPS. Hvala vam.