Treće vanredno zasedanje , 29.06.2023.

13. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Treće vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/126-23

13. dan rada

29.06.2023

Beograd

Sednicu je otvorio: Vladimir Orlić

Sednica je trajala od 10:15 do 19:05

  • TRAŽENJE OBAVEŠTENJA I OBJAŠNJENJA

  • Preventivni zdravstveni pregledi; Uštede u sektoru zdravstva; Deficit kadra u školama
  • EPS; Liste čekanja u zdravstvu; Eksproprijacija imovine uz trasu puteva; Rezultati popisa i birački spisak; Izgradnja fabrike u Prijepolju; Rad autoprevoznika Janjuševića; Radijacija i štetnost po zdravlje nakon 1999; Hapšenje kosovskih policajaca; Priman
  • Cena otkupa malin; Uvoz žitarica
  • Obnavljanje autobuskog saobraćaja na relaciji Subotica – Sombor – Osijek; Sanacija lokalnog asfaltnog puta Stari Žednik – Đurđin
  • Iseljavanje penzionisanog pripadnika MUP u Kraljevu; Zaštita Srba uhapšenih na Kosovu; Izgradnja i razvoj Kraljeva; Izbor saveta mesnih zajednica u Kraljevu
  • Hapšenje članice obezbeđenja Ane Brnabić; Izbacivanje Radeta Baste iz kancelarije; Hapšenje kosovskih policajaca; Broj samoubistava u BIA; Prodaja starih tenkova; Investicioni i razvojni plan Republike Srbije; Dozvole za uvoz robe koja se odnosi na izvrš
  • Cena spomenika Stefanu Nemanji; Internacionalni globalni fond „Blek rok“
  • Unapređenju zdravstvene zaštite i položaja boračko-invalidske zaštite; Metodologija i dinamika dodeljivanja nacionalnog priznanja boračkih spomenica ostalim učesnicima rata; Obavezno služenje vojnog roka
  • Falsifikovanje stenografskih beleški; Slučaj profesorske sociologije iz Zrenjaninske gimnazije; Zaštita glumaca od napada zbog podrške građanskim protestima; Snabdevanje Zrenjanina vodom za piće
  • Revizija Pravilnika o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti fizičkih lica za držanje i nošenje oružja; Kompletiranje elektronskog kartona i zdravstvenim podacima iz privatnog zdravstvenog sektora
  • Uvrede članicama SNS; Najavljene blokade saobraćaja
  • OBRAĆANJA

    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Hvala.
    Izvolite, gospođo Ekres.
    ...
    Savez vojvođanskih Mađara

    Rozalija Ekres

    Savez vojvođanskih Mađara
    Drugo pitanje ispred poslaničke grupe SVM upućujem ministarki za brigu o porodici i demografiju, gospođi Dariji Kisić.

    Pre nedelju dana, tačnije 20. juna su na Paliću, predsednica Mađarske Katalin Novak i predsednik Srbije Aleksandar Vučić potpisali zajedničku političku izjavu o osnivanju strateškog saveta za saradnju između Republike Srbije i Mađarske.

    Vezano za dalje jačanje saradnje u oblasti brige o porodici i demografiji ohrabruje nas izjava predsednice Mađarske, ranije ministarke zadužene za brigu o porodici, Katalin Novak, da je Vlada Mađarske, koja vodi veoma intenzivnu demografsku politiku i dalje spremna da nam prenese iskustva u rešavanju tih problema.

    Srbija je već preuzela neka rešenja mađarske populacione politike i ugradili u izmene i dopune Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom.

    Briga o porodici i deci i borba za bolju demografsku sliku jedan je od prioriteta Vlade Republike Srbije.

    Demografske mere koje su na snazi u našoj zemlji su razgranate, počev od jednokratne pomoći za prvo dete u porodici u iznosu od 300 hiljada dinara, za drugo i treće dete po 100 hiljada dinara, preko roditeljskog i dečijeg dodatka, naknade boravka u predškolskoj ustanovi, kao i mogućnosti da majke dobiju državnu pomoć pri kupovini stana.

    Pored mera Republike Srbije i AP Vojvodina, kao i mnoge lokalne samouprave utvrđuju dodatne mere za podsticaj nataliteta.

    Ministarku Kisić pitam – da li će ministarstvo na čijem ste čelu pripremiti i predložiti i nove dodatne mere podrške populacione politike u narednom periodu? Da li ste spremate da učestvujete na Petom demografskom samitu u Budimpešti decembra ove godine, samitu koji je pokrenut 2015. godine sa ciljem stvaranja foruma za sve snage koje zastupaju interese porodice i streme zaustavljanju negativne stope nataliteta? Zahvaljujem.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Reč ima ministarka, dr Darija Kisić.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Darija Kisić

    | Ministarka za brigu o porodici i demografiju
    Poštovana narodna poslanice, gospođo Ekres, mnogo vam hvala na ovom pitanju koje se postavili i mogućnosti da i narodnim poslanicima, a i građanima Srbije predstavimo šta je to naša država uradila kada je u pitanju pronatalitetna politika, kada su u pitanju mere i aktivnosti koje su usmerene ka poboljšanju demografske slike u našoj zemlji.
    Što se tiče naše saradnje sa Vladom Republike Mađarske na ovom polju ona je na visokom nivou. Praktično, intenzivno sarađujemo. Od 2013. godine znamo da je Mađarska sprovela čitav niz mera i aktivnosti i upravo sada praktično nakon više od 10 godina mogu da se vide rezultati svih ovih aktivnosti, tako da Mađarska jeste primer dobre prakse i hvala vam što ste istakli da smo i mi u prethodnom periodu sproveli kao uzor na mere koje je sprovela Mađarska, a da je i Republika Srbija takođe uvela neke mere koje jesu slične, neke mere koje su nešto drugačije, koje u svakom slučaju daju efekte.
    Takođe, sigurno ste upoznati da i predstavnici mađarske Vlade su učestvovali na Prvoj konferenciji o porodici, prvoj Nacionalnoj konferenciji o porodici u Srbiji, a takođe i mi smo pozvani da predstavimo rezultate našeg rada i već smo sa zadovoljstvom se odazvali ovom pozivu.
    Kada je u pitanju finansijska podrška porodice sa decom u Republici Srbiji ona je nikada veća i u toku ove godine iz budžeta Republike Srbije je opredeljeno 87 milijardi dinara.
    Kada su u pitanju roditeljski dodaci, samo da vidimo koliko je to značajna finansijska podrška, koliko je veća nego što je bila pre 11 godina 2012. godine. Ona je tada iznosila, kada je u pitanju rađanje prvog deteta 31.000 dinara, a danas ona iznosi 345.000 dinara. Kada je u pitanju roditeljski dodatak za rađanje drugog deteta on danas iznosi 421.000 dinara, kada je u pitanju treće dete ono je nešto malo manje od dva miliona dinara koje se isplaćuje u jednakim mesečnim ratama 10 godina, a kada je u pitanju četvrto dete ova finansijska podrška je dva miliona 757 hiljada dinara.
    Takođe, značajno je istaći da se isplata roditeljskog dodatka usklađuje na svakih šest meseci u skladu sa kretanjima potrošačke korpe tako da će i ove vrednosti biti nešto veće. Već za dve nedelje od 12. jula su nova usklađivanja tako će sve ove vrednosti da budu veće.
    Takođe, država za svako novorođeno dete isplaćuje i paušal za nabavku opreme. Takođe, roditeljima, odnosno mamama je na raspolaganju, kao što ste vi rekli, još jedan vid podrške države, a to su subvencije za kupovinu prvog stana i znamo da sve majke koje su rodile dete od 1. januara 2022. godine, kada je na snazi ova podrška su imale u roku u periodu do godinu dana od rođenja deteta pravo na ovu vrstu subvencije i do sada je oko 300 majki ostvarilo ovo pravo.
    Takođe, kada je u pitanju vantelesna oplodnja prošle godine je pomerena i starosna granica za vantelesnu oplodnju, sa dotadašnje 43 godine na 45 godina, tako da je još više žena dobilo mogućnost da idu na vantelesnu oplodnju.
    Takođe, vantelesna oplodnja doniranim reproduktivnim materijalom je potpuno besplatna za sve one koji ispunjavaju uslove i drago nam je da već ima i potvrđenih trudnoća koje su začete ovim putem.
    Vi ste već spomenuli i podršku države koju će dobiti sve majke u septembru mesecu, a odnosi se na isplatu od 10.000 dinara za svako dete koje je mlađe od 16 godina i već ste istakli da se to prevashodno odnosi na decu predškolskog i školskog uzrasta, a znamo od septembra i kakvi su novi izdaci i upravo je u tom smislu značajna podrška majkama.
    Takođe, kada su u pitanju nove izmene Zakona o finansijskoj podršci porodice sa decom, nadam se već tokom sledeće godine pred vama će da bude i novi zakon, jer smo predložili nove izmene koje se prevashodno odnose na podršku majkama preduzetnicama, a koje se odnose na rođenje trećeg i više dece, jer do sada su majke preduzetnice imale porodiljsko odsustvo godinu dana, a novim izmenama će biti omogućeno da se izjednače sa majkama koje su u radnom odnosu. Znači, da imaju odsustvo dve godine i takođe novim izmenama zakona biće omogućeno da supružnici, odnosno partneri žena preduzetnica mogu nakon trećeg meseca od rođenja deteta takođe da koriste umesto njih porodiljsko odsustvo.
    I na kraju, takođe bih istakla da smo prošle nedelje uspeli da realizujemo i naš konkurs koji je bio usmeren ka jedinici lokalne samouprave i dobili su 52 jedinice lokalne samouprave direktnu finansijsku podršku Ministarstva za brigu o porodici i demografiji. U pitanju je 400 miliona dinara koje će upravo biti usmerene ka podršci pronatalitetne politike, prevashodno usmerene ka adaptaciji, izgradnji dečijih igrališta, povećanju kapaciteta smeštaja u predškolskim ustanovama, u adaptaciji određenih dela škole koje prevashodno namenjene ne samo za igru, nego za različite nastavne aktivnosti.
    Takođe, za nabavku i kupovinu knjiga za svu decu u određenim lokalnim samoupravama, tako da videćemo. Već od septembra će se videti rezultati svih naših aktivnosti. I kao što znamo da pad prirodnog priraštaja i negativni demografski trend se nije desio od juče, da je praktično počeo pre više od nekoliko decenija, znamo i da sve mere i aktivnosti koje su sada usmerene u ovom smeru ni ne mogu da se vide tako brzo. Međutim, sa ponosom ističemo da su rezultati primene naših mera već počeli da se vide. Sa radošću smo videli početkom godine da su već počeli da se vide rezultati primene ovih mera kada smo videli da u januaru ove godine je nekoliko stotina dece više rođeno u odnosu na isti period prethodnih godina. Takođe, kontinuirano do ovog momenta vidimo takav trend, tako da ukoliko ne porast trenda, onda sigurno možemo da kažemo da je zaustavljen negativan trend.
    Obzirom da i te kako planiramo da ulažemo u pronatalitetnu politiku, nadamo se da ćemo uskoro moći da kažemo da je ne samo zaustavljen trend pada, nego da ćemo moći da kažemo da se radi o porastu broja stanovnika, kao što smo na osnovu rezultata poslednjeg popisa registrovali u dve beogradske opštine, to su Voždovac i Zvezdara, kao i što smo registrovali u dva grada, Novi Sad i Novi Pazar.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Imate pravo na zaključna dva minuta. Izvolite.
    ...
    Savez vojvođanskih Mađara

    Rozalija Ekres

    Savez vojvođanskih Mađara
    Zahvaljujem na odgovorima premijerki Brnabić i ministarki Kisić i izražavam zadovoljstvo i veru da će socijalna pomoć i transferi stanovništvu koji predstavljaju najveću rashodnu kategoriju budžeta, zahvaljujući stabilnim javnim finansija naše zemlje biti zasigurno obezbeđeni i u narednom periodu, uz blagi rast.
    Verujem da će se sa jedne strane obezbediti kontinuitet razvojnih i socijalnih programa, a sa druge održivost javnih finansija. Raduje nas da će Ministarstvo za brigu o deci i demografiju novim merama i aktivnostima pokušati da daju podršku porodicama sa decom i da je proširi što je moguće više sa ciljem bolje demografske slike o našoj zemlji.
    Svi smo sveni toga da je najveći izazov za našu zemlju, za sve nas upravo demografski. Dobro je što će ministarka prisustvovati ovogodišnjem demografskom samitu u Budimpešti i nadamo se da će sa novim idejama vratiti i podeli sa nama. hvala najlepše.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Reč ima Milija Miletić.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Milija Miletić

    ZA POMIRENjE SPP-USS-DSHV
    Zahvaljujem se dr Orliću.

    Uvažena predsednice Vlade, gospođo Brnabić, poštovani prvi potpredsedniče Vlade, druže i gospodine Ivice Dačiću, uvaženi ministri, građani Srbije, ja sam Milija Miletić. Dolazim iz Svrljiga, a to je najlepša opština u Srbiji koja se nalazi pored grada Niša, a to je najlepši grad u Srbiji. Inače sam ovde u Skupštini izabran sa liste Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve, a predstavljam Ujedinjenu seljačku stranku.

    Ja ću kao i do sada postaviti nekoliko pitanja koja se tiču svakog čoveka, bez obzira da li on živi u Svrljigu, Beloj Palanci, Gadžinom Hanu ili u drugom delom Srbije.

    Prvo pitanje – da li postoji mogućnost, odnosno da promenimo zakon kojim se sankcionišu svi oni ljudi koji odu u penziju pre 65 godina, a imaju 40 godina radnog staža. Oni sada po ovom zakonu svaku godinu preko 60 godina imaju sankcije za to po 0,4% što znači, ukoliko je sa 60 otišao u penziju, on kasnije 20% ima manju penziju. Bilo je inicijative da se ovo promeni i kada napune 65 godina da im se tada daje kompletna penzija.

    Drugo pitanje tiče se svih naših ljudi koji su redovne platiše električne energije, jer oni kroz program plaćanja električne energije plaćaju i taksu za RTS. Veliki broj nas, veliki broj ljudi koji žive u ruralnim područjima, veliki broj njihove dece otišli su, ti ljudi sada više ne žive u tim područjima, a i dalje plaćaju električnu energiju, pa bi bilo dobro da se iznađe mogućnost da se tamo tim ljudima ne naplaćuje taksa za RTS. Razlog svega toga jeste, oni to ne gledaju, nisu tamo, ali žele da nekada odu, da vide kakvo je to njihovo gazdinstvo i mislim da bi to bilo veoma bitno za svakog čoveka.

    Jedno od pitanja koje sam hteo da postavim jeste da veliki broj naših radnika koji su izgubili posao, unazad od 2000. godine, posle onog DOS-ovog režima, gde su bile društvene firme, gde je veliki broj iz tih firmi izgubio posao, kroz sudske postupke, oni su dobili sudske postupke, odnosno izvršenje, ali do sada to nije ništa naplaćeno.

    Da li postoji mogućnost, pošto znam da je kompletna i Vlada, tada je predsednik Srbije bio i predsednik Vlade, imali su u Nišu određene sastanke gde su radnici u mašinskoj industriji, u elektronskoj industriji imali neke dogovore, a to važi i za Svrljig i za ostale opštine, da se tim ljudima iznađe način, pa makar to da bude kao što je ranije bilo za neka dugovanja kroz devizne rezerve, odnosno kroz neko odloženo plaćanje, ali bitno je da se tim ljudima to isplati. Velika potreba svih ljudi je da to bude plaćeno.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Sačuvajte nešto i za drugo pitanje.
    Reč ima predsednica Vlade.
    Izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Ana Brnabić

    | Predsednica Narodne skupštine
    Hvala.
    Pokušaću kratko da odgovorim, mada su kompleksna pitanja.
    Dakle, što se tiče, ako sam razumela, ovih umanjenih penzija kada se ode ranije u penziju, ono što ljudi zovu – penali, dakle, nisu to nikakvi penali, nisu to nikakve kazne, jednostavno je reč o obračunu.
    Dakle, kada odete u penziju sa punim radnim stažom očekuje se da ćete dobijati penziju koju ste zaradili tokom tog radnog staža. Ako imate manje radnog staža i odete ranije u penziju, ukoliko bi u istom trenutku imali jednaku penziju kao i oni sa punim radnim stažom ili primali manju penziju, pa kada dostignete godine starosti i onda krenuli da primate punu penziju, to bi bilo nefer prema svima ostalima, zato što bi vi praktično tokom svog životnog veka dok ste u penziji primili veću penziju nego oni koji imaju praktično pun radni staž.
    Dakle, gledali smo kako da usaglasimo da to bude fer prema svima, zato što ti ljudi duže primaju penziju. Tako da je to logika iza tog sistema. Više puta smo razgovarali o tome i sa MMF-om. Da budem iskrena, ta tema je, sećam se, tema na dnevnom redu još od 2016. godine, kada sam ja bila ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu, a Dušan Vujović ministar finansija. Dakle, od tada razgovaramo o tome i čini mi se da nema punog razumevanja u stvari da to nisu kazne i nisu penali, već je samo, u stvari, praktično proporcionalno smanjena penzija zato što je duže primate. Više godina je primate, zato što ste ranije otišli u penziju. O tome se radi.
    Ali, svakako uvek spremna, zajedno sa ministrom finansija, da sednemo i da pogledamo sa ljudima šta dodatno možemo da uradimo i kako dodatno možemo to da objasnimo i obrazložimo ljudima, pa ukoliko postoji mogućnost nekako da vidimo kako možemo da izađemo u susret da to uradimo. Samo da to ne bude onda nefer prema svima ostalima, jer neko je radio čitav svoj radni vek, ima pune godine staža i ti ljudi onda imaju punu penziju. Ali je, nažalost, ako mogu tako grubo da kažem, zato što je takav životni vek i prosečne godine života, ti ljudi će kraće primati penziju. Ovi ljudi duže primaju penziju, jer su ranije otišli u penziju. Tako da, nije kazna, već je samo, čini mi se, fer sistem, ali sam uvek tu, zajedno sa ministrom finansija, da razgovaramo o tome.
    Što se tiče takse za RTS, nisam razumela da li treba da im se umanji račun za električnu energiju ili da ne plaćaju taksu za RTS. Možemo da pričamo o tome, ali nisam sigurna da tu možemo nešto da uradimo. To bi zahtevalo svakako promenu nekoliko zakona, zato što ukoliko koriste, na kraju krajeva, medije i televiziju, onda moraju i da plate taksu. Ali, možemo da sednemo, pa da obrazložite više o tome, pa da pogledam, na kraju krajeva, i sa ministarkom Đedović.
    Konačno, što se tiče svih ljudi, a zaista se radi o desetinama hiljada ljudi koji su u periodu nakon 2000-ih ostali bez posla i kada su privatizovana ili propala velika državna ili društvena preduzeća, tako i mnogi od njih imaju potvrdu da su kompanije ostale, da su ta preduzeća ostala da im duguju deo plata i da imaju potraživanja. Nažalost, i ja sam imala sa mnogima od njih sastanak, od Niša, preko Kraljeva, do Beograda i mi smo pokušavali da rešimo neke od tih problema socijalnom pomoći i preko centara za socijalni rad, da nadoknadimo makar nešto koliko možemo kao država.
    Zašto je nemoguće to uraditi na drugi način? Zato što to ne može da se naplati iz stečajne mase. Zato što su oni bili poverioci drugog, trećeg, četvrtog reda itd, nije tu bilo toliko stečajne mase da se oni naplate. Naplatio je ko je mogao da se naplati i nakon toga niko drugi nije mogao da se naplata, nažalost, uključujući i te radnike. Ako bi mi tu bilo kako promenili zakon, teško da bi, pod jedan, mogao da se primenjuje retroaktivno. Pod dva, to bi značilo nesagledive finansijske posledice za državu, zato što, mi bi to mogli možda da uradimo za te ljude, ali to bi značilo da svi ostali poverioci moraju da se naplate, svi ostali, od mikro, malih, srednjih preduzeća, inodobavljača, inopartnera, pa onda radnika. Dakle, mi bi kao država onda morali da pokrijemo sve poverioce, a to bi bile desetine, stotine miliona evra.
    Svuda gde smo videli da postoji dokumentacije da ti ljudi, da je ostao neki fiksan iznos koji treba da im se isplati, mi smo se trudili preko centara za socijalni rad da im to isplatimo. I to je i dalje nešto gde smo otvoreni mi da razgovaramo sa ljudima i trudimo se da uradimo to, ali ne putem stečaja i ne iz stečajne mase, jer je to nemoguće. Ako bi to uradili, onda bi to bile nesagledive posledice za državni budžet, zato što bi se onda javili svi ostali poverioci i to bi zaista bilo potpuno nemoguće namiriti.
    Poseban problem u svemu tome, zato što je tako kompleksna materija, pa da zaista ne uzimam dodatno vreme, poseban problem je i u tome što ste nakon 2000-ih, u periodu od 2000. do 2011. godine, kada je preko 450.000 ljudi izgubilo posao, što ste vi u nekim slučajevima imali Ministarstvo privrede koje je ucenjivalo te jadne radnike koji su ostajali bez posla i terali ih da potpišu, da bi dobili, na primer, 80% svojih plata i svojih potraživanja, odreknu 20%, dakle da ne dobiju sve. Onda su oni nakon promena, 2012. godine, 2013. godine, dolazili u Vladu sa tim papirima i govorili: „Mi smo bili naterani da potpišemo. Nismo želeli da potpišemo“. A direktori su, na primer, dobijali 100% naknade. I u tim slučajevima, kad god smo imali neke dokaze za to, smo preko centara za socijalni rad se trudili nekako da to nadoknadimo ljudima.
    Tako da još dugo godina je to nešto što će nas mučiti, još dugo godina ćemo se mi truditi da nekako obeštetimo te ljude kao odgovorna vlast, ali to je izuzetno, izuzetno težak i kompleksan proces.
    Kada smo to radili, ako se ne varam u Kraljevu sa jednom od firmi, uradili smo to sa svim radnicima koji su mogli da dokažu, ustvari da su imali svu dokumentaciju, da imaju potraživanja, koliko imaju potraživanja, zašto imaju potraživanja, pa smo onda makar jednu grupu ljudi tako rešili, a onda smo dalje nastavili. Još uvek radimo sa drugom grupom ljudi da prikupimo sve te informacije. Ali, uvek smo tu da razgovaramo sa ljudima i da kao odgovorna vlast nekako uradimo nešto da im olakšamo tu situaciju, jer zaista to što se njima desilo je i nefer i nehumano, pa pokušavamo nekako da nadoknadimo te stvari. Hvala vam.
    Izvinite, samo da dodam. Radnici „Magnohroma“ iz Kraljeva. Izvinite.