Druga sednica Drugog redovnog zasedanja , 10.11.2025.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Druga sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/160-25

5. dan rada

10.11.2025

Beograd

Sednicu je otvorila: Marina Raguš

Sednica je trajala od 10:00 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Reč ima gospodin Boris Bajić.
Izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Boris Bajić

Savez vojvođanskih Mađara
Hvala, predsedavajuća.

Dame i gospodo narodni poslanici, danas govorim o temi koja je, moram i ja, nažalost, konstatovati, narušila jedan mukotrpno građen sistem poverenja, saradnje i zajedništva među nacionalnim savetima nacionalnih manjina u Republici Srbiji.

Iznenađeni smo i razočarani pokušajima pojedinaca da manipulišu činjenicama i unesu razdor u redove nacionalnih saveta, organa koji predstavljaju stub personalne kulturne autonomije. Zato želimo da jasno postavimo stvari na svoje mesto kada je u pitanju predlaganje kandidata nacionalnih saveta u Savet REM-a.

Dakle, SVM smatra da se od devet kategorija Saveta REM-a izbor kandidata za osam odvijao po propisima i nadamo se da će oni i biti izabrani. Kod poslednjeg člana iz 8. kategorije kandidata nacionalnih savete nacionalnih manjina na pritisak različitih međunarodnih organizacija, dela opozicije, kao i pojedinih organizacija civilnog društva dogodilo se nešto što spada u kategoriju apsurda. Uprkos tome što su u više navrata krajem prošle godine i na proleće ove godine, ali i nedavno, 21. oktobra, izjašnjavanjem na sastanku organizovanom u tu svrhu nacionalni saveti koji zajedno kandiduju svoj predlog za Savet REM-a ogromnom većinom predložili svoje kandidate, među njima i Ištvana Bodžonija, na kraju iz navedenog razloga on nije kandidat.

Da malo pojasnim. Zakon o elektronskim medijima izričito predviđa da nacionalni saveti nacionalnih manjina imaju ovlašćenje i dužnost da predlažu kandidate za članove Saveta REM-a i da su u tome potpuno nezavisni.

Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina u članu 20. jasno kaže do predloga za dva kandidata nacionalnih saveta dolazi se zajedničkim dogovorom svih nacionalnih saveta. Dakle, ne jednog ili dva, već svih 24 nacionalna saveta, koliko ih ima. To je suština zajedničkog delovanja nacionalnih saveta, to je u duhu zakona.

Ustavom Republike Srbije utemeljeno je pravo nacionalnih manjina na samoupravu, između ostalog, i u oblasti informisanja. Ona se ostvaruje kroz kolektivno delovanje u formi nacionalnih saveta nacionalnih manjina. U pojedinim pitanjima koja su od opšteg interesa za svaku nacionalnu manjinu, nacionalni saveti zajednički deluju kroz zajedničko telo koordinaciju nacionalnih saveta.

Koordinacija je jedna od demokratskih tekovina kulturne, odnosno personalne autonomije u Republici Srbiji. Ona je pravna i politička realnost u našem sistemu. Njeno postojanje i značaj potvrđuje i prisustvo predsedavajućeg Koordinacijom na sednicama Republičkog saveta za nacionalne manjine kojim predsedava predsednik Vlade ili resorni ministar. Ona je bila, jeste i ostaje instrument zajedničkog delovanja nacionalnih saveta i ne samo u ovom slučaju, već i prilikom predlaganja zajedničkih kandidata za Nacionalni prosvetni savet, Nacionalni savet za kulturu i Savet za mlade. Decenijama unazad tako funkcioniše – dogovor, poverenje i međusobno uvažavanje.

Kada je u aprilu mesecu ponovo raspisan javni poziv za izbor članova Saveta REM-a, upravo je aktuelni predsedavajući u Koordinaciji pokrenuo proceduru usaglašavanja zajedničkih kandidata. U tom postupku 15 od 24 nacionalna saveta jasno je dalo podršku kandidatima Ištvanu Bodžoniju i Muhedinu Fijuljaninu. Preostalih devet saveta bilo je uredno obavešteno. Nisu glasali za, ali nisu glasali ni protiv, što je u skladu sa dosadašnjom praksom shvaćeno kao prećutna saglasnost.

Dakle, govorimo o volji apsolutne većine nacionalnih saveta, o volji 15 aktivnih i devet prećutno saglasnih saveta, o volji koja je demokratski izražena u okviru zajedničkog tela koje svi oni priznaju i u kojem svi učestvuju.

Nažalost, jedan nacionalni savet odlučio je da bez prethodnog obaveštavanja kolega samostalno podnese predlog, čime je učinjen potez bez presedana u istoriji postojanja nacionalnih saveta.

Taj potez je izrazito nekorektan prema zajedničkom radu, poverenju i instituciji koju svi nacionalni saveti grade više od 20 godina.

Da pojasnimo još nešto, iz dokumentacije koju je Koordinacija podnela, od samog početka je nesporno da ona istupa ne kao jedinstveni predlagač, već kao skup 15 ovlašćenih predlagača. Tretirati ih drugačije, a ne kao skup većine nacionalnih saveta je duboko pogrešno. Postoji dokumentacija o tome.

Sada, nakon svega, sekretari i predstavnici svega dva od 24 nacionalna saveta, od kojih jedan i sam aktivno učestvuje u glasanju u okviru Koordinacije, pokušavaju da ospore ono u čemu su i sami učestvovali. Pokušavaju da dovedu u pitanje postojanje foruma u kojem su i sami sedeli, raspravljali i glasali decenijama unazad. Zaista žalosno i neverovatno.

Petnaest od 24 je mnogo više nego dva od 24, ma ko koliko se neko trudio ovde u Domu Narodne skupštine da nas uveri u suprotno. U prvom slučaju imamo kandidata Ištvana Bodžonija i Muhedina Fijuljanina, koji imaju podršku od 62,5%, dok u drugom, za koji neko želi da nas uveri da je više, imamo podršku od 8,3%. U našem svetu, 15 je više od dva, baš kao što je 62,5% više od 8,3%.

Što se Koordinacije nacionalnih saveta tiče, ona postoji i danas, kada većina nacionalnih saveta stoji iza svojih odluka. Postojaće i sutra kao dokaz da manjinska zajednica u Srbiji ima kapacitet da odlučuje zajednički, demokratski i odgovorno. Nacionalni saveti zaslužuju podršku, a ne da se koriste za politizaciju i prevaru. Personalna kulturna autonomija koju ostvaruju nacionalni saveti nije politička igračka, već je rezultat višedecenijske borbe i poverenja.

Polazeći od svega navedenog, obzirom da ovde imamo i klasičnu manipulaciju, izigravanje volje apsolutne većine nacionalnih saveta, Savez vojvođanskih Mađara je stava da u slučaju predloga svega dva od 24 nacionalna saveta ne postoje uslovi za izbor kandidata iz osme kategorije u Zakonu u elektronskim medijima.

Postoji kandidat kog su prilikom glasanja podržali 15 od 24 nacionalna saveta. Zbog toga smatramo s punim pravom da je neophodno ponavljanje postupka predlaganja kandidata nacionalnih saveta kako bi se otklonila ova apsurdna situacija i ispoštovala njihova volja.

Zakon tako propisuje, nacionalni saveti su tako zajednički odlučili i poslali svoju dokumentaciju. Glas sada već 20 od 24 nacionalna saveta koji su u međuvremenu izdali zajedničko saopštenje mora se čuti i ovde. Na kraju krajeva, oni su predlagači. Nacionalni saveti zaslužuju poštovanje. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vama.
Gospođa Dijana Radović. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Dijana Radović

IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS)
Zahvaljujem, uvažena predsedavajuća.

U vremenu kao što je ovo puno podela i tenzija, mi smatramo da ova tema o kojoj danas razgovaramo o Savetu Regulatornog tela za elektronske medije i sastavu koji ćemo birati u danu za glasanje, da slobodno mogu reći ne očekujemo samo da ovaj savet bude regulator tehničkih parametara i dozvola. Očekujemo da on bude čuvar medijskog prostora koji će pomoći da smiri tenzije u društvu, da očuva mir, ali da očuva zajednički život svih zajednica koje žive u našoj zemlji. Neću reći da je veliko očekivanje da od ovog Saveta REM-a, da bude orijentir kakvo društvo želimo da budemo i zaista mislim da to ne može dati ozbiljan doprinos.

Nažalost, mi živimo u vremenu u gde se plasiraju različite lažne vesti, poluistine i one su nam postale svakodnevnica. U vremenu kada svako može da objavi vest, a kada malo ko proverava istinu, te lažne informacije postaju oružje koje je usmereno ka poverenju naših građana. Takve lažne informacije izazivaju i strah i nepoverenje i stvaraju dodatni razdor, ali takođe pogađaju i institucije podjednako koliko pogađaju i one ljude koji u tim institucijama rade.

U proteklih godinu dana svedočili smo bujici lažnih vesti, senzacionalizma i različiti neistina koje su iznete na račun različitih institucija i sigurno je najdrastičniji primer kada govorimo o institucijama policija. Oni su bili na meti ozbiljnih brutalnih napada, kako na društvenim mrežama, ali i u medijima koji su te lažne vesti prenosili i ne proverene informacije.

Bili smo svedoci da je iz ovog doma, takođe, proistekla ili krenula jedna netačna lažna vest, koja se na kraju ispostavila kao potpuna neistina, ali u međuvremenu ozbiljno narušila ugled policije, poverenja u policijske službenike, ali i kod naše javnosti izazvala ozbiljne emocije, uznemirenje. Na kraju se uspostavilo da su naši građani bili ozbiljno izmanipulisani tim lažnim vestima.

Ne smemo zaboraviti da ovo nisu bili samo pokušaji ili slučajno objavljene lažne informacije, ovo su bili takvi potezi da zaista doprinose smanjenju poverenja u naše institucije i da doprinese dodatno nestabilnosti našeg društva. Ali, ne smemo izgubiti iz vida da su i policajci, lekari, kao i svi drugi zaposleni u javnom sektoru deo istog društva, našeg društva i da kada govorimo o odgovornosti medija moramo da polazimo od toga da imamo odgovornost prema svakom čoveku, da u ovom slučaju oni ljudi koji su bili pogođeni ovim ovakvim vestima i bili targetirani jesu pretrpeli zaista ozbiljne pritiske i oni i njihove porodice.

Mi smatramo da to ne sme da postane normalno, ne sme da postane normalan jedan narativ koji će biti zasnovan na lažnim vestima i neproverenim informacijama.

Zbog toga je važno da odgovorno medijsko izveštavanje bude nešto što će doprineti stabilnosti našeg društva, ali što će preneti realnu sliku o onim institucijama i onim službenicima koji u ovom trenutku obavljaju možda i najdelikatniji posao, a to je očuvanje reda i bezbednosti u našoj zemlji.

Zato je važno da REM bude svestan ove uloge koju ima, odnosno da spreči ovakve pojave. Važno je da u ovakvim situacijama brzo reaguje, ali možda još važnije da sistematski radi na prevenciji da mediji ne objavljuju informacije koje pre toga dobro ne provere, pogotovo naglašavam u ovom trenutku kada se naše društvo nalazi pod velikom tenzijom, jer samim tim u takvim okolnostima lažne vesti nisu samo udar na istinu, one su udar na stabilnost našeg društva.

Ovde se i prethodni dan kada smo razgovarali i danas vodila diskusija o zastupljenosti nacionalnih manjina, mi želimo da damo naš doprinos u toj diskusiji, isključivo iz onog profesionalnog ugla. Smatramo da je važno da nacionalne manjine budu zastupljene u medijskom prostoru i smatramo da je važan način na koji će se o njima izveštavati.

Svakako primer dobre prakse je RTV koja kontinuirano emituje programe i emisije na više od deset jezika nacionalnih manjina. To doprinosi aktivnom uključenju nacionalnih manjina u javni život, ali i doprinosi smanjenju stereotipa i predrasuda kada je u pitanju njihov život i doprinos našoj zajednici. Kroz ove emisije oni afirmišu i promovišu kulturu, obrazovanje, ali i doprinos manjinskih zajednica našoj državi.

Mi smatramo daje to dobar model, da taj model treba stimulisati i na ostalim nivoima. Posebno važno smatramo da je potrebno ojačati i osnažiti lokalne medije. Recimo, u multikulturalnim sredinama kao što je moj Priboj gde Srbi i Bošnjaci žive zajedno, mi ne delimo tu samo zajednički život, delimo i sreću i tugu preko istih pragova. Važno nam je da lokalni mediji koji izveštavaju uglavnom na najlepši mogući način i prikazuju one najlepše primere našeg zajedničkog života.

Nažalost, republički mediji uglavnom, kod njih izazivamo pažnju samo kada su one negativne i konfliktne situacije, samim tim stvarajući i našem gradu, ali i gradovima koji imaju sličnu situaciju, neku negativnu konotaciju i negativnu konotaciju života koji mi imamo u tom gradu, doprinoseći isključivo razdoru u tim sredinama.

Mi smatramo da treba podržati, da REM mora da vodi računa o lokalnim medijama, da im da više prostora i da upravo i ove lepe, afirmativne priče čujemo i na nekim nacionalnim frekvencijama, da ih dodatno osnažimo i sigurna sam da će to doprineti i boljem životu svih građana koji u našoj državi žive.

Takođe, smatram da pred članovima Saveta REM-a jeste težak zadatak, kompleksan zadatak. Naša poslanička grupa „Ivica Dačić – Socijalistička partija Srbije“ im želi da budu na visini tog zadatka, da doprinesu smanjenju tenzija, da iz ove krize naše društvo izađe i zrelije i stabilnije i pravednije. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava

Sledeći na listi je gospodin Edin Đerlek.
Nije u sali.
Reč ima gospođa Dubravka Kralj. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Dubravka Kralj

IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS)
Hvala vam, uvažena potpredsednice.

Dame i gospodo narodni poslanici, mi smo protekle sednice usvojili izmene Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, dakle odredbe oko kojih je vođena duga polemika, ozbiljna debata kako u okviru nadležnog odbora, tako i u javnosti, a kojima su uvažene primedbe koje je opravdano ili ne u tom smislu isticala opozicija.

Danas na dnevnom redu imamo izbor članova REM-a, Regulatornog tela za elektronske medije, što je opet tema o kojoj se mnogo polemisalo kako u javnosti, tako i u okviru nadležnog odbora.

Vođena je jedna veoma kompleksa procedura, pričala je o njoj potpredsednica Skupštine, Dunja Simonović Bratić, ali ja bih ponovno napomenula da je i u ovom slučaju postignut jedan značajan kompromis koji će značiti da niko neće moći da kaže da vlast ima kontrolu nad REM-om.

Ono što je važnije jeste da donošenje ova dva akta, dakle Zakon o izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku i odluke o izboru članova REM-a su izuzetno značajni koraci na našem evropskom putu, u smislu otvaranja klastera 3 ili makar eliminisanja izgovora zašto taj klaster još uvek nije otvoren, a što je nešto na šta čekamo evo već nekoliko godina.

Važno mi je da kažem da je Srbija evropska zemlja, ne samo po svom mestu na geografskoj mapi, već i s obzirom na evropske vrednosti. Kada govorimo o evropskim vrednostima, onda moramo pomenuti pluralizam medija, pluralizam mišljenja, a eto, ironija je da je Srbija, koja nije zemlja EU, jedina zemlja u Evropi gde se emituje i gde se mogu čuti i prozapadni i proruski mediji. Mogu da se čuju obe strane. Mislim da je to kvalitet koji treba da sačuvamo.

Ali, ono što moramo da unapredimo, jeste da se obe strane čuju i kada je reč o domaćoj tj. unutrašnjoj političkoj situaciji. Dakle, smatram da putem medija mora da se podstiče dijalog i stvara atmosfera koja će pomiriti polarnosti, polarnosti koje i postoje s obzirom na retoriku koju su emitovali mediji.

Naime, potpuno je jasno da REM ne može da bude cenzor, ne može nikoga da ućutka, niti treba, ali smatram da može da uravnoteži. Ne može da vodi uređivačku politiku medijskih kuća, ali može i mora da se stara o doslovnoj primeni zakona. Za to ima ovlašćenja i i te kako ima mehanizme da bude adekvatan korektiv.

Evo, ja ću izdvojiti član 5. Zakona o elektronskim medijima. To je jedna odredba koja reguliše načela u oblasti pružanja medijskih usluga i taj član pominje društvenu harmoniju kao cilj sprečavanja sukoba, očuvanje mira. Kada govorimo o harmoniji, malo zvuči utopijski, posebno kada imamo medije koje pozivaju na proteste, koji sa tih protesta onako, maltene ratnohuškački izveštavaju, iako je meni potpuno jasno da su REM-u donekle vezane ruke kada je reč o medijima koji nisu registrovani u našoj zemlji. Ali, u svakom slučaju, na REM-u je da uporno insistira i ukazuje medijima na to da javno izveštavanje nije politička propaganda.

Ono što hoću da prenesem jeste želja ljudi, ljudi su željni normalnosti, a sa televizora se uporno nudi ostrašćenost, uporno se javnost vrbuje, uporno se nameću stavovi, bili oni opravdani ili ne. Mislim da je na REM-u da malo te tenzije ublaži i da zaista utiče, ako ne na postojanje društvene harmonije, onda makar na smirivanje tenzija.

Hoću da pošaljem još nekoliko poruka, a to je da sloboda izražavanja ne znači pravo na manipulaciju. Znači, mediji nisu ti koji treba da proizvode istinu, već da istinu prenose. Imam osećaj da u Srbiji postoje dve istine i mislim da REM treba da ukazuje na to da je istina samo jedna a da je na medijima da prenose činjenice, dok će zaključke izvesti sami građani. To je moja osnovna poruka. Ostaviću vreme mojoj koleginici Sanji. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vama.
Sledeći na listi je gospodin Edin Numanović.
...
Stranka pravde i pomirenja

Edin Numanović

Narodni poslanici koji nisu članovi poslaničkih grupa
Uvažena predsedavajuća, zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, danas govorimo o izboru kandidata za članove Saveta REM-a. Oblast informisanja, naročito putem elektronskih medija, je od posebnog interesovanja manje brojnih naroda u našoj zemlji.

Pravo na informisanje na maternji jezik, pored prava na obrazovanje, na razvoj i očuvanje kulture, kao i na službenu upotrebu jezika i pisma jeste jedno od ključnih manjinskih prava, saglasno sa zakonom.

Nije to samo pitanje informisanja na, recimo, bosanskom jeziku, kada govorimo o bošnjačkom narodu u Republici Srbiji, već i prilika za promovisanje bošnjačke kulture, tradicije, vrednosti, izazova i perspektiva, ne samo Bošnjaka već svih manje brojnih naroda u ovoj zemlji. To je i prilika da se većinski narodi upoznaju sa prilikama u kojima žive manjinske zajednice, da se približe, da se međusobnim upoznavanjem smanji animozitet koji je evidentno prisutan i da u stvari na taj način doprinesemo negovanju kulture odnosno bogatstvu različitosti.

Međutim, na terenu srećemo potpuno neočekivane izazove, kao što je to u Novom Pazaru. U dosadašnjoj praksi, finansiranje medijskih projekata na lokalnom nivou, ovde su uočene ozbiljne neujednačenosti i koncentracija sredstava kod pojedinih povlašćenih medija. Na lokalnim konkursima za medije, od 2016. do 2025. godine, favorizuje se isključivo jedna medijska kuća i time ona uzima 80% izdvojenih finansijskih sredstava tim lokalnim konkursom, što dovodi do manipulacije medijskog prostora na lokalu i uskraćivanja građana od adekvatnog informisanja. Potrebno je ograničiti lokalne samouprave da pojedinačni iznos određenih sredstava ne može preći 50% ukupnog budžeta konkursa.

Izmenama zakonskih okvira koji se tiču ovog pitanja, potrebno je preduprediti ove zloupotrebe, što je već predmet inicijative ministarstva gospodina Zukorlića prema ministru informisanja i telekomunikacija.

U petak je u ovom domu otvorena diskusija o predlaganju kandidata za izbor članova Saveta REM-a ispred predstavnika nacionalnih saveta nacionalnih manjina i predočene su određene neregularnosti o kojima je govorila koleginica Elvira Kovač, uzimajući u obzir važnost ovog mesta u Savetu REM-a za Bošnjake, ali i za sve pripadnike nacionalnih zajednica.

Uzimajući u obzir pokušaj narušavanja ugleda zajednice iz koje dolazim, moram se osvrnuti na činjenice koje je potrebno da čuje ovaj parlament. Dakle, osuđujem licemernu politiku SDP-a. Direktnom politikom SDP-a Rasima Ljajića je došlo do neregularnosti u predlaganju kandidata za izbor članova Saveta REM-a nacionalnih saveta nacionalnih manjina. Zašto? Zato što u bošnjačkom Nacionalnom veću većinu čini koalicija koju čini kao većinski faktor lista pod nazivom SDP - Husein Memić, koja ima 12 vijećnika i manja lista koja ima 10 vijećnika SDA Sulejmana Ugljanina.

Prema tome, apsurdne su konstatacije koje smo imali prilike čuti u petak u ovom parlamentu od nekih narodnih poslanika da lista SDP - Husein Memić sa 12 vijećnika nema nikakve veze sa Rasimom Ljajićem. Naprotiv, ima direktnu vezu i on direktno upravlja ovom listom.

Opšte je poznato da on ima dve stranke - u Republici Srbiji jednu veću, crvenu, SDPS za potrebe Srbije, a drugu, manju, zelenu, za potrebe Sandžaka. Kao što jednom reče i ministar Zukorlić, u stvari, njih dvojica su dve strane jedne te iste medalje. I kada dođe zima, kao što i pas i mačka spavaju zajedno, tako i oni u teškim trenucima pružaju ruku jedan drugome radi opstanka.

Dosta je bilo ovakve licemerne politike koja ne donosi dobro ni Bošnjacima, ni državi Srbiji. Iz tog razloga, mi u danu za glasanje nećemo podržati neregularnosti kada govorimo o kategoriji izbora kandidata ispred nacionalnih saveta nacionalnih manjina i tražimo da se ova procedura ponovi kako bismo sačuvali ugled, pre svega, našeg naroda. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vama.
Gospodine Škrijelj, vidim vas u sistemu, a niste na listi. Po kom osnovu?
(Ahmedin Škrijelj: Pomenuta stranka.)
Izvolite.
...
Stranka demokratske akcije

Ahmedin Škrijelj

Pokret slobodnih građana (PSG) – Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA Sandžaka) – Partija za demokratsko delovanje (PDD)
Meni je žao što moramo deseti put da se vraćamo na nešto što su činjenice.

Prvo, da odgovorim, SDA Sandžaka nije učestvovala na izborima za Bošnjačko nacionalno vijeće, već lista "Za bošnjačko jedinstvo", koju smo mi podržali. Potrebno je, kako Poslovnik kaže, da govornici iznad svega govore istinu, da ne govore paušalno i da ne iznose neproverene informacije.

Drugo, što se tiče samog postupka, pa to smo više puta pomenuli i nije dobro da se ovaj postupak za izbor REM-a koristi za međusobna partijska razračunavanja koalicionih partnera ovog režima.

Nadam se da imate neke sastanke gde pokušavate regulišete odnose između vas, pa poštedite nas i građane ove predstave, nego to tamo rešavajte. Nemate problem da glasate sve ono što režim predloži i ono što traži od vas, a ovde navodno ste dušebrižnici za bošnjačka prava.

Radi javnosti, imali smo prilike da čujemo u nekim prethodnim diskusijama, imam ispred sebe javni poziv u kojem mi nismo, odnosno nismo Odboru za kulturu koji je raspisao ovaj poziv, ali jesu neki drugi koji su govorili i ovde se tačno navodi – pozivaju se ovlašćeni predlagači iz člana 12. Zakona o elektronskim medijima. Šta oh kaže? Nacionalni saveti, član 12. Zakona o elektronskim medijima. Ne pominjite zakon koji je važio 2017. godine.

Drugo, što se tiče koordinacije, ja sam bio član Radne grupe koja je radila na izmenama i dopunama Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina. Ja sam tražio da koordinacija postane sastavni deo zakona, niko to nije hteo da prihvati. Danas ovde...