Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 04.10.2018.

3. dan rada

OBRAĆANJA

...
Liga socijaldemokrata Vojvodine

Olena Papuga

Poslanička grupa Liberalno demokratska partija - SDA Sandžaka
Hvala, predsedavajući.

Svoje prvo pitanje postavljam ministru Šarčeviću, ministru prosvete i Jadranki Joksimović, ministarki za evropske integracije.

Ona je na poslaničkim pitanjima u četvrtak izjavila u svom obraćanju da je Evropska komisija, između ostalog, svega onoga što se tiče Poglavlja 23, posebno je istakla da je ta Evropska komisija pohvalila Srbiju u napredovanju oko udžbenika na jezicima nacionalnih manjina.

Ja bih htela da je pitam i da joj kažem da to nije istina i da u stvari Srbija je možda napredovala u izdavanju udžbenika za nacionalne manjine, ali da to još uvek nije ono što bi trebalo.

Pripadam Rusinskoj nacionalnoj zajednici i mogu da kažem da udžbenici za prvi i peti razred uopšte ne postoje. Znači, to je novi program koji je sada uveden u obrazovanje i učenici prvog i petog razreda do dana današnjeg, a već je oktobar, nemaju iz čega da uče.

Navodno su stigli neki udžbenici koje je izdao Zavod za izdavanje udžbenika, a sve ono što treba da izda privatna firma, odnosno „Klet“, nije do današnjeg izdato, tako da pitam i ministarku Jadranku Joksimović i ministara Šarčevića da li su u to upućeni i da li su opet „Klet“ i drugi privatni izdavači zatajili, da li oni to kontrolišu i pitam kada će izaći udžbenici za prvi i peti razred, a tiču se ne samo Rusinske nacionalne zajednice, nego i drugih pripadnika nacionalnih manjina?

Takođe pitam ministra Šarčevića da li je upućen u to da u gimnazijama na jezicima nacionalnih manjina, eto, tu znam za svoju Rusinsku nacionalnu zajednicu, ne postoje udžbenici prevedeni u gimnazijama?

Udžbenici za hemiju, geografiju, fiziku su izašli još 1997. godine, a na nekima piše još SFRJ ili SRJ. Znači, uči se iz starih udžbenika ili iz udžbenika na srpskom jeziku, što jednostavno nije moguće. Ako se nastavi izvodi na jeziku nacionalnih manjina zašto učiti iz prevaziđenih udžbenika ili iz udžbenika koji nisu na maternjem jeziku?

Te gimnazije postoje više od sto godina, tako da mislim da nije u redu da se poneki udžbenici prevedu, a poneki ne.

Možda će to ministar tumačiti da srednja škola nije obavezna, pa nisu ni obavezni udžbenici ili ne treba da se prevode udžbenici na jezike nacionalnih manjina, ali, eto, hoću da mi odgovori da li misli da svi udžbenici u školama na jezicima nacionalnih manjina treba da budu izdati na vreme 1. septembra i da li treba da budu i prevedeni?

Takođe, drugo svoje pitanje postavljam ministru Branku Ružiću, ministru za lokalnu samoupravu. Pitam da li je upućen u to šta se dešava u predizbornim radnjama za izbore za nacionalne savete, koji treba da se održe 4. novembra?

Naime, to sam ja doživela i na svom ličnom slučaju. Velike opstrukcije postoje od strane vladajuće stranke u svim opštinama. Onemogućene su mesne zajednice, overivači, notari itd. Čak sam ja u svom slučaju bila ispisana iz posebnog biračkog spiska da ne bi lista kojoj ja pripadam prva predala listu. Znači, kada je vodeća stranka predala listu ja sam bila upisana u posebni birački spisak, što nije moguće, ja sam članica Nacionalnog saveta u dva saziva i nemoguće je, jednostavno. Našla sam čak i rešenje da sam upisana u posebni birački spisak.

Drugo, hoću da kažem da, pošto dolazim iz Kule, Crnogorska nacionalna zajednica je ovde prisutna. Udruženja Crnogoraca iz Kule neće da izlaze na ove izbore, jednostavno, na nesreću, a to je dobro udruženje Crnogoraca. Jednostavno će da bojkotuju izbore zato što se masovno upisuju pripadnici vladajuće stranke. Znači, upisuju se u posebni birački spisak. Oni navode u svom obraćanju OEBS-u i drugim međunarodnim institucijama da je čak hiljadu Crnogoraca upisano u posebni birački spisak, npr. od raspisivanja izbora do dana današnjeg i to po mestima u Srbiji gde stvarno nema ni udruženja Crnogoraca, niti postoji neko udruženje koje prati nacionalni identitet, pa pitam ministra Ružića da li je upućen u predizborne radnje koje se dešavaju?