Otvoreni Parlament | Zakon o dualnom modelu studija u visokom obrazovanju

Zakon o dualnom modelu studija u visokom obrazovanju

Sažetak

Ovaj Zakon uspostavlja okvir za dualni model studija u Srbiji, u skladu sa potrebom za lakšim zapošljavanjem mladih i unapređenjem sistema visokog obrazovanja. Osnov je već ustanovljen Zakonom o visokom obrazovanju, dok ga ovaj Zakon detaljnije reguliše. Cilj dualnog obrazovanja jeste da premosti jaz između teorijskih i praktičnih znanja i omogući „personalizaciju studiranja“ prilagođavajući studente tržištu rada.

Zakon uređuje odnos prava i obaveza studenata, visokoškolskih ustanova i poslodavaca u dualnom modelu studija, kao i propratna finansijska, materijalna i druga pitanja.

POJAM DUALNOG MODELA STUDIJA

Ovaj model obuhvata sprovođenje studijskih visokoškolskih programa koji kombinuju aktivnu nastavu u visokoškolskoj ustanovi i praktičnu obuku i rad kod poslodavca. Cilj je sticanje, usavršavanje i izgrađivanje odgovarajućih znanja, veština i sposobnosti studenata i omogućavanje daljeg razvoja.

UČENJE KROZ RAD

Sastavni deo studijskog programa u dualnom modelu studija predstavlja učenje kroz rad. Ovo je prilika za studenta da primeni teorijska znanja radeći kod poslodavca i pod nadzorom mentora. Na ovaj način studenti imaju priliku da neposredno učestvuju u poslovnom okruženju. Sprovodi se u skladu sa planom koji zajednički određuju visokoškolska ustanova i poslodavac. Učenje kroz rad se obavlja kod jednog ili više poslodavaca, trećeg lica ili u visokoškolskoj ustanovi i to o trošku poslodavca koji organizuje učenje kroz rad.

MENTORI

U procesu dualnog obrazovanja postoje dve vrste mentora. Mentor kod poslodavca je lice koje vodi računa da učenje kroz rad ispunjava sadržaje predviđene studijskim programom i da student stekne veštine propisane studijskim programom. Zajedno sa mentorom kod poslodavca, akademski mentor, zaposlen u visokoškolskoj ustanovi, prati učenje kroz rad. Visokoškolska ustanova proverava stručnost mentora kod poslodavca u skladu sa studijskim programom.

STUDIJSKI PROGRAMI

Kako bi dualni model studija bio sproveden, potrebno je da bude akreditovan u skladu sa zakonom. U izradi programa učestvuju i poslodavci, a on može biti samostalan ili kao model studijskog programa. I već akreditovani studijski program može na zahtev biti organizovan po dualnom modelu, bez povećanja broja studenata. Visokoškolske ustanove koje žele da prilagode svoje programe dualnom obrazovanju formiraju mrežu poslodavaca. Poslodavci učestvuju u izradi studijskih programa.

SPROVOĐENjE PROGRAMA

Obim nastave i obim učenja kroz rad u dualnom modelu mora da bude najmanje u trajanju od po najmanje 450 časova godišnje. Upis na studije dualnog modela se vrši putem konkursa, a postoji i mogućnost prelaska sa jednog na drugi tip studija. Prijavljeni studenti raspoređuju se kod poslodavaca uz usaglašavanje želja studenata sa izborom poslodavaca. Poslodavac mora da ispuni zakonom propisane uslove kako bi mogao da sprovodi učenje kroz rad. Studijski program određuje ocenjivanje studenata i način sprovođenja završnog rada.

PRAVA STUDENATA

Visokoškolske ustanove studentima pružaju podršku u karijernom razvoju kroz centar za karijerno vođenje i savetovanje. Karijerno vođenje posebno obuhvata specifičnosti dualnog modela i prati kako studente, tako i poslodavce. Studenti imaju pravo na zaštitu bezbednosti i zdravlja na radu, penzijsko i invalidsko osiguranje, zaštitu prava intelektualne svojine, uživaju zabranu diskriminacije i zabranu zlostavljanja, u skladu sa propisima koji regulišu odgovarajuće oblasti. U izboru poslodavaca, visokoškolska ustanova se vodi najboljim interesom studenata. Ako je studijski program na jeziku nacionalne manjine, pravo studenta je i da se učenje kroz rad organizuje na tom jeziku. Student može raskinuti ugovor sa poslodavcem ako izgubi status studenta, upiše drugi studijski program, dobije mirovanje prava i obaveza studenta, ako poslodavac ne ispunjava obaveze i ako povredi zakonom predviđena prava studenta.

Poslodavac ima obavezu da studentu obezbedi sredstva i opremu za zaštitu na radu; naknadu troškova prevoza do i sa rada; troškova ishrane; osiguranje za slučaj povrede; a izuzetno i troškova smeštaja i ishrane u studentskom domu. Student ima pravo na naknadu za rad jednom mesečno do kraja meseca za prethodni mesec, po satu provedenom na radu. Ova naknada u neto iznosu je najmanje 50% osnovne zarade zaposlenog koji radi na istim ili sličnim poslovima. Ona može da bude različita po različitim godinama studija i može da varira u rasponu od 30 do 70% osnovne zarade zaposlenog pod navedenim uslovima. Tokom godina, ovaj iznos mora da iznosi najmanje 50% osnovne zarade zaposlenog. Iznos može biti umanjen u slučaju da poslodavac snosi troškove školarine.

MEĐUSOBNI ODNOS VISOKOŠKOLSKE USTANOVE, POSLODAVACA I STUDENATA

Visokoškolska ustanova i poslodavac zaključuju ugovor o dualnom modelu studija, a poslodavci i studenti zaključuju ugovor o učenju kroz rad. Ugovor o dualnom modelu se zaključuje u skladu sa dužinom trajanja studijskog programa, a predviđeno je na koji način će se program nastaviti u slučaju raskida ugovora. Svi ugovori između visokoškolskih ustanova i poslodavaca se, uz značajne informacije o programu studija, objavljuju na sajtu tih ustanova i sajtu Privredne komore Srbije (o njima Privredna komora vodi registar). Ugovor o učenju kroz rad student može zaključiti sa više poslodavaca sa kojima njegova/njena visokoškolska ustanova ima ugovore. Među razlozima za raskid ugovora od strane poslodavca su i nepredviđene promene koje sprečavaju ili na drugi način menjaju obavljanje delatnosti. Takođe, ukoliko student od visokoškolske ustanove dobije mirovanje prava i obaveza, poslodavac može sa njim/njom da raskine ugovor. U slučaju raskida ovog ugovora usled mirovanja prava i obaveza, visokoškolska ustanova organizuje učenje kroz rad po povratku sa mirovanja.

NADZOR I ZAVRŠNE ODREDBE

Ministarstvo nadležno za visoko obrazovanje nadzire sprovođenje ovog zakona, dok su druga ministarstva i tela nadležna za druge vrste kontrole. Predviđene su i kazne za visokoškolske ustanove i poslodavce ukoliko prekrše svoje obaveze. Nacionalni savet za visoko obrazovanje će doneti potrebne akte za sprovođenje zakona. Zakon stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom glasniku.

Da li podržavate ovaj predlog zakona?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 153
Protiv: 140
153%
140%
0%

Ključne novine

PREDSTAVLJA OSNOV ZA DUALNI MODEL U VISOKOŠKOLSKIM PROGRAMIMA

Posle dualnog srednjoškolskog obrazovanja, Zakon o dualnom modelu studija u visokom obrazovanju predstavlja osnov za dualni model u visokoškolskim programima.

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 170
Protiv: 151
170%
151%
0%

KOMBINUJE AKTIVNU NASTAVU I PRAKTIČNU OBUKU

Dualni model studiranja kombinuje aktivnu nastavu u visokoškolskoj ustanovi sa praktičnom obukom i radom kod poslodavca. Može biti samostalan ili organizovan u okviru studijskog programa i kao takav akreditovan. U izradi studijskih programa učestvuju i poslodavci.
Između visokoškolske ustanove i poslodavca se zaključuje jedan ugovor, a između studenta i poslodavca drugi.

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 159
Protiv: 145
159%
145%
0%

DVE VRSTE MENTORA: MENTOR KOD POSLODAVCA I AKADEMSKI MENTOR

Studenti tokom dualnog modela studija rade sa dve vrste mentora: mentorom kod poslodavca i akademskim mentorom.

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 152
Protiv: 149
152%
149%
0%

NAKNADA ZA RAD

Studenti ostvaruju pravo na naknadu za rad kod poslodavca koja ne može biti manja od 50% odgovarajuće zarade zaposlenog.

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 148
Protiv: 159
148%
159%
0%

OBIM NASTAVE I UČENJA KROZ RAD

Obim nastave i obim učenja kroz rad mora biti najmanje po 450 časova godišnje.

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 140
Protiv: 153
140%
153%
0%

PRAVA STUDENATA

Studenti imaju pravo na zaštitu bezbednosti i zdravlja na radu, penzijsko i invalidsko osiguranje, zaštitu prava intelektualne svojine i karijerno vođenje, a uživaju i zabranu diskriminacije i zabranu zlostavljanja.

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 146
Protiv: 140
146%
140%
0%

Poslednji put ažurirano: 16.04.2024, 09:04