Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Milorad Buha

Govori

Onda vrlo kratko. Zakonom o privatizaciji je…
Nije, ali je vezano. Morate me shvatiti vezano je za jednu odluku kasacionog suda, višeg kasacionog suda, jedno pravno mišljenje kojim je omogućeno da se iz sredstava preduzeća naplate određena sredstva…
Zamolio bih ministra pravde da nas primi na jedan sastanak. Uputićemo…
Hvala vam.
Dame i gospodo, uvaženi građani Srbije, podneo sam amandman na član 69. koji se nalazi u glavi 6, gde se definišu prava okrivljenog i branioca. E, sada kada govorite o pravima okrivljenog, u članu 68. definišete sva njegova prava, ukupno 12 i onda u članu 69. govorite o pravima uhapšenog. Moj predlog je da se umesto: "uhapšenog" upotrebi termin koji ste vi upotrebili u pojmovniku u članu 2. stav 1. tačka 23), gde ste rekli: "lišenje slobode". Znači, lica koja su lišena slobode i onda ste rekli koja su to lica lišena sloboda, ona koja su uhapšena, ona koja su zadržana, ona kojima je zabranjeno napuštanje stana, ona koja su u pritvoru, itd.
Ako se logički tumači odredba iz člana 2. prava koja su predviđena za uhapšene, onda pripadaju i sva prava koja ste naveli za lica lišenih slobode i onih koji su zadržani u pritvoru i onih koju su u pritvoru i onih kojima je zabranjeno napuštanje stana.
Vi ste u obrazloženju, u mišljenju Vlade, odnosno po vašem mišljenju, rekli da se ne prihvata ovaj amandman itd. i rekli ste da to pravo pripada samo uhapšenom, što je nelogično. Gledajte, kako ovo pravo pripada okrivljenom, ta prava koja ste definisali? Pripada i svim onim Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske koji se nalaze na tzv. hrvatskim listama ratnih zločinaca. Da li Srbi iz Republike Srpske, Republike Hrvatske znaju za šta su okrivljeni? Ne znaju. Zbog čega ne znaju? Zbog toga što im to vi onemogućavate. Učestvovali ste 2008. godine pa do današnjeg dana u pregovorima sa hrvatskim pravosudnim organima i šta ste napravili? Povećali ste broj, povećali ste tu listu. Sa negde 1.534 prošle godine, ove godine je to 1.549. Za negde 60-ak lica, neki su skinuti, neki su ubačeni.
Znate šta je problematično? Problematična je tužba Hrvatske za genocid i naša kontra tužba za genocid. Vi u kontra tužbi za genocid kažete da je Hrvatska država počinila genocid. Ko je to konkretno počinio? Vi morate na temelju ovog prava, na temelju međunarodnog prava, jasno reći ko je počinio genocid. Na to vas obavezuje Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Da li imamo i jedno lice protiv koga je pokrenut postupak za genocid? Ne. A zašto to ne činite? Zašto ste licemerni? To je licemerstvo. Ako je genocid, onda se zna koji su elementi pojavni oblici genocida.
Vi ste digli ruku na Vladi kada ste usvajali odluku o kontratužbi. U toj kontratužbi je rečeno da je počinjen genocid. Pa zar niste mislili, kao što su Hrvati rekli, da su genocid počinili Srbi? Zar nisu po tome kako ste vi sada rekli, ne činite ništa aktivno da radimo da utvrdite ko je počinio genocid nad Srbima iz Republike Srpske Krajine, Republike Hrvatske i provedete postupak i utvrdite ko je stvarno to učinio? Da li imamo i jedno lice za koje znamo da je počinilo genocid? Imate na stotine prijava. Za etničko čišćenje i za genocid, međutim, nema ni jedne radnje. Vaše ministarstvo, ova vlada ne čini ništa da utvrdite počinioce genocida. To je licemerno, to je žalosno i to je tragično po srpski nacionalno interes. Hvala.
Slično je obrazloženje kao i kod mojih prethodnika, s tim što član 12. proširuje krug lica koja treba da dobiju status adekvatan statusu zaštićenog svedoka.
Predlog zakona u članu 112. kaže sledeće: "Odredbe člana 105. do 111. ovog zakonika shodno se primenjuju na zaštitu prikrivenog islednika, veštaka, stručnog savetnika i stručno lice". Ja sam zatražio da se briše odredba člana 112. jer nam je praksa jako loša. Kakva nam je praksa? Lica koja su dobila status zaštićenog svedoka štite se celi dan, odnosno određeni krug lica brine o njihovoj bezbednosti 24 časa. Šta imamo u praksi? U Novom Sadu gotovo svakodnevno gledam situaciju – najbolja kola i verovatno najstručniji ljudi rade na tim poslovima. Ali, šta rade ti ljudi? Voze zaštićenog svedoka, njegovu suprugu, njegovu decu, rođake, prijatelje, itd. To je najbolje da proverite u kafiću gde ti ljudi obitavaju, jer ne mogu u vozilu provesti 24 sata. Jel znate šta rade u kafiću? Mi znamo zašto se ide tamo. Ali, da li štitimo time i dete, time što ga vozikamo, dete, supruga, pa pijaca, pa deca u školu, itd. To građani vide, ali vi to ne vidite, vi to ne čujete. Vi samo čujete nalog – zaštićeni svedok, međunarodni evropski standard, on se mora uvesti.
Sada predlažete da se u krug lica, pored zaštićenog svedoka, uključe i sledeća lica: prikriveni islednik, veštak, stručni savetnik i stručno lice. Dokle? Koliko tu ljudi treba? Koliko treba vozila? Nemamo vozila ni za normalno funkcionisanje državnih organa a sada ćemo ovde proširiti krug lica na desetine i na stotine i na hiljade. Odakle? Iz kojih sredstava da to isfinansiramo? To je štetno i nepotrebno, a praksa nam je katastrofalna.
Ministre, vi ste odgovorni za to. Koga god sam pitao, bilo koja rečenica o zaštićenom svedoku, to je smešno. Narod se ruga svemu ovome. Jer, vidi praksu da je neko ko je počinio toliko krivičnih dela zaštićen, uz ogromnu pratnju, uz najbolja kola, itd. To je ismejavanje zakona, pravde, istine, itd. U svemu tome vi učestvujete. Hvala.
Kolega Goran Mihajlović je uputio, u ime SRS, amandman kojim je tražio proširenje definicije Predloga zakona i jasne formulacije svega onoga što je obuhvaćeno predmetom uređenja i definicijom ovoga zakona. Naime, predlagač u članu 1. kaže: "Ovim zakonom uređuje se pravna zaštita pronalazaka". Pravna zaštita je samo jedan segment koji je obuhvaćen ovim zakonom i ništa više.
Kolega Mihajlović je išao daleko šire, dublje, sveobuhvatnije, onako kako je pravna praksa u Republici Srbiji, da se obuhvate sve bitne oblasti iz patentnog prava, pa je on rekao u svom amandmanu: "Ovim zakonom uređuju se patentna prava, ograničenja u primeni patentnih prava, pravna zaštita pronalazaka, patent ili mali patent, evropska i međunarodna prijava, uslovi za upis, kao i ostala pitanja u ostvarivanju prava na patent i mali patent."
Mišljenje Vlade je da ovaj amandman treba da se odbaci. Kažu: "Amandman se ne prihvata iz razloga što je predložena formulacija neprecizna i ne obuhvata sve što je propisano Predlogom zakona". Predlogom zakona je obuhvaćena samo jedna mala oblast, a to je zaštita. To je vidljivo iz vašeg zakona, gde ima 19 glava i samo se jedna odnosi na pravnu zaštitu patentnog prava. Zašto je neprecizna i nepoznata?
Ovo je jedan voluntarizam onoga ko je odgovarao na ovaj amandman. Mislim da je ovo greška Vlade. Da se otvori bilo koji predlog zakona, videli bi ovo što je navedeno u amandmanu, da je to pravo rešenje, a ne ovo što ste vi pisali u Predlogu zakona o patentima. Hvala.
Koleginica Gordana Pop-Lazić podnela je amandman na član 5. stav 2. Predloga zakona i zatražila da se on briše. Zbog javnosti ću pročitati, ali je vrlo bitno pročitati i stav 1. jer stav 2. proizilazi iz stava 1. U stavu 1. kaže se da strano fizičko ili pravno lice koje nema sedište ili prebivalište na teritoriji Republike Srbije u postupku pred nadležnim organom mora zastupati zastupnik upisan u registar zastupnika koji vodi nadležni organ ili domaći advokat. Stav 2. kaže ovako – izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana strano fizičko ili pravno lice može samostalno bez zastupnika preduzimati sledeće radnje: pod jedan, podnošenje prijave i preuzimanje drugih radnji u svrhu utvrđivanja datuma podnošenja prijave za zaštitu pronalazaka.
Onaj ko je pisao ovo morao bi objasniti kako će to on podneti, kako će to fizičko i pravno lice podneti i koje su to druge radnje u svrhu utvrđivanja datuma podnošenja prijave itd. Najspornija je tačka 2. kaže – primati obaveštenja od strane nadležnog organa u vezi sa postupcima iz tačke 1. ovog stava.
Kome će nadležni organ uputiti pismeno, vezano za podnetu prijavu? Na koju adresu? Kako korespondirati sa nekim ko nema sedište, ni prebivalište na prostoru Republike Srbije? Pod tri – plaćati takse i naknade troškova upravnog postupka. Kako uplatiti taksu? Nemoguće. Idite sada na poštu i vi kao građanin koji imate prebivalište i ličnu kartu i državljanstvo uplatite nešto na bilo koji račun ako nemate adresu. Ako ne upišete adresu, to ne možete učiniti. U bilo koju poštu ili banku idite i napravite radnju i recite da nisam u pravu.
Ovo je sada suštinska primedba koja je izneta u ovom amandmanu. Pitanje je svrsishodnosti i opravdanosti omogućavanja nekome ko nema ovde prebivalište, nema boravište, da dođe, da izvrši bilo koju pravnu radnju bez zastupnika. Idite u bilo koju državu sveta i napravite bilo koju pravnu radnju, a posebno pravnu radnju u ovoj oblasti i videćete da je to nemoguće.
Mi ovim načinom omogućavamo, ovo je jedan ventil kako strana fizička i pravna lica mogu obavljati radnje, a posebno su opasne formulacije koje kažu – druge radnje u svrhu utvrđivanja datuma, koje omogućavaju stranim fizičkim licima da rade ono što mi kao građani ove države ne možemo. Hvala.
U članu 7. data je definicija patenta. Predlagač kaže – patent je pravo koje se priznaje za pronalazak iz bilo koje oblasti tehnike, koji je nov, koji ima inventivni nivo i koji je industrijski primenjiv.
Predložio sam u ovom amandmanu da se doda – poljoprivreda, s obzirom da ste u članu 13. uključili i poljoprivredu. Zbog javnosti moram pročitati odredbu člana 13. Predloga zakona. Član 13. definiše upravo industrijsku primenjivost. Kaže: "Pronalazak je industrijski primenjiv ako se predmet pronalaska može proizvesti ili upotrebiti u bilo kojoj grani industrije, uključujući i poljoprivredu.
Takva pravna formulacija, da ne budem grub, koja je neprimenjiva u najlakšem obliku tumačenja, ali ako već uključujete poljoprivredu, onda morate u obrazloženju patenta uključiti poljoprivredu. Zbog toga je amandman i predložen u tom tekstu, znači koji je industrijski primenljiv, odnosno koji je primenljiv u oblasti industrije i poljoprivrede.
Kada govorimo u jezičkom, legitimističkom smislu, termin "i koji je industrijski primenljiv", ne odgovara baš duhu srpskog jezika. Mora da se kaže – primenljiv u oblasti industrije. Ako spominjemo i poljoprivredu, onda u oblasti industrije i poljoprivrede.
Vi meni u odgovoru na ovaj amandman kažete u obrazloženju sledeće – amandman se ne prihvata iz razloga što je u članu 13. Predloga zakona definisano šta znači industrijski primenljivost pronalaska, koja obuhvata i poljoprivredu. To sam i predložio. Nejasno je. Neargumentovano. Ovo je bacanje prašine na celokupno zakonodavstvo.
Ono što je najbitnije ovde naglasiti zbog čega smo išli na amandmane. Pripremili smo 30 amandmana, jeste upravo kopiranje svega onoga što nam neko od eksperata koji dolaze sa zapada da u obrazloženju. Definiciju patenta i patentnog prava imamo i u 19. i 20. veku. Imamo neka tri tipa definicije patentnog prava. Jedna je usko evropska, evropska i anglosaksonska. Mi smo preuzeli, udrobili smo sve ono što je definisano kao definicija patenta, iz Pariske konvencije, iz Budimpeštanskog sporazuma, iz Ugovora o sporazumima u oblasti patenata, udrobili jednu definiciju koja se ne može koristiti u pravnom sistemu Republike Srbije jer jezički ne odgovara. To je puko nabrajanje nečega što se ne uklapa jedno u drugo, ni u pogledu padeža, ni u pogledu sistema itd. To je štetno. Ali to sve prolazi, nažalost sve tako prolazi.
Kada ne prihvatate amandmane u redu, SRS je napisala amandman pa ga odbijate, ali to mora biti smisleno. To ne može biti ovako glupo kao što je ovde navedeno. Jel to što je navedeno ovde, vi u 2. članu obuhvatate i onda kažete – ne prihvata se zbog toga što je tamo to predviđeno. Što ga onda niste stavili u članu 7.
U članu 7. ako ste mislili da obuhvatite i poljoprivredu onda ne možete da ne obuhvatite poljoprivredu. Vi kažete da je patent pravo koje se priznaje za pronalazak iz bilo koje oblasti – tehnike, koji je nov, koji ima inventivni nivo i koji je industrijski primenjiv. Ne može biti samo industrijski ako je oblast poljoprivrede. Jedino ako niste svrstali poljoprivredu u oblasti industrije. Nikada dosada niko to nije svrstao poljoprivredu u oblast industrije, to su posebne ekonomske grane i one su odvojene i kao takve, ali to vi tako krstite. Hvala.
Gledajte, kada se nešto definiše, onda definicija mora biti potpuna. Definicija mora biti jasna, ona mora odgovarati stvarnom stanju, ako je primenljivost u oblasti industrije, onda to morate. Ako se primenjuje i u nekoj drugoj oblasti, u ovom slučaju poljoprivrede, onda to mora ući u definiciju.
Koliko znam, industrija i poljoprivreda su dve različite ekonomske grane. Ako spominjete industriju, onda morate spomenuti definiciju patenta i poljoprivrede.
Slična je situacija u članu 10. Predloga zakona kao i kod prethodnih članova. Jednostavno, prevodilac odradi svoj posao, striktno prevede sa engleskog jezika određenu pravnu materiju i niko posle toga ga ne usaglašava sa pravnim sistemom Republike Srbije i sa jezičkim sistemom Republike Srbije. Takva je situacija i u članu 10.
Član 10. stav 1. kaže ovako – pronalazak je nov ako nije obuhvaćen stanjem tehnike. Evo, sad da izađem ovde ispred Skupštine i prvog prolaznika da pitam da li mu je jasna definicija pronalaska, koji je pronalazak nov, kako ste vi ovde rekli, neće mu biti jasna odrednica koju ste ovde naveli – stanje tehnike. To vam garantujem. Od sto ljudi, možda će jedan reći da iz neznanja. Stanje tehnike kao pravni pojam ovde smeta i treba ga prilagoditi jezičkoj odredbi, onoj koja odgovara duhu srpskog jezika, a to je postojeća tehnička znanja koja odgovaraju ovde.
Vi ste mi u obrazloženju za ovaj amandman rekli sledeće – amandman se ne prihvata iz razloga što je stanje tehnike izraz koji je pravni standard u terminologiji patentnog prava u Republici Srbiji i definisan je u članu 10. stav 2. Predloga zakona. Osim toga, ova odredba je usklađena sa članom 54. Konvencije o evropskom patentu, koja je obavezujuća u Republici Srbiji. Obavezujuća samo zato što je na njoj radio
prevodilac, niko više. Nema tu pravnika, nema tu lingviste koji je ušao. Kada prevodilac prevede, onda prvo lingvista mora da uskladi to sa jezičkim sistemom Republike Srbije.
To je primedba SRS, ne samo na ovaj zakon, nego gotovo na sve proevropske zakone koje ste doneli koji imaju ovu odliku. Prevodilac to striktno prevede onako kako to odgovara duhu engleskog jezika, nemačkog, italijanskog, ali ne odgovara duhu našeg jezika, neprimenljiv je, narod ga ne razume.
Suština onoga što je definisao Platon je da je ona jasna, jezgrovita. Ona niti je jasna, niti odgovara duhu srpskog jezika. Zbog toga smo tražili da se prilagodi, bez obzira što nas obavezuju konvencije, ali nas ne obavezuju na to da koristimo nejasne termine. Obavezuje nas konvencija i međunarodna pravila da odgovaraju duhu našeg jezika, da što jasnije i jezgrovitije shvatimo šta je rečeno tom pravnom i jezičkom formulacijom. Hvala.
Moram nastaviti ovu priču, jer je vrlo bitno  i Ustav nas obavezuje da u službenoj upotrebi, javnoj upotrebi koristimo srpski jezik i srpske termine. Mi to naglašavamo, evo ovde je prisutno, prisutno je i u drugim zakonskim predlozima i vrlo štetno, jer time razbijamo svoj jezik i dovodimo građane Srbije da ne razumeju svoje zakonodavstvo.
Građani Srbije će za godinu dana, a možda već i za tri meseca, biti u poziciji da neće razumeti šta je pravna norma htela da kaže. Moraće da koriste prevodioce, posebno je to bitno kod pravnih lica. Pravna lica daleko više koriste zakone, primenjuju zakone i moraće da koriste nekoga da im prevede određene termine. Zašto to činimo? Zašto razbijamo svoj jezik? Imamo konkretan primer "apstrakt" i "sažetak". Svaki građanin Srbije će razumeti srpsku reč "sažetak", a "asptrakt" tvrdim da neće više od 10%, možda i 1%. Sad vas pitam, ako je to kako vi dajete odgovor ovaj amandman, kažete da je to predviđeno članom 84, znači, pet članova posle ovoga, pa kakav je to odgovor? Vi kažete da je to termin patentnog prava. Da li se taj termin patentnog prava koristi u Nemačkoj? Ne koristi. Da li ste koristi u Francuskoj? Ne koristi. U Holandiji? Ne koristi. Da li se koristi u Rusiji? Ne koristi. Koristi se određeni termin tog jezika koji odgovara terminu apstrakt.
Nemojmo razbijati jezgrovit srpski jezik. Evo, ovim ga razbijamo, a ne samo ovom rečju, nego imamo toliko termina u ovom zakonu i zakone koje donosimo. Zašto bi sada dovodili u poziciju građane Srbije da ne razumeju svoje zakonodavce? Mi smo odgovorni ovde. Imamo ustavnu odredbu koja nas obavezuje. Budimo ozbiljni.
Ministre, niti vas, niti nas ne opravdava to što je usvojeno nekad. Neka je usvojeno, ali greške koje smo uočili, a mi smo sada uočili u predlogu ovog zakona, ukazujemo da ih treba ispravljati. Ljudski je pogrešiti, ali je još ljudskije kada ispravimo svoju grešku. Ako imamo strani termin "apstrakt" i imamo i domaći termin koji je adekvatan tom terminu i u oblasti tehnike i u oblasti književnosti i u drugim oblastima koristimo reč "sažetak", koji autentično odgovora tom stranom terminu. Ali, tvrdim vam da, da kažem, 10% građana Srbije razume šta je reč "apstrakt" a 100% razume šta je "sažetak". Koristimo onda termin koji je adekvatan tom stranom terminu. Hvala.
Ponovo vas moram upozoriti da postoje struke. Prevodilačka struka ima jedan jedini zadatak, da prevede terminološki jednu reč sa stranog jezika na srpski jezik. Da li je to adekvatno? To treba da kaže poznavalac srpskog jezika. Zalažemo se za to da prevodilac radi svoj posao. Profesor srpskog jezika i znalac srpskog jezika treba da kaže kako ta reč, strana reč, treba da glasi na srpskom jeziku, a onaj koji normira pravnu normu, pravnik, on treba da sveobuhvatno sagleda teoriju i praksu prevođenja te apstraktne strane reči u srpskom jeziku i da je uobliči u pravni sistem Republike Srbije.
Znači, imamo tri struke. Mi smo ovde izbacili dve struke. Mi smo dozvolili prevodiocu da prevede i mi to onako kako prevodilac prevede autentično ugradimo u pravno pravilo. Izbacili smo profesora srpskog jezika, lektora i izbacili smo pravnika koji normira, koji mora da sagleda pravne posledice svega onoga što će biti propisano tom terminologijom. Kakva će pravna praksa biti na temelju onoga kako je uobličena ta pravna norma? Ne smete dozvoliti da prevodilac ima presudnu ulogu. Ovde prevodilac ima presudnu ulogu. Onako kako ga oni prevedu, tako to kasnije živi u pravnom životu. Ne može to tako. To ni jedna država ne radi. Govorim vam o logičnim stvarima. To je loša praksa. Nju mi spominjemo i tražimo da se uključe još dve struke: dobri poznavaoci srpskog jezika i dobri pravnici, bez njih se ne može normirati.
Kolega Aleksić je s pravom uočio određenu pravnu terminologiju koja je nepotrebna u ovom članu 168, pa je predložio da se u stavu 1. tačkama 1, 2. i 3. Predloga zakona reči: "u nadležnom organu" brišu. Zašto brišu? Prirodno je i normalno da se stručni ispit polaže u nadležnom organu. Koje su pravne posledice polaganja u nenadležnom organu? Nikakve. Znači, nepotrebne reči, pravno nepotrebne reči treba izbaciti. Reči koje ne proizvode pravno dejstvo treba izbaciti i s pravom je kolega Aleksić tražio brisanje ovih pravnih termina u nadležnom organu. Zar se polaže u nenadležnom organu? Ne polaže. Kada polažete neki stručni ispit i dođete u nenadležni organ, on kaže – ovde se to ne polaže, polaže se tamo. Znači, nema potrebe da ugrađujemo nešto što pravno ne odgovara. Hvala vam.

Whoops, looks like something went wrong.