Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Gorica Gajić

Gorica Gajić

Nova Demokratska stranka Srbije

Govori

Mogu li samo da završim rečenicu?

Da prate razvoj deteta, da primete promene u ponašanju i da alarmiraju i roditelje i školskog psihologa i pedagoga. Hvala.
Hvala, predsedniče.

Reklamiram član 107. stav 2. koji, između ostalog, kaže da narodni poslanik ne treba da se obraća drugom narodnom poslaniku, niti da koristi uvredljive izraze. Niste opomenuli koleginicu koja je upravo govorila, jer je rekla jednoj od koleginica ovde „ova nesrećnica“.

Gospođo premijer, odavde kreiramo atmosferu u društvu, odavde odlazi karakteristika da li nam je društvo dobro ili loše, zavisi od toga kako se mi jedni drugima obraćamo, mi međusobno narodni poslanici, vi nama kao predstavnici izvršne vlasti ili obrnuto. Odavde se kreira kvalitet jednog društva i odavde naši mladi vide kako se ponašamo mi i, naravno, kopiraju.

Predsedniče, molim vas, da svima nama ukažete kada koristimo reči, pa čak i kada predsednik države kaže – hijene, lešinari… (Isključen mikrofon.)
Hvala, predsedniče.

U ime poslaničke grupe Nada, Nova demokratska Stranka Srbije i POKS izražavamo najdublje saučešće porodicama stradale dece i mladih ljudi u ovim tragedijama.

Posle ove dve tragedije u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ i u okolini Smedereva i Mladenovca, posle svih ovih događanja u školi u Odžacima, posle 18 ubijenih žena od početka godine do danas, očito je da Srbija postaje sve manje bezbedno mesto za sve nas, a izgleda najviše za najranjivije grupe, za decu i to decu koja su u školama i za žene koje su žrtve nasilja.

Nažalost, naše društvo postaje i sve podeljenije i zato ću postaviti nekoliko pitanja različitim ministarstvima.

Prvo pitanje je Ministarstvu prosvete. Da li je i zašto otkazano Republičko takmičenje iz srpskog jezika i jezičke kulture koje je, po programu takmičenja, zakazano za 27. maj u Tršiću i da li je otkazana Konferencija Čitalići, gde se okupljaju deca koja najviše knjiga pročitaju u toku godine i raspravljaju o tim pročitanim knjigama, a koja je zakazana za 26. i 27. maj u Aleksincu?

Kažu roditelji, a kažu i nastavnici da nema autobusa da prevezu decu. Sve autobuse zakupila je SNS za najavljeni miting 26. maja. Gospodo, kome u ovom momentu, kada je bezbednosna situacija toliko rovita, treba jedan, kako vi kažete, najveći miting u novijoj istoriji politike, neka bude i kontramiting? Zašto da okupimo tolike ljude i da sve to košta, po nekoj prostoj računici, preko četiri miliona evra? Ko to, gospodo, plaća?

Pitanje za Ministarstvo pravde – zašto još uvek nije uspostavljena centralna evidencija slučajeva nasilja u porodici, u skladu sa Zakonom o sprečavanju nasilja u porodici koji treba da vodi Republičko javno tužilaštvo? Kada će se to desiti? Kada će femicid biti inkriminisan kao posebno krivično delo? Da li će se i kada revidirati opšti protokol o postupanju i saradnji ustanova organa i organizacija u situacijama nasilja nad ženama, u porodici i u partnerskim odnosima koji je donet još 2011. godine?

Pitanje za Ministarstvo unutrašnjih poslova – na koji način se u praksi osigurava adekvatna primena i praćenje poštovanja izrečenih mera zaštite od nasilja, a koje se izriču u skladu sa zakonom o sprečavanju nasilja u porodici?

U velikom broju femicida žrtve su prethodno prijavile nasilje, izrečene su hitne mere, ali nisu bile delotvorne u praksi.

Pitanje za Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Strategija za sprečavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja prema ženama doneta je 2021/25 godinu. Međutim, još nema akcionog plana koji definiše i aktivnosti, rokove i odgovorne institucije. Kada se očekuje usvajanje funkcionalnih i strukturalnih standarda namenjenih prihvatilištima, odnosno sigurnim kućama za njihove korisnice, ali i za zahtev za licenciranje?

Pitanje za Ministarstvo zdravlja – da li će Ministarstvo zdravlja podržati i kako zdravstvene ustanove i druge aktere u pružanju podrške žrtvama seksualnog nasilja i silovanja? Šta je sa obećanjem da će do 31. marta svi oni zdravstveni radnici koji su angažovani u vreme kovida da dobiju status posle dve godine, jer posle dve godine ili će dobiti otkaz ili će dobiti ugovor za rad na neodređeno vreme?

Na kraju, pitanje za Ministarstvo poljoprivrede – da li mislite da će otkupna cena od 18 do 20 dinara za novi rod pšenice pokriti troškove setve, žetve i ostalo, pšenice, u našoj zemlji ili mislite da treba da dozvolim o uvoznom lobiju da uvozi pšenicu, ali onda da kažemo našim poljoprivrednicima zaparložite svoja imanja, nemojte više da sejete pšenice, jer sa ovom cenom nećete pokriti troškove, nego ćete otići u minusnu kalkulaciju?

Hvala.
Hvala, predsedniče.

Naša poslanička grupa koalicija NADA je podnela amandman na član 3. tačka 6a koja u predlogu glasi: „Držalac otpada jeste proizvođač otpada, fizičko ili pravno lice ili preduzetnik koji poseduje otpad“.

Mi amandmanom predlažemo da se ove reči „poseduje otpad“ menjaju rečima „da ima faktičku vlast nad otpadom“. Taj ste amandman prihvatili. Svakako, to je i naš kolega Zoran Stojanović jako lepo obrazložio na grupi. Tako da vam se zahvaljujemo što ste, eto, prvi put prihvatili amandman naše koalicije NADA.

Gospodine predsedniče, ovaj Predlog zakona o upravljanju otpadom donosimo opet da bismo ovu oblast, to sam i u načelnoj raspravi istakla, uskladili sa direktivama i propisima EU.

Mi svi u Srbiji znamo, i to sam istakla, gde sve imamo divlje deponije, i na obalama reka i na ulazu i izlazu iz grada i u akumulacionim jezerima, tako da, kako se kaže kod nas u Srbiji, po tome se vidi kakav je domaćin. Kada uđete kod nekog u dvorište i vidite kako je sređeno, vidite kakav je domaćin. Isto tako, da neko uđe u Srbiju i vidi na sve strane divlje deponije, vidi kako nam je država uređena.

Ko je nama branio da mi donosimo adekvatne zakone, da regulišemo divlje deponije, da u svakom okrugu ili, kako god, regionu imamo regionalne deponije? Više puta je to strategijom predviđeno, na kraju malo toga je urađeno. Sada je strateški dokument umesto strategije program i taj program trebalo bi da reguliše upravljanje otpadom od, čini mi se, 2021. godine ili 2023. do 2031. godine. Znači, ove godine koje su pred nama treba ovo da regulišu, ali ja sam vam to istakla i u načelnoj raspravi, uglavnom ste teret, finansijski teret primene ovog zakona svalili, da tako kažem, na lokalne samouprave. One će imati obavezu da izdvajaju i staklo i metal i papir i tekstil i kabasti otpad. Za sve to im trebaju posebni kontejneri, posebna vozila. To puno košta. Lokalne samouprave ionako nemaju prava, ionako su u dugovima.

Kada se budžet usvaja nikada im, bar za zadnjih šest, sedam godina, nismo povećali ni dinar za neke namene, a sada, ovim Predlogom zakona, toliko im stvaramo nove finansijske poteškoće i nove namete.

Zato vas molim da malo pogledate da li je ovo realno, pogotovo da li je realno i da ispunimo sve one ciljeve koje je program predvideo do tamo neke 2033, 2034. godine.

Na kraju, i to bih da naglasim, da bismo ovaj zakon, da se ne nadovezujem na kolege koje su govorile da nama ovde dolazi prljava tehnologija, kada su strani investitori u pitanju, da mi vrlo često zatvaramo oči pred tim, da imamo zagađivače, i to opasne zagađivače i vazduha i vode i zemlje, da sada treba nekih 250 plus 30 inspektora rada koji bi trebalo da kontrolišu sve ovo, odnosno sanitarnih inspektora, pardon. Da li će moći da stignu da kontrolišu sve ovo što novi Zakon o otpadu, upravljanju otpadom predviđa? Tako da, bojim se da će i ovaj zakon ostati prazno slovo na papiru. Hvala.
Hvala, predsedniče.

Gospođo Đedović, ja hoću da vam verujem da hoćete da od EPS-a napravite uspešno i profitabilno preduzeće i izvoznika električne energije, što u poslednje vreme nije, da ćete dovesti profesionalni menadžment, ali se nadam da će to biti domaći stručnjaci, a ne stranci. Nešto se pitam, pa gde ste vi do sad bili, ovih 10 godina, kada je EPS upropašćen, devalviran, kada je dolazilo partijsko rukovodstvo, nesposobno i nestručno, kako se neko nije setio vas, kada imate tako dobro profesionalno iskustvo u stranim kompanijama i da li je to profesionalno iskustvo, izvinite što vas pitam, iz oblasti energetike ili iz neke druge oblasti?

Hoću da vam verujem da nećete da prodajete EPS. Evo, hoću da vam verujem, ali bojim se da za par godina, ako ovde vi budete ili ako mi budemo ovde iz koalicije NADA, a možda mi budemo na vašem mestu, a vi budete na našem mestu, šta ćemo onda ako se to desi? Ja sam uvek smatrala da svaki resor u Vladi treba da vodi stručnjak koji mnogo dobro poznaje taj sistem. Da li je to sistem energetike, sistem zdravstva, sistem obrazovanja, izgradnje itd, nekako mi je to uvek ulivalo poverenje da neko ko dolazi iz samog sistema, ko ima iskustvo u tom sistemu 10, 15, 20 godina, da nekako ima i to potrebno profesionalno znanje kako funkcioniše tako veliki sistem, recimo kao što je sistem EPS-a.

Ja bih volela da se vi vrlo brzo snađete u tom sistemu, da imate dobre savetnike, koji će da vas uvedu kako po dubini funkcioniše taj sistem, ali opet kažem, nekako imam zadršku, kad znam posle ove pravne transformacije da ste samo vi jedan član u Skupštini EPS-a i kada još uvek traje procedura da li će u Nadzornom odboru u kome nema nijednog iz reda zaposlenih biti bar jedan iz redova sindikata.

Moram da se vratim na diskusiju kolege Bakarca. Ja ne znam zašto mi ovde, malo-malo pa u poslednjih par nedelja ili mesec-dva dana, potenciramo ko čije državljanstvo ima. Gospodo, jel to veliki greh da neko ima nemačko, francusko, slovenačko državljanstvo? Koliko znam, kolega Atlagić ima hrvatsko državljanstvo, prima hrvatsku penziju, zasluženo, zarađeno, to nikakav greh nije. Da se ne vraćamo u srednji vek, kada je Uroš Nemanjić bio oženjen Jelenom Ažujskom, kada su mnogi naši srpski vladari u srednjem veku, a isto tako i u 18. i 19. bili oženjeni stranim princezama, pa su bili uspešni vladari i uspešno su radili na jačanju države Srbije.

Imamo kralja Petra Prvog koji je imao francusko državljanstvo, koji je jedan od najvoljenijih srpskih kraljeva, koga je narod zvao naš kralj Pera, za čijega vakta je Srbija doživela preporod, bila je pravna država, uspostavila je temelje pravne države.

Ja vas molim, mnogi naši učeni ljudi su u 18. i 19. veku, pa i u 20, odlazili na zapad, na istok, gde god, stekli neko stručno znanje i vraćali se u Srbiju da to znanje prenesu novim srpskim generacijama, da li na fakultetu, da li u privredi. Valjda nam to treba da služi na ponos i diku, a ne da se prozivamo ko koje državljanstvo ima?

Molim vas da to ostavimo po strani i da se bavimo onim od čega naš narod živi i šta naš narod očekuje ovde od nas poslanika. Hvala.
Član 100. i 107.

Prvo, član 100. Vi opet zloupotrebljavate Poslovnik i sa mesta predsednika Skupštine polemišete sa nama poslanicima na moju diskusiju.

Član 107 – kolega prethodni govornik upotrebio je reč „primerak“ za predsednika naše stranke, za narodnog poslanika, za profesora pravnog fakulteta. Ja ovde ne želim da budem ničiji advokat ali vas molim…
Jeste upotrebio reč – ovaj primerak.
Molim vas, jeste upotrebio reč, ovaj primerak, a to što su mnogi članovi, bivši članovi DSS…..
A to što su bivši članovi DSS prešli kod vas u SNS, neki su izbačeni kako kaže kolega, neki su otišli onog momenta kada DSS nije bila parlamentarna stranka.
Dobro, imate član koji možete da primenite ako zloupotrebim Poslovnik.
Neću da se izjasnimo ovog puta.
Hvala, predsedniče, na datoj reči.

Gospodo iz Srpske napredne stranke, vi ste prvi pokrenuli pitanje ko čije državljanstvo ima i vi ste prvi…
Ja govorim u ime poslaničke grupe NADA i Nove Demokratske stranke Srbije. Ja ne mogu da zastupam ovde druge poslaničke grupe. Nisam ovlašćena u njihovo ime.
Dajte mi reč da kažem istinu.
Ja govorim u ime poslaničke grupe NADA i Nove Demokratske stranke Srbije.