Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Gorica Gajić

Gorica Gajić

Nova Demokratska stranka Srbije

Govori

Mi nismo dobili obrazloženje odbora, a dužni smo da dobijemo, po Poslovniku, da vidimo da li je neblagovremen ili nepotpun.
Hvala, predsedniče, što ste mi dali priliku da podržim ovaj amandman koleginice Radovanović. I ja sam isto tako godine provela u socijalnoj zaštiti. Tačno je, vrlo dobro znamo koliko podrške treba ženi i još ako su i deca sa njom, koliko podrške društva treba toj ženi. Ne samo da je zbrinemo u tom momentu kada je nasilje nad njom izvršeno, ne samo da nam treba mnogo više sigurnih kuća da ih mnogo duže zaštitimo od nasilja, trebaće nam i mnogo više para i o tome treba da razmišljamo u nekim narednim godinama, da im pomognemo da se ekonomski snađu, da im nađemo posao, da ih ekonomski osamostalimo. To će im značiti, ne samo da ih mesec dana ili dva meseca sačuvamo od nasilnika.

Tako da, molim vas, i evo i ja apelujem sa te pozicije nekog ko je radio u Centru za socijalni rad, podržite ovaj amandman i dajte da gde god možemo više para izdvojimo da zaštitimo žene i decu koje su žrtve nasilja. Hvala.
Hvala, predsedavajuća.

Poštovane koleginice i kolege poslanici, poštovani članovi Vlade, da malo pojednostavim ovu priču o budžetu, jer šta je budžet, nego na prihodnoj strani projektovani prihodi od poreza, akciza, carina i ostalih neporeskih prihoda.

Naravno da ste u ovoj godini, odnosno za 2023. godinu planirali te prihode samo za nekih 11% više nego što su bili predviđeni u 2022. godini. Taman onoliko koliko je otprilike iznosila inflacija u vreme kada ste ovaj budžet ovako doneli, što znači da ovi prihodi nisu realni, već su inflatorni. Ko puni budžet Republike Srbije? Pune ga građani i puni ga privreda.

Što se tiče rashodne strane, to je zbir troškova direktnih i indirektnih budžetskih korisnika koje oni u nekim budžetskim rokovima dostavljaju. To se sintetizuje u jedan sveobuhvatni budžet za 2023. godinu i, naravno, tu su kapitalne investicije i izvori za finansiranje tih kapitalnih investicija.

Juče je premijerka rekla i posebno podvukla da se za sledeću godinu izdvaja, to je sada i gospodin Vesić rekao, 423 milijarde dinara za kapitalne investicije. To je uredu. Ja bih volela da sve ove kapitalne investicije, ne verujem ko to ne bi voleo, da sve to u 2023. godini realizujemo. Sve je to što je pobrojano juče i što ste vi danas rekli i što stoji u ovom Predlogu zakona Srbiji potrebno.

Ali, moramo, ako to vi nećete da kažete, da kažemo mi da smo članom 3, tj. da ste članom 3. ovog Predloga zakona predvideli mogućnost da se Republika Srbija zaduži, odnosno da garancije za 2,3 milijarde evra i u poglavlju B da može da odobri programske i projektne zajmove za još 725 miliona dolara i 30 milijardi evra. Znači, mi smo otvorili vrata da se 90% svih ovih kapitalnih investicija finansira iz kredita i zajmova.

Nije to problem, ako su ti krediti i zajmovi povoljni, ako su kamatne stope povoljne, jer većina država nema, što bi naš narod rekao – naše pare, da ovako krupne investicione projekte iznesemo. Ali, ono što svi treba da znamo, to će platiti i vratiti građani Srbije, svi mi ovde kao pojedinci i građani Srbije. To neće platiti ni vratiti niko od nas kao poslanik, niti niko od vas kao ministar.

Da se osvrnem samo na dve, tri stavke koje su mi bitne da ih istaknem.

Kolega Tomašević je rekao i još neko od kolega i koleginica – gospodo, lokalne samouprave deset godina već dobijaju samo kroz nenamenske transfere oko 33 milijarde dinara. Kako će male i siromašne opštine uspeti da podignu, odnosno da plate uvećane plate za 12,5%, da kupe preskupe energente, da završe svoje lokalne infrastrukturne projekte, a nemaju novca ni da budu sufinansijeri zajedno sa resornim ministarstvima? Ja ne znam. Verujte mi, krajnje je vreme da se lokalnim samoupravama poveća iznos, jer verujem da neće moći više ni kredite da uzimaju jer su prezaduženi.

Naravno, ja bih kao poslanik iz Svilajnca volela da je u ovom spisku kapitalnih investicija i most i obilaznica na Moravi. Nadam se da će to biti u neki godinama koje dolaze.

Gospodine Selakoviću, izašao je ministar Selaković, što se tiče ulaganja u socijalnu zaštitu, na razdelu kod Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, u onom članu 5. gde su kapitalni izdaci, stoje samo dve stavke u iznosu od 738 miliona i to za implementaciju informacionog sistema SOZIS i za informacioni sistem socijalna karta.

Ja sam do pre tri meseca bila direktor Centra za socijalni rad i krenuli smo sa tim SOZIS-om, ali, gospodo, ako su samo to kapitalne investicije, a ja bih zamolila ministra Selakovića da krene po Srbiji, da vidi u kakvom su nam stanju centri za socijalni rad i druge socijalne ustanove i da vidi da prvo sredimo one zgrade. Mi u Svilajncu nemamo ni našu zgradu, sve prokišnjava, instalacije su dotrajale. Nismo protiv digitalizacije ovih sistema, pogotovo ovako složenog sistema, ali dajte prvo da uradimo neke temelje. Odvojeno je samo 200 miliona za zgrade i objekte, odnosno 20 miliona za zgrade, a 140 miliona za opremu i to u onom razdelu 30.

Na kraju, još samo kod poljoprivrede, budžet za agrarna plaćanja je uvećan od 62 na 65 milijardi. Što se tiče direktnih plaćanja poljoprivrednicima, on sada iznosi po ovom budžetu 58 milijardi dinara, a iznosio je 46. To je sada negde oko 2,9% od poreskih prihoda. Kada bude taj iznos na nivou 5% poreskih prihoda, tada ćemo biti zadovoljni i mi, a naročito poljoprivredni proizvođači za svoje subvencije. Hvala lepo.
Hvala, predsedniče.

Ukazujem na povredu Poslovnika član 93. stav 1. gde se kaže da je Narodna skupština odlučila i bez pretresa i za spajanje rasprave. Gospodine predsedniče, mi narodni poslanici već ne radimo par nedelja.

Nikakav problem nije, što se nas tiče, da dođem ako treba svake nedelje da se saziva sednica i da raspravljamo o tematski sličnim zakonima, ali ja ne znam i pitam vas – šta je problem da čekamo, da ne radimo ni vi, ni mi, vi svakako radite još neki posao, ne dođemo i održimo sednicu, kada su svi ovi zakoni koji se naslanjaju na Zakon o budžetu za 2023. godinu, dođemo i lepo odradimo u jednoj načelnoj raspravi, gde bi građani sve nas čuli šta imamo da kažemo po tom pitanju, a da ove druge zakone, koji su isto tako bitni, kao što smo sada spojili 35 tačaka, gde je izbor sudija, bojim se da nećemo stići u vremenu koje je predviđeno i za načelnu raspravu da se dotaknemo svih tih predloga zakona, čak i ovih finansijskih, koji se naslanjaju na Zakon o budžetu.

Zato vas molim, nemojte da čekamo, da sedimo kući i čekamo tri nedelje da bi se sazvala ova sednica, a onda raspravljamo o setu zakona koji nisu tematski bliski, pa se onda desi, znam iz prethodnog saziva, da mnoge bitne zakoni, odnosno predloge zakona, uopšte ne dotaknemo ovde u raspravi, tako da oni prođu, dođu, onako ispod radara, niti građani, niti mi, raspravljamo o njima, a i te kako su bitni za bilo koju oblast koju reguliše taj zakon. Hvala.
Hvala, predsedniče.

Gospodo poslanici, mi smo i u načelnoj raspravi rekli da nemamo ništa protiv toga da se mladima u Srbiji pomogne, pogotovo sada u ovoj teškoj ekonomskoj krizi, ali smo isto tako naglasili da ovakvo neselektivno pomaganje i davanje po pet hiljada dinara svim mladima prosto nije ekonomski opravdano i nije racionalno.

Zato smo amandmanom i predložili da se taj iznos od pet hiljada dinara poveća na 12.000 dinara i namenski preusmeri na stručno usavršavanje i obrazovanje, sa nekim rokom do 30. juna sledeće godine. Isto tako smo predvideli da postoji neka dokumentacija koja će se priložiti uz taj zahtev.

Tako da, ovakvo neselektivno davanje nikako ne možemo da prihvatimo, ali gospodo i gospođe poslanici, svi znamo da mladi ljudi masovno odlaze iz Srbije, to su uglavnom visokoobrazovani ljudi u reproduktivnom dobu. Da ne bi otišli, oni u Srbiji hoće političku stabilnost i bezbednost, izvesnost i mogućnost da se zaposle, ali putem konkursa, a ne putem učlanjenja u stranku vladajuću i putem partijske knjižice. Hoće platu sa kojom mogu da žive pristojno i osnuju porodicu da kupe kola, da kupe stan, da ne zavise od roditelja, a to nisu naše današnje plate za mlade od 500 do 600 evra.

Hoće demokratsko društvo sa jakim institucijama, a ne jakim pojedincima. Neće društvo u kome vladaju ljudi sa kupljenim diplomama, neće društvo u kome caruje korupcija i partitokratija. Ne žele da žive u društvu u kome se kroz rijaliti forme favorizuju lica sa margina i odakle se nameće nakaradni sistem vrednosti i nasilje, a sve to emituje se, naravno, na televizijama sa nacionalnom frekvencijom.

Naravno, neće ovakvu atmosferu u najvišem zakonodavnom domu u našoj Narodnoj skupštini, gde bi trebalo da se vodi argumentovana rasprava o zakonima, koji svima nama kreiraju život, a ne atmosferu sudnice u kojoj pljušte uvrede i ostalo.
Hvala, predsedniče.

Mi smo predložili da se briše ovaj član 8. u Predlogu zakona, koji glasi: „Novčana pomoć ne može biti predmet izvršenja u smislu zakona kojim se uređuju izvršenja i obezbeđenja“.

Evo, ja pitam gospodina ministra, nisam pravnik, da mi malo pojasni, ta novčana pomoć od 5000 dinara, hajde da je 500 hiljada dinara, hajde da je neki kredit, da je student, učenik ili mladi čovek koji dobije toliki novac potpisao neki dokument sa Ministarstvom finansija ili Poštanskom štedionicom ako je ona isplatilac, ali kako on sa 5000 dinara da podleže nekom izvršenju?

Još jednom vam kažem, dajte sistemski da uredimo pomoć mladima. Sa ovih 5000 dinara mladi čovek koji radi u nekoj dobrostojećoj firmi i zarađuje 100 hiljada, 150 hiljada, ovih 5000 može da potroši na turu pića u nekom klubu, a ovi malo siromašniji mogu eventualno da kupe par patika i to onih jeftinijih. Šta je to 5000 dinara, gospodo, za sve ljude?

Dajte, slažem se sa kolegom Obradovićem, da vidimo da napravimo neki registar, ako ga već pravimo, da vidimo kome treba deset puta po 5000 dinara. Jer, imamo siromašne učenike koji su u stanju socijalne potrebe i ne mogu da kupe sebi neke osnovne, ne mogu da kupe sebi laptop, a videli smo da se prošle i pretprošle godine uglavnom nastava odvijala elektronski i onlajn putem.

Znači, većina poslanika iz opozicije se slaže, dajte sistemski da uredimo jednim pravim zakonom kako ćemo da pomognemo mladim ljudima. Ovo što ovim zakonom uvodimo i privremeni registar, ja ne vidim nikakvu logiku. Zašto će ovih, koliko će to biti ljudi mladih od 16 do 29 godina registrovano u tom nekom privremenom registru i čemu će taj registar služiti? Ovo je jednokratna pomoć od 5000 dinara, deca, mladi uzeće to, potrošiće to, a čemu registar? Registar je dobar i treba ako pokušavamo da sistemski ovaj problem uredimo. Hvala.
Hvala, gospodine predsedniče.

Član 5. Predloga rebalansa budžeta predviđa pregled planiranih kapitalnih izdataka po budžetskim korisnicima za 2022. godinu i naredne dve godine i to u ukupnom iznosu od 244 milijarde 470 miliona za 2022. godinu, 333 milijarde 880 miliona za 2023. godinu, 273 milijarde 114 miliona za 2024. godinu. Znači, ukupno se u ovom rebalansu budžeta planira za kapitalne investicije, za sve ove budžetske korisnike 851 milijarda 466 miliona dinara ili sedam milijardi i 277 miliona. Toliko Srbija treba da uloži u sve ove kapitalne projekte za ovu i naredne dve godine.

I ništa tu, gospodine predsedniče, gospodo iz Ministarstva nije sporno. Svi mi vidimo i znamo da su svi ovi kapitalni projekti bitni za Srbiju, ali zasmetao nam je kapitalni projekat kod Ministarstva finansija, izgradnja Nacionalnog stadiona za koji treba za 2022, 2023. i 2024. godinu da izdvojimo 43 milijarde dinara. Mislim da bi u ovim kriznim vremenima taj novac trebalo da upotrebimo u neke druge svrhe, a malo da ostavimo za nacionalne stadione vreme posele 2024. godine.

Ja sam htela samo da vam kažem i ovo. Sve je ovo u redu, sedam milijardi treba da se uloži, ali ovim Predlogom rebalansa budžeta predviđeno je jednim članom da Republika Srbija može da odobri programske i projektne zajmove u iznosu od 2.692 milijarde dinara. To će biti izvor sredstava da sve ove kapitalne projekte finansiramo.

Hajde gospodo narodni poslanici i vi predstavnici Vlade da budemo jednom pošteni i prema nama samima i prema građanima. Sve ovo treba da se gradi i objekti za zdravstvo i objekti za prosvetu i infrastruktura i putevi i mostovi i železnice i softverska oprema, ali sve ćemo to platiti iz zajmova i kredita.

Znači, nemojmo posle dve, tri, pet, 10 godina da se hvalimo kako smo to mi uradili, kako je to uradila Gorica Gajić, kako je to uradio Aleksandar Vučić, kako je to uradila SNS, kako je to uradio Siniša Mali. To ćemo plaćati svi mi građani.

Ono što sam ja htela da predložim, a ne vidim da je ni u ovom Predlogu zakona o budžetu ni u originalnom ni u rebalansu, a svi to prenebregavaju jeste izdatak kod Ministarstva za rad i socijalnu politiku. Kao dugogodišnji direktor jednog centra za socijalni rad, znam kakve probleme centri za socijalni rad imaju kada treba da smeste lica sa mentalnim smetnjama.

Članom 60. Zakona o socijalnoj zaštiti predviđena su osnivanja i izgradnja zdravstveno-socijalnih ustanova, jer imamo lica koja su u stanju socijalne potrebe i moraju da imaju stalnu zdravstvenu zaštitu. Veliki je problem kada ta lica sa mentalnim smetnjama još budu lišena poslovne sposobnosti na sudu, tada centri za socijalni rad kao organi starateljstva preuzimaju starateljstva nad tim licima i javlja se veliki problem da ih smestimo u postojeće ustanove socijalne zaštite.

Mnogo puta smo kontaktirali sa Ministarstvom za rad i socijalnu politiku, svi su slegali ramenima jer su redovi čekanja za prijem u takve specijalizovane ustanove ogromni, a naši klijenti, naši korisnici ostaju sami i nezbrinuti.

Zato ja apelujem na vas kao predstavnike Vlade, to ću da apelujem i na ministra za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku da se iznađe mogućnost da se iz ovih silnih zajmova, koje imamo mogućnost i koje Srbija daje garancije za ove zajmove planira makar za 2023. godinu jedna zdravstvena ili socijalno-zdravstvena ustanova. Hvala.
Hvala, predsedniče.

Gospodine ministre, u Glavi 39, ekonomska klasifikacija 01, kod Generalnog sekretarijata, svi smo izgleda uočili jednu ogromnu cifru od 6.191.000.000 dinara koja je izdvojena kod Generalnog sekretarijata iz budžeta. Pošto iz rebalansa nismo uspeli da vidimo na koje će se projekte potrošiti ovaj novac i da li imamo dovoljno vremena da ga potrošimo, a vi ste, čini mi se, jednoj koleginici odgovorili da su to sredstva iz donacija koja jedino tako mogu preko Generalnog sekretarijata da budu realizovana, pa smo mi, pošto nismo za to znali, o kojim se projektima radi, odreagovali amandmanima i tu stavku smanjili za nekih tri milijarde dinara.

Naime, mi smo povećali amandmanom iznos za nenamenske transfere za lokalne samouprave. Vi ste, gospodine ministre, rebalansom budžeta nenamenske transfere lokalnim samoupravama povećali samo za 260.000.000 dinara. Bili su 33.587.000.000 po rebalansu, a po originalnom budžetu je bilo 33.327.000.000. Verujem da vi znate kakva je situacija kod naših lokalnih samouprava, da mnoge lokalne samouprave grcaju u dugovima. Znate da one snose troškove materijalne za obrazovanje, za predškolske ustanove, za centre za socijalni rad, za svoje lokalne infrastrukturne projekte. Tako da, mislim da je trebalo znatno da se poveća ova stavka za nenamenske transfere lokalnim samoupravama.

Deo sredstava smo izdvojili, odnosno prenamenili Upravi za poljoprivredno zemljište, jer ste za podršku zaštiti i korišćenju poljoprivrednog zemljišta izdvojili rebalansom, odnosno predvideli samo pet miliona dinara, a to su mere kojima se trajno obezbeđuje prirodna funkcija zemljišta, i to poljoprivrednog zemljišta koje je javno i opšte dobro Republike Srbije, i očuvanje namenskog korišćenja poljoprivrednog zemljišta.

Treću preraspodelu smo namenili za razvoj nauke i tehnologije, jer svi znamo da je ulaganje u nauku i tehnologiju temelj razvoja svakog društva i države. To vam govorim zato što bismo time motivisali najbolje studente i doktorante da ostanu u Srbiji, da vide da se ulaže u nauku i tehnologiju, da ovde imaju šansu da se stručno usavršavaju, da doprinesu razvoju našeg društva, a da ne odlaze iz Srbije.

To vam govorim zato što sam pre dve godine razgovarala sa najboljim studentom sa Tehnološkog fakulteta koji je dobio specijalnu nagradu fakulteta. Kada sam ga pitala da li se iko u Srbiji od naučnih instituta, od Ministarstva prosvete, od fakulteta, ili neke domaće kompanije, da li je bio zainteresovan da troje najboljih studenata, a među njima i on, ostanu u Srbiji, rekao mi je ne i otišao je u Belgiju da radi za stranu kompaniju.

Zato, smatram da, koliko god da smo izdvojili ovim rebalansom za nauku i tehnologiju, nikada nije mnogo, upravo zato da bismo ove najbolje studente zadržali, da ih ne šaljemo na tržište rada i da ne odlaze u strane zemlje. Hvala.
Hvala, predsedniče.

Poštovane koleginice i kolege poslanici, u ime poslaničke grupe NADA, Nova DSS, POKS, postavljam pitanje Ministarstvu poljoprivrede.

Prvo pitanje je da li znate da veliki broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava još uvek nije dobio NIS-ove Agro kartice za korišćenje regresiranog dizel goriva za setvu? Isto tako, da li znate da veliki broj poljoprivrednih gazdinstava koji su dobili ove NIS-ove Agro kartice, iste nisu aktivirane, kao jedna od ovih koju ja držim, i isto tako ti poljoprivredni proizvođači ne mogu da koriste ono što im po odluci Vlade Srbije pripada? Postavljam pitanje - ko je odgovoran za štetu poljoprivrednih proizvođača koji, a prošla je i prolećna, evo prolazi i jesenja setva, nisu iskoristili svoje pravo i nisu dobili regresirano dizel gorivo, za svoje poljoprivredne radove?

Drugo pitanje koje postavljam je pitanje Kancelarije za Kosovo i Metohiju - šta je država preduzela da zaštiti našeg građanina Nikolu Nedeljkovića koji je uhapšen i drži se u zatvoru samo zato što je na Vidovdan ove godine nosio majicu „Kosovo je Srbija“? Svedoci smo danas, ovih dana, a bojim se da će biti i u nedeljama i mesecima koje dolaze da se situacija na KiM znatno usložnjava i pogoršava. Naši građani tamo će sa pravom braniti državu Srbiju na tim prostorima, sa pravom će protestovati i masovno i pojedinačno, štiteći državu Srbiju tamo, biće, bojim se, novih hapšenja i kako će država da zaštiti te građane, ako su se juče i prekjuče povukli naši Srbi iz institucija tzv. Kosova, iz policije i sudstva? Kako će država Srbija štititi dalje građane Srbije koji će sa pravom braniti Srbiju na Kosovu i Metohiji, a nećemo imati mehanizam? Toliko. Hvala.
Hvala, predsedniče.

Poštovane koleginice i kolege poslanici, ja hoću danas da vas podsetim da je na današnji dan, na Mitrovdan, 2006. godine, Odlukom Skupštine Republike Srbije, doneta odluka o proglašenju Ustava Republike Srbije.

Preambula tog Ustava kaže da je Kosovo i Metohija sastavni deo Republike Srbije i preambula tog Ustava čuva teritorijalnu celovitost i suverenitet Republike Srbije. Zato vas molim da to svi imamo na umu u teškim vremenima koja su pred Srbiju i pred Kosovo i Metohiju.

Sada da pređem na rebalans budžeta. Gospodine ministre, ja ću samo da se osvrnem na tri razloga zbog kojih ste vi došli ovde sa rebalansom budžeta. Jedan je energetska kriza. Činjenica je da se iz budžeta direktno upumpava 1,3 milijarde evra da bi se pokrili gubici i nabavili energenti na tržištu. To nikako ne može da se sakrije da je EPS najveći krivac za takvu situaciju u energetskom sektoru naše države.

Činjenica je da višedecenijsko, a poslednjih godina tek loše rukovodstvo, loše investicije, prekobrojan broj zaposlenih, izvlačenje para za raznorazne subvencije drugima, kašnjenje sa reorganizacijom ovog sistema došlo do drastičnih gubitaka EPS i mi kao Srbija smo od izvoznika struje postali uvoznik struje.

Dalje, naglasili ste da ste znatno izdvojili sredstva za socijalnu zaštitu, negde oko 16 milijardi dinara. Gospodine ministre, to se odnosi na finansijsku pomoć porodicama sa decom za prvo, drugo, treće dete, ali što se tiče sredstava za novčanu, socijalnu pomoć najsiromašnijih građana, tu ste izdvojili samo 55 miliona, jer je originalnim budžetom predviđeno 56.209 miliona, a sada je izdvojeno 56 milijardi 264 miliona. Samo da vam kažem od 2015. godine do danas novčana socijalna pomoć koju centri za socijalni rad odobravaju korisnicima iznosila je u rasponu od 7.000 do sada 10.300 dinara. Samo da vam kažem ilustracije radi koliko je to malo para.

Dalje, kažete dajete mladima novac po 5.000 je izdvojeno iz budžeta za mlade. Davali smo im dva puta po 100 evra. Gospodine ministre još jedno neselektivno rasipanje para iz budžeta. Molim vas da ovako više ne radite, jer mnogo je bolje da damo siromašnim učenicima i studentima, nego da neselektivno trošimo ovako pare na sve mlade ljude, pa čak i one koji imaju možda i 2.000 evra platu.

I, još nešto samo da vas pitam - da li ste ovaj registar, koji sada uvodite, privremeni registar za mlade, jednostavno pravite spisak sigurnih glasača sutradan za SNS?

Da vas pitam na kraju - da li ste videli i da li znate koliki su gubici mnogih privatnih preduzeća godinama i decenijama unazad? Da li ste pogledali da li će i kada ti prihodi poreski da se naplate i da na taj način popunimo budžet za negde od 20 do 34 milijardi dinara? Međunarodnim organizacijama iz budžeta ste povećali 2,6 milijardi. To je 36%, a u obrazloženju kažete to je za izbeglice i porodice i decu iz Ukrajine i za popis stanovništva, pa vas pitam - da li je popis stanovništva kod nas radila neka međunarodna organizacija, pa smo zato izdvojili pare iz ovih donacija za međunarodne organizacije? Hvala.
Hvala predsedavajući.

Poštovane koleginice i kolege poslanici, slušajući dva dana raspravu o Predlogu zakona o ministarstvima, koji prethodi formiranju nove Vlade, a na koju čekamo skoro punih sedam meseci od dana kada su održani izbori, a evo sada u pet do 12, po hitnom postupku, bukvalno prateći ovaj rok za formiranje nove Vlade, raspravljamo o ovom ministarstvu.

Možda znam, a možda i ne znam, zašto me ovih sedam meseci čekanja za formiranje nove Vlade asocira na pesmu našeg poznatog pesnika Jovana Jovanovića Zmaja „Jututunska jukahaha“. Možda zato što trebamo da budemo srećni da posle sedam meseci konačno dobijamo novu Vladu, pa da nasmejani i srećni odemo kući.

No, da se ja vratim na Predlog zakona o ministarstvima. Prvo, zašto se sedam meseci čekalo? Pošto se ja to pitam, ali verovatno i svaki naš građanin zašto sedam meseci skoro čekamo na formiranje nove Vlade, da li je to pre svega namerno taktiziranje zbog strašnog pritiska na Srbiju da zarad evropskih unija, Vlada mora, pazite, mora, evo i do decembra koliko, da donese vrlo važne odluke, pre svega, sporazum sveobuhvatni sa Prištinom, što bi značilo priznavanje secesija KiM i uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji. To su dva teška pitanja zbog kojih se verovatno taktiziralo i Vlada nije doneta ili se donosi u pet do 12.

Drugo, što možda se zapitamo da li su bili teški pregovori sa koalicionim partnerima oko podele resora, ali gospodo vi ste znate, dugo ste zajedno u koalicionoj Vladi, pa ne verujem da je to argument koji može da obrazloži zašto kasnimo ili donosimo Vladu u pet do 12.

Predlogom zakona o ministarstvima predviđeno je 25 ministarstava, četiri nova, koja su nastala što podelom postojećih ministarstava, gde smo spojili nespojivo ili razdvojili spojivo i jedno potpuno novo ministarstvo, a to je ministarstvo za kapitalna ulaganja.

U momentu kada Srbiju, kao i ceo svet i Evropu čeka teška ekonomska kriza, teška energetska kriza, kada se na građane apeluje sa najvišeg nivoa vlasti da štedimo, a očito kada se formira nova Vlada ili kada se predlaže sa 25 ministarstava, nije se mislilo na štednju. Gospodo, ovolika Vlada košta, i ove prostorije, i nove zaposlene, i, nove materijalne troškove i ne stoji poređenje sa nekoliko puta ovde spomenutom drugom Koštunicinom Vladom, koja je imala 24 ministarstava. Da je tada DSS imala komotnu većinu kao danas SNS, ne bismo toliko čekali i ne bismo toliko morali da udovoljimo tada i koalicionim partnerima i verovatno bi Srbija išla mnogo drugim putem.

Osvrnula bih se i na Ministarstvo omladine i sporta. Mnogi su ovde rekli, pa između ostalog i mi iz koalicije Nada, to je gospodo spojivo nespojivog. Jedino ako na čelo tog ministarstva ne mislite da dovedete mladog čoveka koji voli da putuje.

Kancelarija za javna ulaganja podignuta je na nivo ministarstva za javna ulaganja. Dobro je da postoji koordinacija kada su projekti, a tiču se javnih objekata, u pitanju, od republičkog do lokalnog nivoa. Samo se bojim da je to jedno novo ministarstvo kao centralizovani organ koji će kontrolisati ogromne tokove novca za kapitalne investicije i jednostavno se pitam koliko će uticaja na to na koje će se javne objekte trošiti novac, pitati i lokalne samouprave.

Naravno, mi kao koalicija Nada kažemo – treba brisati Ministarstvo za evropske integracije. Koliko juče je Fonkramonova rekla da smo mi danas dalje od EU nego 2000. godine. Čemu onda ovoliko vreme potrošeno i ovoliki novac kada se po njenim rečima, nismo pomakli sa mesta?

Na kraju, treba da uvedemo ministarstvo za KiM. Srbija danas nema većeg i preče nacionalno pitanje, nego da sačuva KiM u okvirima Srbije. Zato srpska koalicija Nada neće glasati za ovaj Predlog zakona o ministarstvima. Hvala.
Hvala, predsedavajući.

Pa ne znam zašto je to da li je bilo sedam, prošlo sedam meseci ili četiri meseca od dana proglašenja konačnih rezultata toliko sporno da se ovoliko rasrdi moj cenjeni kolega Jovanov, koga cenim još iz vremena dok je bio u Demokratskoj stranci Srbije, pa je čak zarad toga povisio ton i na koleginice iz susedne poslaničke grupe.

Gospodo, ništa nije strašno …
Dobro, ali može povreda Poslovnika po tom osnovu.
Dobro, prošlo je četiri meseca. Šta se to strašno desilo, je li bilo ratno stanje u Srbiji da nismo mogli da razgovaramo o Predlogu zakona o ministarstvima i o novoj Vladi početkom oktobra, krajem septembra? Prosto je to logično pitanje koje nam se svima nameće.

Drugo, kolega je vrlo često govorio i nama spočitavao učešće u pregovorima oko izbornih uslova. Pa gospodo, ja učestvujem 30 godina u izbornim procesima na lokalnom nivou i najbolje znam šta se sve radi kada su izborne kampanje, i najbolje znam ko iz SNS dolazi da sve nas iz drugih stranaka disciplinuje, razgovara sa nama, ne bismo li spustili loptu ili prešli na drugu stranu. Nemojte meni o tom da pričate. Trideset godina učestvujem u izbornim kampanjama. Dajte da skrenemo pažnju na to koliko će koštati ova vlada i koliko će zaposlenih svako novo ministarstvo dobiti. Pouzdane informacije imam i za novoformirano ministarstvo iz prethodne Vlade, Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. Preko 50 ljudi zaslužnih članova SNS se zaposlilo u tom ministarstvu dok još nije bila doneta ni sistematizacija ministarstva.

(Predsednik: Prošla su dva minuta.)

Zato se s pravom pribojavam da ćemo samo povećati budžetska sredstva za nova ministarstva i učiniti Vladu nefunkcionalnom.
Poštovani predsedavajući, upravo ste mi uzeli reč. Ukazujem na povredu Poslovnika stav 1. član 108. - o radu na sednici Narodne skupštine stara se predsednik Narodne skupštine.

Niste, to jest, vi ste predsednici, šefovi poslaničkih grupa imali neki dogovor u 13 sati, kakav god. Da li smo mi poslanici u obavezi da znamo šta smo se dogovorili sve, šta ste se dogovorili? Da li da skratimo diskusije? Da li da se o tom dogovoru ovde na sednici ove Skupštine vi starate, da se te diskusije stvarno skrate kako ne bismo radili sutra, jer i sutrašnji dan košta, ili sve ono što se dogovorimo ništa ne važi, i ponovo teramo po starom i ponovo svako priča šta hoće, ponovo nismo u temi i ostaje nam da sutra ili radimo cele noći, noćas i da ih sutra ponovo nastavimo sednicu.

Zato vas molim, vodite sednicu po članu 108, starajte se o redu na sednici i molim vas poštujte dogovor od danas ako je uopšte i postignut. Apelujem na sve šefove poslaničkih klubova i na sve poslanike, ako se nešto dogovorimo da to ispoštujemo, time vidimo koliko smo ozbiljni u dogovoru i u poštovanju tih dogovora. Hvala.