Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Zoran Despotović

Zoran Despotović

Srpska radikalna stranka

Govori

Hvala, gospodine Marinkoviću.

Dame i gospodo narodni poslanici, podneti amandman SRS na član 3. postojećeg člana 7. Predloga zakona o elektronskoj trgovini, gde se reči, citiram: „Komercijalna poruka koja je delimično ili u celini uloga informacionog društva, mora da zadovolji sledeće uslove“, zamenjuje se rečima: „komercijalna poruka koja je delimično ili u celini usluga informacionog društva, mora da zadovolji sve predviđene uslove“, i to sa obrazloženjem da se amandmanom na bolji i precizniji način definiše predmet ovog zakona“.

Na prvo čitanje mogu da pozdravim ono što se menja i dopunjava, a to su slobodne, uz neizbežne izuzetke, prekogranične usluge, komercijalna poruka, uklanjanje nedopuštenog saobraćaja, unapređenje pravne zaštite, sadržaja, pardon, prekršajne kazne i slično. Ali, i dalje nemamo poverenje u predloge ovog zakona, jer troši se teška municija na mali cilj. I dalje su neprecizni, koriste krupne reči, isključivi su i da ne nabrajam.

Neko ne čita dobro stanje u praksi, a neko ni tekstove. Ovde su u pitanju dve stvari.

Pod jedan, citiram: „Predlog zakona o elektronskoj trgovini na prvom mestu se vrši preciziranje pojedinih formulacija teksta zakona u skladu sa formulacijama iz direktive, kao i pojašnjenja koja bi mogla da stvore nejasnoće u primeni“. Šta ovo znači? Pretpostavljano stanje reguliše se nešto što će možda biti prilično vizionarski.

Pod dva, imajući u vidu da su to dva komplementarna propisa koji na sveobuhvatan način uređuje tržište roba i usluga. Nikako da se shvati da nema sveobuhvatnih zakona, jer u protivnom Narodna skupština ne bi razmatrala tolike izmene i dopune istih. Hvala.
Hvala, gospodine Arsiću.

Ovaj amandman se odnosi na član 2. stav 1. tačka 6) menja se i glasi: „spot tržišta je tržište na kome se roba prodaje i isporučuje nakon zaključenja berzanskog posla po trenutnoj ceni“. Smatram da se amandmanom na bolji i precizniji način definiše predmet ovog zakona.

Kako se radi o sasvim novom zakonu, gde nemamo nikakvih iskustava iz prakse, to jest primene ovog zakona, ja ću apostrofirati u tekstu ovoga predloga zakona gde stoji da nije dozvoljeno da robna berza u svoje ime i za svoj račun trguje tržišnim materijalom.

Sve ovo lepo stoji, ali kako ih kontrolisati i držati pod sijalicom, kao da zaposleni i članovi uprave ne mogu davati savete o trgovini tržišnim materijalom? Iskustvo nam govori, ma koliko predvideli i precizirali neke stavke ili članove zakona, kada je u pitanju ljudski faktor, tu uvek ima prostora za manipulativne radnje, pa me i ovaj novi Predlog zakona plaši da ne bude izmanipulisan i zloupotrebljen, jer kako ljudima zabraniti ili ih sprečiti da podele sa nekim informaciju, pa makar ona bila i službena tajna.

Što se tiče minimalnog kapitala berze, vi ste u ovom Predlogu zakona naveli da minimalni kapital robne berze ne može biti manji od 50 miliona dinara. Nisam siguran da je ovo najbolje rešenje, jer smatram da je ovaj ulog mali i da ga treba povećati radi veće i ozbiljnije konkurencije. Hvala.
Ovaj amandman se odnosi na član 8. stav 3. tačka 3) Predloga zakona. Reč: „član“ menja se rečju: „subjektu“ uz obrazloženje da je ovo amandmansko rešenje preciznije i sveobuhvatnije.

Pošto je u pitanju sasvim novi zakon kojim se institucionalno i pravno definišu robno berzanskog poslovanja koje se razlikuje od berze, pre svega, predmetom trgovanja, tako da se na robnoj berzi ne može trgovati devizama, efektivnim stranim novce, plemenitim metalima i električnom energijom, jer je to regulisano drugim zakonom. Na berzi se može trgovati akcijama, obveznicama i drugim hartijama od vrednosti, koje određuje Komisija za hartije od vrednosti.

Predlog zakona o kom govorimo tj. robne berze su samo jedna vrsta berzi na kojima se najčešće trguje žitaricama i ostalim poljoprivrednim proizvodima. Uspostavljene savremene robne berze i razvoj podterminske i berzanske trgovine doprinosi izgradnji tržišno orijentisane privrede, a na prvom mestu sektora poljoprivrednih proizvoda. Posebno za individualne poljoprivredne proizvođače kojima se omogućava učešće u organizovanoj robnoj berzanskoj trgovini, što do sada nije bio slučaj u praksi trgovanja na Produktnoj berzi u Novom Sadu.

Sve ovo rečeno u ovom predlogu zakona lepo zvuči i prijemčivo je za uvo, ali da li će od svega ovoga neko imati koristi ostaje da se vidi. Hvala.
Hvala.

Dame i gospodo narodni poslanici, SRS podnela je amandman na član 1. Predloga zakona o trgovini gde smo tražili da se posle stava 1. doda novi stav koji glasi, citiram: „Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši ministarstvo, tržišna inspekcija i drugi državni organi u skladu sa svojim ovlašćenjima“, uz obrazloženje da u ovom članu Predloga zakona o trgovini treba da se tačno odredi i definiše ko vrši inspekcijski nadzor.

Kako je trgovina veoma značajna delatnost sa velikim uticajem na ekonomiju, a i vidimo da 19% ukupnog broja zaposlenih upravo se nalazi u trgovini, gde je njen udeo u BDP-u oko 10%. Ovaj podatak od oko 20% zaposlenih se povećava i dalje, ali u velikim privrednim društvima, dok se u mikro privrednim društvima broj zaposlenih smanjuje.

Ovo se vidi iz aviona. Trebalo bi neko da kaže zašto je to tako i čemu takav pristup. U budućem periodu treba očekivati značajan rast učešća maloprodajnog sektora. U velikom broju država su trendovi u fazi zrelosti, dok je kod nas to u fazi rasta i razvoja.

Još jednom ću citirati: „Trgovina je delatnost koja beleži najveći broj novoosnovanih subjekata“, međutim veliki broj se i zatvara i pitamo se šta onda? Da li je neko pomenuo, recimo, reči „simetrija“, „ravnoteža“ i tome slično? Kakva je korist od ovakvih ocena? Razlog ovakvog odnosa stanja je to gde god se otvori hiper ili mega market, ugušiće one male. Hvala.
Da nam bude, gospodine ministre, malo jasnije precizirano, vezano kad je u pitanju taj nadzor i da naglasimo značaj tog nadzora.
Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, ovaj amandman SRS se odnosi na član 31. Predloga zakona, gde smo tražili brisanje istog, a sa obrazloženjem da je oznaka poverenja zastupljena u trgovini putem interneta i da se uređuje drugim zakonom. Svi znamo, trgovci posebno, da je sve veća konkurentska borba. Ne samo da je povećana, nego je i pojačana. Nismo čuli objašnjenje, ni pojašnjenje oblika ove pojave. Stvar nije samo razumljiva, ovo je izuzetno važan sektor za državu.

U materijalu se vidimo pominje smanjenje sive ekonomije, kao osnovni zadatak. Nije pitanje da li prodavnice moraju imati do 400 kvadratnih metara i preko 400 kvadratnih metara, odnosno da li prosečna prodavnica u Srbiji ima 50 kvadratnih metara.

Osnovno pitanje za ministarstvo i Vladu – zašto je niska kupovna moć građana, kao potrošača, a posebno je izražena u malim sredinama? Sektorom trgovine je lakše upravljati, nego nekim koje su privlačnije, gde država ulaže, dok ovde ulažu drugi, a građani u svakom slučaju plaćaju. Njima je manje važno kome plaćaju, ali moraju da znaju šta se plaća i kakav je kvalitet.

Moram da istaknem da se neko našao pametan, pa je u ovom predlogu zakona zapisao da su komunalni i tržišni inspektor isto, da ima iste nadležnosti, a da su isto ne bi se različito i zvali. Svi svojataju i pozivaju se na druge, posebno kada nešto urade kako ne valja. Tada se prebacuje odgovornost sa jednih na druge, sa učinjeno ili pogrešno učinjeno. Hvala.
Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, kroz ovaj periodični izveštaj vidimo da se Zaštitniku građana obarilo više od devet hiljada građana, dok je primljeno preko tri hiljade pritužbi u kojima su građani uputili žalbe na povrede svojih prava. Osnovni problem i žalbe vidimo da su upućene na nezakonitost u oblasti povrede prava Poreske uprave, javnih izvršitelja, neefikasnoj sudskoj upravi, gde Zaštitnik građana, kako stoji u ovom izvešaju, nije nadležan da komentariše i kontroliše, gde je to jasno i rečeno u Ustavu Republike Srbije, član 138, ali želim i da se osvrnem i prokomentarišem jednu izjavu gospodina Pašalića, gde kaže da je Ombudsman tigar bez zuba.

Složiću se sa tim, s obzirom da donosi preporuke, ali nema mogućnosti sankcija. U drugom delu ne mogu se složiti sa vama, gde ste rekli da nije potekla iz Srbij,e već iz EU. Sve što, gospodine Pašaliću, dolazi iz EU je tigar sa ogromnim zubima.

Vama su se građani obraćali izražavajući sumnju u pravilnost i zakonitost postupanja javnih izvršitelja, kao i nezadovoljstvo rada Ministarstva pravde u vezi sa postupanjem po pritužbama na rad javnih izvršitelja i vršenja nadzora nad njihovim radom.

Zato je SRS 15. oktobra 2018. godine podnela predlog da se ukinu privatni izvršitelji, a da se Zakon o izvršenju i obezbeđenju stavi van snage.

Do sada smo više puta tražili da se ovaj predlog stavi na dnevni red. Pre dva meseca SRS je pokrenula peticiju za ukidanje javnih izvršitelja i do sada smo prikupili više od 100 hiljada potpisa i sa tom inicijativom želimo da se predlog SRS nađe pred narodnim poslanicima, čime bi ubedili skupštinsku većinu da nadležnost izvršitelja vrati sudovima sa uređenim zakonom i da se ukine bahatost i zloupotreba privatnih izvršitelja, koji već više godina progone i onako osiromašene građane Srbije.

Četvrtina ovih pritužbi se odnosi na pravo deteta i nasilje nad decom. Zatim imamo i dosta primera nasilja u školama, gde je posebno izraženo vršnjačko nasilje. Imamo primedbi i na nasilje nad nastavnicima, što ovde nismo mogli pročitati u vašem izveštajima, i profesorima, o čemu se jako malo govori i gde su često nastavnici i profesori u nezavidnom položaju. Kako da postupe u takvim slučajevima maltretiranja i omalovažavanja od strane učenika, jer, kako god postupili, biće izloženi osudi javnosti.

Kroz ovaj izveštaj vidimo da se Zaštitnik građana bavio zaštitom životne sredine, gde samo daje preporuke, deklarativno zalaganje i ništa više od toga. Dok nam je Srbija ogrezla u smeću, Zaštitnik građana u ovom slučaju je institucija koja ne može učiniti ništa, sem datog mišljenja i preporuka, čime gubi smisao zaštitnika.

Još jedan od niza problema koji se uočava i o kojem smo mnogo puta slušali i govorili u ovom visokom Domu je i sprovođenje javnih nabavki i izbor izvršioca ovih radova.

Zloupotreba javnih nabavki najčešće se sprovodi u gradovima i lokalnim samoupravama gde je primena Zakona o javnim nabavkama u rukama gradonačelnika i predsednika opštine, gde smo imali primera tih zloupotreba pa je došlo do hapšenja dela rukovodstva pojedinih opština zbog nezakonitog i nenamenskog trošenja budžetskih sredstava lokalnih samouprava.

Kada su u pitanju mediji, koga tu Zaštitnik građana štiti? Želim da izrazim veoma nekorektno i neprofesionalno ponašanje Javnog servisa sa nacionalnom frekvencijom, a za koju Zaštitnik građana kroz ovaj izveštaj nije dao primedbu. Ta primedba se odnosi na prisustvo parlamentarnih stranaka na Javnom servisu i njihovih predstavnika, a posebno ignorisanje predstavnika SRS, dr Vojislava Šešelja od strane direktora Javnog servisa i njihovih urednika.

Podsetiću kolege narodne poslanike da je posle 5. oktobra urednik RTS Bojana Lekić rekla da dok je ona glavni i odgovorni urednik SRS i dr Vojislav Šešelj neće imati pristup RTS. Evo, od tada do danas srpski radikali ostali i opstali, a pitam Zaštitnika građana gde je Bojana Lekić. Amanet dat tada na RTS i danas sprovodi ista uređivačka politika gospodina Bujoševića i njegovih saradnika.

Na kraju, ovaj izveštaj je mogao i morao da bude realističniji za šta ovaj Zaštitnik ne snosi samo odgovornost, posebno u svetlu činjenica šta je i od koga sve nasledio. Hvala.
Gospodine Pašaliću, jasno je to da, mislim da zaštita i osnovna prirode i građana Republike Srbije je jasna. Ja znam da je Poglavlje 27 mnogo bitno za Republiku Srbiju, a kada će to biti, to je pitanje, što kažu, Đekna još nije umrla, kada će, ne znamo. Te, i to poglavlje i sve ostalo što prati sve ovo, ali je osnovni problem da zaštitimo građane Republike Srbije.

Ako se krećete, a verovatno se krećete Srbijom i videćete na svakom koraku smeće i đubre, gde ćemo sigurno imati problem ako dođe jednog dana i do tog ulaska u EU, što smatram sigurno da neće, ali je to problem da mi zaštitimo prevshodno naše građane, naš vazduh, našu vodu koju koristimo u Republici Srbiji.

Nažalost, kažem, još jednom, taj problem, a za poglavlje ostavićemo ad akta. Prevashodno treba zaštititi građane Republike Srbije. Hvala.
Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, predloženi amandman SRS odnosi se na član 22. ovog Predloga zakona, gde smo tražili brisanje ovog člana sa obrazloženjem da je amandman u skladu sa stavom iznetim u amandmanu na član 18.

U pitanju je jedan nedozreo produkt, nepromišljeno rešenje koje treba još jednom pretresti, imajući u vidu alternativan pristup gde se daje mogućnost obrazovanja komunalne milicije na teritoriji opštine. Smatramo da nije dobar sam naslov, nije određena prava nadležnost, a zakon kaže može, a ne mora. Čemu ovakvi zakonski predlozi?

Dosadašnji zakon je pokrivao teritoriju gradova, ali i po tom zakonu svi gradovi u Srbiji nisu formirali komunalnu policiju. Ovaj predlog otvara mogućnost formiranja komunalne milicije i u opštinama kojima bude dozvoljavao, naravno, budžet. Mogućnost, kao mogućnost, ali šta ćemo ako se proceni da nam je komunalna milicija neophodna i da svima treba, a recimo, male opštine sa skromnim budžetom to ne mogu sebi da priušte. Za tako nešto taj pristup je prividno demokratski, ali nažalost, demokratija zavisi i od novca, jer nije dovoljna obična građanska volja da se organizuje ozbiljna državna služba kakva je ova.

Mislim da predlagač ovakvog zakona trči u mestu. Koncept ovog predloga zakona nije dovoljan a ni dosledno preciziran. Krupno je pitanje specifičnosti i samostalnosti ove službe, uz sve vidove saradnje i partnerstva sa policijom i sa inspekcijom. Možda ja i ne budem u pravu, najbolji pokazatelj će biti vreme. Hvala.
Hvala, gospodine Marinkoviću.

Dame i gospodo narodni poslanici, amandman SRS se odnosi na član 10. stav 1. tačka 5. Predloga zakona, gde se kaže briše se, sa obrazloženjem da opisna odredba ne može biti pravna norma, pa je tako i predložena tačka neprimenjiva.

Komunalna služba postoji u 18 gradova. Na delu u osam gradova nije ni formirana, a tri izveštaja nisu nikada ni dostavljena. Od svih gradova, građani su u Beogradu i Novom Sadu imali kakvo takvo poverenje u komunalnu policiju i 60% svih prijava građana su baš iz ova dva grada. Ali, valja reći da je i 62% komunalnih policajaca od ukupnog broja 649 upravo radi u ova dva grada. Po gradu podneto je devet prijava za dve godine, u samo osam gradova je pokrenuto 37 disciplinskih postupaka, a samo u jednoj sredini su suspendovana tri komunalna policajca.

Srpski radikali smatraju da ovoj službi nije neophodna uniforma, dovoljna je legitimacija ili značka da bi se razlikovali od same policije. Umesto da komunalna milicija bude što bliža građanima sa onim ovlašćenjima da ih u svakom trenutku mogu zaštiti.

Kako reče gospodin Šarović u načelnoj raspravi, da vi ovim predlogom zakona pravite nekakvu tajnu policiju, odnosno miliciju. Ne mogu naši zakoni bez inovacija, u ovom slučaju su raspršivači sa nadražujućim sredstvima i sredstvima za snimanje što je i tehnički opravdano, ali tehnika ne može biti suština posla.

Sve u svemu, mali zakon od šezdesetak članova gde je javna rasprava vođena samo dvadesetak dana. Glavnu reč u raspravi iz pregleda potenciranih pitanja vodili su zainteresovani, jer dominiraju pitanja samo vezana za njihov status, organizaciono rukovodeća i druga pitanja. Hvala.
Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, u ime SRS podneo sam amandman na član 91. ovog Predloga zakona gde smo tražili brisanje reči: „ponovnog“, sa obrazloženjem da je ponovno sticanje postojećeg znanja i reizbor pleonazam.

Ovim amandmanom smo izvršili samo jezičku korekciju. Predloženi zakon uređuje jednu delatnost koja je od opšteg interesa, samim tim i od posebnog značaja. Predlagač zakona uređuje sistem nauke i istraživanja, što je delimično tačno, jer se deo toga nalazi i u drugom zakonu istog ministarstva. Ovaj zakon i set prosvetnih zakona treba tretirati kao integralnu celinu gde su se obrazovanje i nauka delatnosti koje nužno moraju da doprinesu sveukupnom razvoju Republike Srbije. Ovaj predloženi zakon ne može da nosi epitet „sistemski“, jer postoji Zakon o visokoškolskim ustanovama koje obavljaju naučno-istraživačku delatnost, što pokazuju članovi 35, 55. i 65. ovog predloga zakona.

Osnovni cilj za donošenje ovog zakona, kako piše u obrazloženju, je promena modela finansiranja, što bi značilo da je njegova suština finansiranje naučno-istraživačke delatnosti.

Ranije je nauka podržavana sa jakim ideološkim motivima. U prirodnim naukama smo se junačili i jednačili sa svetom, a u društvenim naukama sve je bilo stvar individualnog.

U prošlim vremenima bilo je manje prisutno ono što je danas slučaj u nauci, da postoji mnogo titula iza kojih ne stoji znanje i tzv. naučnika koji su veoma čudnim putevima dolazili do fakultetskih diploma i doktorata. Tako da, danas ima mnogo zvanja, a malo znanja. Hvala.
Hvala.

Dame i gospodo narodni poslanici, postavljam pitanje ministru rudarstva i energetike, gospodinu Antiću – šta se dešava sa rudnikom Čadinje kod Prijepolja? Ko izvodi radove i ko stoji iza tih radova?

Rudarska aktivnost na prostoru Čadinja postojala je još do rimskog doba, pa preko Srednjeg veka do današnjih dana. Tokom 1949. god. 1950. i 1951. godine istražne radove na Čadinju u bloku Krastine izvodi rudnik Zajača. Iako su istražni radovi bili pozitivni, obustavljeni su zbog finansijskih sredstava, kao i zbog udaljenosti Zajače od Čadinja.

U vremenu od 1951.-1957. godine ponovo se obnavljaju istražni radovi. Tom prilikom istražene su pojave bakra u dijabaz, rožnoj zoni Međani-Pravoševa i polimetala bakar, cink i olovo u zoni porfirita na Čadinju. Istražni radovi vođeni su sredstvima odbora sreza Prijepolja. Po obimu i vrednosti bili su mali. Obzirom na angažovana sredstva, dali su dobre rezultate. Likvidacijom sreza u Prijepolju obustavljeni su i ovi istražni radovi.

U vremenu od 1959.-1963. godine nije bilo nikakvih istražnih radova u ovom kraju. Na inicijativu opštine Prijepolje i uz pomoć udruženih rudnika severne Crne Gore, 1963. godine ponovo se aktiviraju istražni radovi na Čadinju. U ovo vreme pravi se prva dugoročna koncepcija istražnih radova čija realizacija uz česte prekide prouzrokovane nedostatkom finansijskih sredstava traje i sada.

Od 1965. godine do kraja osamdesetih, Geozavod Beograd je programirao i realizovao sve istražne radove u okviru rudnog reona Srednjeg Polimlja. Najveći obim istražnih radova obavljen je u dva vremenska intervala i to 1969. godine do 1971. godine i od 1975. godine do kraja osamdesetih godina. Krajem 1978. godine za deo ležišta Čadinje urađen je i overen elaborat o rudnim rezervama. Overene rezerve su bile osnov za izradu rudarske studije o mogućnosti otvaranja dela ležišta Čadinje. Deo za koji je rađen elaborat studija je takođe urađena 1978. godine.

Rudne rezerve, elaboratom o rudnim rezervama ukupne rezerve svih kategorija A, B, C1, C2 i D1, na prostoru srednjeg Polimlja procenjene su na 39.670.000,00 tona. U ležištu Čadinje, kao celini rudne rezerve A, B, C1, C2 kategorije, na 7.580.000,00 tona. U delu ležišta Čadinje, rudni blokovi Krastine i Stojadinovići utvrđene su i overene rudne rezerve A, B, C1 kategorije polimetaličnih ruda bakra, cinka, olova i pirita sa stanjem na dan 1. novembar 1987. godine, od 3. 087.433.00 tone rude.

Tipovi rude po blokovima u okviru ležišta se razlikuju. U bloku Krastine overene rudne rezerve cinka i pirita A, B i C1 kategorije iznose 1.251.106,00 tona, od čega 846.066.00 tona rude sa 6,09% cinka i 405.040,00 tona rude sa 1,29% cinka i 1,14% bakra.

U bloku Stojadinovići overene rudne rezerve bakra i pirita A, B i C1 kategorije iznose 1.723.253,00 tone od čega 990.708.00 tona rude sa 1,64% bakra i 0,5 grama po toni zlata, 733.293.00 tone oksidne rude sa 1,29% bakra i 99.252.00 tone oksidne rude sa 2,22% grama po toni zlata.

Prerada ovih tipova rude u zakonom predviđenom obimu rešena je na zadovoljavajući način, posebno su obavljena poluindustrijska ispitivanja, flotacijske koncentracije minerala cinka i pirita iz blokova Krastine. Posebno su obavljena poluindustrijska ispitivanja flotacijske koncentracije minerala bakra i pirita iz bloka Stojadinovići.

Posebno su obavljena ispitivanja metodom luženja oksidne rude bakra. Iz svih tipova rude dobijen je zadovoljavajući stepen iskorišćenja i kvalitet koncentrata. Ležište Čadinje se nalazi na rastojanju od magistralnog puta Beograd – Bar na oko 500 metara, lokacija jame udaljena je od teretne železničke stanice Prijepolje na pruzi Beograd – Bar, oko 2 kilometra.
Zahvaljujem gospodine Milićeviću.

Dame i gospodo narodni poslanici, na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o glavnom gradu ispred SRS podneo sam amandman na član 3. novi član 8. stav 2. tačka 19. Predloga zakona, tekst – u delu kontrole nad primenom mera koje propisuje grad Beograd briše se uz obrazloženje da grad Beograd ne može propisivati posebne mere kontrole u odnosu na one mere koje se propisuju na nivou cele Srbije.

Novim Predlogom zakona najavljuje se prebacivanje na određene nadležnosti sa grada Beograda na gradske opštine. Svaka lokalna samouprava mora da ima nadležnosti da bi opravdala svoje postojanje. To vam je u načelnoj raspravi predočio i predsednik SRS, dr Vojislav Šešelj, da treba propisati nadležnosti u slučaju legalizacije objekata, ali da se striktno propiše šta se to može legalizovati, a šta ne i kakav je cenovnik za svaku vrstu legalizacije.

Iz dosadašnje prakse je ono što nas zbunjuje, a to ne neažurnost administracije koja je malo objekata legalizovala, dok nam je o svemu tome govorila ministar Mihajlović da će sve biti rešeno u najkraćem mogućem roku, a sve u korist građana Srbije.

Mi smatramo da je decentralizacija važna, kako sa nivoa Republike na grad Beograd, tako i sa grada Beograda na gradske opštine, ali se plašimo da će primena ovog modela pokazati mnogo nejasnoća i nedorečenosti u funkcionisanju, što je i mnogo puta praksa pokazala.

Ovim Predlogom zakona opštinama daće se veće ingerencije i moći će da odlučuju o nekim stvarima koje su im oduzete recimo za vreme DS, a sve u cilju podređivanja jednom čoveku. Ne smete da dozvolite da se ponovi ista greška i da o svemu u Beogradu odlučuje samo jedan čovek. Hvala.
Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, amandman koji je podnela SRS na član 14. ovog Predloga zakona a koji glasi - organizacija i sistematizacija radnih mesta u Gradskoj upravi uređuje se objedinjenim pravilnikom o organizaciji, sistematizaciji radnih mesta u skladu sa zakonom, uz obrazloženje da je postojeće rešenje pokretnije a predloženo neodređeno i uopšteno.

Navešću nekoliko primera decentralizacije zacrtanim ovim Predlogom. Kao prvo, jačanje komunalne policije vrlo diskutabilno, jer je jedna od njenih glavnih nadležnosti trebalo bi da se odnosi na vođenje računa o lokalnoj infrastrukturi, da upozore i napišu prijave nadležnim institucijama na udarne rupe kako na gradskim tako i na opštinskim ulicama kako bi građani izbegli veću materijalnu štetu, pa čak i teže posledice za same vozače.

Sa druge strane, njihova nadležnosti ne bi trebalo da se odnosi na maltretiranje i kažnjavanje građana koji preživljavaju prodajući svoje proizvode na ulicama da bi prehranili svoje porodice.

Kao drugo, naveo bih ograničenosti držanja životinja i mesta i načina izvođenja kućnih ljubimaca, a naročito pasa i mačaka na javne površine na teritoriji grada Beograda. Nije usamljen primer, pogotovo u prigradskim opštinama, kao što je Barajevo, Sopot, Grocka, Mladenovac, Obrenovac i slično gde su građani primorani da drže domaće životinje sve zbog gole egzistencije.

Ima dosta primera koji se odnose na prijave građana na svoje komšije zbog načina držanja i čuvanja domaćih životinja neprijatnih mirisa, dok inspekcija ne reaguje adekvatno, pa su građani u tom slučaju primorani da se žale nadležnim institucijama, recimo Inspekciji grada Beograda, dok oni prebacuju nadležnost jedni na druge, pri čemu u takvim slučajevima građani trpe najveću štetu. Hvala.
Hvala.

Dame i gospodo narodni poslanici, imajući u vidu značaj poljoprivrede za ekonomski razvoj i napredak Srbije, kao i ogroman potencijal koji naša država ima u ovoj oblasti, Srpska radikalna stranka predlaže izmene Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji se odnose na podsticaje u poljoprivrednoj proizvodnji.

Ovim predlogom se predviđaju viši novčani iznosi podsticaja koji bi značajno doprineli poboljšanju tržišnog položaja njenih poljoprivrednih proizvođača, a posebno u razvoju ove grane privrede.

U ovom slučaju potrebno je da država poveća novčana sredstva, kao i premiju za mleko, stimuliše poljoprivredne proizvođače i takvim konkretnim potezima poboljša položaj istih.

Ovom izmenom smo predložili da se donja granica količine mleka po kvartalima na koje se ostvaruje pravo na premiju smanji, pogotovo tamo gde se proizvodnja u nerazvijenim područjima odvija u otežanim uslovima.

Da bi se poboljšao status poljoprivrednika, ovim zakonom treba povećati novčani iznos podsticaja i za biljnu proizvodnju, odnosno novčani iznos koji se dodeljuje po hektaru obradive površine, zbog toga što je sektor biljne proizvodnje veoma važan za poljoprivrednike.

U članu 1. Predloga zakona se menja član 15. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, stav 3, smanjuje se donja granica za premiju za kravlje mleko po kvartalu tako što se sa 1.500 litara smanjuje na 1.000 litara, kako bi i oni poljoprivrednici sa otežanim uslovima u poljoprivredi sa manje prodate količine mleka mogli da ostvare pravo na premiju.

U istom članu, stav 4. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju se menja, tako što se predviđa povećanje premije za mleko sa sedam dinara po litru na 10 dinara po litru.

Član 2. Predloga zakona – u članu 18. stav 1. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju menja se iznos osnovnih podsticaja za biljnu proizvodnju tako što se postojeće rešenje koje predviđa da iznos podsticaja po hektaru može iznositi najviše šest hiljada dinara menja rešenjem prema kojem iznos podsticaja po hektaru može biti najmanje devet hiljada dinara.

Ove predložene izmene Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju značajno će da unaprede i podstaknu održivost i unapređenje stočnog fonda. Hvala.

Whoops, looks like something went wrong.