Ako dozvolite da krenem od ovog poslednjeg pitanja. Dakle, ovaj, finansijskim planom smo predvideli šest novih radnih mesta, odnosno zapošljavanje šest novih zaposlenih kada je Komisija za hartije od vrednosti u pitanju. Ono što je činjenica jeste da u samom Finansijskom planu prosto masa sredstava i koje je predviđeno, ali kao što i vidite po realizaciji, ova prva dva meseca ove godine će svakako omogućiti da taj broj potencijalno bude i veći. Mi u prethodnim godinama zaista nismo zapošljavali neki značajan broj ljudi, pre svega zato što smo se vrlo racionalno ponašali prema sredstvima koja smo imali na raspolaganju. Imali smo neke, mogu slobodno da kažem, druge prioritete kada je, da kažemo, i stabilizacija funkcionisanja same institucije u pitanju.
Međutim, vremenom, kažem, pre svega, obzirom na nove nadležnosti i na, aj kažemo, vrlo intenzivnu aktivnost na tržištu kapitala u poslednje vreme, pojavila se potreba za prosto ojačanjem našeg tima i mogu slobodno da kažem, ovaj, dakle da je to bila jedna od sugestija, ovaj, od kolega na, na Odboru za finansije, uhm, da ne kažem praktično i zahtev prema nama da u nekakvom narednom periodu obratimo pažnju na, na broj zaposlenih. I mi, obzirom da smo deo pregovaračke grupe, odnosno deo više pregovaračkih poglavlja, kada je naš prijam u Evropsku uniju u pitanju, vrlo često sa kolegama iz Evropske komisije imamo razgovore da li su prosto naši institucionalni kapaciteti dovoljni da pokrijemo sve nadležnosti koje su nam poverene. I vrlo često imamo razgovore i o broju samih zaposlenih kada je, kada je Komisija u pitanju. Kažem, u nekom prethodnom periodu smo mi zaista vodili računa da, prosto, pre svega stvorimo uslove za nova zapošljavanja, pa da tek onda, ovaj, razmišljamo o tome. Kažem, u prethodnom periodu smo uspeli da, čini mi se, ovaj, uz, uhm, jednim dobrim delom i našu aktivnost, ovaj, pokrenemo određene segmente tržišta kapitala i da prosto na taj način obezbedimo i da finansiranje Komisije bude dugoročno stabilno.
Ako se vratim u neke prethodne periode, finansiranje Komisije je pre svega bilo iz nekih privatizacionih prihoda koji su vrlo često bili neredovni, nepredvidivi, ovaj, i samim tim nisu pružali neku vrstu, da kažemo, sigurnosti, pa i meni kao nekome ko je odgovoran za funkcionisanje same institucije, da mogu da se odlučim na to da nekoga zaposlimo, ovaj, naročito ne, ovaj, za stalno. I bili smo vrlo selektivni kada su te aktivnosti u pitanju, uglavnom da bi zamenili ljude koji su na tržištu uspevali da pronađu bolje finansijske uslove za sebe. A kao što je svuda u svetu činjenica, prosto država vrlo često nema, uhmOnaj, aj kažemo dovoljno kompetitivne ovaj, mogućnosti, dakle, ne može da ponudi ovaj, plate koje tržište može da ponudi. Evo da dam jedan primer, ovaj, ne tako davan iz onih godina korone, pričamo, recimo o 2020-oj, praktično ceo naš sektor za kontrolu kvaliteta oblasti revizije je otišao iz Komisije, ovaj, obzirom da je tržište ponudilo uslove koje mi ni u kom slučaju nismo mogli da ispratimo ovaj, a opet jedan kuriozitet same komisije da su to ljudi sa najvišim platama u samoj komisiji, jel. Dakle, u tom smislu, ovaj, praktično smo uradili sve što je bilo do nas da stabilizujemo izvore finansiranja, da u trenutku kada budemo sigurni da ćemo biti u stanju da svoje tako preuzete obaveze ispunimo, da se, kažem, onda i odlučimo za nekakva nova, nova zapošljavanja.
Ono što mogu da kažem jeste da i mislim, ono čime se ja lično ponosim jeste da smo u prethodnom periodu uglavnom zapošljavali ovaj, veoma mlade ljude, mogu slobodno da kažem ljude koji su u jednom kratkom vremenskom pre-periodu preuzimali obaveze ljudi koji su odlazili u penziju, a nisu za sobom ostavili vrlo često ni neka adekvatna rešenja i ovaj, naslednike. I u tom smislu opet kažem, ideja nam je da prosto napravimo jedan kolektiv koji će biti u stanju da odgovori svim onim izazovima koji su pred nas, a ovaj, evo samo iz, čini mi se, ovog mog kratkog izlaganja možete da steknete delić ovaj, slike o onome što nas čeka u narednom periodu. Dakle, sa svim ovim članstvima u raznim međunarodnim organizacijama, naša uloga i naše obaveze će se samo usložnjavati, i u tom smislu svakako ovaj, ovo neće biti kraj, ja pretpostavljam, zapošljavanja, naravno, ukoliko nam vi to odobrite. Ovaj, što se tiče ovih ugovora o delu, dakle, mi inače nikada do sada nismo potpisivali tu vrstu ugovora. Ovi ugovori su potpisani sa jednom namenom, dakle, nisu ovaj, učinjeni bez razloga.
Imali smo potrebu za seljenjem arhive koju je Komisija u prethodnom periodu čuvala u SIV-u tri. Ovaj, obzirom da se Komisija preselila, ovaj, i promenila svoje sedište, pojavila se prosto potreba da se izluči jedan dobar deo te arhive. Obzirom da komercijalne ponude koje smo dobijali od različitih kompanija koje se bave tom vrstom aktivnosti su prevazilazile zaista ovaj, ono što smo mi očekivali da je potrebno da se plati za tu vrstu aktivnosti, ovaj prosto smo pronašli način da nađemo ljude koji će nam, aj kažemo, u fizičkom smislu pomoći, a zaposleni u Komisiji su odradili ovaj stručni deo posla i ti ugovori o delu su pre svega bili vezani za Tako je, tako je, dakle, nikada ranije prosto nismo imali tu vrstu ugovora kao komisija ovaj, i verovatno kada se ovaj, cela ta aktivnost završi, a pretpostavljam da će se završiti krajem ovog meseca, pretpostavljam da i nećemo više imati tu vrstu ugovora. Ovaj, ono što je aa, vezano za sama postupanja, Fond koji ste pomenuli i tako dalje, dakle, Komisija postupa od decembra prošle godine, obzirom na sve one javne natpise koji su se pojavili po službenoj dužnosti u ovaj, toj materiji, dakle, iz perspektive Komisije desilo se nešto što se nije desilo, pa praktično od osnivanja ili aj kažemo oživljavanja srpskog tržišta kapitala, a to je da se informacije o investitorima pronađu u javnosti, ovaj, i to ne pričam o informacijama koje su, dakle, pričam o nivou informacija koji čak nije dostupan ni samoj Komisiji. Pričamo o informacijama koje nama različiti subjekti koje mi nadziremo dostavljaju u svojim periodičnim izveštajima Ovaj, ono što mogu da kažem da je Komisija u toj stvari već donela jedno rešenje u postupku aa, aj kažemo, kancelarijske kontrole, odnosno posrednog nadzora, da smo trenutno u postupku neposrednog nadzora u toj materiji.
Mogu slobodno da kažem da smo pronašli jedan značajan broj propusta kada su subjekti koje mi nadziremo u pitanju. Dakle, pričamo o nepoštovanju različitih odredaba različitih zakona, dakle, od Zakona o sprečavanju pranja novca do ovaj, Zakona o ovaj, tržištu kapitala, pa do Zakona o investicionim fondovima sa javnom ponudom i Zakona o alternativnim investicionim fondovima. I sproveli smo i postupak, aj kažemo, kancelarijskog nadzora nad fondom koji ovaj, ste pomenuli, odnosno društvom za upravljanje. U tom postupku Komisija nije naišla na zakonske propuste zato što prosto sva dokumentacija koja je nama stavljena na raspolaganje je praktično potvrdila da su se oni u svom domenu rada ponašali u skladu sa zakonom. Aa, ono što mogu da kažem jeste da su sve mere koje smo mi preduzeli preduzete prema, pre svega, ovaj, banci koja je obavljala poslove depozitara u tom slučaju, i to, kako bih rekao, sa jednim, mogu slobodno da kažem, iznenađenjem za mene, ovaj, obzirom da govorimo, ja bih rekao renomiranoj finansijskoj instituciji, ovaj, o nivou internih propusta koje smo mi utvrdili unutar same banke, dakle, ovaj, da ne ulazimo možda u detalje, obzirom da sam predmet verovatno ovaj, ima i svoj nastavak, dakle, u ovom postupku koji je trenutno u toku Ali mogu slobodno da kažem da ovaj, ja mislim da bi se ljudi vrlo iznenadili kada bi videli ono štoDetalje koji su nama u tom ovaj postupku bili na-na-na raspolaganju, pa do toga da ljudi koji su pisali određena interna akta banke i označeni su kao autori i vlasnici samog dokumenta ne poštuju taj dokument, jel.
Ovaj tako da kažem opet, mere koje smo mi preduzeli su verovatno najstrožije koje su preduzete u prethodnom periodu, a zašto? Ovaj, zato što je segment investicionih fondova, segment srpskog tržišta kapitala koji je u posljednjim godinama pokazao, ja bih rekao, najveći potencijal za rast u nekom narednom periodu. A aj kažemo od neke dve hiljade šesnaeste ili sedamnaeste godine, kada smo krenuli u neke procese ponovnog, aj kažemo oživljavanja tržišta kapitala, ovaj to je segment koji je pokazao i uspeo da naraste sa nekih dvjestotinjak miliona evra pod upravljanjem na sada nivo veći od preko dva zarez tri milijarde evra pod upravljanjem, pri čemu ovaj imamo dva dominantna igrača na tom tržištu. To su dve opet velike srpske banke, koje, od kojih je jedna prešla dakle milijardu evra imovine pod upravljanjem, ova druga je na granici da to pređe i ja očekujem da se to desi u nekom, aj kažemo kratkom vremenskom periodu. I sve ono što se dešavalo u ovom konkretnom slučaju je dovelo do toga da se ugroze neki osnovni postulati funkcionisanja ne samo tržišta kapitala, nego i finansijskog tržišta u celini.
Jer ukoliko dođemo do toga da se ta vrsta informacija slobodno nalazi u medijima, mm iskreno ne bih ni ulazio u to da li je dobar deo tih informacija tačan ili nije tačan. To je sada već ovaj ono što je posebno ovaj upitno. Ovaj onda imamo jedan, kako bih rekao suštinski problem, a to je da prosto nijedan investitor, dakle da li bio domaći strani, nijedna finansijska institucija, da li je bila domaća ili strana, neće imati bilo kakvu vrstu ne samo ambicije, nego mogućnosti da posluje na ovom tržištu. Jer ukoliko lične informacije ne budu zaštićene, dakle, te informacije nisu ništa različite od informacije koliko novca bilo ko od nas u ovoj prostoriji ima na svom bankarskom računu, jel. Ovaj, ja mislim da je to, evo da dam još jedan konkretan primer.
Mi smo u nekim svojim postupcima ovaj imali zahteve za pristup informacijama od javnog značaja jel od strane navodno zainteresovanih lica, koji su od nas tražili informacije o stanju na bankarskim računima nekih lica koja su bila u određenim postupcima, jel. Mi nikada nismo dozvolili pristup toj vrsti informacija sa tim obrazloženjem. Poverenik je svaki put potvrdio naš pristup. Zbog čega? Zbog toga što je to informacija koja nije, odnosno to je informacija koja ne treba da bude javno dostupna.
I ovaj obzirom da je za postojanje jednog normalnog funkcionalnog tržišta kapitala ili šire finansijskog tržišta, ovaj budući da je poverenje osnovni sastojak ovaj tog jednog miksa svega onoga što je potrebno da bi ovaj to tržište funkcionisalo, bez poverenja svih koji su u, aj kažemo učesnici ili stekholderi tog tržišta, prosto, sve to postaje neodrživo A onda se postavlja pitanje opet kažem, šta je sledeće. I mislim da kažem sad, iz jedne lične perspektive, evo za dvadeset i nešto godina koliko se ja ovaj susrećem sa tržištem kapitala, da li kao investitor, ovaj, broker ili evo danas predsednik komisije ne mogu da se setim ni jedne slične situacije, čak ni u onim vremenima vrlo kompetitivne privatizacije, kada je svakome bio cilj da potencijalno ovaj dođe do tih škakljivih insajderskih informacija, pa ih upotrebi za neku ličnu korist, jel. Da je ova vrsta informacija ovaj bila tako nedvosmisleno objavljena u javnosti, jel. Ovaj i opet kažem, ne ulazeći u to da li, da li su te informacije tačne ili ne. I ono što je opet kažem, moj principijelni stav jeste da je i naš zadatak, ali i zadatak svih stejkholdera da pre svega sačuvamo poverenje u ono što tržište kapitala treba da bude, a to je uz bankarski sektor jedan vrlo živi i dinamični izvor rasta i razvoja srpske ekonomije.
No ovaj, to je dakle, problem sa kojim smo se mi suočili u segmentu tržišta kapitala identičnom problemu koji ima i Evropska unija u ovom trenutku, dakle, sva tržišta Evropske unije su principijelno bankocentrična A šta je uzrok tome? Pa, čini mi se, pre svega manjak poverenja u tržište, dakle manjak poverenja u te tržišne sile da će nezavisno od bilo kakvih drugih uticaja ovaj dovesti do nekih ekonomskih rezultata, jel. Ja kažem opet, ono što ja iskreno očekujem jeste da će naše tržište kapitala uspeti da prevaziđe ove, aj kažemo i početne probleme sa kojima se i trenutno suočavamo i dovesti do toga da zaista kažem, bude jedan zamajac za dalji rast srpske ekonomije, i čini mi se da je zadatak svih nas da upravo to i omogući Hvala.