16. sednica Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva

27.05.2026.

Članovi Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, su na sednici, održanoj 27. maja 2026. godine, razmotrili informacije o radu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja za period od 1. oktobra do 31. decembra 2025. godine i za period od 1. januara do 31. marta 2026. godine.

Informacije o radu obrazložila je ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.

Nakon duže rasprave, članovi Odbora usvojili su navedene informacije o radu.

Sednici je predsedavao predsednik Odbora Hadži Milorad Stošić, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Anita Nešić, Marko Milošević, Sanja Milošević, Nevena Veinović, Tatjana Petrović Stojković, Tatjana Nikolić, mr Svetlana Milijić, Borislav Novaković, Miodrag Linta, Natalija Stojmenović i mr Danijela Nikolić.

Prisutni članovi

...

Anita Nešić

Srpska napredna stranka
...

Marko Milošević

Socijalistička partija Srbije
...

Sanja Milošević

Srpska napredna stranka
...

Tatjana Petrović Stojković

Srpska napredna stranka
...

Tatjana Nikolić

Srpska napredna stranka
...

Svetlana Milijić

Srpska napredna stranka
...

Borislav Novaković

Narodni pokret Srbije
...

Miodrag Linta

Srpska napredna stranka
...

Natalija Stojmenović

Zeleno-levi front
...

Danijela Nikolić

Srpska napredna stranka

Najvažnije sa sednice

1. OSNOVNE INFORMACIJE O SEDNICI

Odbor: Odbor za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva
Datum sednice: 27. maj 2026.
Trajanje sednice: oko 1 sat i 51 minut
Tema / naziv tačke dnevnog reda: Razmatranje dve informacije o radu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja: za period 1. oktobar – 31. decembar 2025. i za period 1. januar – 31. mart 2026. godine.
Predsedavajući: Hadži Milorad Stošić
Broj prisutnih poslanika: 11 članova, odnosno zamenika članova Odbora.
Učesnici van poslanika: Milica Đurđević Stamenkovski, ministarka za rad i socijalna pitanja, sa saradnicima iz Ministarstva: Bojanom Milenković, Dragicom Ivanović, Marijom Ristić Markov i Danijelom Čukić Vlahović.
Ko je koliko govorio: procena prema formuli 95 reči = 1 minut, bez uračunavanja pauza i tehničkih napomena:
Poslanici vladajuće većine: oko 52%
Poslanici opozicije: oko 8%
Član Vlade/gost: oko 41%

Ukratko sa sednice: Odbor je objedinjeno raspravljao o dve informacije o radu Ministarstva. Glavni deo rasprave bio je posvećen najavljenim zakonima: o roditelju-negovatelju, socijalnoj zaštiti, radu, centralnom registru osoba sa invaliditetom i nestalim licima. Većina poslanika podržala je izveštaje i najavljene reforme, dok je opoziciona poslanica postavila pitanja o bezbednosti na radu, broju inspektora, garanciji za mlade, minimalnim primanjima i zaštiti žena žrtava nasilja. Obe informacije o radu Ministarstva prihvaćene su većinom glasova.

2. STAVOVI UČESNIKA U RASPRAVI

Hadži Milorad Stošić, predsednik Odbora, PUPS – solidarnost i pravda, vladajuća većina
Predsedavao je sednicom, predložio objedinjenu raspravu i vodio glasanje. U raspravi je pozitivno ocenio izveštaje Ministarstva, posebno najavljeni zakon o roditelju-negovatelju, rad inspekcije i saradnju Ministarstva sa Odborom po predstavkama građana. Posebno se osvrnuo na obnovu ratnih memorijala i predložio pažnju prema Zebrnjaku.

Milica Đurđević Stamenkovski, ministarka za rad i socijalna pitanja
Predstavila je rad Ministarstva i najavila više zakonskih i strateških aktivnosti. Kao najvažnije teme izdvojila je nacrt zakona o roditelju-negovatelju, novu strategiju socijalne zaštite, budući zakon o socijalnoj zaštiti, zakon o nestalim licima, izmene Zakona o radu, centralni registar osoba sa invaliditetom, zakon o radnim praksama i izmene propisa o bezbednosti i zdravlju na radu. U odgovorima je branila rad Ministarstva, najavila nova radna mesta za inspektore, iznela podatke o programu Garancija za mlade i naglasila da država mora da balansira zaštitu radnika, interese poslodavaca i realne budžetske mogućnosti.

Natalija Stojmenović, Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd, opozicija
Postavila je najviše kritičkih i kontrolnih pitanja. Fokusirala se na bezbednost i zdravlje na radu, broj inspektora, povrede i smrtne slučajeve na gradilištima, posebno na državnim projektima. Pitala je i za rezultate Garancije za mlade, odnos minimalne zarade i potrošačke korpe, mogućnost plaćenog odsustva za žene žrtve nasilja, zabranu rada nedeljom, regulisanje platformskog rada i podatke o sezonskim radnicima koji odlaze u inostranstvo.

Danijela Nikolić, SNS lista, vladajuća većina
Podržala je izveštaje i najavljene zakone, posebno zakon o roditelju-negovatelju, zakon o socijalnoj zaštiti, zakon o radu i centralni registar osoba sa invaliditetom. Najviše se zadržala na centrima za socijalni rad, ocenjujući da su preopterećeni, kadrovski slabi i da im je potrebna reforma i jači nadzor. Govorila je i o potrebi da poslanici direktno komuniciraju sa građanima po predstavkama.

Marko Milošević, SPS, vladajuća većina
Pozdravio je uvođenje kategorije roditelj-negovatelj i istakao da je SPS ranije zagovarao tu temu. Otvorio je pitanja skraćenja radnog vremena, rada bez ugovora, položaja boraca, osoba sa invaliditetom i ljudi koji žive na ulici. Njegova diskusija bila je usmerena na socijalnu ulogu države, ali uz ogradu da mere moraju biti izvodljive u tržišnim uslovima.

Tatjana Nikolić, SNS lista, vladajuća većina
Govorila je najviše iz ugla sistema socijalne zaštite i lokalnih usluga. Podržala je izradu lokalnih akcionih planova za Rome, vodiče za usluge socijalne zaštite, zakon o roditelju-negovatelju i objedinjavanje registara osoba sa invaliditetom. Upozorila je na niske zarade zaposlenih u socijalnoj zaštiti, potrebu za stimulativnim merama za korisnike socijalne pomoći i opravdala povećanje cena usluga u gerontološkim centrima kao nepopularnu, ali potrebnu meru.

Miodrag Linta, SNS lista, vladajuća većina
Podržao je najavljene sistemske zakone, posebno zakon o nestalim licima. Govorio je o položaju prognanih Srba, porodica poginulih boraca, ratnih vojnih invalida, korisnika stanova u zaštićenim uslovima, priznavanju radnog staža iz Republike Srpske Krajine i položaju civilnih žrtava rata. Njegova diskusija bila je usmerena na boračka, izbeglička i statusna pitanja.

3. ZAKLJUČAK SEDNICE

Odbor je većinom glasova prihvatio Informaciju o radu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja za period od 1. oktobra do 31. decembra 2025. godine, kao i Informaciju za period od 1. januara do 31. marta 2026. godine.

Otvorena su pitanja daljih izmena zakona o radu, socijalnoj zaštiti, položaju centara za socijalni rad, bezbednosti na radu, rezultatima Garancije za mlade, zaštiti žrtava nasilja i statusu pojedinih boračkih i izbegličkih kategorija.

NAPOMENA: Ovaj sažetak je generisan pomoću alata veštačke inteligencije (AI) i može sadržati nenamerne netačnosti. Može se koristiti za brzi pregled dešavanja sa sednice Odbora. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Transkript

NAPOMENA: Transkript sednice odbora generisan je pomoću softvera za automatsko prepoznavanje govora. Uloženi su značajni napori da se osigura tačnost, ali se mogu javiti manje netačnosti. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Učesnici u raspravi
01:13:10
Hadži Milorad Stošić
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Hadži Milorad Stošić

PUPS - solidarnost i pravda | Predsedava
Zahvaljujem koleginici Tatjani, imajući u vidu da je profesionalno u ovoj temi ona ovo stalno govori, i to argumentovano, i mislim da treba ispoštovati i uvažiti njenu diskusiju i njene predloge zato što stvarno poznaje, poznaje tematiku, tematiku. (smeh) Tatjana, zahvaljujem vam još jednom, ja volim da tako konstruktivno i argumentovano govorimo, bez uvijanja i ostalog. Kad treba da kritikujemo, kritikujemo, jel tako Marko? A treba da hvalimo, hvalimo. Ministarka, javite se za reč.

Pa s obzirom da nema još niko više, ne? E, pardon, Linta, ajde, ajde, Linda, sad si se javio, sad si se setio kad sam ja već zaključio.
01:14:02
Miodrag Linta
Srpska napredna stranka

Miodrag Linta

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Predsedniče, poštovana gospođo ministarko sa saradnicima, uvažene koleginice i kolege. Pokušaću da budem što kraći zbog vremena.

Pozdravljam-Erm, namjera Ministarstva (kašalj) da se donese niz sistemskih zakona, važnih zakona kao što je Zakon o roditelj nego te zakon socijalnoj zaštiti, Zakon o radu, Zakon o centralnom registru osoba s invaliditetom. Posebno želim da pohvalim namjeru Ministarstva da konačno, nakon dugog niza godina, se donese Zakon o nestalim licima. Dakle, pitanje nestalih lica najvažnije civilizacijsko pitanje na prostoru bivše Jugoslavije. Imamo više od trećinu nestalih lica srpske nacionalnosti, više od tri hiljade šesto. Er, dobro nam je poznata činjenica da i zvanični Zagreb i Sarajevo i Priština vode politiku opstrukcije, er, politiku čiji cilj je da se ne rješava pitanje nestalih Srba, da bi se opravdao važan mit da su Srbi agresori zločinci, a da su Hrvati, Bošnjaci i Albanci, doduše, nevine žrtve velikosrpske agresije.

Opstruhuju se, krše se postojeći sporazumi i protokoli, radna pravila. Jedina smo država, odnosno, ovaj, erm, na prostoru bivše Jugoslavije koja još uvijek nema zakon o nestalim licima. Mislim da je važno da konačno nakon toliko godina donesemo taj zakon do kraja ove godine, ako je ikako moguće da to bude jedna vrsta satisfakcije porodicama nestalih lica. Rekao bih samo nekoliko još otvorenih pitanja pošto se bavim, ovaj, u većem dijelu pitanjem, ovaj, prognanih Srba, Srba u regionu. Imamo tu niz otvorenih pitanja.

Spomenut ću samo nekoliko njih. Erm, imamo prije svega pitanje okupa prognanih lica, dakle ne samo iz Hrvatske federacije BiH, nego i sa područja Kosova i Metohije, kao i ostalih banaca. Imamo, erm, tristo osamnaest porodica, porodica, erm, erm, erm, poginulih boraca, ratnih vojnih invalida u osamnaest lokalnih samouprava čiji su stanovi izgrađeni sredstvima u većem dijelu sredstvima japanske organizacije JEM, odnosno japanske vlade u manjem dijelu i našim sredstvima. Na osnovu uredbe iz dvije hiljade šest godine te su porodice ogorčene. Evo već gotovo osamnaest godina kako su seli svoje stanove, ne mogu da postanu vlasnici tih stanova.

Mislim da je važno da se riješi to ljudsko pitanje i da porodice palih boraca i ratnih invalida konačno bude svojina svome da mogu biti vlasnici tih stanova koji su, ponavljam, u najvećem dijelu izgrađeni sredstvima japanske vlade. Posebno teško pitanje jeste i pitanje tjedno dvesta porodica čiji su stanovi izgrađeni u okviru sistema osiguranja u zaštićenim uslovima u pedesetak opština i gradova, među njih su takođe prognana lica sa područja Hrvatske Federacije BiH i Kosova i Metohije. Ti su ljudi također ogorčeni i razočarani jer ne mogu da postanu vlasnici tih stanova. Obično dobijaju odgovore od centara za socijalni rad da ko je kriv što ste konkurisali za taj program za koji ne postoji mogućnost otkupa stanova. Podsjećam da je najveći broj tih ljudi konkurisalo za onaj program koji je tada bio moguć.

U tom trenutku nizom lokalnih uprava su mogli da konkurišu, dakle za stanove u okviru sistema sistema u okviru socijalnoga staranja u zaštićenim uslovima i na žalost, ne mogu sada da te stanove otkupe. I onda imamo u jednoj lokalnoj samoupravi jednu zgradu gdje su prognana lica koja su kupovala svoje stanove na osnovu Zakona o izbjeglicama iz dvije tisuće desete godine, a u drugoj zgradi pored žive njihove komšije koje su protiv njihovog domišlja. Njima se kaže Vi nemate pravo otkupa tih stanova i vi sad pravite diskriminaciju u okviru jedne ciljne grupe, dakle najvećih žrtava ratova na prostoru bivše Jugoslavije, dakle sa područja Hrvatske federacije BiH i Kosova i Metohije. Mislim da bi trebalo da tražimo mekanizam i rješenje da sva ta lica budu jednako tretirana u skladu sa Zakonom o izbjeglicama, dakle da i oni mogu dobiti pravo otkupa stanova po povoljnim uslovima. Oni sada govore znači ispada da je država gradila socijalno osnovanje u zaštićenim uslovima na osnovu preko leđa prognanih Srba, najvećih žrtava rata, što je jedna velika nepravda i tu moramo da vidimo da nađemo jedno prihvatljivo rješenje.

Imamo takođe jednu kategoriju prognanih Srba iz Republike Srpske Krajine, više od dvadeset hiljada, koji su radili u državnom javnom sektoru Republike Srpske Krajine od hiljadu devetsto devedeset prve do devedeset pete godine. Erm, na osnovu njihovog položaja regulisano Zakonom o važenju pravnog sistema SFRJ na području pod zaštitom UNa od 18. marta devedeset druge godine, dakle, to je jedno od posljednjih zakona koje je donijela Skupština SFRJ. Oni su tamo radili. Dakle, erm, uplaćivani su doprinosi.

Sada ti ljudi mole, većina njih dolazi pred penziju. Da li se može naći rješenje da se njima prizna taj radni staž, ovaj, u četiri godine koje su radili, dakle u državnom javnom sektoru Republike Srpske Krajine. Hrvatska je svojim Zakonom o revalidaciji priznala samo dio tih ljudi. Veliku većinu, nažalost, nije priznala i to je jedan veliki problem. Dakle, ljudi se obraćaju masovno da se to pitanje pokuša riješiti.

Imamo takođe jedan broj civilnih žrtava rata sa područja Republike Srpske Krajine koji su, su primali, a, a, a, a ličnu invalidninu u, erm...Na osnovu savezne uredbe, kada je nestala savezna država odnosno Država zaveznih Srbija Crna Gora, ta je u-u-uredba ukinuta i oni su izgubili tu pričuvnu rutinu i sada imaju veliki problem jer jedan dio tih civilnih žrtava rata prima invalidninu na osnovu uredbe na nivou Republike Srbije, ali ovaj deo njih ne prima tu invalidninu. Dakle, to su sve problemi koje eh s kojima se suočavamo na terenu i bilo bi dobro da vidimo da se nađe jedan sastanak sa ministarkom ili ministaricama, da probamo da nađemo rešenje za ove kategorije građana Srbije. Hvala.
01:20:51
Hadži Milorad Stošić
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Hadži Milorad Stošić

PUPS - solidarnost i pravda | Predsedava
Zahvaljujem. Zahvaljujem kolegi Linti. Ministarka, izvolite, sad ste vi na redu.
01:21:03
Milica Đurđević Stamenkovski
Srpska stranka Zavetnici

Milica Đurđević Stamenkovski

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja
Ajde, 'oćemo da krenemo od gospodina Linte. Evo ovako. Što se tiče otkupa stanova, celokupna tema o kojoj ste govorili je u potpunosti u nadležnosti Komesarijata za izbeglice. Iii ono što je meni bilo važno jeste da se upoznam sa tom materijom, iako nemamo nadležnosti zbog pitanja na koja nailazim u razgovoru sa građanima i dešava se da sam investitor ugovorom zabranjuje otkup tih stanova. I sad su određeni investitori iskazali volju da promene te ugovore i da dopuste otkup stanova. Prethodnih meseci i mi smo dali doprinos, iako ponavljam, nemamo baš nikakve nadležnosti u tome, da se realizuje projekat otkupa stanova gde je jedna italijanska fondacija bila
01:21:55
Miodrag Linta
Srpska napredna stranka

Miodrag Linta

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Sir program.
01:21:56
Milica Đurđević Stamenkovski
Srpska stranka Zavetnici

Milica Đurđević Stamenkovski

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja
Eh, jest, Sir program, koja je dozvolila otkup stanova. Ono što smo mi intervenisali boreći se za tu populaciju ko-do koje nam je apsolutno stalo jeste da se ubrzaju procedure u Ministarstvu građevine, i što je i učinjeno, tako da će taj otkup vrlo brzo biti realizovan i oni će imati mogućnost kada je taj konkretni investitor u pitanju da to učini.

Da ih skloni sa sedam obiteljskih odrasta, program trijanske vlade- Tako je, to je najveći program bio zapravo od svih onih postojećih- (istovremeno) Da li znate baš u uslovima da 2000 porodica ima probleme?- Da, ali ovde konkretno italijanska strana je pristala da dozvoli otkup. Neki pak nisu, drugi ovde imamo čistu situaciju i kao što sam rekla, mi smo se upoznali sa tim i dali doprinos. Pod-stekli smo ih da naprosto što pre obave svoj posao. Eh, tema o kojoj ste malo čas govorili, a tiče se priznavanja radnog staža, ja sam odmah pitala koleginicu koja vodi Sektor za PIO jer sam pretpostavila šta je u pitanju. Vidite, tu je postojala direktna sabotaža hrvatske strane koja nije želela da dostavi te izveštaje.

Sektor se poprilično trudio u nameri da se tim ljudima prizna radni staž tamo. Nailazi-nailazili su na strahovit otpor. Hrvatska strana je tvrdila da nema postojeće podatke, da su oni isparili, nestali, ali svakako ono što je važno jeste da smo mi spremni da tu temu iznova otvorimo i ja vas pozivam da eh, nakon sednice Odbora preciziramo i termin našeg susreta i da ukoliko vi smatrate da eh, postoji ipak prostor da još jednom pokušamo nešto da učinimo, mada su iz Sektora skeptični, kao što rekoh, ne zbog naše odgovornosti, ne, već zbog onoga što je odnos samog zvaničnog Zagreba. Ali evo, ostavljam mu prostor da još jednom, na kraju krajeva, mi smo tu da, da pitamo iznova i iznova da kucamo na vrata. Eh, da krenemo, da krenemo redom.

'Ajde, vi ste svakako najviše zainteresovani za pitanja boračke populacije. Budžet za boračku populaciju je dvadeset pet milijardi dinara. Eh, ove godine smo povećali budžet za banjsko-klimatsko lečenje, rehabilitaciju i oporavak. Preko osamsto lica se prijavilo koje će provesti, do sada smo imali sedam dana rehabilitaciju, imaće sada deset dana kako bi to ostavilo značajnije efekte na njihovo zdravlje i rehabilitaciju, tako da to je jedan od programa za koji smo i povećali sam budžet. Aktivno dodeljujemo boračke spomenice onolikim broj koliko ZIN može uopšte da obradi i izda, to jest napravi tokom godine.

Oni ne mogu više da odštampaju koliko mi možemo da, to jest da ih izrade, koliko mi možemo da, da ih podelimo i ne mogu više da nas isprate.

Mi još na lageru imamo eh, svega- 2000, 1713.

Pa, koliko, dve i ? I to je to za celu godinu oni ne mogu više da postignu da, da izrade spomenica. Znam da vam je i to značajno, pa zato sam vam i to pomenula. A što se tiče Zebrnjaka, ove godine započinjemo izradu projekta za rekonstrukciju i Zebrnjaka i Kajmakčalan. Čekali smo da se otopi sneg na Kajmakčalanu koji je bio bukvalno do pre deset dana ogroman.

Takav ne možete da zamislite- Ogroman. De-Devetog kvom maja mi bili- Da. Zabranili im da se dalje kreću. Onda znate o čemu govorim- -i samim tim projektanti nisu mogli da pristupe i da definišu još neke detalje koji su neophodni za izradu projekta. Želim sa vama da podelim jednu lepu vest.

Prvi put u istoriji ćemo izvršiti rekonstrukciju u spomen kosturnice na Vidu u susret jubilarnoj godišnjici od iskrcavanja naše vojske na, na Krfu i ja smatram da je jako važno da članovi Odbora prisustvuju državnim ceremonijama i to je moj apel vama da se slobodno javite. Ministarstvo, eh, obezbeđuje i eh, prevoz kada se odlazi u inostranstvo. To nije jedina državna ceremonija van granica naše zemlje. Mi imamo ratne memorijale, nažalost, jer smo rasuli kosti na više kontinenata, tako da naše Ministarstvo zaista vodi računa da ta putovanja budu uvek aktivna, da budu prisutne eh, zvanice, jer to pokazuje i naš odnos prema našim grobovima i eh, to su sve prilike da skrenemo pažnju i zemlji domaćinu na čijoj se teritoriji nalazi ratni memorijal, da nam je jako važno da se o njemu staraju. Konkretno, na Zebrnjaku i Kajmakčalanu Ministarstvo plaća i čuvara grobalja, kao što činimo i na Zaitinliku, eh, i na nekim drugim mestima širom sveta.

Eh...Erm, u svakom slučaju sto dvadeset miliona ove godine je opredeljeno za rekonstrukciju, prvu u istoriji sveobuhvatnu spomen kosturnice na Vidu i biće prilike u septembru da budete deo državne delegacije i da posetite Vido. Erm, oko Boraca pretpostavljam da-da nismo imali još neka detaljnija pitanja, ali sve ono što je ostalo nedorečeno, mi ćemo rado odgovarati u narednom periodu. Sada bih se osvrnula na neke druge teme. Erm, vi ste govorili o centrima za socijalni rad. Najpre moram da istaknem da su centri za socijalni rad, erm, u sastavu lokalnih samouprava.

Dakle, lokalne samouprave su osnivači centara za socijalni rad, čime su nama poprilično vezane ruke kao ministarstvu kada je u pitanju neka veća kontrola, naročito što nadzor nad centrima za socijalni rad treba da vrši naročito u oblasti porodično pravne zaštite Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju, koje, erm, naravno i da-da-da to i čini i trudi se maksimalno, ali te podeljene nadležnosti naše često nisu dovoljne da da te kontrole budu češće, erm, i da budu aktivnije. Međutim, evo šta je, šta je sada što, što je novina koju smo kao ministarstvo uradili? Mi smo uveli jednu platformu koja omogućava bolju komunikaciju kao neku vrstu banke znanja, banke informacija gde oni sada lakše razmenjuju informacije jedni sa drugima i dobijaju stručnu podršku i oni koji su zaposleni u sistemu socijalne zaštite i samim tim brže mogu da rešavaju predmete sa kojima se suočavaju. Naravno, ključni problem je i taj što centri za socijalni rad se bave pitanjima koja su sama po sebi vrlo teška i to je ono kada institucije uređuju vaše privatne i porodične odnose, teško da može bilo koja strana izaći zadovoljna iz Centra za socijalni rad. Kako god Centar da odluči, obe strane izađu nezadovoljne odatle, ali mi smo opazili da je jako važno da nastavimo sa obukom kadra koji je u centrima za socijalni rad.

Pre svega kažem, uveli smo i ovu platformu. Takođe, erm, se trudimo da redovno odobravamo saglasnosti zajedno sa Vladom dobro-odobravamo saglasnosti za zapošljavanje novog kadra. Erm, naročito su nam neophodni socijalni radnici i pravnici. Bilo je reči ovde i o njihovim platama. Erm, njihove plate ove godine su i-izjednačene osnovice po kojima im se obračunavaju, erm, zarade.

U prethodnim periodu među njima su postojale značajne razlike. Imali smo čak četiri različite osnovice, javljao se jaz, diskriminacija. Kada dođe do povećanja, jedni dobijaju mnogo više, drugi manje i tako dalje. Sada smo, erm, uspeli da izmenom uredbe se izborimo, da oni imaju svi os-svi jednaku osnovicu za obračun plata, što će dugoročno njima dati, njima dati bolju, bolju poziciju. Ali naravno, kao i svi koji su zaposleni u sistemu državne uprave nisu u potpunosti zadovoljni svojim primanjima.

Vama je to potpuno jasno, ali, erm, ono što je svakako stav ministarstva nikada više nećemo dozvoliti da zaposleni u sistemu socijalne zaštite budu izuzeti kada su neka povećanja vanredna u pitanju. Što je bijelo na snazi, dobijala je prosveta, dobijali su zdravstveni radnici, a negde socijalni radnici kojih ima otprilike bezmalo četrnaest hiljada zaposlenih u sistemu socijalne zaštite. Erm, bili su izuzimani. Erm. Sada da krenemo o-o-onome o čemu ste vi govorili, da idemo redom.

Vi ste pomenuli cifru od čini mi se, deset hiljada, erm, nadzora, naš inspekcij-- petnaest hiljada nadzora, erm, ali, erm, m-m-n-jako je bitno da napomenemo da je to cifra koja se odnosi i na period samog izveštaja. Dakle, to nije, erm, da, to nije i to nije broj izvršenih nadzora inspekcije godišnje. Pomenuli ste da, erm, broj inspektora ne može da zadovolji potrebe s obzirom na to da imamo veći broj privrednih subjekata. Erm, znate kako, n-ne ulazi inspekcija tek tako negde kod svih privrednih subjekata. Uvek postoje neki neki indikatori koji ukazuju da se tu nešto događa, što može biti, erm, interesantno za nadležnosti same inspekcije.

Ali bez obzira na-na-na to, erm, vi ste i u pravu-Erm, i zbog toga smo mi raspisali javni po-poziv za zapošljavanje novih inspektora. Dakle, otvorili smo, erm, javni poziv za dvadeset i dva nova radna mesta i, erm, mislim da, da je važno da svake godine imamo sukcesivno povećavanje, erm, kadra koji je zadužen za inspekcijski nadzor kada je u pitanju, erm, rad, kada je u pitanju bezbednosti zdravlja na radu. Erm, što se tiče podataka o broju poginulih, vidite, erm, ja sam pravila neku analizu poslednjih dvadeset pet godina. Mi smo samo u jednom periodu imali taj pad, znači od dve hiljadite godine kada se, pa i 2005., šest'e, kada se mnogo manje gradilo nego što je danas, erm, je bio broj ist-i, veći nego što je sada poginulih. Znači kada imamo mnogo veći broj gradilišta, tada je više ljudi stradalo, pa je onda u jednom trenutku taj broj pao.

Erm, kada je bila svetska ekonomska kriza 2008.-2009. godina, tada je bila ona čuvena SEKA svetska ekonomska kriza. Tada je pao broj, erm, infrastrukturnih projekata, samim tim je i pao broj onih koji su stradali na radnom mestu. Tako da su to vrlo, vrlo ozbiljne stvari koje zahtevaju da mi više nekih faktora analiziramo da bismo mogli da zaključimo š-zašto do ovoga dolazi. Takođe, erm, 2017.

godine pojačan je aktivno nadzor. Tada smo imali najmanji broj povreda na radu, posebno ovih sa smrtnim ishodom, da bismo imali od 2023. posle Kovida opet skok, opet skok zato što imamo mnogo infrastrukturnih projekata, mnogo otvorenih. Srbija je bukvalno postala kao- Jedno veliko gradilište. Erm, ako me pitate da li štedimo Ekspo, ja mislim da naša inspekcija ide više na Ekspo nego bilo gde.

Uopšte ih ne štedimo. Mi smo pisali prijave. To možete da dobijete tačno, ja nemam sad kod sebe da vam kažem koliki je broj prijava napisan. Uopšte nemam milosti prema tome. Vidite, mi nećemo da se brukamo kao država.

Mi želimo da to sve teče u skladu sa zakonom. Naravno, tamo inspekcija odlazi više nego bilo gde, pa tu se najviše radi. Da li ćemo mi da prođemo, da žmurimo? Ne, naravno, mi smo ponosni na sve te, erm, primene zakona zato što smatramo da ne sme da bude pošteđenih jer nečiji život i zdravlju su u pitanju. Ali opet kažem, morate uzeti u obzir da i sami radnici moraju da nam olakšaju time što će poštovati propise.

Oni imaju izgovore da im je oprema teška, pa smo mi skoro pravili obuke gde smo pokazivali da ta o-oprema nije teška, dovodili demonstratore i tako dalje. Sve su to procesi i procesi. Važno je da znate da ćemo krenuti sa još aktivnijom kontrolom, sa još većim brojem inspekcijskih nadzora, a ukoliko vas zanima, mi ćemo vam tačno dostaviti koliko je inspekcijskih nadzora izvršeno kada je u pitanju Ekspo i kada su u pitanju drugi projekti gde je država u njih uključena i videćete i sami da ovo što govorimo apsolutno je istina. Ja vas molim da i zvanično upotite kao poslaničko pitanje da bismo bili precizni do kraja. Garancija za mlade.

Garancija za mlade je pilot projekat koji realizujemo u tri okruga. Od prvog januara 2027. godine ona više neće biti pilot projekat, važiće na području čitave Srbije. Erm, ono čime ja nisam zadovoljna-- garanciju za mlade je preuzela Nacionalna služba za zapošljavanjem. Mi smo kao ministarstvo tu određeni kontrolor, ali ne u potpunosti implementator.

Nisam zadovoljna načinom na koji su predstavljeni rezultati garancije za mlade, a imalo je šta da se predstavi s obzirom na to da je dvadeset i tri hiljade lica je ušlo, dvadeset tri hiljade i pet stotine lica je ušlo u program garancije za mlade od prvog januara 24. do dvadeset petog maja 2026. godine, erm, i s-u navedenom periodu, znači o kojem govorimo, sedamnaest hiljada mladih je izašlo iz garancije za mladih i iz garancije za vlade, od čega jedanaest hiljada ima pozitivan izlaz u-uz ponudu zaposlenja, nastavak obrazovanja ili obuke. Šta to znači? Erm, vi kada uđete u program Garancije za mlade, vi imate tri izlazne opcije.

Jedna je ili da dobijete adekvatnu ponudu za posao ili da dobijete ponudu za nastavak školovanja ili ponudu za obuku, odnosno kvalifikaciju ili prekvalifikaciju. Mali broj njih izlazi nezadovoljan, osim ako ne sami ne odustanu. Erm, 2024. smo, erm, trećinu, trećina ljudi je dobilo posao bez su, od onih koji su učestvovali u programu bez subvencije, znači u potpunosti bez subvencije dobilo adekvatno radno mesto, a sa subvencijom dodatnih sedamsto, erm, ljudi, odnosno to je gotovo polovina. Ostali su uključeni u aktivnosti koje se tiču obrazovanja i doškolovavanja.

Smatram da garancija za mlade je važan projekat. Ona je do sada važila u dvadeset jedinica lokalnih samouprava. Očekujemo da će njeni puni efekti se videti od prvog januara 2000, erm, dvadeset i, i, i sedme godine i sasvim sigurno biti deo, erm, strategije o zapošljavanju mladih uz sve ove druge podsticaje koje dajemo. Ukoliko je ostalo nešto nedorečeno, takođe možete pridružiti poslaničkom pitanju i mi ćemo vam vrlo rado, erm, proslediti te detalje. Što se tiče, erm, vaših pitanja za minimalnu potrošačku korpu, mi prvi put sada minimalcem pokrivamo minimalnu potrošačku korpu.Znači nakon poslednjeg povećanja na petsto pedeset jedan evro, minimalna cena rada pokriva minimalnu potrošačku korpu, i otprilike nešto više.

Znači, pokriva je sa sto trinaest ili sto četrnaest procenata, nisam sigurna, ne mogu sada da se tačno setim, ali ili sto trinaest ili sto četrnaest. Dakle, evo, ko je dobar matematičar može i da izračuna. Šezdeset četiri hiljade petsto pedeset četiri dinara je minimalna zarada u Srbiji, a minimalna korpa- Od pedeset pet do pedeset osam je minimalna korpa.
01:39:30
Natalija Stojmenović
Zeleno-levi front

Natalija Stojmenović

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Imate li podatak koliki je broj ljudi između minimalne zarade i prosečne potrošačke korake?
01:39:36
Milica Đurđević Stamenkovski
Srpska stranka Zavetnici

Milica Đurđević Stamenkovski

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja
E sad ovako, taj podatak treba da ažurira Republički zavod za statistiku. U našoj nadležnosti nije praćenje eh, takvih podataka. Ukoliko vas interesuje, smatram da bi bilo svrsishodno da ispratite, oni to jako često objavljuju, verovatno je javno dostupno, ili da ih detaljnije pitate, mi kada želimo nešto konkretno što nas zanima da ih pitamo, mi im pošaljemo i oni nas obaveste.
01:40:05
Natalija Stojmenović
Zeleno-levi front

Natalija Stojmenović

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Eh, ukoliko sam dobro shvatila, hoćete da kažete koliko ljudi prima minimalnu- Zaradu, za, eh, koliko je ljudi između minimalne zarade i prosečne potrošačke korpe. Nema takvih. Minimalne zarade i prosečne potrošačke korpe je sto sedam hiljada dinara, i mislim da je bitno koliko ljudi se nalazi u tom opsegu, opsegu između pedeset pet i šezdeset pet hiljada dinara, koliko
01:40:27
Milica Đurđević Stamenkovski
Srpska stranka Zavetnici

Milica Đurđević Stamenkovski

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja
Jasno mi je.

Video snimak sednice

Poslednji put ažurirano: 12.06.2026, 13:07