PRVA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANJA, 27.03.2002.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANJA

1. dan rada

27.03.2002

Sednicu je otvorila: Nataša Mićić

Sednica je trajala od 10:50 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Milorad Mirčić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, najbolje o ovom zakonu govore amandmani koji su predloženi. Procentualno gledajući 80% amandmana je upravo iz koalicije DOS. To ne bi bilo čudno da nije u pitanju zakon koji predlaže njihova vlada, odnosno njihov ministar. To dovoljno dobro govori koliko je ovaj zakon pravedan, pravičan i koliko je principijelan. Evidentno je da se i u ovoj vladi zadržala greška iz ranijeg perioda, to je da od decentralizacije lokalne vlasti i samouprave nema ništa.
Priče oko decentralizcije vlasti u Srbiji padaju u vodu. Prvo, zakon koji je na prethodnom zasedanju bio u ovoj skupštini, koji je predvideo da sav novac u Srbiji bude u jednom trezoru i da bude na raspolaganju jednom čoveku, u ovom slučaju ministru finansija, jasno je stavio do znanja da nema samostalnosti kada su u pitanju finansije. Drugo, da od svih onih bajkolikih priča, kako to predsednik Vlade zna i ume u ezopovskom stilu, da će opštine raspolagati sa svojim novcima, ovim zakonom jasno je stavljeno do znanja - nema od te priče, od tih bajki nema ništa.
Ono što je zabrinjavajuće kada poslanici iz redova DOS-a izlaze za ovu govornicu, a među njima i istaknuti funkcioneri na nivou lokalne samouprave, prosto poražavajuće izgleda kako ti ljudi razmišljaju o poslu koji vrše na lokalnom nivou. Imali smo priliku da čujemo čak i jednog predsednika matičnog odbora u Skupštini, koji je trenutno raspoređen na poslove predsednika gradske vlade u Beogradu, koji je ispričao priču za ozbiljne ljude, pogotovo ljude koji se bave politikom, prosto je neverovatno da nije upoznao suštinu ovog problema raspodele sredstava. Da ne govorim o drugim pojedincima, nisu bitni u ovoj priči. Karakteristično je sledeće: da se u vek ide sa zamajavanjem građana Srbije.
Gospodo, ovo su sredstva koja služe za finansiranje budžeta. Ovo su sredstva kojima se finansira administracija. Tu nema prostora za manipulisanje.
(Milka Marinković: Nemoguće.)
Milka, ti si tek sada postala predsednik jedne male palanke. Bolje ti je malo da sediš i slušaš, možda ćeš nešto i naučiti, a ne da stalno plačeš i kukaš. Nemoj da te zovu plača, bolje ti je da slušaš malo pažljivije, pa ćeš možda i neku pametnu da naučiš, ako ne možeš u kući.
Naime, da li je 2%, 3%, 10%, ova sredstva idu u budžet skupštine, odnosno lokalne samouprave. Dele se i raspoređuju se tako što služe za materijalne troškove i posebne namene.
Šta je tu čudno? Čudno je što se izađe sa jednom prevarom, namerno smišljenom prevarom, sa pričom od pojedinaca kako ova sredstva nisu dovoljna za investicije, kako to reče, čujem da je predsednik Niša. Čovek pojma nema o čemu se radi ovde. Kakve investicije i sredstva koja se koriste za budžet? Ova sredstva služe za održavanje administracije i ništa više.
A, zašto služe ova sredstva i ovakav način raspodele sredstava sadašnjoj vladi? Služe samo da bi ucenjivala lokalnu samoupravu. Onaj ko bude dobar, taj će dobiti dodatna sredstva. Onaj ko ne bude dobar, pitanje je da li će moći da ostvari i ova sredstva. Zašto je pitanje? Zato što je upravo i ministar priznao - svođenje sive ekonomije na minimum minimuma omogućiće lokalnoj samoupravi da poveća budžetska sredstva, odnosno da poveća sredstva koja su predviđena ovim zakonom. Ko reguliše sivu ekonomiju - upravo ovaj ministar koji je sa ove govornice to i govorio.
Gospodo, moraju drugi i drugačiji kriterijumi da se zauzmu, realni kriterijumi. Kakav je kriterijum broj stanovnika, koliko pouzdan? Šta znači broj stanovnika u odnosu na veću površinu, šta znači broj stanovnika u odnosu na mnogo razvijeniju infrastrukturu? Šta znači teritorijalna površina koju zauzima opština, ako je infrastruktura, pogotovo ako su ustanove za decu, osnovno ili srednje školstvo na višem stepenu razvoja?
Ono što je činjenica, to mora jednom da se uvede, a to je da opštinama ostaje novac koji se ostvari na njenoj teritoriji. Koliko će Vlada da odluči da ustupi tih sredstava, to je sad ključno pitanje. Da li će to biti 6 ili 7% od ukupnog poreza na promet ili dohodak građana, to Vlada nek odluči. A, opština koja oprihodi, ona će tim sredstvima raspolagati, a onda sposobna vlast dolazi do izražaja. Ovako, ova DOS-ova vlast je socijalna, socijalni slučajevi, gde će vam ministar davati na kašičicu.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Nenad Bogdanović, pravo na repliku.
...
Demokratska stranka

Nenad Bogdanović

Moram da repliciram, prosto zato što ne mogu da shvatim odakle sloboda nekome koji ništa ne razume, ali apsolutno ništa ne razume, proveo je godinu i po dana na mestu gradonačelnika ili čega u Novom Sadu i on drži pridike ljudima koji su iznosili konkretne argumente. Ne mogu da shvatim da neko može šest minuta da priča, a da pri tome ne kaže ništa, osim da izvređa sve one koji nešto znaju. Prema tome, sve što je rekao gospodin Mirčić samo govori da nema pojma o čemu priča. Zamolio bih ga da nastavi i dalje tako da priča, jer mislim da je narod u ovoj zemlji shvatio ko nema pojma ni o čemu.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Dušan Golubović, a posle njega narodni poslanik Dušan Cvetković.

Dušan Golubović

Dame i gospodo poštovani narodni poslanici, danas ovaj parlament govori o Predlogu zakona o obimu sredstava i učešću opština i gradova u porezu na zarade i porezu na promet u 2002. godini. Inače, osnov za donošenje ovog zakona je vezan za Ustav Republike Srbije, tačnije za članove 72. i 114. ovog ustava. Takođe, Zakon o lokalnoj samoupravi, koji smo nedavno usvojili, regulisao je da se posebnim zakonom utvrđuje ukupan godišnji obim sredstava koji se ustupa opštinama i gradovima iz prihoda ostvarenih od poreza na zarade i poreza na promet proizvoda i usluga.
Kada već pominjem Zakon o lokalnoj samoupravi, mislim da je njegov najslabiji deo baš vezan za izvore i načine finansiranja opština, odnosno gradova. DSS je brojnim amandmanima pokušala da popravi ovaj deo zakona, ali, nažalost, najmanje se učinilo baš u oblasti vezanoj za finansiranje opština, odnosno gradova. Svakako da su sredstva ostvarena od poreza na zarade i poreza na promet i usluge jedna od najvažnijih stavki u strukturi prihoda jednoga grada ili opštine, barem u većini opština. Znam da ima nekih bogatijih opština, uzeću primer Subotice, gde nije baš tako, jedan drugi porez je mnogo značajniji od ovoga.
Zbog toga je član 4. Predloga ovog zakona izuzetno značajan, jer kada se naplatom prihoda ostvari ukupan obim sredstava iz člana 2. ovog zakona, odnosno ostvari obim sredstava u skladu sa dinamikom utvrđenom opštinskim bilansom, prestaje prenos sredstava na račun opštine, odnosno grada, ostvarenih od poreza na promet proizvoda i usluga. Moram reći, izuzev, onoga što je regulisano Zakonom o lokalnoj samoupravi, to je član 98. stav 1. tačka 6) podtačke (2), (3). i (4). To su oni fiksni porezi na promet od 8%, 10%, 15%, odnosno za opštine, gradove i grad Beograd. Znači, oni su fiksni i to je izuzeto od ovoga.
Sredstva ostvarena iznad dinamike utvrđene opštim bilansom prenose se na račun trezora Republike Srbije. Znači, kada se prođe taj okvir, ta mesečna dinamika, sve ono se posle preliva u trezor Republike Srbije. Daću vam primer Kragujevca: prošle godine, to je apsolutno tačno, imali smo slučajeve da već u prvoj polovini meseca, čak smo devetog u mesecu ispunili taj bonus, odnosno taj okvir i sve dalje se prelivalo na trezor Republike. Faktički, mnogo više para je leglo na računu Republike, odnosno sada na Republički trezor u odnosu na lokalnu samoupravu.
Ovo je najslabiji deo ovog zakona. DSS je još kod Zakona o lokalnoj samoupravi pokušala ovu nelogičnost da ispravi. Zbog toga je DSS na član 4. podnela amandman da se sredstva ostvarena iznad dinamike utvrđene opštim bilansom dele između lokalne samouprave i Republike u odnosu 60:40 u korist lokalne samouprave.
Juče je ovo pozitivno ocenio i finansijski odbor. Gledam da li je tu Prodanović, ali nije. Znam da je sličan slučaj i sa Gornjim Milanovcem, jer prošle godine su velika sredstva i njima prešla na Republiku. Osnovni cilj ovog amandmana je da se obezbedi pravednija raspodela u odnosu na dosadašnji zakon, a pozitivni rezultati bi pre svih osetili građani opština, odnosno gradova. Vezano za član 4. moram reći da je dobro da ukoliko dođe do povećanja cena na malo u odnosu na projektovane cene za 2002. godinu, a one su projektovane na 20%, onda će u opštinama gde je obezbeđena naplata poreza na zarade i poreza na promet doći do korekcije i pripao bi im deo tako ostvarenih sredstava. Ova bi se sredstva, ministar nije tu, na predlog ministra finansija kvartalno određivala.
Tačno je da nije baš precizno određen mehanizam kako bi to išlo, ali hajde u suštini da prihvatimo da je to dobro. Naime, naše opštine i gradovi su zadnjih desetak godina toliko osiromašeni, a posebno im je uništena infrastruktura, da bi svaki značajniji priliv novca ostvaren na ovaj način znatno uvećao njihove budžete, a pre svega bi se to odrazilo na bolji i kvalitetniji život samih građana.
Normalno, stalo mi je da to bude za sve opštine, ali verujte mi najviše razmišljam o građanima Kragujevca i mi smo čak i juče imali jedan sastanak ovde. Zaista je u Kragujevcu izuzetno teška situacija, a pre svega po pitanju te infrastrukture i komunalne delatnosti.
Na kraju, DSS će podržati ovaj predlog zakona o porezu na zarade i porezu na promet u načelu. Nadam se, zaista, da će usvajanjem našeg amandmana, a to je onaj 60:40 u korist lokalne samouprave, da se ovaj zakon znatno popravi. Hvala vam.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima narodni poslanik Dušan Cvetković, a posle njega narodni poslanik Slavoljub Matić.

Dušan Cvetković

Poštovano predsedništvo, uvažene kolege poslanici, gospodine odsutni ministre, kada smo nedavno u raspravi o Zakonu o lokalnoj samoupravi mi iz poslaničke grupe SPS ukazivali na  besmislenost članova 98. Zakona o lokalnoj samoupravi, Ministarstvo finansija je istovremeno proglašavalo ovaj član za maltene revolucionarni deo zakona koji će lokalnoj samoupravi doneti blagostanje i značajno povećanje prihoda budžeta. U vezi sa ovim različitim stavovima  evo, poštovane kolege poslanici, samo još nekih potvrda naših tada ispravno iznošenih stavova, a o "basnoslovnim" prihodima na samo nekoliko primera iz opština Jablaničkog okruga, odakle dolazim i čije interese zastupam.
Poznato je, poštovane kolege poslanici, da se Predlog zakona o obimu sredstava i učešću opština i gradova u porezu na zarade i porezu na promet za 2002. godinu vezuje u svim segmentima za član 98. Zakona o lokalnoj samoupravi. Od onih šest poreza kojih se Republika velikodušno odrekla, Leskovac će napuniti planirani budžet od 558 miliona dinara porezom od poljoprivrede sa velikih 500.000 dinara, sa oko milion dinara poreza na prihode od osiguranja i nešto više od jednog miliona porezom na nasleđe, a da dalje ne pominjem prihode kao što je davanje u zakup pokretnih stvari. Koliko su to stvarno velike poklonjene pare od Republike, a ne i koliko su planirane, dovoljno je valjda da vas i moje Leskovčane podsetim da od poreza na igre na sreću u prva dva meseca još nije ubran ni dinar, a od poreza na nasleđe za januar i februar ove godine možemo da kupimo čak desetak kilograma kafe.
Nikada se ne zna, možda će na kukovdan, kako mi kažemo za ono što se nikada neće dogoditi, zagrmeti neka premija na lutriji pa će se Leskovac obogatiti ili će Leskovčani masovno početi da prepisuju imovinu svojim naslednicima, a naravno pod uslovom da gospodin Đelić izmisli neku injekciju da im uzme pamet. Tako da velikih prihoda što im ostavlja republički budžet, koji se jedva pišu u brojkama sa tri nule, moji Leskovčani su se odrekli, pa će 165.000 građana koji žive na više od 1.000 kvadratnih kilometara juga Srbije u Leskovačkoj kotlini zaista procvetati.
Koliko su ove vrednosti samoodricanja republičkog budžeta velike, a da pomenem i malu opštinu Bojnik sa 15.000 stanovnika, a u čije se ime Republika u prva dva meseca odrekla čitavih 23.000 dinara poreza od poljoprivrede, nula dinara od osiguranja i 18.000 poreza od nasleđa. Najveća su odricanja republičkog budžeta, naravno, od davanja u zakup pokretnih stvari u opštini Bojnik, a tu su tri nule. Zamislite kakva je to žrtva republičkog budžeta. Kako vidite, ovde se republički budžet, znajući kakva su to sredstva, zaista u potpunosti odrekao tih prihoda, jer njihov nivo teško da može da pokrije i kafu u Republičkoj vladi.
Kada je reč o obimu sredstava i učešću opština u porezu na zarade i porezu na promet za 2002. godinu, tj. delu ovih sredstava koja se ustupaju opštinama radi ujednačavanja obima javnih rashoda, onda se čovek ne može oteti utisku da kod ovih prihoda budžet Republike ovim zakonskim predlogom uvodi i druge čisto političke aršine. Kako su i ovi prihodi budžeta postali nesigurni, kao što je sve nesigurno u ovoj našoj Srbiji, republički budžet se kada je Leskovac u pitanju ponovo poneo veoma uskogrudo i veoma škrto, a rukovodeći se čistom politikom.
Godinama je Leskovcu ostajalo između 30 i 40% od ukupno ubranog poreza na promet, a prošle 2001. godine to učešće je iznosilo 18,7%. Usvajanjem novih političkih kriterijuma, Ministarstvo finansija je gradu od 165.000 stanovnika, koji je na ivici DOS-ovske i socijalisitičke vlasti, jer trenutno imamo po 33 odbornika u skupštini opštine, odobrio kroz učešće u porezu na promet i porezu na zarade limit od 120 miliona dinara. DOS-ovskom Nišu, sa 252.000 stanovnika, skoro 400 miliona dinara. DOS-ovski, transparentno, nema tu šta. Svaki građanin, poludosovac - polusocijalista, u Leskovcu ima pravo na 730 dinara ovih para godišnje, a svaki građanin, ali DOS-ovac iz Niša 1.580 dinara, što je dva i nešto puta više, iako Niš ima samo za oko 60% više stanovnika.
Usvajanjem novih, samo njemu znanih političkih kriterijuma, Ministarstvo finansija je gradu u kome su od čuvene petooktobarske revolucije sve tekstilne fabrike i bukvalno zatvorene i ne rade skoro ništa, pa oko 5.000 radnika u "Leteksu" prima oko nekoliko stotina dinara, umanjili učešće od 18,7 na 13,3%. Kada su u pitanju ostale opštine Jablaničkog okruga, svima je taj deo poreza na promet ostao na prethodnom nivou ili je manji, kao u Medveđi za čitavih 11,6%. Tako sada Bojniku ostaje 40% poreza na promet, a to u prva dva meseca prema ostvarenom prometu iznosi 1,7 miliona dinara i gotovo je sigurno da nema šanse da bude ostvareno.
Takva je situacija i u drugim opštinama, ali će ipak i od te sirotinje koja se ubira u ovim ekstremno siromašnim i nerazvijenim opštinama republički budžet, nažalost, zahvatiti lavovski deo ovih prihoda. Ono što u članu 4. ovog zakonskog predloga takođe zaslužuje posebnu kritiku, ne uzimajući u obzir Jablanički okrug nego razvijene regione, a to je da se republički budžet ovim članom obezbedio, te razvijenim opštinama sa jakom industrijom i visokim stepenom zaposlenosti, gde se mogu ostvariti veći prihodi nego što je predviđeno u članu 2. ovog zakona, praktično čitava tri meseca zadržava više ostvarena sredstva iz poreza na promet i poreza na zarade i tek posle im vraća procentualni deo njihovog učešća, ako to odobri Ministarstvo finansija, a znamo unapred kako će Ministarstvo finansija i Vlada reagovati. Čini mi se da bi mnogo stimulativnija naplata poreza bila da se to vrši na mesečnom nivou, a time bi se smanjilo i nepotrebno administriranje.
Sigurno je da je za sve lokalne samouprave bolje da se Vlada i nadležni ministar uopšte ne bave i opterećuju posebnim odlukama, kojima će određivati iznose sredstava iz člana 4, ili da bar bude u odnosu 50:50, koji će im biti naknadno vraćeni. Naravno, to bi bilo logično da je ovaj zakonski akt, koji danas usvajamo, zaista pokazao iole dobru nameru da bude stvarno transparentan, kakav odziv i lozinku ima prvenstveno ovo ministarstvo finansija kada javno govori, ali ne i kada kreira zakonske predloge.
I na kraju, pošto je Privremenom odlukom Skupštine opštine o finansiranju, do usvajanja budžeta, Leskovcu ostajao porez na promet u iznosu od 18,7%, a stopa će mu biti snižena na 13,3%, realno je očekivati da će u aprilu Leskovac biti lišen ovih sredstava, i to će stvoriti sigurno ozbiljne probleme u funkcionisanju leskovačke samouprave.
Iz svih navedenih razloga, SPS će biti u načelu protiv ovog zakona. Zahvaljujem.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Za reč se javio predsednik poslaničke grupe SSJ, narodni poslanik Dragan Marković. To je prvo javljanje šefa poslaničke grupe.
...
Jedinstvena Srbija

Dragan D. Marković

Dame i gospodo narodni poslanici, SSJ smatra da učešće gradova nije onakvo kakvo treba da bude učešće gradova kada je u pitanju cifra i procenat za budžet, jer je to urađeno na selektivan način, na način da ako je visoki funkcioner vladajuće partije i ako on ima određeni uticaj u Vladi taj grad će dobiti veći procenat, i to se tako i desilo (konkretno za grad Niš, prethodnik je pomenuo).
Jer, ako gledamo kriterijum - broj stanovnika, onda nije isti paritet u ostalim gradovima. SSJ ima primedbu na nekoliko gradova u Srbiji. Prva primedba je na grad Kragujevac - predviđeno je 353.147.245 dinara. Mislimo da je to veoma mala cifra, imajući u vidu da su u Kragujevcu ostali ljudi bez posla i da, ukoliko se donese da ovaj procenat i ova cifra ostane za grad Kragujevac, lokalna samouprava mora pod hitno da donese odluku o nekoj socijalnoj pomoći ili o nekom socijalnom programu u tom gradu.
Preko 15.000 radnika je ostalo bez posla i veliki broj Srba sa Kosmeta došao je u Kragujevac, tamo su podstanari, nemaju od čega da žive, nikakvu pomoć ne primaju. Smatrali smo da treba povećati vrednost, odnosno cifru ovom gradu za 15%.
U Aranđelovcu takođe je veliki broj Srba sa Kosmeta, oni ne dobijaju više onu pomoć koju su dobijali od Vlade Srbije, čekaju od lokalne samouprave, ali ukoliko ostane ova predložena cifra, lokalna samouprava neće biti u situaciji da im izađe u suret.
Što se tiče Batočine, Batočina je doživela poplavu, velika šteta u poljoprivredi je naneta seljacima. Ta šteta nije nadoknađena. Mi ovih dana možemo da vidimo da su pojedini seljaci u Mačvanskom okrugu izašli na ulicu da traže neka svoja prava. Mi smo jednom prilikom predložili nekoliko amandmana kad su u pitanju seljaci, baš kad je u pitanju registracija automobila, da se seljaci oslobode od toga i da mogu da registruju automobile ukoliko nisu platili određeni porez, jer i njima nisu isplaćene poljoprivredne penzije i predati poljoprivredni proizvodi.
Imamo problem u Velikoj Plani. Tu, takođe, postoji veliki broj Srba sa Kosmeta kojima je neophodna pomoć i oni traže od lokalne samouprave da im lokalna samouprava pomogne.
U Despotovcu, koji je jedan manji grad, a dobio je 26.448.840 dinara, privreda je katastrofalna, građani u Despotovcu takođe ne mogu da žive od svog rada i čekaju da im nešto lokalna samouprava pomogne, odnosno Vlada Srbije.
Jagodina je, što je poznato, imala poplavu 1999. godine, poplavljeno je 2.500 kuća, do današnjeg dana ta šteta nije isplaćena građanima i lokalna samouprava nije u situaciji, na osnovu ovog zamišljenog priliva u budžetu, da isplati tu štetu. Znači, Vlada treba da poveća procenat, kako bi mogla tim ljudima da se isplati određena šteta.
Ljudi čije su kuće poplavljene nalaze se u jednoj zgradi, sa još dvadesetak porodica sa Kosmeta, njima je isključena struja i voda pre deset dana, jer navodno, ti građani nisu platili struju i vodu, a nemaju odakle da plate, zato što nigde ne rade i nemaju nikakvog prihoda.
Dakle, neophodno je povećati procenat za Jagodinu, kako bi mogla lokalna samouprava da pomogne ovim građanima.
Lapovo je, takođe, grad koji je imao poplavu, imali su velike štete.
Neko je pomenuo Leskovac, često putujem u Leskovac, imam veliki broj prijatelja tamo. Tamo je mnogo obećano, da će biti veliki broj malih i srednjih preduzeća i da će veliki broj radnika koji trenutno ne rade i onih koji očekuju da će izgubiti posao da se zaposli u tim preduzećima. Međutim, od svega toga ništa.
U Paraćinu je, takođe, mala cifra - 35.313.382 dinara. Imajući u vidu da je tamo prirodno bogatstvo, koje je prodato pre mesec dana - Fabrika cementa, mi smo predlagali da mnogo veći procenat od para koje budu uzete od prodaje fabrike ostane za taj grad i za Pomoravski okrug. To je bio naš amandman. Ovde u Skupštini nije prihvaćen, a evo sada smo došli u situaciju da se veoma mala cifra za ovaj grad predlaže.
Imamo problem u Rači - 12.347.280 je predloženo za Raču. Rača je takođe imala poplavu. To je mala opština koja nema razvijenu privredu, poljoprivreda je u katastrofalnom stanju, tako da je i njima neophodno da se poveća za 10% predložena cifra. (Glas iz sale: Treba svima da se poveća.)
Neko tamo dobacuje - svima. Pa možda 80% gradova u Srbiji treba da ima određeno povećanje, u novcu i u procentu, jer je poznato, gospodo, šta ste sve obećavali, a da od svega toga ništa nema. Vi znate odakle budžet treba da se puni. Budžet se puni, kako opštinski, tako i republički, od plata i od raznoraznih doprinosa od poreza na promet. Vrlo dobro znamo da je promet nikakav u Srbiji, da su plate male. Jeste da je novčana masa povećana, ali je smanjena kupovna moć.
Imamo problem u Trsteniku. Za Trstenik je predloženo 35.083.849 dinara. U Trsteniku postoji fabrika "Prva petoljetka", koja ima 16.000 radnika, a ovih dana, odnosno za mesec dana, očekuje se da će preko 10.000 radnika ostati bez posla.
Ukoliko lokalna samouprava ne predloži neki socijalni program, ali Vladi Srbije, da Vlada pomogne taj deo Srbije, mislim da ovi građani neće imati od čega da žive. Samo da vas podsetim da je u Trsteniku počela ulična demokratija i da su u Trsteniku građani prvi izašli na ulice još 2000. godine, pa i 1996. godine, i da ste im takvu pažnju i takvu pomoć vrlo brzo zaboravili.
Ćuprija je mali grad, koji ima najbolju infrastrukturu, pored auto-puta, a privreda je načisto stala. Virus kriznih štabova nije se zaustavio, promenjen je predsednik opštine, podelio se DOS, podelile su se prvo partije, DS ima dve struje, DSS dve, međustranačka podela, i ko ispašta - ispaštaju građani. Doživeli su i agresiju 1999. godine. Nije im isplaćena šteta za srušene kuće u ovom gradu.
Predložena cifra je 29.537.376. Pitam se, nije tu ministar Đelić, zašto on nije došao u Ćupriju, da malo popriča sa tim građanima, a Ćuprija, gospodo, za vašu informaciju, nema vode. Zamislite, u 21. veku jedan grad, gde 10% domaćinstava ima dovoljne količine vode, a 90% domaćinstava u Ćupriji mora da ustane rano ujutru, kako bi mogli da zahvate neki litar vode i da mogu u toku dana da urade to što im je neophodno.
SSJ neće glasati za Predlog ovog zakona u načelu, jer smatramo da su predloženi procenat i cifre, kao i izvor prihoda od koga je planirano da se puni ovaj budžet, veoma mali. Jeste da se tamo u članu 3. kaže da će, ukoliko se ne realizuje budžet u opštinama, Vlada na osnovu prihoda repbuličkog budžeta to da nadoknadi. Međutim, poznato je da se nikada budžet Vlade nije realizovao sa 100%, i opet, ko ispašta - ispaštaju oni u unutrašnjosti.
Molim vas da već na nekoj od narednih sednica malo se pozabavimo ovim gradovima iz unutrašnjosti, jer sve što je došlo gospodo u Srbiju i u Jugoslaviju ostalo je u Beogradu, i pomoć, i autobusi i da ne pominjem šta je sve došlo u poslednje vreme, to smo mogli da vidimo preko RTS-a, a o gradovima iz unutrašnjosti niko ne vodi računa.
Vi, poslanici koji sedite ovde, imate obavezu da zastupate vaše građane, tamo gde ste birani i odakle ste došli. Sada mene prozivaju zato što pominjem neke gradove a ne živim i nisam iz tog kraja. Često putujem, zovu nas ljudi, traže od nas, jer mi smo narodni poslanici, da zastupamo sve gradove i sve građane u Srbiji, a ne da se ponašamo selektivno i da pomažemo samo one gradove iz kojih su funkcioneri u Vladi Srbije, a za to je pokazatelj i ovaj predlog zakona. Zahvaljujem.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Hvala. Reč ima narodni poslanik Slavoljub Matić, a posle njega Đuro Popović.