PETO VANREDNO ZASEDANjE, 15.07.2002.

4. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Ovim završavamo prepodnevni deo;  rad sednice nastavljamo u 15,00 časova, raspravom u pojedinostima i amandmanom na član 3. koji je podneo narodni poslanik Vojislav Šešelj.

(Posle pauze.)
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Poštovane dame i gospodo, molim vas da, radi utvrđivanja kvoruma, ubacite identifikacione kartice u vaše poslaničke jedinice.

Konstatujem da imamo kvorum i možemo nastaviti rad raspravom Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova, u pojedinostima.

Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Vojislav Šešelj.

Odbor za pravosuđe i upravu i Zakonodavni odbor nisu prihvatili ovaj amandman.

Da li podnosilac amandmana želi reč? (Da.)
...
Srpska radikalna stranka

Vojislav Šešelj

Dame i gospodo, svojim amandmanom na član 3. sledim ovu ideju ukidanja apelacionih sudova.
Vidite, član 3. govori o neposredno višim sudovima i kaže da je Vrhovni sud Srbije neposredno viši sud za: apelacioni sud, Viši trgovinski sud i Upravni sud. Pogledajte sada šta se tu dešava! Mi imamo prvo određenje sudova republičkog ranga. Ako su sve ovo bili sudovi republičkog ranga, Vrhovni, apelacioni i Upravni sud, Viši trgovinski i Upravni, onda kako Apelacioni, Viši trgovinski i Upravni mogu biti podređeni Vrhovnom sudu? Sudovi republičkog ranga to je odrednica, što znači da su svi istog ranga. Tamo gde je svima isti rang, nema podređenosti. Ona tu nije moguća.
Dalje, ovde stoji da je Viši trgovinski sud neposredno viši u odnosu na trgovinski a Apelacioni neposredno viši za okružni i opštinski. Zašto onda po istom kriterijumu apelacioni nije neposredno viši sud za trgovinski? Po istom tom kriterijumu da, dakle, opštinski, okružni, trgovinski donose presude u prvom stepenu, a apelacioni za sve njih u drugom stepenu i onda je apelacioni za sve vrste ovih sporova.
Vidite, još jednu stvar: u stavu 3. u odnosu na pitanja unutrašnjeg uređenja sudova i primene Zakona o sudijama, neposredno viši sud za opštinski sud jeste okružni sud. On je viši samo u pogledu unutrašnje strukture sudova, njihovog uređenja i po pitanju primene Zakona o sudijama, a nije viši u pogledu presuda koje se donose, odnosno u drugostepenom rešavanju redovnih pravnih lekova.
Nema tu elementarne logike. Kada bi se ovo pitanje drugačije tretiralo kao što je do sada, ne bi bilo pravnih nedoumica. Kada pogledate razliku između opštinskog i okružnog suda, ona je taksativno nabrojana u članovima 21. i 22. U krivičnim predmetima opštinski sud sudi one slučajeve gde se izriče kazna do 10 godina zatvora, a okružni iznad 10 godina zatvora. Kakva je tu razlika? Tu nema nikakve principijelne razlike. Hoće li biti devet ili jedanaest godina? Postoji li neka razlika u pogledu kvalifikacije sudija? Ne. Po kom onda kriterijumu da okružni sud bude viši sud u odnosu na opštinski po pitanju unutrašnjeg uređenja sudova i primene Zakona o sudijama? Zašto onda i tu da bude nadređen? Zašto tu onda apelacioni sud ne bi svima njima bio nadređen?
Ovde se deli nadređenost. Umesto da postoji jedinstven sistem koji je koherentan, u kome bi nadređeni bili nadređeni svima, dakle, okružnom sudu opštinski, svi okružni Vrhovnom bez ikakvih izuzetaka - ovde se dešava situacija u kojoj se isključuje jedna vrsta nadređenosti, a uspostavlja druga vrsta nadređenosti. Tamo gde je reč o suštinskoj nadređenosti, a suštinska nadređenost je u rešavanju pravnih predmeta, sporova, krivičnih procesa itd, ona ne postoji, a postoji po čisto administrativnim pitanjima, po pitanjima funkcionisanja sudske uprave itd. To je ono što u ovom slučaju nije logično, što je neko pomodarstvo.
Znate, onaj koji je pisao projekat ovog zakona u vreme kada je zakon donošen, imao je u vidu da su kod nas nekada postojali apelacioni sudova, pa misli treba opet. U Kraljevini Jugoslaviji su bili upravni sudovi, ali im drugi stepen nije bio Vrhovni sud ili Kasacioni sud, ovaj sud sedmorice, čije je sedište bilo u Zagrebu - njima je drugostepeni organ bio državni savet, pa je cela nadležnost Upravnog sudstva bila van redovnog sudstva, upravni sud, državni savet, a državni savet je rešavao u drugom stepenu upravne sporove i rešavao je ustavne sporove. Državni savet je tada bio zadužen da presuđuje u slučaju nesaglasnosti opštih pravnih akata sa Ustavom.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko prijavljuje za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Narodna poslanica Leila Ruždić-Trifunović podnela je amandman kojim predlaže da se posle člana 3. doda novi član 3a.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman, Odbor za pravosuđe i upravu je prihvatio ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodna poslanica Leila Ruždić-Trifunović.
...
Demokratska stranka

Leila Ruždić-Trifunović

Poštovano predsedništvo, poštovane koleginice i kolege, moj amandman glasi - posle člana 3. dodaje se novi član 3a koji glasi: U članu 22. stav 1. tačka 2. reči "saveznim zakonom i zakonom Republike Srbije" zamenjuju se rečima "Krivičnim zakonom SR Jugoslavije", a reč "silovanje" se briše.
Smatram da ne treba i da je nepotrebno da se optereti nadležnost okružnog suda krivičnim delima koja po svojoj društvenoj opasnosti i zaprećenoj kazni predstavljaju manje opasna krivična dela. U nadležnosti okružnog suda treba staviti samo krivična dela protiv privrede i jedinstvenog jugoslovenskog tržišta, a ne i sva krivična dela protiv privrede i jedinstvenog jugoslovenskog tržišta, koja su već propisana u nekim zakonima; u nekim saveznim i u nekim zakonima Republike Srbije.
Molim vas da ovaj amandman podržite iz prostog razloga što mislim da je ovako preciziranje neophodno, a napominjem da je amandman podržao i Odbor za pravosuđe.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko prijavljuje za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Narodni poslanik Siniša Mitrović podneo je amandman kojim predlaže da se posle člana 3. doda novi član 3a.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li podnosilac amandmana želi reč? (Ne.)
Da li neko drugi želi reč? (Ne.)
Narodni poslanici Hranislav Perić, Joca Arsić, Milan Janković i Toma Bušetić zajedno su podneli amandman kojim predlažu da se posle člana 3. doda novi član 3a.
Odbor za pravosuđe i upravu nije prihvatio ovaj amandman.
Da li predstavnik podnosilaca amandmana želi reč?
Reč ima narodni poslanik Hranislav Perić, predstavnik podnosilaca amandmana na član 3.

Hranislav Perić

Dame i gospodo narodni poslanici, sa kolegama Jocom Arsićem, Milanom Janković-Žiretom i Tomom Bušetićem podneo sam amandman na član 3. ispred Socijalističke partije Srbije. Predložili smo da se posle člana 3. doda novi član 3a koji glasi "U članu 22. stav 1. tačka 3. briše se".
U tački 3. predlažete da okružni sud vodi krivični postupak prema maloletnicima. Do sada je tu nadležnost imao opštinski sud, što je i sadašnji naš predlog. Osim toga, bitno promenjena stvarna nadležnost dovela bi do toga da u trenutku kada stupaju u život odredbe o nadležnostima, veliki broj predmeta će biti ustupljen okružnim sudovima, koji će morati iznova da započnu glavni pretres i izvedu dokaze. Drugim rečima, sve to bi dovelo do odugovlačenja postupka. Kada je u pitanju vođenje postupka prema maloletnicima, usvajanjem amandmana sprečilo bi se nepotrebno komplikovanje pristupa sudu od strane maloletnika i njihovih roditelja, do čega bi, izvesno, došlo kada bi celokupna materija maloletničkog kriminala bila u nadležnosti okružnih sudova.
Proširen obim nadležnosti okružnih sudova u krivičnoj materiji proizveo bi i niz organizacionih problema, kao što je: potreba za novim sudijama i dodatnim osobljem u okružnim sudovima, potreba da se poveća broj sudnica i kabineta u zgradama gde su smešteni okružni sudovi, višak sudija u opštinskim sudovima, što je sve razlog više da se prihvati predlog za izmenu člana 22. Zakona o uređenju sudova, a to znači da krivični postupak prema maloletnicima vodi opštinski sud.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko prijavljuje za reč o ovom amandmanu?
Reč ima narodni poslanik Dragan Todorović, ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SPS po ovoj tački dnevnog reda.
...
Srpska radikalna stranka

Dragan Todorović

Dame i gospodo, mislim da je suština ovog amandmana veoma jasna, mislim da je nameru za vraćanje, tačnije za utvrđivanje nadležnosti opštinskih sudova u krivičnim postupcima prema maloletnicima, dobro objasnio poslanik Perić. Apelujem na vas, zbog činjenice da se u praksi može javiti situacija da se u onim gradovima u kojima ne postoje okružni sudovi, dakle u onim gradovima koji nisu domaćini sedišta okružnih sudova može javiti veliki broj krivičnih postupaka prema maloletnicima i da se u cilju omogućavanja boljeg pristupa, kako roditeljima tako i samim maloletnicima, učesnicima u tim sudskim sporovima, dozvoli mogućnost da ostane rešenje da opštinski sudovi imaju mogućnost da vode krivične sporove protiv maloletnika. Mislim da je ovakvo rešenje u interesu samih građana i nadam se da ćete imati razumevanja za našu argumentaciju.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Nema više prijavljenih za reč o ovom amandmanu.
Narodni poslanik Išpanovič Ištvan podneo je amandman kojim predlaže da se posle člana 3. doda novi član 3a.
Vlada, Odbor za pravosuđe i upravu i Zakonodavni odbor nisu prihvatili ovaj amandman.
Podnosilac amandmana ne želi reč.
Nema prijavljenih za reč, drugih učesnika.
Na član 4. amandman je podneo narodni poslanik Vojislav Šešelj.
Odbor za pravosuđe i upravu i Zakonodavni odbor nisu prihvatili ovaj amandman.