PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 12.12.2002.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

3. dan rada

12.12.2002

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:35 do 23:20

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Dragan Jovanović

Da li hoćete da se neusaglasim i ja, pa da damo 2.600.000.000 za televiziju. Pokušavam da ubedim gospodu radikale da su potrebne 2.600.000.000 za televiziju. Znači, slažem se i za televiziju.
Međutim, šta je sporno kod ovog rebalansa. Kod ovog rebalansa je sporno, odakle se uzima da bi se dalo tamo gde je potrebno. Ministar je i sam rekao, budžet je kao kratko ćebe, povučete sa nogu da pokrijete glavu, ostanu vam gole noge. Znači, negde morate da uzmete, da biste nigde dali. Problematično je sada ovde, odakle uzimamo da bismo dali za ove potrebe.
Mnogi su citirali, uzimamo od studentskog i učeničkog standarda, uzimamo delom od prosvete, uzimamo dve milijarde od agrarnog budžeta. Nisam neki čovek koji je vičan poljoprivredi, niti sam se zalagao za poljoprivredu, ima tu većih specijalista, ali uzeti 2.600.000.000 od agrarnog budžeta da bi se dalo u neke druge namene mislim da nije u redu.
Daću vam predloge, gde mi socijalisti možemo da podržimo budžet ako uradite rebalans uzimajući sa nekih drugih pozicija. Recimo, desetine milijardi, a malo je čitao gospodin Palma, desetine milijardi uzimate za agencije. On je pročitao deset agencija, a ja ću da pomenem još neke agencije; na primer Agencija za razvoj kulture, Agencija za razvoj lokalne samouprave, agenciju za prisluškivanje, agenciju za praćenje.
Nisam video za poslovnu pratnju, to nisam video pošteno da vam kažem. Nije isključeno u nizu. Očekujem da osnujete i agenciju za osnivanje agencija. Znači, velike rezerve stoje kod finansiranja agencija. Ima toga na Zapadu, nisam demagog, ima toga na Zapadu, ali ljudi su smanjili ministarstva, a osnovali agencije. Mi smo paralelno, a evo sada će jedna lepa agencija da se osnuje, korisna, za ekologiju i mi ćemo to da pozdravimo, ali moramo da smanjujemo ministarstva ako hoćemo da osnivamo agencija i da ih finansiramo.
Znači, velika rezerva u rebalansu je bila kod agencija. Hajde, agencije možemo i da prihvatimo i da oprostimo, jer morali ste na neki način da se zahvalite nekima koji su palili Skupštinu, nekima koji su palili nešto drugo, neki duvali u pištaljku, neko mora da bude direktor neke agencije, pa možemo i da pozdravimo da ste i to odradili, evo, razumem i to, to smo možda i mi radili.
Postoji jedna stavka, a mislim da nijedan dobronameran poslanik u ovoj skupštini, a pogotovo ove stranke iz zadnjih redova, koje imaju u svom imenu srpska, i Nova Srbija i DHSS i neke druge, ne bi smele ni one da pređu preko te stavke u budžetu, iz koje bi mogli da izvršimo rebalans budžeta. To je finansiranje nevladinih organizacija. Dame i gospodo, dati Nataši Kandić, Sonji Biserko, Biljani Vučo 800 miliona po novom budžetu, 88% rasta na toj poziciji; na svim pozicijama budžeta 30%, a tu 88%. Mislim da to ni unuci naši neće da nam oproste i piše se istorija. Pogledajte 15. Helsinšku svesku, pogledajte šta piše u njoj. Piše za naučni skup, skup u Akademiji nauka posvećen Srbiji, piše doslovce - bal drtina. To je naslov. Da li mi smemo kao narodni poslanici i oni koje bira narod da učestvujemo u finansiranju tih organizacija? Razumem da su one finansirane iz inostranstva, a da je to finansiranje prestalo.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Tomislav Nikolić, a posle njega narodni poslanik Zoran Anđelković.
...
Srpska radikalna stranka

Tomislav Nikolić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ovo je država koja će i u narednim godinama, bez obzira na promenu vlasti koja će uskoro da usledi, imati potrebe za rebalansom budžeta. Osnovno pitanje se postavlja, kada se saziva Narodna skupština da izvrši rebalans budžeta? To se dešava u situacijama kada nedostaju prihodi planirani budžetom ili kada su prihodi veći od onih koji su planirani budžetom, kada inflacija obezvredi dinar tako da se priliva toliko sredstava da onaj iznos koji je planiran kao konačan, prihoda i rashoda budžeta, uravnoteženog budžeta, postane besmislen.
Nama Vlada nudi da izvršimo rabalans budžeta u kome se ne menja konačna stavka. To nije rebalans. To je pokriće za mešanje karata izvršeno u toku ove godine. Ako imate prihode i rashode u skladu sa planom, znači da Vlada nije trošila kako je odobrila Narodna skupština Republike Srbije, po razdelima, po pozicijama, po stavkama. Vlada se drznula da mimo odobrenja Narodne skupštine troši narodni novac po svom nahođenju. Sada poziva poslušnike, jer za ovo će glasati samo poslušnici, da joj opravdaju to što je radila cele godine. Razumem da će oni koji pripadaju vladajućoj većini glasati za ovaj budžet. Kako vam nije palo na pamet da neko od vas, izađe za ovu govornicu i da kaže, molim vas, podnesite nam izveštajem Vlade za ovu godinu. Ubedite nas izveštaj Vlade za ovu godinu da moramo da glasamo za ovaj rebalans.
Možda je zaista moralo to da se radi. Razumeo bih da je rebalans zato što je inflacija manja nego što je bila predviđena. Neshvatljivo je da država ima manju inflaciju, nego što je predvidela, a da ostane isti iznos budžeta. To je neshvatljivo i neprihvatljivo. Nešto tu nije u redu, gospodine ministre.
Otkud bankama toliki novac i šta će sada da urade sa tim novcem. Gurnuli ste sav novac u nekoliko banaka, a eno prepunjene su banke tim novcem, uskoro očekujte da radite za njih ili će vas iznenaditi na ulici. To je očigledno.
Vi nama pod firmom rebalansa tražite opravdanje za ono što ste radili mimo Zakona o budžetu. Ne može, ne može, jer ko vam je dao pravo da izdvojite u agrarni budžet dve milijarde manje. Ko vam je dao pravo da date državnoj televiziji 2.600.000.000 dinara? Ko vam je dao to prava? Ne služimo mi ovde da pokrivamo odluke koje ste vi donosili, ne mi služimo da donosimo odluke koje ćete vi da izvršavate. To je odnos Narodne skupštine i Vlade Republike Srbije. Sve drugo je služenje Vladi Republike Srbije.
A koliko je vas spremno da služite ovakvoj Vladi Republike Srbije? Vladi Republike Srbije koja ima minus u prihodima od poreza na dobit. Vladi Republike Srbije koja ima minus u prihodima od poreza na dohodak. Šta vam to govori, gospodine ministre? Zašto nisu ostvareni prihodi od dobiti i od dohotka? Zato što nema ni dobiti ni dohotka, zato što nema proizvodnje, gospodine ministre, zato što nema novostvorene vrednosti. To ste priznali kada ste rekli da je rast bruto domaćeg proizvoda od 4% determinisan dominantno rastom u uslužnom sektoru. Koja je to vlada u svetu koja se hvali rastom u uslužnom sektoru? Moderna vlada? Jeste, to je američka vlada u kojoj 50 drugih država proizvodi za nju da bi ona ostvarivala profite. Ova vlada nema nijednu drugu državu u svetu u kojoj za nju crnci proizvode.
Ova Vlada Republike Srbije ima nas Srbe crnce koji proizvodimo da bismo neki prihod stvorili. Vaš prihod su porezi, porezi, porezi i samo porezi. Koga li ćete da oporezujete iduće godine nije mi jasno. Ova Vlada Republike Srbije ne zaslužuje da se pojavi pred Narodnom skupštinom sa ovakvim predlogom i zato je i nema ovde. Tobož doći će Vlada posle rasprave o ovoj tački. Ova tačka je važnija od budžeta za 2003. godinu, zato što ćete, ostane li ova vlada i u 2003. godini, a trgujete sa tim ostankom, negde u decembru mesecu iduće godine imati rebalans budžeta za 2003. godinu. Možda čak da konačne cifre budu iste, a da ponovo odobrite Vladi sva muljanja koja je vršila.
Sada vas nešto drugo pitam. Da li će glasanje o ovom rebalansu da vas spasi odgovornosti kroz dve godine? Vi ste otvorili Pandorinu kutiju, vi ste uveli princip da ne važi ništa što je donela Narodna skupština Republike Srbije, u vreme kada vi niste imali većinu u Narodnoj skupštini i ako budete u danu za glasanje imali većinu za glasanje za ovaj rebalans budžeta za 2002. godinu, pretpostavljam da ćete imati, nećete tu većinu imati 2003, 2004, 2005, 2006. godine, daće bog. Hoćemo li onda da vam dovedemo neku novu budžetsku inspekciju ovde, da ne poštujemo odluku Narodne skupštine i da kažemo - ministar Đelić je kriminalac, jer nas je doveo u situaciju da vršimo rebalans budžeta u kome nije dirana stavka ukupnih rashoda i ukupnih prihoda, nešto što je nezabeleženo u svetu.
Vlada se pravda izdvajanjem sredstava za Radio televiziju time što kaže da nisu na vreme doneti zakoni. Da li je zakon stajao zbog Narodne skupštine Republike Srbije ili zbog Vlade Republike Srbije. Stupanje zakona na snagu biće onoga dana kada ga je predvidela Vlada Republike Srbije. Gde traži Vlada Republike Srbije opravdanje zato što grca državna televizija? Zašto ne izađete ovde hrabro za govornicu, vi junoše, koji ste mitraljezima preuzeli Radio televiziju? Zašto ne kažete ovde da ste obećali građanima Srbije da neće plaćati pretplatu za Radio televiziju Srbije?
Zašto sada ministre ne izađete ovde i kažete - jeste, niste platiti na mostu, ali plaćate na ćupriji i zato vam je veći porez na promet za jedan ili dva posto, zato što vam više ne prikazujemo pretplatu na televiziju, nego vam uzimamo direktno iz budžeta i to uzimamo iz budžeta bez odobrenja Narodne skupštine Republike Srbije, a retroaktivno na kraju godine tražićemo odobrenje Narodne skupštine. Ovo nije prćija, ovo je Narodna skupština Republike Srbije.
Ni jedna Vlada Srbije ne zaslužuje da joj Narodna skupština retroaktivno odobrava poteze koje je vršila, nego ministre kada hoćeš nekome da prebacuješ pare dođi ovde pred Narodnu skupštinu, pa reci - sutra bi interventno trebalo da prebacimo novac koji niste odobrili Zakonom o budžetu, tražim od vas saglasnost da taj novac prebacim. To je ministar finansija koji neće imati krivične prijave kada ne bude više ministar finansija.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Anđelković, a posle njega narodni poslanik Dragan Todorović, i on je poslednji prijavljeni govornik. Vreme na raspolaganju poslaničke grupe SPS je 11 minuta.

Zoran Anđelković

Dame i gospodo, danas je pred nama drugi rebalans budžeta za 2002. godinu. Naravno, budžet je sam po sebi uvek dobro planiranje Vlade Srbije o prihodima i rashodima, šta je to što se planira u narednoj godini i naravno po sledećoj tački ćemo imati verovatno, kada razgovaramo o budžetu za 2003. godinu, isto ubeđivanje da je to što je predloženo za budžet za 2003. godinu dobro isplanirano, da su to pozicije koje će biti faktičke, po kojima će se raditi u 2003. godini, da su to prihodi i rashodi koji će se ostvariti u 2003. godini. Naravno, takva ubeđivanja smo imali kada je reč o ovom budžetu i kada je budžet za 2002. godinu usvojen.
Vlada, naravno, kada napravi dva rebalansa budžeta u jednoj godini faktički priznaje da nije dobro planirala, da li prihode ili rashode, da li u okviru tih pozicija odgovarajuće pozicije, ali faktički priznaje da nije dobro planirala te pozicije i stavke u okviru planiranog budžeta. Dobro, to nije sporno, Vlada ima pravo da to prizna, da predloži poslanicima da oni izvrše odgovarajuću raspodelu u okviru pozicija ili pak da izmene prihode i rashode, koji su planirani u budžetu Republike.
Međutim, ovde je reč o nečemu drugom. Nije dobro kada se rebalans budžeta vrši radi verifikacije potrošenih para. Nije dobro kada ovaj rebalans budžeta služi da se verifikuju postojeće odluke ili potrošene pare, koje je Vlada Republike Srbije izvršila, a za to nije imala utemeljenje u budžetu Republike Srbije, koji je ova skupština usvojila. O tome je ovde reč, jer zašto bi inače rebalans budžeta za 2002. godinu bio 10. decembra, sem zato što su trošene pare bez faktičkih pozicija, koje su bile predviđene po budžetu za 2002. godinu. Sada Vladi treba faktički ili Ministarstvu finansija, da budem još precizniji, treba legalizacija od Skupštine o tim potrošenim parama u decembru mesecu za 2002. godinu. U tome je problem ovog rebalansa budžeta, a nije problem u tome što se sam rebalans budžeta vrši. Druga je stvar naravno sama rasprava o tome šta je tu dobro, a šta nije kada je reč o rebalansu budžeta.
Činjenica je naravno da ovaj budžet ima 217 milijardi i to je znači ni manje, ni više nego sedam puta više nego 2000. godine, ali to nije sedam puta veće opterećenje poreskih obveznika Srbije. To je najmanje deset do dvanaest puta veće poresko opterećenje građana Srbije zato što je manje pola miliona radnika, zato što je manje pola miliona onih koji su davali prihode iz poreza na dohodak građana Srbije da bi se budžet punio.
Ako je manje građana Srbije koji plaćaju porez, ako je manje onih koji rade, pa prema tome iz svojih plata izdvajaju za odgovarajuće doprinose itd, onda je logično da oni koji su ostali da plaćaju moraju da plaćaju više. To znači ne sedam puta više, nego deset, dvanaest puta više da bi se ovih 217 milijardi napunilo u smislu prihoda u odnosu na 34 milijarde za 2000. godinu i to je ono što mislim da je neophodno da se zna kada razgovaramo o rebalansu ovog budžeta koji je danas pred nama.
Šta je još važno u ovim pozicijama? Najveći deo stvari je rešen, ali ta struktura, koju ne možemo a da ne pomenemo ili ne možemo da preskočimo ni u jednoj diskusiji, jeste ta preraspodela iz agrarnog budžeta. Nije samo problem gde su te pare otišle iz agrarnog budžeta, nego kako je moguće da ne treba agrarnom budžetu 2 milijarde i 600 miliona dinara, koliko je planirano na početku godine. Šta to znači? Da li ne trebaju dotacije onima koji su proizvodili maline ili kupine, a znamo kakve su bile demonstracije ove godine, zatvaranje puteva i slično zbog cene malina i kupina, zato što je četiri puta malina i kupina bila jeftinija nego 2000. godine.
Da li to znači da ne trebaju dotacije onima koji prodaju krompir, a krompir je jeftiniji 75% 2002. godine nego 2001. godine ili 2000. godine. Da li to znači da ne trebaju dotacije proizvođačima kukuruza ili nekom drugom, da li to znači da ne treba tim poljoprivrednim proizvođačima u Srbiji, da je poljoprivreda na takvom nivou da njima ne treba subvencija i da ne treba njima iz agrarnog budžeta pomoći. I sada, pošto njima ne treba, jer je sjajno stanje u poljoprivredi, onda te pare uzimamo i dajemo na drugu poziciju. Tu je suština. Ako je trebalo neke druge pozicije nadograditi onda treba obezbediti dodat prihod, a ne iz agrarnog budžeta uzeti 2 milijarde i 600 miliona i dati na neke druge pozicije.
Ovde je bilo reči o tome da li je dobro što se daje RTS-u 2 milijarde i 600 miliona. Naravno, tamo rade neki radnici. Da li ovoj državi treba državna televizija? Treba, ali mi smo se zalagali za državnu televiziju, a ne za radiodifuznu organizaciju koja će sama da se finansira. Mi smo se zalagali i imali smo u naše vreme taksu. Vi ste rekli - nećemo taksu, jer je to opterećenje građana Srbije i ne mogu građani Srbije da plaćaju RTS. Je l ne treba građani Srbiji da plaćaju RTS? Pa, nemoj da plaćaju RTS.
Sada ne plaćaju direktno preko takse nego indirektno preko budžeta. Nije šija, nego vrat. Znači, plaćaju 2 milijarde i 600 miliona faktički iz budžeta Republike Srbije, direktno iz tekuće budžetske rezerve. Ovde piše naravno da je Vlada to svojom odlukom uradila i rešila trošenje tekuće budžetske rezerve. Interesantno, juče sam to objašnjavao. Kako Vlada može svojom odlukom da troši tekuće budžetske rezerve, a pokrajinska vlada ne može? Kako za pokrajinsku vladu kada donese odluku da troši tekuće budžetske rezerve za novoformiranu televiziju na albanskom i na srpskom jeziku; pa moram vas, on ne sluša, njega ne interesuje.
Ima krivična prijava, a kad vi donesete odluku, onda može. Naravno, može, samo da li treba? Drugo, ako se već finansira RTS iz državnog budžeta, onda to nije privatno vlasništvo DOS-a niti Vlade Srbije, onda je to vlasništvo svih građana Srbije, a to znači svih njenih predstavnika koji su u ovom parlamentu, to znači svih političkih partija. Da vidim gde su te političke partije na DOS-ovoj televiziji. Nema ih. Kako onda građani Srbije koji nisu glasali za DOS treba da gledaju tu televiziju?
Građanima Srbije ne treba u Beogradu RTS. Oni imaju 20 kanala. Treba im negde u unutrašnjosti, ali ti u unutrašnjosti nisu glasali za ovu vladu. Ne treba ni samo ova vlada da bude prisutna na toj televiziji, ako je već iz budžeta finansiramo. Onda treba i upravni odbor da se formira proporcionalno broju poslanika koji su u ovom republičkom parlamentu, shodno političkom raspoloženju građana Srbije, a ne neki nezavisni upravni odbori upravljaju televizijom, a mi kao poslanici, građani Srbije koji imamamo različito političko uverenje, plaćamo tu televiziju. O tome je ovde reč. Znači, te stvari moraju da se razrade i razgrade.
Sad, oko izvora prihoda. Molim da saznamo, pošto mi imamo jedan problem - od kako je ova skupština, poslanička pitanja su ukinuta. Pošto je vlast ukinula poslanička pitanja, onda poslanici, a naročito mi iz opozicije, moramo da koristimo raspravu o nekom zakonu da bi postavili neko pitanje. Naravno, ništa van dnevnog reda. Gde je u prihodima, da li slučajno u porezu na promet, tretiran prihod od poreza koji se ubira u visini od 442.978 milijardi ili miliona od 5% poreza koji se ubira između Srbije i Kosova i Metohije na granici. Da li je to tretirano kao prihod? Zatim, gde je prihod od 2,8 milijardi dinara od poreza na usluge od strane NBJ ili ZOP-a, pošto je ZOP imao 14 milijardi prihoda po osnovu usluga preduzećima i ustanovama koji plaćaju. To je poznato i nije sporno. Znači 20% od toga je porez i to je 2,8 milijardi. Da li su te 2,8 milijardi uvršteno u prihod budžeta? Da li to slučajno Dinkić nije zadržao Narodnoj banci? To nema pravo. Ako je to uradio, da li je podneta krivična prijava što nije platio taj porez od 2,8 milijarde ili ga je neko oslobodio i da li neko ima pravo da ga oslobodi i ko ga je oslobodio, Vlada ili neko pojedinačno? Da li je 2,8 milijardi leglo ovde u budžet Republike Srbije.
Treći izvor prihoda je 100 milijardi dinara koje je Vlada Srbije stavljala na račun NBJ kao depozit, kamata od tih para. Da li je NBJ plaćala kamatu na tih 100 milijardi, kolika je ta kamata i gde je uvrštena u ukupan prihod i ako nije, zašto nije? Pouzdano znam, dok je bio prethodni guverner gospodin Vlatković, dok nisu ušle ove puške i motke u Narodnu banku, da su NBJ i gospodin Vlatković uplaćivali kamatu na depozit koji Vlada Srbije drži kod NBJ.
Mislim da je važno da ta pitanja znamo i da li je taj prihod uvršten u prihod ovog budžeta za 2002. godinu, a naročito da li je G-17 onih milijardu i 544 miliona, koje je Vlada Srbije platila zbog protokola koji je G-17 potpisao sa pekarama, a robne rezerve dale privatnim pekarama to brašno, da li je G-17 plus vratio tih milijardu 544 miliona i gde je taj prihod ovde uvršten. Ako nije uvršten, onda smo mi u stvari imali višak prihoda nad rashodima, što nije loše, što je dobro, ali barem da znamo da je taj prihod ovde uvršten.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Dragan Todorović. Vreme na raspolaganju poslaničke grupe SPS je jedan minut.
...
Srpska radikalna stranka

Dragan Todorović

Pošto imam samo minut, moram da govorim vrlo brzo. Gospodine Đeliću, 21.12.2001. godine rekli ste da ćete uključivanjem u međunarodnu zajednicu uključiti Džozefa Štiglica, kao jednog od vaših eksperata u procesu tranzicije i uobličavanja novog privrednog sistema. Kako ste uobličili taj privredni sistem, najbolje znaju radnici "1.maja" koji su od juče u štrajku. Znamo svi da ispod igle nema ladovine, ali "1. maj" nema ni para za plate, prezadužio se, prodao objekte i sada radnici koji štrajkuju misle da im je kriv direktor ili neki sindikalista koji je bio dobar svima. Nažalost, uzrok takvog stanja se ne nalazi u Pirotu. Uzrok takvog stanja nalazi se u Beogradu.
S druge strane, pošto nemam vremena da vam ispričam celu priču, kako ste skinuli kožu svim građanima sa leđa, dobro znaju onih 400 građana koji su protestovali juče na 10 kilometara od Pirota, jer su uplatili carinu za robu, pa ste ih nakon 10 kilometara zaustavili i oduzeli robu, pa ih valjda terali da plate ponovo carinu.
Treća stvar, u Beogradu se već danas dele nekakva obaveštenja o obavezi prijavljivanja imovine TV aparata, potpisana od strane gospodina Crkvenjakova, sa obavezom plaćanja TV pretplate od 210 dinara. Da li znate za to? Zbog čega sada vraćamo taksu ili TV pretplatu, a ovde pričamo da RTS-u treba da dajemo dodatne pare? Da li je taj RTS zadovoljio kriterijume objektivnog i nepristrasnog informisanja i obaveštavanja, mogli smo da vidimo i u emisiji predstavljanja predsedničkog kandidata Vojislava Šešelja, kada je jedan zaista objektivan i nepristrasan novinar pokazao kako treba da izgleda to objektivno i nezavisno novinarstvo itd.
Pošto sam malo prekoračio vreme, hvala na toleranciji i izvinite što sam malo duže pričao.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Ovim je iscrpljena lista prijavljenih govornika.
Pre zaključivanja načelnog pretresa, pitam da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa?
Reč ima narodni poslanik Žarko Obradović, predsednik poslaničke grupe SPS. Vreme na raspolaganju je 10 minuta.
...
Socijalistička partija Srbije

Žarko Obradović

Poštovano predsedništvo, kolege narodni poslanici, gospodine ministre, razmatranje Predloga zakona o izmenama i dopunama budžeta Republike Srbije za 2002. godinu bi bilo potpuno da su narodni poslanici Skupštine Srbije dobili izveštaj o utrošenim sredstvima budžeta Republike Srbije za period januar-oktobar ili novembar ove godine, za koji sam saznao da ga je Vlada usvojila, ali ga mi nismo dobili. Tada bi se moglo videti kako su trošena sredstva iz budžeta, ko je trošio više sredstava nego što je to Skupština odredila i zašto, jer takvih sigurno ima.
Pošto takvog izveštaja nema, ostaje mi da u ime poslaničke grupe SPS-a o predloženom zakonu konstatujem sledeće: da taj zakon, u stvari, potvrđuje ono što Vlada Republike Srbije ne sme javno da kaže, da je stanje u privredi Srbije jako loše; da se predviđene projekcije prihoda budžeta ne mogu ostvariti; da se mora izvršiti preraspodela sredstava; usput za Vladu završiti dva-tri potrebna posla, tj. pojačati propaganda, a sve to građanima Republike Srbije predstaviti kao maltene jednu tehničku stvar, kao da je sve u najboljem redu.
Sama Vlada Republike Srbije priznaje na stranici 7. ovog predloga zakona, da je došlo do smanjenja doprinosa po osnovu smanjenja broja zaposlenih, po podacima za prvih devet meseci. Vlada Republike Srbije ne pominje koliko ima zaposlenih lica u Republici Srbiji, ali različite naučne institucije koje se bave analizom privrednih kretanja konstatuju da je taj broj skoro stigao do milion.
Vlada Srbije se isključivo bavi privatizacijom za male pare, u nekim slučajevima za neverovatno male pare se prodaju preduzeća. Nema oživljavanja proizvodnje. Proizvodnja stagnira i u poljoprivredi i u građevinarstvu. Nema bržeg osnivanja novih preduzeća, otvaranja novih radnih mesta. Po stopi nezaposlenih Srbija je prva u Evropi. Vlada primenjuje politiku sirovog liberalizma. Tržište će počistiti sve domaće proizvođače, jer ih država uopšte ne štiti.
Preduzeća će biti rasprodata, a radnicima kako bude, a vidimo kako im je, jer većina od njih dobija otkaz. To povećanje broja nezaposlenih znači novi udar na budžet i fondove socijalnog osiguranja. Zbog toga se i deo sredstava budžeta prebacuje i povećava organizacijama socijalnog osiguranja i Fondu penziojsko-invalidskog osiguranja.
Što se tiče ostalih stavki budžeta, jasno je da je suma od četiri milijarde dinara za restrukturiranje banaka namenjena za isplatu otpremnina za nekoliko hiljada zaposlenih, koji su ostali bez posla zbog likvidacije četiri najveće banke u Srbiji.
Iz ovog predloga zakona, iz teksta koji smo dobili, nejasna je pozicija 371 u razdelu Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom, pod oznakom "Transferi ostalim nivoima vlasti", sa namenjenom sumom od dve milijarde dinara.
O kojim se nivoima vlasti radi u Srbiji, ili je u pitanju nešto drugo? Smatram da je odgovor u svakom slučaju potreban. Ovakvih pozicija i pitanja svakako ima još, ali bih vašu pažnju skrenuo još na svega dva. Prvo, u rebalansu budžetu se predviđaju značajna sredstva, i to 2,6 milijarde dinara za Javno preduzeće RTS, a to samo po sebi ne bi bilo ništa čudno, da sama Vlada Republike Srbije nije to isto javno preduzeće svojim postupcima dovela praktično u fazu raspadanja.
Vlada je početkom 2001. godine, ne vodeći računa uopšte o sudbini RTS-a, tražila da se Skupština izjasni, a skupštinska većina je to i učinila, o ukidanju izvora finansiranja RTS-a. Setite se samo šta je tada od predstavnika Vlade Republike Srbije sve bilo izgovoreno, da bi se opravdalo ukidanje izvora finansiranja RTS-a.
Suštinski, DOS, i naravno, Vlada Republike Srbije, prednost su dali svom izbornom obećanju u odnosu na sudbinu RTS-a, i naravno, svih zaposlenih. Vlada se nije osvrtala na činjenicu na koju smo mi socijalisti tada upozoravali, da RTS mora imati svoje izvore finansiranja, da je reč o nacionalnoj televiziji koja ima veliki značaj, da ona uopšte ne zaslužuje takvu sudbinu itd, ali naši zahtevi tada nisu pomogli.
RTS-u je tada bila namenjena uloga javnog preduzeća koje treba da propadne ili, kako Vlada voli popularno da kaže, da se transformiše. Kako su u međuvremenu Vlada Republike Srbije, a i skupštinska većina, kako su uvideli da marketinga nikada nije dosta, a da privatne televizije i štampani mediji nisu dovoljni da bi se građanima Srbije reklo ono što oni hoće, da bi se ubedili u to što Vlada Republike Srbije radi, jer su svi relevantni pokazatelji stanja, ne samo u privredi Srbije, već i u drugim oblastima života negativni, i jer se objektivno ne mogu opravdati loši rezultati rada Vlade, prema RTS-u je primenjena druga strategija - direktno stavljanje svih programa RTS-a u funkciju politike Vlade Republike Srbije.
Čast izuzecima, ali na svim programima, pored, naravno, obavezne muzike i sporta, redovno su prisutni predsednik Vlade i resorni ministri, kako bi građanima Srbije još bolje objasnili stvarnost. Kao, nije istina to što vam se događa, već ono što vam Vlada Republike Srbije kaže da jeste. RTS je tako od proklamovanog servisa građana, postao servis Vlade Republike Srbije.
Najnoviji biser sam čuo pre neki dan, da je urađena sistematizacija novih radnih mesta u RTS-u, i verovali ili ne, za vodeća mesta u RTS-u, za urednike informativnog programa, njihove zamenike, uopšte se ne predviđa visoka ili viša stručna sprema, kao potreban uslov. Znači, radi se o tome da se i kroz sistematizaciju radnih mesta samo legalizuje postojeće stanje, odnosno još više učvrsti pozicija ljudi koji rade direktno u funkciji Vlade.
Drugo, istu funkciju ima i druga stavka u rebalansu budžeta Republike Srbije za 2002. godinu, a to je povećanje sredstava za nevladine organizacije. Naravno, tu ne mislim na društvene, invalidske, socijalno- humanitarne, stručne i druge organizacije i udruženja građana, koji imaju svoju vrlo konkretnu ulogu u društvu i značaj za građane Srbije, već na one klasične tzv. nevladine organizacije, koje to naravno nisu, jer aktivno sarađuju sa Vladom Republike Srbije i za koje se sada izdvajaju dodatna novčana sredstva.
Kao što su imale svoju ulogu i bile pomoć DOS-u u vreme kada je DOS bio opozicija, tako su sada nevladine organiizacije vrlo aktivna, logistička podrška Vladi Republike Srbije u vršenju vlasti. Zato Vlada Republike Srbije i preuzima obaveze Grupe G - 17, aminuje isporuke brašna pekarima, ali i velikodušno oprašta dug od 50 miliona maraka u prethodnoj godini.
Stavka sredstava za nevladine organizacije se nalazi u razdelu nekoliko ministarstava, što govori samo za sebe. Stare dugove i sadašnju pomoć u vršenju i očuvanju vlasti treba naplatiti u novcu, i to se rebalansom budžeta upravo i čini. Zato se ne treba čuditi kada nevladine organizacije preko RTS-a, ali i drugih medija, pre predstavnika države, ali često i u njihovo ime, daju objašnjenja aktuelnih događaja, predlažu zakone o kojima se i Skupština kasnije izjašnjava, daju inicijative, koje onda država preuzima itd; postaju paralelni organi, preuzimaju tu ulogu.
Odvajanje novca, kao kroz rebalans budžeta za 2002. godinu, samo je potvrda simbioze koja postoji između Vlade Republike Srbije i organizacija koje sebe nazivaju nevladinim, a rade za Vladu Srbiju. One koje ne rade za Vladu Republike Srbije, one su uvek skinute sa budžeta.
Dakle, poštovane kolege narodni poslanici, poslanička grupa SPS smatra da ovaj drugi rebalans budžeta Republike Srbije za 2002. godinu nije dobar, da nije u funkciji interesa ekonomskog razvoja Srbije, pogotovu što se sredstva prebacuju i sa nekih drugih pozicija, jako potrebnih, kao što je agrarni budžet, a on pre svega odgovara potrebama Vlade Republike Srbije i zbog toga ga mi ne možemo podržati. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Pošto više nema prijavljenih govornika, zaključujem načelni pretres i, saglasno članu 136. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Na član 2. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Ljubomir Mucić, Radojko Petrić, Nebojša Jović i Marko Ćulibrk.
Odbor za finansije nije prihvatio ovaj amandman.
Da li u ime podnosilaca amandmana neko želi reč?
Reč ima narodni poslanik Ljubomir Mucić.