ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 10.04.2003.

3. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Dragan Todorović

... kako bi mi omogućili normalne uslove za nastavak izlaganja.
Žao mi je što je ministar napustio salu, ali moram da kažem nekoliko reči. Odredbe Krivičnog zakona Savezne Republike Jugoslavije u članu 4. tiču se primene blažeg zakona na učinioce krivičnog dela; dakle, moram da pročitam član 4. st. 1. i 2. koji su apsolutno jasni i nema potrebe da se, a već smo pomenuli da se to radi povodom pojedinih, eventualno, vršenja nekih krivičnih dela, dodaje stav 3. koji unosi dodatnu konfuziju.
Dakle, u stavu 1. člana 4. kaže se: "Na učinioca krivičnog dela primenjuje se zakon koji je važio u vreme izvršenja krivičnog dela". Tu je stvar jasna: primenjuje se zakon koji je u tom trenutku važio, kada je krivično delo izvršeno.
U stavu 2. precizira se - ako je posle izvršenja krivičnog dela izmenjen zakon, jednom ili više puta, primeniće se zakon koji je blaži za učinioca; i tu je stvar jasna.
Sada imamo situaciju da je izmenama Krivičnog zakona Jugoslavije od 1993. godine ukinuta smrtna kazna za sva krivična dela, zabranjeno je njeno propisivanje saveznim zakonima, međutim, zamenjena je kaznom zatvora od 20 godina. Dodati odredbu koja dozvoljava sudijama da u zamenu za smrtnu kaznu izriču kaznu zatvora od 40 godina nije u skladu sa stavom 2. člana 4. i primenom načela da se za izvršioca krivičnog dela, ukoliko je Krivični zakon nakon izvršenja tog krivičnog dela promenjen jednom ili više puta, primenjuje blaži zakon, jer blaži zakon reguliše krivičnu kaznu zatvora od 20 godina kao zamenu za smrtnu kaznu.
Ne treba smetnuti s uma da mi iz SPS-a smatramo da počinioci krivičnog dela treba da snose odgovornost za svoja dela, ali na ovaj način, na ovakav voluntaristički način menjati Krivični zakon Savezne Republike Jugoslavije, imajući posebno u vidu da je vanredno stanje u toku, imajući posebno u vidu da će taj krivični zakon morati da se modifikuje u vrlo kratkom vremenskom roku, mislimo da je necelishodno.
Odredba iz stava 3 - ako je u vreme izvršenja krivičnog dela za to delo bila propisana smrtna kazna, učiniocu krivičnog dela može se izreći kazna zatvora od 40 godina - neprimenljiva je i stvoriće dodatni pravni galimatijas i u oblasti krivičnog zakonodavstva. Hvala.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Gospodin Batić nam je malo sada uskratio mogućnost da načelno pričamo, on je otišao, o problemu koji je iniciran ovim članom 2. Predloga zakona.
On je naveo neke primere, možemo mi da navodimo, malo radimo te poslove, još sijaset primera, ali osnovni motiv zbog koga je gospodin Radovanović podneo u ime SRS ovaj amandman svodi se na to da ovim novim stavom 3. člana 4. praktično predlagač želi da definiše koliko je to povoljniji zakon. To je zabranjeno.
Znači, postojeći član 4. sadrži nešto što je princip od Francuske buržoaske revolucije naovamo; to je princip zakonitosti, princip da se primenjuje povoljniji zakon po kažnjeno lice, po učinioca određenog dela, nezavisno od toga kada je delo učinjeno.
Ako je delo učinjeno pre pet godina, primenjuje se Krivični zakon koji je važio u to vreme, jer osnovni zahtev za krivično delo jeste da je kao takvo propisano zakonom i da je kažnjivo delo. Ukoliko su kasnije promene povoljnije, a ne postoji osuđujuća pravosnažna presuda, onda se prilikom izricanja kazne, znači utvrđivanja mere, koristi ono što je povoljnije za optuženog, odnosno za osuđenog. To je princip.
Sada na ovaj način mi praktično kažemo koje su dimenzije tog principa, pa sada kažemo - ako je u vreme izvršenja krivičnog dela bila propisana smrtna kazna. E sada, pošto se promenio zakon u međuvremenu, pa nema smrtne kazne, mi treba da definišemo koliko je to povoljnije i koliko to povoljnije može da bude od onoga što je već napisano u zakonu. To ne smemo da radimo.
St. 1. i 2. člana 4. saveznog Krivičnog zakona ne dozvoljavaju stav 3. koji se predlaže. On je u koliziji i nemoguće je da se tako nešto napiše.
Da neko pogrešno ne shvati, ovo je čisto principijelna diskusija, ali ako bih se pozvao na argumentaciju koju je gospodin Batić saopštio, ja bih onda mogao da navedem još drastičnije primere, prave zločine. Ima pravih zločina, jedino oni koji ne žele da vide, oni to ne vide, a ja tu ne mogu ništa da pomognem.
Mi smo i prilikom donošenja saveznog Ustava imali problem što smo imali ljude koji su čekali na smrtnu kaznu. Mislim da i onaj Vučković iz Leskovca već 20 godina čeka na to, on je pobio neke javne tužioce tamo u Leskovcu; bilo je valjda 17 ili 18 ljudi koji su imali pravosnažnu presudu, ali niko nije imao hrabrosti da izvrši to. Zašto?
Promenjen je Ustav, ukinuta je smrtna kazna, a Ustav je, kao najviši pravni akt sa kojim svi akti moraju da budu u saglasnosti, devalvirao i savezni i republički zakon u onom delu gde je postojala smrtna kazna. Tragedija je naša što je Srbija kasno promenila svoj krivični zakon i ukinula smrtnu kaznu. Taj problem je uzrokovao ovo.
Ako bih išao argumentima gospodina Batića, ja bih mogao da uzmem i druge primere. Zar je moguće da po osnovu zamene smrtne kazne u vremensku kaznu onog momenta kada je promenjen zakon neko bude blaže kažnjen od onih za koje se očekuje buduće kažnjavanje zbog nekih krivičnih dela koja su na meti javnosti?
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Peti minut. Hvala.
Da li ima još prijava za reč o ovom amandmanu? (Nema.)
Na član 3. amandmane u istovetnom tekstu podneli su narodna poslanica Vjerica Radeta i zajedno narodni poslanici Đorđe Mamula, Petar Cvetković, Dragan Jočić i Dušan Budišin.
Odbor za pravosuđe i upravu nije prihvatio ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je isti pravno moguć.
Želite reč? Da, reč ima narodna poslanica Vjerica Radeta.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Amandmanom sam predložila brisanje člana 3. Predloga zakona kojim je predviđena konfiskacija imovine učiniocu krivičnog dela, zbog toga što je u postojećem zakonu već regulisana mogućnost oduzimanja svega što je nezakonito stečeno, pa čak i onoga što je osuđeno lice, eventualno, nekim pravnim poslom prenelo na neko drugo lice.
Pojam konfiskacije nije nepoznata kategorija u našem zakonodavstvu. Bio je aktuelan. U zakonu je postojala konfiskacija do 1990. godine, kada je Krivični zakon SRJ usaglašen sa evropskim zakonodavstvom. Konfiskacija se primenjivala do 1953. godine. Imovina koja je oduzeta u konfiskaciji je, između ostalog, ona imovina koju ste vi u izbornoj kampanji obećavali da ćete vratiti bivšim vlasnicima kroz denacionalizaciju, zato što ste procenili da nije bilo osnova da se vlasnicima tada ta imovina oduzme.
Mi iz SRS nemamo ništa protiv oduzimanja imovine stečene u vršenju krivičnog dela. Naprotiv, mi smo apsolutno za primenjivanje člana 84. i 85. postojećeg Krivičnog zakona SRJ. Vi ste i do sada imali mogućnost da ovu meru primenjujete, a zašto niste, to je stvar pravosudnih organa. Prema postojećoj regulativi, moguće je oduzimanje imovinske koristi, ali je bitno da se radi samo o onoj imovini koja je pribavljena krivičnim delom.
Ovo što je danas predloženo podrazumeva oduzimanje pravno stečene imovine. Šta znači ako neko ko je učinio teško krivično delo za koje se podrazumeva i oduzimanje imovine ima, recimo, imovinu koju je pre 10 godina stekao nasleđem, a kriminalac je od pre dve godine? Po ovom predlogu to znači da takva imovina treba da se oduzme. Mislim da to nije u redu, a pre svega nije u skladu sa evropskim zakonodavstvom.
Postojeće rešenje jeste u skladu sa Konvencijom o pranju novca, pretresu, zapleni i konfiskaciji imovinske koristi pribavljene krivičnim delom. Ovom konvencijom predviđeno je samo oduzimanje finansijskih sredstava ili imovinske koristi dobijene izvršenjem krivičnog dela.
Član 16. ove konvencije predviđa da imovinska korist ne sme da pređe iznos pribavljene koristi krivičnim delom. Ova konvencija doneta je 8. novembra 1990. godine i posle toga je savezni Krivični zakon i usklađen sa tom konvencijom, koju su prihvatile sve zemlje članice Saveta Evrope.
U vladinom predlogu stoji da se konfiskacija imovine može izreći kao sporedna kazna. Mislim da ne može da stoji da se kazna oduzimanja imovine može izreći ...
(Predsednik: Peti minut.)
... već se mora izreći. Davanje mogućnosti sudijama da oni ocenjuju da li će ili neće izreći takvu kaznu može svakako da dovede do zloupotrebe. Šta ćete ako vam se pojavi još neki brat Rade Trajković, ovaj sudija Vujačić o kome su ovih dana pisale novine. Takvu mogućnost nikako ne smemo ostaviti sudijama, već je to u isključivoj nadležnosti zakonodavca.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko prijavljuje za reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Dušan Budišin, predstavnik podnosilaca amandmana na član 3. Predloga zakona.

Dušan Budišin

Dame i gospodo poslanici, DSS je tražila da se član Predloga zakona briše. Naime, konfiskacija imovine, moramo da podsetimo, ne postoji kod nas 13 godina, ukinuta je. Pored toga što je nema  i ne treba da  je ima,  ona budi jako nezgodne uspomene. Još nismo ni vratili (a tu je gospođa koja je govorila pre mene potpuno u pravu) otetu i opljačkanu imovinu, a već posežemo za novom konfiskacijom.
No, da ostavimo to. Čisto da razgovaramo kao pravnici. Ovo nije dobro. Evo zbog čega. Konfiskacija imovine je pre svega nepravična i nepotrebna. Zašto nepravična? Nepravična je zato što ona, a to predlog zakona i ne objašnjava, ne dovodi u vezu sa krivičnim delom i lice koje je osuđeno. Druga stvar, treba imati u vidu da konfiskacija, za razliku od novčane kazne, predstavlja stvarno pravo; obligaciono pravo je novčana kazna. Dakle, to su dva posebna vida.
Još nešto treba reći. Mastilo na donetoj Povelji o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama, od 26. februara ove godine, još se nije osušilo, a mi posežemo za nečim što nema ni opravdanje, a nije ni pravično. Pravno - tehnički, tu neko maločas reče, svaki vešt sudija će u presudi uzeti tu neopravdanu imovinsku korist, i treba da je uzme, ali zbog toga što postoje drugi mehanizmi, a ne da se konfiskacijom pogađaju nepotrebno i treća lica.
Pa, da se vratim na pomenutu Povelju. Član 23. kaže - jemči se pravo svojine i pravo nasleđivanja. Korišćenje imovine može da se ograniči zakonom, u skladu sa opštim interesom. Niko se ne može lišiti svojine, osim u javnom interesu utvrđenom na osnovu zakona, uz naknadu, itd. Dakle, niko se ne može lišiti imovine, prava na život, prava na imovinu, na slobodu. To su osnovna ljudska prava.
Mi se sada vraćamo nekoliko decenija unazad, pravdajući time samo dnevno - političke potrebe. Konfiskacija pre svega nije personalna, nije lična. Predlog zakona nikakvu tu vezu i ne vidi. Zato je ona oblik, u stvari, uskraćivanja prava osuđenom koji nije ličan, već je po suštini kolektivan i, kako sam rekao maločas, pogađa i njegovu okolinu. To je ono što ne valja.
Drugi razlog slabosti konfiskacije je taj što se ona najčešće opravdava materijalnom odmazdom za izvršeno krivično delo. Tu se mora postaviti pitanje logike paralelnog postojanja konfiskacije i novčane kazne. Ako se oduzima imovina u vidu materijalne osvete za krivično delo, onda zašto je predviđena i za šta se primenjuje novčana kazna. Predlagač zakona na ovo nije dao logičan odgovor.
Najčešći i najozbiljniji razlog za postojanje konfiskacije je potreba društva da se onom ko je stekao bilo kakvu imovinsku korist izvršenjem određenih krivičnih dela ta korist oduzme. Međutim, ako pogledamo odredbe člana 84. do 87. Krivičnog zakona Jugoslavije, vidimo da se ta svrha postiže bez ikakvih teškoća. Zato sam rekao malopre...
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Pet minuta.

Dušan Budišin

Gospođo Mićić, mi imamo još dva amandmana. Neću izlaziti, s obzirom da su ista obrazloženja. Ako dozvolite još dva - tri minuta, neću izlaziti više.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Izvolite.