PETA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 22.04.2003.

5. dan rada

OBRAĆANJA

Zlatan Jovanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ako se ovaj predlog zakona detaljno i pažljivo pročita, onda se jednostavno zaključuje da bi adekvatniji naziv ovog predloga bio zakon o republičkoj agenciji za telekomunikacije. Naime, kompletan tekst ponuđen ovde odnosi se upravo na tu agenciju koja se ovim zakonom i osniva.
Nejasno je i nelogično da se jednoj agenciji daju nadležnosti koje pripadaju ministarstvu i da se ona toliko osamostali da je čak i finansijski samostalna. Ovim zakonom čak nije dat ni okvir za strukturu ove agencije. Prepušteno je da neko, a verovatno Vlada, nekim svojim kasnijim aktom uredi obim, strukturu i sastav ove agencije. Nadležnosti agencije su definisane članom 9. i one su u 20 tačaka preciznije objašnjene, iz čega se da zaključiti da su te nadležnosti vrlo široke.
Agencija bukvalno preuzima kompletnu nadležnost za oblast telekomunikacija od utvrđivanja uslova, dodele frekvencija, kontrole, pa čak i do donošenja standarda i tehničkih propisa. Ova agencija je finansijski samostalna i ima sopstvene prihode. Ona samostalno raspolaže sopstvenim prihodima, tako da ovaj predlog zakona ide čak dotle da utvrđuje minimalan iznos naknade koju dobija član upravnog odbora agencije. Ovde se u članu 13. kaže da članovi upravnog odbora koji nisu u radnom odnosu u agenciji ne mogu imati naknadu manju od plate sudije Vrhovnog suda Srbije. Prosto neverovatno, čovek koji ima svoje radno mesto, svoje profesionalne obaveze u drugom preduzeću, ima za to odgovarajuću zaradu, dobija po osnovu članstva u upravnom odboru ove agencije platu koja je minimalno jednaka plati sudije Vrhovnog suda Srbije.
Takođe, u članu 17. je rečeno da zarada predsednika upravnog odbora ne podleže propisu o zaradama zaposlenih u državnim organima. Znači i tu je izuzetak, iznimka od svih ostalih državnih organa.
U članu 23. govori se o načinu donošenja odluka ove agencije i tu stav 3. kaže da je odluka agencije konačna. To znači da protiv ove odluke postoji samo mogućnost upravnog postupka pred odgovarajućim sudom; nema drugostepenog organa, niti je to ministarstvo, niti je to Vlada, već direktno sudski postupak. Pošto taj sudski proces, bar u ovim našim uslovima i posle svih ovih vaših reformi, traje i dalje beskonačno dugo, postavlja se pitanje koliko je ovakva odluka pametna i da li bi možda trebalo razmisliti da se odredi bar Vlada kao drugostepeni organ koji bi rešavao o žalbama na odluke ove agencije.
U poglavlju III govori se o dozvolama za javne telekomunikacione mreže i javne telekomunikacione usluge; ovde bukvalno, ako se detaljno pročita, nigde se ne pominje ni jedan kriterijum za dobijanje ovih dozvola. Kriterijumi za dobijanje dozvola su prepušteni agenciji i ona će nekim svojim aktima definisati kriterijume za dobijanje dozvola.
Smatram da je to nedopustivo i da to treba izmeniti tako da bar neke osnovne kriterijume ovde definišemo zakonom. Takođe je nelogično da se visina naknade koju plaćaju zainteresovana lica za dobijanje licenci i dozvola ne propisuje ovim zakonom, bar početni iznos naknade, već je i to prepušteno agenciji, da ona sam definiše koliki će biti iznos naknade, i početni, i kasnije godišnji iznos, kada određeno lice dobije licencu za odgovarajuće poslove.
Dalje, ovim zakonom nisu precizirani uslovi za oduzimanje dozvola, već je to u članu 41. tako neprecizno ostavljeno da se može razvlačiti, tumačiti na razne načine, i opet će agencija nekim svojim aktom da to uredi, odnosno preciznije da odredi ili utvrdi uslove za oduzimanje dozvole. Iz svega ovoga sledi da je ova agencija potpuno nezavisna, finansijski i u svakom drugom pogledu, i funkcionalno, i od ove skupštine i od Vlade Republike Srbije; međutim, ostaje nešto što ovde nije rečeno precizno i direktno, a to je ta politička veza ili zavisnost.
Ova agencija će biti politički zavisna od ove vlade, jer Vlada predlaže članove upravnog odbora agencije. Znači, biće politički zavisna i paravan ovoj vladi, da bi mogla da se obračuna sa onima koji nisu za ovaj režim ili da nagradi davanjem dozvola one koji su u prethodnom periodu verno služili ovom režimu, tako što će im dati odgovarajuće radiofrekvencije, odnosno druge dozvole. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Đura Lazić.

Đura Lazić

Poštovano predsedištvo, gospođo ministre, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, korišćenje telekomunikacionog sistema, s obzirom na stepen tehnološkog razvoja,  preka je potreba a i pravo svih građana i u našoj zemlji i u svetu. U kontekstu razvoja telekomunikacionog sistema naša država je i u ranijem periodu u 1212značajnoj meri ulagala u razvoj ove mreže na području Kosova i Metohije, kao delu svoje teritorije.
Međutim, to pravo i tu potrebu građani, pre svega Srbi i Crnogorci na Kosovu i Metohiji, već četiri godine ne mogu da upražnjavaju i da koriste, pa bih pitao gospođu ministra da li danas taj deo mreže telekomunikacionog sistema smatra jedinstvenim delom telekomunikacionog sistema Srbije ili inostranim delom?
Zašto ovo pitam - pitam pre svega zato što smo kao država dužni da vodimo računa o jedinstvenom telekomunikacionom sistemu, jer je ova država ulagala u te projekte, u objekte i u primarnu mrežu, a delom i u sekundarnu mrežu, da bi pomogla narodu dole u ravnomernijem razvoju ovog segmenta društva. Šta se događa - danas je situacija na ovom planu katastrofalna. Prvo, srpski narod u tim srpskim sredinama (neki ih zovu enklavama, što je za mene pogrešan termin) krajnje su diskriminisani, jer im je pre svega od Kušnera, od Hekerupa, a danas i od Štajnera uskraćeno pravo da uspostavljaje veze sa svetom. Pored toga što im je uskraćeno pravo na slobodan život, na slobodno kretanje, uskraćeno im je pravo i na veze sa svetom, jer im je ukinuta nula na brojilu i ne mogu da zovu.
Mogu samo ljudi iz drugih delova naše države i sa strane da ih pozivaju, a oni ne mogu. Samo mali broj ljudi ima tu privilegiju da može da poziva, da zove. Znači, masa ljudi nema vezu sa svetom. I oni su učestvovali u obezbeđivanju sredstava za izgradnju sekundarnih mreža, ulagali su svoje pare, svoja sredstva. Nažalost, danas ne mogu da koriste to pravo.
Posebno pitanje je mobilna telefonija. "Telekom" Srbije nažalost nije se ni primakao Kosovu i Metohiji. "Mobtel" je delimično pokrio područje Kosova i Metohije, a neka područja uopšte nisu pokrivena. Zato je dat prostor koji je najpre Kušner vešto iskoristio, pa 1212je ubacio strane mobilne mreže, pre svega "Roming", "Alkatel", a bogami i jednu makedonsku mrežu.
I da apsurd bude veći, pored toga što ti ljudi ne mogu da zovu, ako neko od rodbine iz centralne Srbije pozove putem mobilnog telefona, da li je "Telekom" u pitanju, ili je mobtelov fiksni broj dole, on plaća impulse "Mobtelu" ili "Telekomu", ali zato onaj korisnik dole koji je pozvan, ni kriv ni dužan, jer se rodbina brine da pita da li je živ i zdrav, mora da plati roming "Alkatelu" ili makedonskoj mreži, ogromne pare, deru ih.
Gospođo ministre, preko Vlade i Koordinacionog centra, preko predstavnika UNMIK-a, molim vas da intervenišete da se omogući tim ljudima pravo na normalnu komunikaciju.
Poslednje pitanje vezano je za radiostanice, ali sada o tome ne bih govorio, jer mislim da je ovo goruće pitanje, pitanje komunikacije, nego taj drugi segment. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Ima reč narodni poslanik Gordana Pop-Lazić.

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, iako u sali nema više od 50 poslanika, odlučili smo da radimo do 20,00 časova, pa neću prigovarati, iako imam prava na to, da radimo bez kvoruma. Neka to ide na dušu predsedavajućem, koji mora da vodi računa o tome.
Htela bih da postavim pitanje ministru, ukoliko je u mogućnosti da mi na to odgovori - koja je to još država u Evropi i u svetu prepustila ovako važnu oblast nekom drugom organu, kao što je to učinila ili će učiniti nakon izglasavanja ovog zakona naša država, prepuštajući toj famoznoj agenciji sve poslove iz oblasti telekomunikacija, jer će preko tog upravnog odbora agencija praktično imati neograničena ovlašćenja. A vi ste lepo rekli, i iz zakona se to vidi, da agencija ima regulatornu, kontrolnu i funkciju 1212arbitra između samih operatora, pa se tu sada postavlja pitanje - da li uopšte mogu javna ovlašćenja, s obzirom da su rezervisana za državne organe, da se prenose na ovakve nadorgane, odnosno, zašto idemo ka tome da formiramo jedno posebno ministarstvo?
Svaki ministar se bori da ima što više nadležnosti, to je bar neko iskustvo do sada pokazalo, a očekujem da nakon usvajanja ovog zakona na dnevnom redu imamo izmenu Zakona o ministarstvima, u kome će vaše ministarstvo zadržati samo ovlašćenja Ministarstva za saobraćaj, jer neće imati više nikakve veze sa telekomunikacijama.
Kažete da se ova agencija finansira iz sopstvenih prihoda, a da će samo u prvoj godini biti potpomognuta sredstvima rezervi iz budžeta, što je apsurd kada znamo da je budžet projektovan sa 43 milijarde deficita.
Otkud onda rezerva i kako će ona da profunkciniše?
Takođe ste u svom ekspozeu rekli da se nadate da ta agencija neće biti nad državni organ. To što se vi nadate, mi od toga nemamo ništa. Možemo i mi da se nadamo, ali iz odredbi zakona vidimo da ona to hoće da bude.
Izbor članova upravnog odbora zavisiće isključivo od partijske pripadnosti. Uostalom, imaćemo prilike da se u to uverimo. To dovodi u pitanje kredibilitet tog organa.
Mi iz SRS smo protiv ovakvog koncepta i mislimo da je potpuni promašaj. Shvatamo da ste morali da se krećete u okviru nekih pravila i direktiva Evropske unije, ali i ta Evropska unija i taj savet na nivou naše zemlje po pitanju telekomunikacija, u svojoj prepirci sa Vladom, ispred vašeg imena uvek je stavljao gospodina Dragora Hibera, koji je očigledno bio predsednik tog tela koje je pripremalo zakon, tako da je on ovlašćeni predlagač ovog zakona a ne vi i vaše Ministarstvo.
Ministarstva neće imati nikakvu odgovornost u ovoj oblasti, a vi ste pokušali da nas ubedite da će Skupština imati pravo da razmatra izveštaj ove agencije, koja je u obavezi da ga podnosi i Vladi i Skupštini. Pitam vas i poslanike šta ćemo mi sa tim izveštajem da radimo?
(Predsedavajuća: Četiri minuta, čime je isteklo vreme na raspolaganju.)
Kakve su posledice razmatranja tog izveštaja i da li bilo šta može u toj sferi da se popravi. O svim ostalim zamerkama ćemo u pojedinostima, obzirom da smo uspeli, iako je ovako zakazana sednica, bez unapred poznatog dnevnog reda, da napišemo preko 40 amandmana.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Narodni poslanik Dragan Todorović nije tu, narodni poslanik Milutin Prodanović nije tu. Reč ima narodni poslanik Slobodan Tomović, a posle njega narodni poslanik Milan Radulović. On je poslednji prijavljeni govornik po redosledu narodnih poslanika, a po prijavama za reč u pretresu Predloga zakona o telekomunikacijama.

Slobodan Tomović

Uvaženo predsedništvo, poštovana gospođo ministre, dame i gospodo narodni poslanici, razlozi mog javljanja jesu da pokušam da zajednički sa vama razrešim neke od dilema i da dobijem odgovore na neka od pitanja koja se nameću analizom predloženog zakona o telekomunikacijama.
U tom smislu, najpre bih krenuo sa pitanjima koja se nameću studiranjem ovlašćenja državnih organa u oblasti telekomunikacija, a zatim nadležnosti iz resora agencije. Dakle, u članu 5. se kaže: "U oblasti telekomunikacija, Vlada Republike Srbije, na predlog ministarstva nadležnog za poslove telekomunikacija, utvrđuje politiku u oblasti telekomunikacija i donosi Strategiju razvoja telekomunikacija u Republici i Plan namene radio frekvencijskih opsega". Onda: "Ministarstvo je ovlašćeno da pripremi predlog strategije", itd.
Dakle, vidimo šta su ovlašćenja Vlade. Na drugoj strani, vidimo šta su ovlašćenja Ministarstva, ali ne vidimo iz ovoga šta su ovlašćenja Skupštine ili šta bi trebalo da budu ovlašćenja Skupštine, sem kako je ovde predloženo, da aminujemo i da dignemo ruku.
Ako nešto po definiciji predstavlja strategiju i to razvoja sistema telekomunikacija, mislim da je to od esencijalnog značaja i da bi odluku o strategiji trebalo da donosi Skupština, a da ne ulazim u to ko će sada to da priprema i ko će sprovesti tu tehnologiju - šta će u tom smislu uraditi nadležno ministarstvo, šta Vlada?
Ako je nešto strateški, ako je nešto esencijalno, ako je nešto što samo po sebi mora da bude vrhunac zbira dokumenata, propisa, akcija, aktivnosti itd. o tom razvoju, o tome treba da odlučuje Skupština ili bi bar trebalo da ima priliku da se o tome izjasni. Iz ovoga to ne vidimo.
Treća stvar, kad god pričamo o nekom novom zakonu ili o potrebi donošenja nekog novog zakona, uz već klasične atribute "reformski" odmah kažemo - da bi sve to bilo efikasno i sprovodilo se tu pridodamo i neku agenciju.
Nije ovo jedina agencija koja se ovde pridodaje. Možda agencija treba da postoji, možda je to zaista i efikasnije, samo iz ovoga što sam ovde čitao ne vidim zašto je to efikasnije. Možda je to neki pokret, možda je to neki svetski trend, ali mi bismo morali znati ko je do sada, dok nismo imali agenciju, obavljao ove poslove i ove aktivnosti u nadležnosti agencije.
Ako je to do sada obavljalo nadležno ministarstvo, a mislim da jeste, onda bi trebalo da mi kažemo šta se sada menja u tom ministarstvu, za koliko se smanjuje broj zaposlenih, ako se smanjuje, da li se menja organizacijska struktura tog i takvih ministarstava? Mi znamo šta je organizacijska struktura, da sad sa ove govornice ne razvijamo tezu o tome šta je to i kako to treba da izgleda. Ako to treba, onda to takođe negde treba da bude stipulisano.
Opet mislim da to treba da bude stipulisano ovde, u ovom zakonu, a ne u nekoj uredbi ili na nekoj drugoj strani, ako to jesmo radili. Ako nismo, onda se kaže - mi te poslove do sada uopšte nismo radili i zato nam treba agencija. To je logično obrazloženje i takvo se bez daljeg može prihvatiti.
O tome da li je i u kojoj meri agencija samostalna itd, o tome ću na kraju, jer želim da citiram član 7. i jednu od odredbi gde se takođe govori o agenciji, pa će se jasno videti kontradiktornost člana 7. i onoga što tamo piše. Nama je svima jasno da de iure agencija jeste nezavisna, a da de facto nije, ali kažimo to tako i u obrazloženju. Ozbiljni smo ljudi, nismo deca. Dozvolite da i poslanici koriste mozak kao misaoni aparat, a ne samo zbog toga da bi on bio predmet manipulacije.
Još neka pitanja, da kažem u maniru by the njay ili usput, hteo bih da postavim. Izvinjavam se što ne govorim razumljivim jezikom. Jedno od tih pitanja je vezano za mandat članova upravnog odbora. Ovde se u čl. 12. kaže: "Predsednik i članovi Upravnog odbora biraju se na period od pet godina, s tim što se prilikom prvog izbora predsednik imenuje na pet godina, dva člana na četiri i dva člana na tri godine". Opet pitam - koji je kriterijum da to bude pet, zašto nije sedam? Ako bi bilo sedam, da li bi sad važila regresija, pa predsednik pet, dva četiri, dva tri i dva člana dve godine. Ako je neka matematska zakonitost, da znamo da je to. Ako je nešto drugo, onda da znamo šta je to drugo. Ništa nije sporno. To je lako rešivo.
Sledeća stvar, ovde u čl. 13. se kaže: "Članovi upravnog odbora imaju pravo na naknadu za rad u upravnom odboru, koja ne može bidi manja od plate sudije Vrhovnog suda". Pitam - šta je kriterijum? Što ne Ustavnog suda, što ne Okružnog suda, što ne Apelacionog suda? Da li je to nešto što sada na mala vrata uvodi platne razrede ili je to nešto drugo što mi ne znamo, a ima smisla. Dakle, treba to da objasnimo.
Mi smo već u okviru amandmana rekli da ne mislimo da je to što se zove numeracija resurs koji je ograničen, jer ne poznajemo takvu praksu, makar iz onoga što znamo šta je u SAD, Kanadi i na drugim mestima. Možda to tamo nije, a možda ovde treba da bude i opet pitamo zašto i molimo za objašnjenje.
Konačno hoću da vašoj pažnji predočim definiciju koja kaže da se osniva repbulička agencija kao samostalna, nezavisna organizacija, koja vrši javna ovlašćenja, u skladu sa ovim zakonom i pratećim propisima, a njen finansijski plan odobrava Vlada. Njen upravni odbor predlaže Vlada i mi ovde usvajamo. Konačno se u obrazloženju kaže, predloženi mehanizmi treba da osiguraju i omoguće nezavisnost agencije i ostvarivanje, u punoj meri, njene funkcije regulatornog tela.
Međutim, odgovarajućim predloženim rešenjima, kao što su obaveza dosledne primene Strategije razvoja telekomunikacija, sudska kontrola rada agencije itd, omogućava se da ona ne bude neki "naddržavni organ" i da ne zloupotrebi svoj položaj, pa kažem - e, nazdravlje joj takva samostalnost.
Naravno, mi smo pokušali da odgovarajućim primedbama i amandmanima poboljšavamo ovo ovde, jer naša namera nije bila da se tera mak na konac, nego da predlagaču ukažemo, ako je već nešto reformsko, progresivno, onda napravimo još jedan mali napor, prihvatimo te amandmane SPS i dobijamo onda zakon za koji možemo reći da će predstavljati fundament budućeg razvoja telekomunikacionog sistema u našoj zemlji.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Narodni poslanik Milan Radulović, kao poslednji prijavljeni govornik, nije prisutan.
Pošto na listi poslaničkih grupa nema više prijavljenih za reč, pitam da li žele reč predsednici ili ovlašćeni predstavnici poslaničkih grupa, koji imaju vreme za obraćanje na raspolaganju? (Ne.)
Ako ne, zaključujem načelni pretres i saglasno članu 136. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Velimir Simonović.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Odbor za saobraćaj i veze predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li podnosilac amandmana želi reč? (Da.)

Velimir Simonović

Dame i gospodo, predlažem da se član 1. proširi. Samo ću pomenuti šta da se unese u taj član. Prvo, da se eksplicite kaže da ovaj zakon treba da je u skladu sa Ustavom međunarodnog saveza za telekomunikacije i Međunarodnom konvencijom o telekomunikacijama Evropskog parlamenta i Saveta.
U članu se uopšte ne pominju koncesije, licence, odobrenja i ovlašćenja za obavljanje delatnosti. Ne pominju se numeracije, standardi i uslovi za eksploataciju telekomunikacija, zaštita pretplatnika.
Predlažem u amandmanu da se sve to stavi u član 1. i on bi glasio kako sam to napisao. Obrazloženje je vrlo kratko, citirao sam šta sve treba da se unese u taj član, da bi bio potpun i prilagođen nečemu što bi više odgovaralo potrebama ovog zakona.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li se još neko od ovlašćenih učesnika javlja za reč? (Ne.)
Na isti član 1. amandman je podneo narodni poslanik Veroljub Arsić.
Odbor za saobraćaj i veze i Zakonodavni odbor predlažu da se ovaj amandman odbije.
Da li podnosilac amandmana želi reč? (Da.)