PETA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 22.04.2003.

5. dan rada

OBRAĆANJA

Slobodan Janjić

Srpska radikalna stranka
Donošenjem ovakvog zakona i davanjem ovakvih ovlašćenja jednoj agenciji, vi samo što niste stavili sliku Bebe Popovića i da sva ovlašćenja date njemu u ruke, da vam on lepo vaspitava urednike, novinare i da on raspolaže svim frekvencijama i uzme svu vlast na tom polju u ovoj državi. Dati jednoj grupi ljudi, da li je njih tri ili pet u upravnom odboru, ovolika ovlašćenja, da raspolažu jednim resursom tako bitnim za jednu državu, neprihvatljivo je za SRS.
Pogotovo što se neka ovlašćenja daju ovoj agenciji iznad ovlašćenja koja ima bilo koje ministarstvo.
Ova agencija će, ionako tunel bez izlaza stvoren u medijskom prostoru Srbije, zatvoriti i sa one strane, sa koje je bio otvoren ulaz, jer nema izlaza iz ovog tunela u koji ste doveli Srbiju.
Totalno na polju telekomunikacija monopol, on će uništiti i ono malo konkurencije što se bar nazirala, nije imala mogućnosti da se afirmiše, ali se nazirala da bi mogla da postoji sutra.
Vama uopšte ne vredi ukazivati na greške koje činite, vi mislite da ćete ostati još dugo na vlasti. Ostaćete na vlasti još par meseci, to vam je neki plafon, a posle toga kad vam drugi budu primenjivali ovakve zakone... pa Slobodan Milošević je bio beba u kolevci što se tiče demokratije u odnosu na zakone koje vi donosite.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li još neko od ovlašćenih učesnika želi reč?
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Ovim amandmanom hteli smo da skrenemo pažnju predlagaču da nije dobro da se agenciji daju ova ovlašćenja. Zbog čega? Praktično sa ovim ovlašćenjima agencija postaje najveći monopolista. Neko ko raspolaže tolikom snagom, moći do apsolutnog monopola, nije u mogućnosti da bude objektivan, nepristrasan i da primenjuje antimonopolske propise.

Ako već imate nameru da vam ovaj član ovako prođe, budite uvereni da sve što ste ovde naveli može da se tumači kao mera i aktivnost kojima se sprečava zloupotreba monopola. U ovoj oblasti, po funkcionalnoj definiciji, imamo dva monopola: monopol Telekoma, prirodno nastao iz činjenice nasleđenog pravno-političkog sistema i razvoja telekomunikacija; i monopol od pre desetak godina u oblasti mobilne telefonije, drži ga Mobtel, koji je takođe na neki način monopolista. I svako ko ima ekskluzivnu licencu je monopolista; čim ima svoju mrežu, mogućnost da odluči o tome ko ima pristup na njegovu mrežu, ko može preko njegove mreže da nudi usluge i definiše uslove.

Ovim amandmanom samo želimo da vam skrenemo pažnju da je u oblasti telekomunikacija nama potreban organ da sprečava sve vrste zloupotrebe monopola. A on je prisutan i verovatno mora biti prisutan. Kažite ko u vašoj verziji treba da razvija novu fiksnu telefoniju. Nema ideje. Da li je to elektroprivreda, da li je to železnica ili neki treći operater?

Koliko ova država želi da razvija fiksnu telefoniju? Bez fiksne mreže nema ni mobilne, nema razvoja telekomunikacija.

Zato obratite pažnju, monopol mora da bude prisutan. Pitanje je koliko treba da se suzbije, kako da se spreče zloupotrebe korišćenja tog monopola. Nekada je postojao antimonopolski zakon, koji nije bio dobar. Postojala je antimonopolska komisija, koja nije bila dobra jer je bilo sijaset podzakonskih propisa koji su sputavali njen rad. Verovatno ova vlada u svom programu ima formiranje nekog antimonopolskog tela za suzbijanje monopola. Pa, mi u svim oblastima imamo monopole. Monopol u oblasti telekomunikacija, gde su profiti vrlo značajni, gde postoji veliko interesovanje, gde se stalno razvijaju nove tehnologije, naravno da zaslužuje posebnu pažnju.

Ovako kako ste postavili ovlašćenja u borbi protiv zloupotrebe monopola, dali jednom organu, koji je iznad svih, nadorgan, to samo znači da ste uspostavili monopol nekog organa, organizacije ili pravnog lica; ono će praktično da podstiče nove monopole, jer može da propisuje, kontroliše, odlučuje. Doduše, ne može da kažnjava i dobro je što ne može. Ali, nema veće kazne ako je korisniku uskratio neku uslugu.

 
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko prijavljuje za reč o ovom amandmanu? (Ne.)

Pre nego što nastavimo raspravu u pojedinostima, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, želim da vas obavestim da sam na obrazložen i jednoglasan predlog Vlade, a u skladu sa obećanjem koje smo dali našim građanima da će vanredno stanje trajati samo onoliko koliko je to neophodno, donela odluku o ukidanju vanrednog stanja. Dakle, Srbija nije više u vanrednom stanju. (Aplauz.)

Nastavljamo raspravu u pojedinostima.

Na naslov i podnaslov iznad člana 11. i na član 11. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Mirčić.

Odbor za saobraćaj i veze i Zakonodavni odbor predlažu da se ovaj amandman odbije.

Ima reč podnosilac amandmana narodni poslanik Milorad Mirčić.
...
Srpska radikalna stranka

Milorad Mirčić

Srpska radikalna stranka
Izvinjavam se, malo sam uzbuđen, ova informacija, koju sam sada dobio, stvarno me je potresla. Jednostavno ne mogu da skrijem svoje uzbuđenje. Pa, moram da drhtim zato što je Srbija bila u vanrednom stanju. A u kakvom bi ti, Milojko, bio stanju, kad je Srbija bila u vanrednom?
Naime, mi pokušavamo amandmanima da koliko toliko poboljšamo ovaj zakon.
Predlažemo da se u članu 11. umesto upravnog odbora stavi naziv - komisija. To zato što sam naziv - upravni odbor, a i sadržaj ovog člana, govore da se daje na upravljanje nekom o čijim članovima će odlučivati Vlada, a samim tim se briše diskreciono pravo ministarstva da ono kao jedino merodavno odlučuje ko će biti član tog upravnog odbora.
Zašto to radimo? Ne zato što imamo poverenje u ministarstvo. Mi radikali smo izgubili poverenje u ministarstvo još na početku kada nam je ovde ministar tvrdio kako je dotični gospodin, koji asfaltira Srbiju, društveno korisna ličnost.
Ovo je jako opipljiva tema i ovo je telo koje bukvalno odlučuje o velikim finansijskim potencijalima, sa kojima raspolaže Republička vlada, odnosno Srbija.
Predlagač kaže da članove upravnog odbora predlaže... naime Vlada kaže da osim ministarstva mogu i strukovna udruženja i raznorazne organizacije da predlažu članove upravnog odbora.
To je nešto što je samo po sebi u koliziji. Ako operateri predlažu člana upravnog odbora, oni preko tog člana upravnog odbora imaju uticaja. Najbolje je, gospođo ministre, da pročitate taj zakon, a ne da mi klimate glavom. Mada to može biti znak odobravanja, ali ne radi se o zakonu to što odobravate.
Nelogično je da udruženje, s njim bi trebalo ovaj upravni odbor da ima neke partnerske odnose, ima predstavnika u odboru.
Drugo, mi razumemo potrebu da se sve ove ingerencije prenose na agenciju ili upravni odbor.
Stvarno je nezgodno da Vlada, koja ima 18 političkih stranaka u svom sastavu, bude ta koja će odlučivati. Ko će vas sve podmiriti? Nema toga ko može da vas podmiri. Ovi iz Demokratske stranke jedva vas trpe, vas male i ove u Skupštini, a ne kada bi odlučivali o ovome što bi trebalo upravni odbor, pa je Vlada predložila da bude u upravnom odboru pet članova.
Gospodo, nemojte zameriti, ali reći ću imena koja zadovoljavaju ove stručne kvalifikacije. Predsednik upravnog odbora mogao bi da bude, Draško Petrović očito po ovome ne ispunjava uslove, a pošto predsednik upravnog odbora ujedno zamenjuje i direktora niti profesor Hiber, verovatno jedna osoba koja dolazi iz Niša. To ćete videti, pošto po stručnim kvalifikacijama odgovara, a ove ostale ćete rasporediti u ova tri preduzeća u sklopu telekomunikacija, a to su ova fiksna, mobilna i Internet. To će biti tri preduzeća, tako da će biti zadovoljeni i ovi mali.
(Predsednik: Peti minut.)
Zbog toga mi, srpski radikali, suštinski ne predlažemo samo da se promeni naziv, da ne bude upravni odbor nego komisija, nego i način izbora članova upravnog odbora.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić, ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SRS.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
 Mi predlažemo promenu ovog člana. Naravno, dobili ste tekst našeg amandmana. Svaka vlada bi jedva dočekala da ovo stoji u zakonu. Nažalost, ova dosmanlijska vlada ne želi da ovo bude napisano u zakonu, a naš predlog je otprilike tako da predsednike i članove imenuje i razrešava Vlada Republike Srbije. Zašto? Zbog toga što Vlada Republike Srbije izvršava zakone.
Zakone ne izvršava Narodna skupština. Izbor funkcionera, članova nekog organa itd. je izvršni deo aktivnosti i to pripada po definiciji Vladi. Kao što Vlada sprovodi neki zakon, tako i bira ljude za neki organ propisan tim zakonom. Narodna skupština izuzetno to radi i u tačno određenim slučajevima koji su Ustavom predviđeni, sudije, tužioci, a verovatno će biti i guverner Narodne banke Srbije itd.
Kada su u pitanju podorgani, organi izvršne vlasti, onda Vlada sprovodi zakon, ona izvršava zakon. Na čelu te izvršne vlasti je Vlada. Izvršenje zakona jeste da se obrazuje ova komisija koju mi predlažemo. U krajnjem slučaju, ako zadržite agenciju, i predsednika i članove upravnog odbora agencije treba da bira Vlada. Ništa to nije opasno. Zbog čega? Vlada snosi punu odgovornost za vođenje unutrašnje i spoljne politike. Ne može agencija da snosi odgovornost.
Vlada odgovara za rad svih organa uprave, Vlada odgovara za ekonomsku politiku, da li je bilo inflacije, da li nije bilo inflacije, da li je ovaj organ dobro radio, da li je ministarstvo dobro radilo, da li su se zidali stanovi, da li su se gradili putevi itd. Na ovaj način, ova vlada kaže, mi bismo hteli nešto, ali neka to bude tamo, agenciji, pa mi ćemo da menjamo članove agencije kada dođe vreme, naravno kada ne završe nešto po nalogu Vlade ili koalicione većine.
I onda će opet kao sa ovim sudijama, kad smo mi rekli, nemojte da ih birate, oni su odgovorili, ne, oni su predivni. Prošlo je pola godine i nisu završili ono što su od njih očekivali i kažu, mi ih menjamo; nalazimo predmet PP taj i taj, nije zalepljena taksena marka. Ne želimo mi to tako, znamo mi tu igru i onda kažemo, Vlada formira komisiju i Vlada snosi punu odgovornost za sve što se radi u ovoj državi, što je u domenu izvršne vlasti.
Druga stvar, mi kao opoziciona stranka volimo ovo rešenje. Zašto? Mi da smo na vlasti, mi bismo ovo prihvatili, da snosimo punu odgovornost, jer nama ne bi bilo sasvim svejedno kako će da radi agencija. Mi vodimo jednu politiku, a agencija vodi neku treću politiku. Ne verujem da to i ovoj vladi odgovara, da nema nikakvog uticaja na vođenje te politike.
Ovo je dobro i zbog jedne stvari koja mora napokon kod nas da zaživi. Znate, prilikom svakih izbora, verovatno i promene vlasti, velika seoba naroda nastupa. To je potpuno normalno. Seli se administracija, sele se funkcioneri, sele se političari, napušta se, dolaze neki novi. To je prirodni proces. Bez obzira kakav zakon da se usvoji, neka vam prođu i ove odredbee o tome kako će Narodna skupština da bira članove i predsednika upravnog odbora.
Svaka nova vlast promeniće ih za pet dana, u to budite sigurni. Nije bitno, neka dođe Murta neki, mora da ih promeni. Ako želi diskontinuitet sa ovom vlašću, mora da promeni. Ona preporuka što ste dobili od međunarodne organizacije za Internet provajdere i servise itd, gde se kaže odredite različite načine za mandat, da ne bi nova vlast menjala, prevarili su vas. Kod njih se menja čim se promeni vlast.
(Predsednik: Peti minut.)
Zašto se u Srbiji to ne bi promenilo na bazi demokratskih principa za koje smo se borili i ugradili ste ih za protekle dve godine.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko prijavljuje za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 11. amandman je podnela Skupština AP Vojvodine.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Odbor za saobraćaj i veze predlaže da se ovaj amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 11. amandman je podneo narodni poslanik Miroslav Hristodulo.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Odbor za saobraćaj i veze predlaže da se ovaj amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Izvolite.

Miroslav Hristodulo

Zahvaljujem. U članu 11. Predloga zakona o telekomunikacijama, republička agencija za telekomunikacije je definisana kao samostalna i nezavisna organizacija koja ima funkciju, u suštini, regulatornog tela u oblasti telekomunikacija. Njoj su poverena određena javna ovlašćenja, odnosno gotovo svi poslovi vezani za uređivanje odnosa u oblasti telekomunikacija. Smatram da je značaj koji ta agencija ima u tolikoj meri izuzetan, da sastav i način izbora organa agencije, onako kako su definisani u članu 11. Predloga zakona, nisu dovoljni da obezbede da ova organizacija bude stvarno nezavisna od državnih organa i njihovog potencijalnog uticaja na faktičko uređenje odnosa u oblasti telekomunikacija.
Dakle, za razliku od prethodnih predlagača, suprotno predlažem, da se ta nezavisnost koja je naravno neophodna i potrebna ojača još više. Izmenom člana 11. Predloga zakona predlažem nov sastav i način izbora upravnog odbora agencije, pre svega povećanje broja članova sa pet na sedam, kao i promenu ovlašćenih predlagača kandidata koji bi predlagali po dva kandidata za člana upravnog odbora, od kojih Narodna skupština bira jednog. Ovakav način izbora regulatornog tela primenjen je i kod izbora članova Saveta republičke radiodifuzne agencije, a što je i bio model na osnovu koga sam predložio ovakav način izbora regulatornog tela i u oblasti telekomunikacija. Smatram da je taj koncept koji je Vlada inače predložila, i ovaj ovakav kakav je koji predlažem da se izmeni, da je on dobar u suštini. To i želim da pojačam.
Specifičan sastav upravnog odbora agencije, izbor njegovih članova i postupak njihovog predlaganja, kako predlažem, imaju za cilj upravo da obezbede neophodnu nezavisnost same agencije, odnosno da obezbede profesionalno, nepristrasno i objektivno odlučivanje upravnog odbora. Krug subjekata koji predstavljaju ovlašćene podnosioce predloga, imaju za cilj za obezbede dovoljan balans između države i telekomunikacione struke, kako ja to kažem, koji na ovaj način treba da doprinese razvoju oblasti telekomunikacija. Vlada Srbije kada je pisano odbijala ovaj predlog, tj. ovaj amandman na član 11. Predloga zakona, rekla je da nije potrebno utvrđivati taj balans između telekomunikacione struke i države, jer je on suprotan evropskim principima, tj. kako se to reguliše u evropskim zemljama.
Ali, Vlada kada predlaže svoj član 11. ima u četvrtom stavu baš taj balans; dakle: "Vlada utvrđuje predlog za izbor po sopstvenoj inicijativi itd, koji su ovlašćeni da podnesu ministarstvo, pa sada, udruženje telekomunikacionih operatora, registrovana udruženje privrednika i naučnih insitutcija u oblasti telekomunikacija ili po raspisanom konkursu." Kada sam predlagao ovlašćene predlagače, umesto Vlade Srbije, osim Narodne skupštine i Skupštine AP Vojvodine, Vlade Srbije i Izvršnog veća AP, a koji su i u predlaganju radiodifuzne agencije ovlašćeni predlagači, predlažem da osim ovih iz telekomunikacione struke koja je navela i Vlada u svom predlogu, takođe dva kandidata za jednog člana upravnog odbora predlažu i udruženja potrošača i nevladine organizacije u oblasti telekomunikacija putem zajedničkog dogovora.
Dakle, smatram da taj balans već postoji. Predlažem da se dodaju još dva člana, da bi bila dva iz Vojvodine, a jedan bi bio predložen na predlog korisnika u suštini, a njih nema nigde u ovom veoma važnom telu koje će regulisati oblast telekomunikacija u našoj zemlji.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko prijavljuje od ovlašćenih učesnika u raspravi za reč? (Ne.)
Na član 11. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Petar Petrović, Miloš Lukić, Adam Urošević i Miloš Todorović.
Odbor za saobraćaj i veze predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li ima prijava za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 11. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Gordana Čomić i Bojan Kostreš.
Vlada i Odbor za saobraćaj i veze su prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da ovaj amandman postaje sastavni deo Predloga zakona.
Na naslov iznad člana 12. i na član 12. amandman je podneo narodni poslanik Zlatan Jovanović.
Odbor za saobraćaj i veze i Zakonodavni odbor predlažu da se ovaj amandman odbije.
Da li podnosilac amandmana želi reč? (Da.)
Raspravom o ovom amandmanu ćemo završiti današnji rad.