Za cigarete, koliko znam, sigurno nije.
(Čedomir Jovanović, sa mesta: Jeste.)
Prema tome, čini mi se da ćemo kao država imati štete u tom delu, ozbiljne štete, zbog toga što je jasno da je u proteklih, po meni, sigurno dvadesetak godina odnos firmi iz Crne Gore prema srpskom tržištu, uvoz roba iz Crne Gore na srpsko tržište, a ukupno učešće u bruto društvenom proizvodu zajedničke države je svega 5%, bio kud i kamo viši. Govorim o tom delu. Čini mi se da je šteta za srpske privrednike, da krenemo redom, od uvoza sirovina, a postoje kompanije u Crnoj Gori koje se bave isključivo uvozom sirovina za srpsko tržište, a poznato je da neke grane tamo uopšte i ne funkcionišu i ne rade i mislim da se tu nije postigla dovoljna harmonizacija, u tom delu.
Naravno da na procesu harmonizacije treba raditi i dalje, ali čini mi se da Srbija ne može činiti više nikakve ni političke, ni druge ustupke. Mislim da se u ovoj fazi nije postiglo dovoljno da bi se moglo reći da postoji apsolutna harmonizacija na principima zajedničkih carinskih stopa, niti odnosa u kojima će Srbija imati plaćen porez u Republici. Poznato je da i dalje funkcionišu samo papiri, da se roba zaustavlja na prostoru Srbije, da je to jedno od pravila ekonomije u Crnoj Gori. Mislim da iz tog razloga treba uredbama Vlade Republike Srbije pojačati kontrolu protoka robe. Posegnuo bih i za jednom merom koja je karakteristična za zemlje Evropske unije, za onu robu i za one privredne grane, da se naplaćuju stope poreza u Srbiji, pa ukoliko izađe sa prostora Srbije tek onda vraća poreske stope ili vraća carinu.
Očigledno da se dobit tih preduzeća sa područja Crne Gore zadržava na prostorima Crne Gore. Da ne govorim o delu trgovine koja funkcioniše između Crne Gore i Kosova, nezavisno od uticaja Republike Srbije. Čini mi se da tu postoji jedan apsolutno liberalizovan odnos između Crne Gore i Kosova i Metohije i čini mi se da na tom planu treba učiniti napor da se to stanje izmeni.
Govorim, pre svega, o akciznoj robi, o robi široke potrošnje, jer mislim da će štete po poreski sistem Srbije i dalje biti visoke, jer te vrste uvoznika i taj deo uvoznog lobija, čini mi se da tu nalazi i dalje veliki prostor za provoz papira, provoz robe i nekontrolisano iznošenje kapitala iz Srbije. Čini mi se da su i Crna Gora, a i taj deo, bili generator spoljnotrgovinskog deficita Republike Srbije u značajnoj meri. Ne vidim iz Akcionog plana na koji način to može biti rešeno, osim uredbama Vlade Republike Srbije ili na saveznom nivou, na jedan drugi način, jer čini mi se da taj deo ostaje nezahvaćen ovom harmonizacijom i mislim da to nije dobro.
Dalje, moram da kažem da ovaj plan sam po sebi predstavlja početak harmonizacije odnosa, ali mislim da ne može da bude uslovljen krupnim političkim pitanjima, da su gubici srpske ekonomije i dalje visoki po tom osnovu, spoljnotrgovinski deficiti značajni, da su crnogorske firme koje imaju kompanije u Crnoj Gori, ali imaju ispostave ili "ćerke kompanije" po Srbiji ili u Beogradu, značajni uvoznici na velika tržišta u Srbiji, pre svega, na tržište Beograda i većih gradova u Srbiji. Imam utisak, ukoliko se zaista ne učini napor da se to zaustavi, da će gubici na tom planu biti izuzetno visoki.