TREĆE VANREDNO ZASEDANjE, 19.02.2004.

3. dan rada

OBRAĆANJA

Paja Momčilov

Srpska radikalna stranka
Poštovani predsedniče, uvaženi poslanici i poslanice, evo već preventivno ste na neki način pokušali da usmerite moju diskusiju, no ipak ću da kažem ono što sam smislio, jer imam na to pravo.
Mi narodni poslanici iskazujemo volju naših birača i vi ne možete da poništite to naše pravo da u njihovo ime govorimo. Možda se vama sadržaj onoga što mi govorimo neki put neće sviđati, ali moraćete ipak da nas saslušate. Mi danas raspravljamo o dve tačke koje se, rogobatno iskazano, zovu predlozi odluka o stavljanju van snage odluke o izboru i da ne govorim dalje, pa onda druga tačka o kojoj danas govorimo - predlozi odluka o izboru guvernera Narodne banke itd.
Mislim da učestvujemo u jednoj nesuvisloj raspravi, pomalo iracionalnoj. Čitava dva dana pokušavamo mi, srpski radikali, da vam kažemo da skinete ove tačke sa dnevnog reda, a ne uspevamo u tome. To je očigledno. Prisiljeni smo da učestvujemo u jednoj iznuđenoj diskusiji.
Mi smo prvenstveno rekli da smatramo da ne treba o ovome danas raspravljati, zato što nema zakonskog, ni ustavnog utemeljenja da se o ovakvim odlukama raspravlja danas. To je rekao i predstavnik DSS-a, gospodin Dejan; lepo je on to rekao i onda je polazište za raspravu i za odlučivanje našao u samom Poslovniku. Osim toga što smatramo da to nema zakonskog utemeljenja, lepo smo vam rekli da nema ni principijelnosti u nametanju ovakve rasprave, jer daleko zanačajnije odluke ove skupštine i zakoni su donošeni istom takvom krađom i prekrađom. Sada kada se kaže, pa mi ćemo naknadno da raspravljamo o tim stvarima, zvuči dobro, ali nije principijelno.
Vi morate dovesti sve krađe u istu ravan, o svim krađama u istom momentu raspravljati, onda vi principijelno nastupate i mi bismo možda takvu raspravu i prihvatili. No, nije to glavni razlog zašto mi, srpski radikali, smatramo da ne treba o ove dve tačke dnevnog reda raspravljati. Ključna i osnovna naša pretpostavka je da ovo nisu bitne tačke, koje interesuju građane Srbije u ovom trenutku.
Ako pogledate političku scenu Srbije, običan građanin koji sa vama ragovara svakodnevno će imati impresiju jednog haosa. Izborni rezultati 28. decembra, iskazani voljom naroda da u ovoj skupštini SRS ima većinu, dali su jasnu poruku koju srpski narod upućuje političarima, a to je da u ovom momentu niko Srbijom, ovakvom kakva je, sam ne može vladati.
Druga je poruka jasna i nedvosmislena, u ovom trenutku u toj vlasti presudnu i najznačajniju ulogu treba dati srpskim radikalima. To je volja naroda, a sve ostalo što u okviru novogovora, novih definicija i novih egzibicija, verbalnih i ostalih, pokušavate da dokažete nije istina.
Sa dve-tri reči samo obrazložiću zašto ovo nije bitno za srpski narod u ovom momentu. Šta je bitno, neko će me pitati. Bitne su ekonomske teme, jer ako već nećemo da pričamo o nečem što je možda isto važno za ovu skupštinu, novoformiranu, da donese pravila ponašanja i rada, a to je Poslovnik, hajde da kažemo da Poslovnik nije važan za narod, ali za narod je apsolutno bitno kako danas živi.
Ekonomija, privatizacija, oni nezaposleni, one stope poreske od gospodina Bože, koga od milošte zovu Boža gulikoža, koje su ponovo isterali narod na ulice da prodaje na automobilima robu, siva ekonomija ponovo cveta na našim ulicama, sve su to životni problemi koji tište ovaj narod i prvenstveno ih treba rešavati.
Dolazim iz zdravstva. U bolnici, u vrhunskoj instituciji u kojoj radim, pacijent mora da donese konce da bi bio operisan. No, to nisu ključni problemi kojima mi treba da se bavimo. Ne treba ni da trasiramo puteve da se ti problemi rešavaju, treba da rešavamo personalna pitanja, zarad interesa pojedinaca i interesnih grupa, pa makar se one zvale i političke stranke. Molim vas, dame i gospodo, znam da ovo što pričam ne interesuje moje uvažene kolege iz drugih stranačkih grupa, ali mi srpski radikali ovo pričamo jer svedočimo istinu srpskom narodu, a srpski narod zna da mi imamo pravo.
Samo par stvari da vam kažem. Zašto je nebitno da donosimo ovakvu odluku? Zbog toga što svi dosadašnji guverneri, a počev od gospodina Dinkića, preko gospođe Kori Udovički, pa i ovog koji nam se sada nudi, aposlutno su iste ličnosti i oni nikakve promene ne donose. Ništa se ne menja. Zašto?
Sve ono što kažu, vodiće monetarnu politiku, fiskalnu politiku, politiku cena, sve je to zapisano i sve je to definisano od strane MMF-a i 2004. godine već vi možete da vidite da su sva ta rešenja zapisana, definisana bez našeg učešća. Jeste, tri musketara naše ekonomije su potpisala to, zajedno sa gospodinom Ivaniševićem iz Crne Gore, da se sa tim slažu, i to je istina. Mi sada prisustvujemo jednom skeču, ponovljenom skeču koji se može nazvati - sjaši Kurta da uzjaše Murta. To je priča i to je gubljenje vremena kojim smo mi sada izloženi u ovom trenutku.
Samo još dve-tri napomene, zašto mi radikali sada dižemo svoj glas; vi ćete kazati, iz političkih razloga. Ne. Mi iz čisto ljudskih razloga dižemo glas protesta, zato što namicanjem ovakve većine, nakaradne, kakvu imate zbog političkih okolnosti u kojoj se nalazi, ovde je ponovo oživeo duh Makijavelija. Ovde duh Makijavelija ne napušta ovu salu. Nije se ni pritajio. Znači, istina nije bitna, cilj opravdava sredstvo, nemamo zakonskog uporišta, nemamo ustavnog uporišta, ali imamo interes i mi idemo ka tom interesu.
Još jedna stvar koja je jako važna, i zašto mi dižemo svoj protest. Ne slažemo se što na ovakav veštački način nama marginalne, a ne mislim marginalne u vrednosnom smislu, nego stranke koje nemaju poverenje birača, a što smo imali u proteklim periodima, crne ovce, bele ovce, sive ovce, čoporativnim učešćem zauzimaju ključne pozicije u ovoj državi. To se upravo i sada događa na jednom manje izraženom mikroplanu i to ne treba dozvoliti. Ne treba, naime, dozvoliti ovo što smo do sada imali, da na ključnim pozicijama vlasti i uprave u ovoj zemlji imamo imporotovane, dresirane eksperte.
Hvala lepo. Ako nemamo domaće pameti, onda ne treba nam ni importovana pamet, a na kraju krajeva, to je i gospodin Koštunica rekao kada je negde spominjao sadašnjeg guvernera; tada je rekao, ko je ta gospođa iz Bolivije. Znači, sada nemamo Boliviju, sada imamo Nemačku i sada je u redu, bliže je našoj zemlji, pa se može prihvatiti.
Evo, ako imam vremena, a vidim da imam još par sekundi, vaše strpljenje neću da zloupotrebljavam, imam još par sekundi. Hoću da vam kažem još samo dve-tri stvari. Jeste da je u ovim političkim prilikama nužda - zima, februar je mesec - politička nužda je naterala da se stvaraju neprincipijelne koalicije. Jeste da će pas sa mačkom morati da spava i pokušava da spava uz pomoć miševa. To je neminovnost koja postoji.
Ovde smo slušali razne priče, neprincipijelne i principijelne, koje apsolutno ne piju vodu. Izađe nam predsednik Demokratske stranke Srbije pre podne i kaže, čitajte gospodina Jovanovića, on je napisao kako parlament treba da radi, kakav kvorum da imamo, a posle podne izađe gospodin Tadić, pa kaže, pa to više ne važi, može da bude i bez kvoruma, to je nova demokratija. Kaže nam, mi smo priznali krađu i pokušava da izbegne termin krađa.
Niste priznali, vi ste naknadno priznali, post festum, vi imate veliku moralnu krivicu što ste post festum priznali, kada ste razotkriveni. Mi bismo vas slavili i aplaudirali vam da ste to uradili na vreme, ali vi to uradili niste.
Znači, da ne idem dalje, ovim završavam. Srpski radikali će sigurno morati da budu protiv iz mnogih razloga, i principijelnih, osnovni i glavni je da srpski narod time ne dobija ništa, a moguće je da mnogo gubi. Hvala.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Poslednji prijavljeni narodni poslanik jeste Branislav Rankić.

Branislav Rankić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, poslanik sam SRS-a iz Bora i pominjanje imena garada iz koga dolazim trebalo bi da izazove osećanje srama ili bar griže savesti kod onih koji tri godine vedre i oblače nad Srbijom.
Kakve veze ima Rudarsko-topioničarski basen Bor i njegovo sistematsko uništavanje sa Narodnom bankom. Ovo o čemu pričam saznaćete kada vam kažem da se u Boru, pored proizvodnje bakra, proizvodi i zlato. Proizvodnja bakra u Rudarsko-topioničarskom basenu Bor, a i pratećih metala je deset puta manja sada nego što je to bilo u toku bombardovanja Republike Srbije 1999. godine i zato pominjem period zadnje tri godine.
Narodna banka tada Jugoslavije, a sada bi trebalo Srbije, tada je otkupljivala borsko zlato i proizvodnja tog zlata do oktobra 2000. godine, javno je prikazivano, iznosila je mesečno oko 35 kilograma. Od oktobra 2000. godine do danas niko više u Boru javno ne prikazuje i ne obelodanjuje kolika je proizvodnja zlata i gde to zlato odlazi.
Svojevremeno je za razvoj i poslovanje, što uspešnije poslovanje, basena Bor osnovana Borska banka koja je trebalo finansijski sve to da prati. U petak 13. februara ove godine zaposleni u Borskoj banci su mogli da primete da petak 13. može stvarno da bude crn. Naime, to jutro u Borsku banku su upali neki uniformisani ljudi i na brutalan način, primenjujući silu, izbacili zaposlene, a banka se vodila zvanično kao banka u sanaciji.
Kažu da je obezbeđenje bilo obezbeđenje za sanaciju banaka. Zaposleni nisu ništa znali, niti je Agencija za sanaciju preduzela bilo šta po pitanju sanacije banke. Zaposleni tvrde da je u to bila upućena samo direktor banke i Trgovinski sud u Zaječaru je doneo odluku, tako da su u petak, bez upoznavanja zaposlenih, brutalnom silom svi zaposleni izbačeni na ulicu.
Vidite, pošto su ranije likvidirane četiri velike srpske banke, Borska banka se kroz iglene uši tada provukla da izbegne sudbinu likvidacije i proglašena je sanacija. Međutim, kako je Mlađan Dinkić, a mogao je jer je bio već ovenčan slavom poznatog muzičara i revolucionara, nije imao veliki otpor, da uništi te četiri banke. Ostavio je nešto malo posla i za Kori Udovički, koja je možda i zbog toga što je žensko, pa manje drčna, eto samo uspela da postigne stečaj nad Borskom bankom.
Moja želja je da vam povučem znak jednakosti ovde između Mlađana i Kori, a pošto su oni koji su predložili novog guvernera već izjednačili Mlađana Dinkića i gospodina Radovana Jelašića, ta jednakost već postoji u kontinuitetu. Pored imena Radovana Jelašića ću uvek pominjati prezime, da ne bi neko pomislio da se radi o Radovanu koji nikako ne može stati u ovu jednačinu, pa imate Mlađan jednako Kori jednako Radovan Jelašić jednako Rori. Mislim na Rorija koga vam je pomenuo juče gospodin Zoran Krasić.
Hoću da vas upozorim da vi koji ćete verovatno u danu za glasanje napabirčiti većinu i uraditi ono što ste naumili, nećete ni jednog guvernera razrešavati ili drugog birati, nego ćete menjati imena, a vi znate da vam je guverner zaposlen u međunarodnim finansijskim institucijama. Ova skupština će guvernera izabrati, sve su prilike kada SRS bude imala većinu i bude birala guvernera.
Nestavljanjem tačaka dnevnog reda koje je predložila SRS pokazali ste političku neracionalnost i podsetili ste me na jedan događaj s početka ovog veka koji se odigrao u Francuskoj. Jedan očajni Parižanin je rešio da se ubije skokom sa solitera. Posle su se neki ljudi između 10. i 15. sprata zaklinjali da su jasno čuli pre nego što je pao da je rekao – zasad je sve u redu. Vidim da ste ovo shvatili. Hvala što ste me ozbiljno slušali.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Gospodin Vučić, izvolite.

Aleksandar Vučić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, izašao sam još jedanput da pokušam da vas uverim u to da je jedino moguće rešenje da ovu tačku dnevnog reda povučete, ali pošto mi je jasno da to nećete uraditi, navešću vam još neke razloge koji se, naravno, suprotstavljaju vašim političkim motivima da prihvatite ovaj predlog srpskih radikala, a između ostalog i zbog toga što je sam predlog suprotstavljen Zakonu o Narodnoj banci Srbije i iz još nekih razloga.
Naime, mi smo ovde juče vodili raspravu, govoreći o gospodinu Jelašiću govorili smo o tome da je član političke stranke G17. U Zakonu o Narodnoj banci Srbije je precizirano da ne može biti funkcioner. Dobili smo vrlo široko tumačenje predstavnika njegove partije da on jeste predsednik Ekonomskog saveta, jeste član, ali nije funkcioner, te nema zakonske zabrane, a ako građani Srbije u to poveruju, poverovaće.
Druga stvar za koju nismo dobili odgovor, koja je i dalje nejasna, to je njegova tvrdnja i priznanje, čak i jutrošnje, na radiju "Slobodna Evropa" i radiju "B92" slušao sam gospodina Jelašića, koji kaže – da, i dalje sam zaposlen u HVB banci. Njemu znači ni skupštinska rasprava, ni ono što mi ovde govorimo, o čemu razgovaramo, ne znači ništa. On je i dalje čovek zaposlen u HVB banci i čeka da bude izabran za guvernera, e onda će da podnese ostavku na to mesto i da napusti mesto zamenika direktora HVB banke.
Pronašao sam ovde još jednu stvar koju ću vam dokumentovati, a to je uradila poslanička grupa SRS, koja je u direktnoj suprotnosti sa zakonom. Naime, u članu 28. se kaže ko sve ne može da bude izabran za guvernera, viceguvernera ili člana Saveta Narodne banke Srbije. Između ostalog se kaže da to ne mogu biti lica koja kontroliše ili sa kojima u obavljanju svojih funkcija Narodna banka Srbije sarađuje.
Predičiću vam jedno iskustvo, a vi mi recite posle toga da li je to dobra preporuka ili ne.
«Beograd 26.6.2002. godine (reč je o originalnom dokumentu, odnosno kopiji originalnog dokumenta, dostaviću ga svima koje to bude interesovalo), Savezna agencija za osiguranje depozita, sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka; (Inače, verovali ili ne, taj gospodin je bio i član Upravnog odbora Savezne agencije za osiguranje depozita, sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka.) Gospođi Vesni Džinić; javljam se povodom oglasa za prodaju vozila banaka u stečaju, pod šifrom tendera TV-01/02, zainteresovan sam za automobil marke mercedes C200, registarske oznake BG- 421072, godište proizvodnje 1999, sa početnom cenom u iznosu od 885.000 dinara. Vozilo je u vlasništvu Jugobanke AD Beograd u stečaju. Moja ponuda iznosi milion i deset hiljada dinara. U prilogu vam dostavljam potvrdu banke o uplati depozita od 10% procenjene vrednosti automobila, kao i kopiju lične karte.» Ime i prezime Radovan Jelašić, dalje su lični podaci, ne bih iznosio to. To je njegova privatna stvar. Evo ovde kopije dokumenata, a evo ga onda ovde.
Odluka, dokument kojim se to vozilo daje gospodinu Jelašiću za vozilo "mercedes C200" iste registarske tablice, po procenjenoj vrednosti od 885.000 dinara, ponudu je dostavio Radovan Jelašić, iz Beograda, ta i ta ulica, sa toliko novaca, milion i 10 hiljada dinara; komisija je donela sledeću odluku – vozilo "mercedes C200" prodaje se Jelašić Radovanu iz Beograda, ta i ta ulica.
Da vas pitam, poštovani prijatelji, da li je moguće i kako je moguće da neko učestvuje u stavljanju pod stečaj određene banke, sa mesta viceguvernera učestvuje direktno u stavljanju pod stečaj "Jugobanke" a.d. Beograd, tera ljude na ulicu, ljudi ostaju bez posla, a onda je čak preko agencije, čiji je član upravnog odbora, lično zainteresovan da kupi taj mercedes. Ako to nije sukob interesa i ako članstvo u HVB banci, ne članstvo nego visoka funkcija, nije sukob interesa, onda ne zna šta je.
Molim, ovo je, dakle, direktno suprotstavljeno članu 28. tačka 1. Zakona o Narodnoj banci Srbije i zahtevam od vas da prihvatite sve naše argumente i naše apele, ovu tačku dnevnog reda ili povučete iz proceduru, ili ako već to ne želite, onda na dan glasanja, glasate protiv ovakvog predloga. Hvala vam najlepše. To bi inače bio jedini častan izbor.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
U toku je sednica Odbora za finansije, potrebno je da zaseda i Administrativni odbor povodom prigovora za kršenje Poslovnika. Stoga, da bismo mogli da završimo raspravu i da zaključim jedinstveni pretres, pre toga određujem, u skladu sa članom 24. Poslovnika, pauzu do 15,00 sati.
(Posle pauze -15, 20)

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Dame i gospodo, nastavljamo rad sednice Trećeg vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije.
Molim vas da utvrdimo kvorum.
Konstatujem da imamo kvorum.
U međuvremenu, zasedao je Odbor za finansije. Izveštaj je prosleđen svim poslanicima.
Da li izvestilac Odbora želi da se obrati? (Ne.)
Izdvojili su mišljenja mr Nenad Bogdanović i Veroljub Arsić, da li hoće da se obrate Skupštini?
Izvolite, reč ima gospodin Arsić.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo poslanici, nema nekog posebnog mišljenja da se izdvaja kada neko od predloženih funkcionera podnese ostavku ili odustane od nekakve kandidature.
Međutim, ovde je sada jedna situacija u kojoj se nalazi ova skupština, koja je izazvana žurbom da se nekakav posao što pre obavi i u čitavom svom radu ova sednica je bila zasuta nekakvim improvizacijama da se što pre smeni sadašnji guverner Kori Udovički, a postavi neko drugi na njeno mesto.
Isto je sa Savetom guvernera. Prvo smo dobili saziv za sednicu ove skupštine, o tome sam već pričao na jučerašnjem zasedanju, sa datumom od 14. februara, onda je Odbor za finansije 17. februara doneo nekakvu odluku koja treba da bude u dnevnom redu saziva od 14. februara, da bi juče dobili obaveštenje od gospodina Cvjetićanina da odustaje od kandidature na funkciju člana Saveta Narodne banke Srbije.
Na sednici Odbora, koji je i predlagač ove tačke dnevnog reda, nismo bili u mogućnosti da tumačimo Poslovnik o radu Narodne skupštine, za to postoje drugi odbori, ali sam izdvojio mišljenje da ipak obavestim Skupštinu Republike Srbije kakve su posledice jedne ovakve odluke i ostavke i nekakve, da nazovem, konstatacije Odbora za finansije, odnosno predlagača za ovu tačku dnevnog reda, da je neko podneo ostavku.
Odbor je doneo odluku o članovima Saveta i guverneru Narodne banke Srbije i tu odluku je predložio Narodnoj skupštini na usvajanje.
Ostavkom gospodina Cvjetićanina prestaje da postoji odluka Odbora za finansije. Ako prestaje da postoji odluka, prestaje da postoji i dnevni red koji je predložen u ovom sazivu Narodne skupštine, odnosno uz ovu sednicu Narodne skupštine Republike Srbije, tako da mi nije jasno zašto, a pogotovu ekspertska grupa, kako sebe ovde predstavljaju, istrajava u nekoj svojoj nameri da što pre postavi svog čoveka za guvernera Narodne banke Srbije, istovremeno se pozivajući da na to ima puno moralno pravo zato što je prilikom izbora Kori Udovički bilo krađe u Skupštini Republike Srbije, a kao što sada ovo može da se tumači u ovom trenutku?
Isto kao jedna odluka koju donosi teror većine, koja nije u skladu ni sa Poslovnikom o radu Narodne skupštine, ni sa Zakonom i samim tim, svi oni koji istrajavaju na ovoj odluci potpuno su izjednačeni sa onima koje optužujete da su vas pokrali prilikom glasanja za guvernera Narodne banke Srbije.
U prinicpu, u DSS-u, Novoj Srbiji i G17 vidim reciklirani DOS, koji se nije odrekao manira koji su na isti ili na sličan način bili prisutni u čitavom sazivu prošle Skupštine.
Mislim da je vreme da se sa takvom politikom konačno prekine, jer je već u narodu ostala poznata sasvim jedna izreka da je – DOS najgori.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Zahvaljujem.
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, pitam da li žele reč predsednici ili predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 89. Poslovnika? (Ne.)
Pre nego što zaključim jedinstveni pretres o predlozima odluka, da li predstavnik predlagača, mr Nenad Bogdanović, predsednik Odbora za finansije, želi završnu reč po članu 138. Poslovnika Narodne skupštine? (Ne.)
Zaključujem jedinstveni pretres o predlozima odluka.
Narodna skupština će u danu za glasanje odlučivati o predlozima ovih odluka.
Prelazimo na 3. tačku dnevnog reda: - PREDLOG ODLUKE O RAZREŠENjU I IMENOVANjU ČLANOVA REPUBLIČKE IZBORNE KOMISIJE I NjIHOVIH ZAMENIKA.
Primili ste Predlog odluke, koji je podneo narodni poslanik Dejan Mihajlov, sa ispravkama Predloga odluke od 18. i 19. februara 2004. godine.
Podsećam vas da, prema članu 156. stav 3, a shodno članu 90. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe.
Molim poslaničke grupe da, ukoliko to već nisu učinile, podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Nema prijava.
Saglasno članu 156. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram jedinstveni pretres o Predlogu odluke.
Da li predlagač, narodni poslanik Dejan Mihajlov, želi reč? (Ne.)
Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč? (Ne.)
Pošto na listama poslaničkih grupa nema prijavljenih za reč, pitam da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 89. Poslovnika? (Ne.)
Ovim smo završili jedinstveni pretres o Predlogu odluke.
Da li predlagač, narodni poslanik Dejan Mihajlov, želi završnu reč? (Ne.)
Zaključujem jedinstveni pretres o trećoj tački dnevnog reda.
Narodna skupština će u danu za glasanje odlučiti o Predlogu odluke o razrešenju i imenovanju članova Republičke izborne komisije i njihovih zamenika.
Pre nego što pređemo na 4. tačku dnevnog reda, dužan sam da vam pročitam obaveštenje upućeno predsedniku Narodne skupštine: «Obaveštavamo vas da je poslanička grupa Demokratske stranke Srbije - Vojislav Koštunica za predstavnika poslaničke grupe povodom četvrte tačke dnevnog reda Trećeg vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2004. godini odredila narodnog poslanika Miloša Aligrudića.
Takođe, obaveštenje poslaničke grupe Demokratska stranka - Boris Tadić. Na osnovu člana 38. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, obaveštavam vas da je za predstavnika poslaničke grupe Demokratska stranka - Boris Tadić za 4, 5, 6. i 7. tačku dnevnog reda Trećeg vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije ovlašćen Bojan Pajtić, član poslaničke grupe.
Prelazimo na 4. tačku dnevnog reda: - PREDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O IZBORU PREDSEDNIKA REPUBLIKE
Primili ste Predlog zakona, koji je podneo narodni poslanik Dejan Mihajlov.
Primili ste amandman koji je na Predlog zakona podnela narodni poslanik Gordana Pop-Lazić.
U skladu sa Poslovnikom, amandmani koji budu podneti do otvaranja načenog pretresa biće vam uručeni u toku sednice.
Primili ste izveštaje Odbora za pravosuđe i upravu i Zakonodavnog odbora.
Pre otvaranja načelnog pretresa podsećam vas da, prema članu 90. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe.
Da li postoji predlog za dužu raspravu? (Ne.)
Pošto ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, pročitaću vam raspored za svaku poslaničku grupu.
Srpska radikalna stranka 1 sat, 38 minuta i 24 sekunde, Demokratska stranka Srbije 1 sat, tri minuta i 36 sekundi, Demokratska stranka - Boris Tadić 44 minuta i 24 sekunde, G17 plus 40 minuta i 48 sekundi, Srpski pokret Obnove - Nova Srbija 26 minuta i 24 sekunde i Socijalistička partija Srbije 26 minuta i 24 sekunde.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 136. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram načelni pretres.
Da li predlagač, narodni poslanik Dejan Mihajlov, želi reč?

Dejan Mihajlov

Dame i gospodo uvaženi poslanici, poštovano predsedništvo, ova skupština ima obavezu da pokuša da sredi stanje koje imamo u institucijama.
Imali smo do pre ovih izbora Skupštinu koja je bila nelegitimna zbog svih stvari koje su se dešavale sa mandatima, otimačinom i svim onim što je poznato i što je iza nas. Imali smo Narodnu banku koja je bila konstituisana protivno zakonu i državu koja nije imala predsednika.
Naša država nije imala predsednika, jer izbori u tri maha nisu uspevali. Nisu uspevali prvi put zato što zakon nije promenjen i zato što je bio cenzus koji je onemogućio da ti izbori uspeju u drugom krugu, jer nije izašlo 50%. Podsetiću vas da su to izbori septembra 2002. godine i drugi krug izbora oktobra 2002. godine.
Imali smo izbore u decembru 2002. godine koji nisu uspeli ni u prvom krugu, jer nije izašlo 50% birača na birališta. Između ova dva kruga promenjen je Zakon o izboru predsednika Republike Srbije tako što je skinut cenzus samo za drugi krug predsedničkih izbora, dok je cenzus zadržan za prvi krug.
Treći izbori, koje smo imali prošle godine, neposredno posle raspisivanja izbora za Skupštinu Republike Srbije, nisu uspeli jer taj cenzus nije skinut. On je postojao u prvom krugu, ali ne u drugom. S obzirom da je izašlo oko 37% birača na izbore, ti izbori nisu uspeli.
To je uzrokovano krajnje neodgovornim odnosom ondašnje Skupštine i ondašnje vlasti prema institucijama u Srbiji, poigravanjem institucijama, samom Skupštinom i predsednikom Republike, odugovlačenjem raspisivanja izbora, zakonom koji je omogućavao da predsednik Skupštine donese odluku da li će raspisati te izbore. Nataša Mićić je to debelo zloupotrebljavala.
Kasnije je Ustavni sud tu odluku stavio van snage, član koji je govorio da predsednik Skupštine ima pravo da odlučuje da li će izbore raspisati ili neće, pa je tako odlučeno da se ti izbori ne raspisuju i da vršilac dužnosti, odnosno predsednik Skupštine tu sedi dokle mu je volja, dok nije najurena raspisivanjem izbora i dok cela ova skupština nije raspuštena.
Demokratska stranka Srbije smatra da ova skupština, kao što je krenula da sređuje stanje u Narodnoj banci Srbije, treba da reši pitanje izbora za predsednika Srbije, da se promene zakoni i da se stvore uslovi da Srbija konačno dobije predsednika.
Srbija zaslužuje da ima predsednika, i po postojećem Ustavu, u ovakvom odnosu podele vlasti, predsednik je u dobroj meri mogao, da ga je bilo, da zauzda nekadašnju DOS-ovu vlast i DOS-ovu vladu koja je uništila Skupštinu, onemogućila izbor predsednika i svu vlast koncentrisala u rukama Vlade.
Zato nam je tako i bilo, i nemojte da vas čudi, tako će biti uvek kada Srbija ili kada neka država nema ni predsednika, ni Skupštinu, kada samo jedna od grana vlasti preuzme čitavu kontrolu nad čitavom državom. Ima ona izreka koja kaže - vlast kvari ljude, apsolutna vlast kvari apsolutno.
Tako da je apsolutna vlast, koju je imao nekadašnji DOS koncentrisan u Vladi, aposlutno iskvarila tu vlast i apsolutno upropastila državu. Naša namera je da ovim predlogom zakona, koji je kompatibilan sa predlogom zakona SRS, dođe do jednog rešenja koje bi omogućilo da se prevaziđe problem, pravna praznina koja našim Ustavom nije definisana, a to su neuspeli predsednički izbori. Neuspeli predsednički izbori - tu kategoriju ne poznaje ni naš Ustav, ni naš zakon, jednostavno, u Ustavu ne postoji jasna definicija kako iz toga da se izađe.
DSS, a to hoću odmah da kažem, podržaće predlog zakona SRS kojim se smanjuje cenzus za izbor predsednika Republike u prvom krugu. Mi smo to predložili još 2000. godine, između dva kruga predsedničkih izbora, da se ukine cenzus za izbor predsednika Republike apsolutno. Znači, koliko građana izađe na birališta, to je u prvom krugu, a znači drugog kruga ni nema. To je sasvim dovoljno da predsednik države bude izabran.
Znači, više nema nikakvog cenzusa i automatski nema drugog kruga. Koliko građana izađe na birališta, to je to i građani sami treba da budu svesni svoje odgovornosti. Ako na birališta ne izađu, može onaj ko se njima ne sviđa i za koga eventualno ne bi glasali da dobije te izbore. Ovde se govori o činjenici da ćemo mi podržati predlog radikala da se ukine cenzus u prvom krugu i da mi na sledećim izborima za predsednika Srbije možemo da dobijemo predsednika Srbije. To za DSS apsolutno nije sporno.
DSS ovim predlogom zakona rešava pitanje kako izaći iz, da kažem, jednog vrzinog kruga neuspelih predsedničkih izbora. Mi taj problem našim Ustavom nemamo rešen. Ustav ni u svom članu 86, a ni u svom članu 87. ne reguliše pojam neuspelih predsedničkih izbora. Tu se regulišu razni vidovi prestanka mandata predsedniku, kada on prestane u odgovarajućem roku, znači, posle isteka od pet godina i kada mu mandat prestane pre roka, odnosno pre isteka mandata, ali Ustav ne poznaje kategoriju neuspelih predsedničkih izbora. Ne predviđa kako iz te situacije da se izađe.
Ovim predlogom zakona, po našem mišljenju, mi u jednu ruku dopunjujemo ili usaglašavamo zakon sa izmenama koje je predložila SRS, a koje ide u pravcu ukidanja cenzusa. Mi stvaramo osnov da predsednik Skupštine Srbije bude obavezan da raspiše predsedničke izbore. Znači, nije mu ostavljena, kao u slučaju Nataše Mićić, mogućnost da donese odluku, nego je on obavezan da raspiše predsedničke izbore. Predsednik Skupštine Srbije, po našem predlogu, obavezan je da raspiše predsedničke izbore u roku od 60 dana od stupanja na mesto predsednika Skupštine Srbije.
Ta odredba ovako glasi: "Ako izbori za predsednika Republike nisu uspeli, predsednik Narodne skupštine raspisuje nove izbore u roku od 60 dana od dana kada su održani neuspeli izbori. Ako rok od 60 dana od dana kada su održani neuspeli izbori za predsednika Republike istekne zbog prestanka mandata Narodne skupštine, novi predsednik Narodne skupštine dužan je da izbore za predsednika Republike raspiše u roku od 60 dana od njegovog izbora".
Ovaj rok je već počeo da teče. Nakon usvajanja ovog zakona, predsednik Skupštine, a da li će to biti postojeći predsednik ili neko drugi, obavezan je da u roku koji će biti manji od 60 dana raspiše izbore. Taj rok će sigurno biti 30 dana, s obzirom koliko će vremena proći do usvajanja ovog zakona. Tako da ćemo mi imati predsedničke izbore u roku kako je predviđeno Ustavom i izmenama zakona koje je predvidela SRS, a koje su za nas, još jednom da ponovim, potpuno prihvatljive.
Tako da će Srbija nakon raspisivanja predsedničkih izbora dobiti sigurno predsednika koga građani izaberu, i tu za nas nema dileme, a mi smatramo da je obaveza ove skupštine da doprinese izgradnji institucija. Pitanje donošenja novog ustava je svakako vrlo važno pitanje, a na koje će ova skupština, iskreno verujem, imati odgovor i biće sposobna da donese novi ustav i predloži građanima da ga potvrde referendumom. Do tada, mi ne smatramo da ima prostora da se pitanje predsednika države, kao što su to radili naši prethodnici, odlaže do donošenja novog ustava.
Zato je važno da izmenimo ovaj Zakon o izboru predsednika Republike, pa da se uvoje i jedan i drugi zakon, da se stvore svi uslovi da se popune pravne praznine koje postoje u postojećem zakonu i u Ustavu i da na taj način omogućimo da Srbija konačno dobije predsednika na novim izborima. Po ovom zakonu oni bi bili raspisani vrlo brzo, da na taj način Srbija konačno dobije onu instituciju koja će joj nedostataji nakon izbora Vlade, koji će se desiti vrlo brzo, a to je predsednik Republike. Ovoliko za sada i nadam se da ćemo kroz raspravu doći do nekog zajedničkog stava.