JEDANAESTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 13.05.2004.

6. dan rada

OBRAĆANJA

Emilija Krstić

| Predsedava
Da li još neko želi reč o ovom amandmanu?
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Po logici stvari, ukoliko je predlagač prihvatio amandman na član 2. Predloga zakona i odrekao se intervencije koju je nameravao da učini u članu 10. osnovnog teksta zakona, onda ovaj amandman predlagač je morao takođe da prihvati, a ukoliko on to nije prihvatio, onda praktično moramo da glasamo za jedan ovakav amandman.
Ukoliko se ne usvoji ovaj amandman, onda poreska uprava ulazi u problem logike, a zasniva se na sledećem. Ako se članom 10. reguliše da više ili pogrešno uplaćeni porez, odnosno iznos poreza mora da se vrati odmah, a najkasnije u roku od 15 dana, onda znači da 16. dan ne postoji.
U ovom članu, osnovni tekst, to je član 76. kaže se - na iznos više plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja kamata se obračunava po isteku roka od 30 dana od dana prijema zahteva za povraćaj. Nema tu nikakve logike.
Znači, nas predlagač zakona upozorava da, bez obzira na ono što je napisano u članu 10, nastupiće takva situacija da po zahtevu neće biti vraćeno, a ukoliko taj rok bude duži od 30 dana, onda tek od 30. dana teče kamata. Kamata teče uvek od dana dospelosti, pa kako god da se odredi dan kada nastupa dospelost nekog potraživanja.
Dalje, u prvom stavu ovog člana stoji: "Na iznos manje ili više plaćenog poreza i sporednih sporenih poreskih davanja obračunava se i plaća kamata po stopi jednakoj godišnje eskontnoj stopi centralne emisione banke". Kada ste menjali ovo, zašto niste rekli Narodne banke Srbije, jer nema više nijedne druge, ali eto vi ste i dalje to zadržali.
Poslednji stav, verovatno zbog gorkog iskustva sa povraćajem sredstava po osnovu ekstraprofita, vi tražite sada promenu da se kamata, kada se rešenje poreskog organa poništi, ne obračunava od dana uplate poreza nego od dana dostavljanja akta kojim se poništava, menja ili ukida rešenje ili drugi akt o zaduženju.
To bi u praksi značilo da poreski organ svesno, namerno, tendenciozno i sa ciljem da reketira poreskog obveznika donese rešenje, naplati potraživanje, pa čak i prinudno, stranka vodi postupak i posle godinu dana uspe u tom sporu.
Onda će država da plati kamatu, odnosno obračunaće se kamata tek od dana kada je ona dobila to rešenje. Onda tu nema restitucije, nema povraćaja u pređašnje stanje, a to je stanje kada je u činjen akt nezakonitosti, kada je doneto rešenje poreskog organa.
Zato mi podržavamo ovaj amandman i tražimo da se briše ovo što predlaže Vlada, jer lični odnosi sa nekim poreskim obveznicima neka se rešavaju na nekim drugim mestima, a ne preko zakona, ne na način da se natera Narodna skupština da donese i usvoji nešto.
Budite sigurni da ovo ne može biti u skladu sa Ustavom, iz jednog prostog razloga što važe princip ekvivalentnosti i princip restitucije; nemoguće je povratiti u pređašnje stanje ako niste priznali kamatu za sve verme dok je čovek trpeo nezakonito stanje koje mu je nametnuto.
Verovatno, da je predlagač ovde, možda bi mogao da razmisli o ovome i da prihvati ovaj amandman, jer ukoliko se ne prihvati ovaj amandman budite uvereni da ceo tekst ovog zakona liči na sredstvo za reketiranje poreskih obveznika.

Emilija Krstić

| Predsedava
Da li o ovom amandmanu još neko želi reč? (Ne.)
Na član 19. amandman je podnela narodni poslanik Vjerica Radeta.
Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Vjerica Radeta.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
U članu 83. stav 1. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji se kaže: "Poreska obaveza uvećava se za posebnu jednokratnu taksu na prinudnu naplatu poreza u visini od 5% od iznosa dospelih, a neplaćenih poreza, koja se obračunava i pripisuje glavnom dugu na dan početka postupka prinudne naplate".
Predlagač je u članu 19. zakona o izmenama i dopunama ovog zakona predvideo dodavanje stavova 6. i 7. i kaže: "Troškove poreskoprekršajnog postupka određuje Poreska uprava u visini od 5% od iznosa izrečene novčane kazne, a najmanje u iznosu od 500 dinara. Troškovi poreskoprekršajnog postupka padaju na teret kažnjenog lica".
Ovaj Vladin predlog je očigledno potpuno besmislen, nezakonit i prema mišljenju poslaničke grupe SRS neophodno je da se ovaj član briše i zato sam podnela ovaj amandman da se član 19. Predloga zakona briše.
Ceo ovaj zakon je inače toliko restriktivan da mislim da je to strašno šta će se dešavati sa fizičkim i pravnim licima ukoliko ne budu poštovali ovaj zakon.
Naravno, zakoni moraju da se poštuju, ali ne može Vlada gospodina Vojislava Koštunice i ministar Dinkić da sve ono što su zamislili, gde god treba da popune budžet, da ga pune uvlačenjem ruke građanima u džep.
Naravno, znamo mi kako se budžet puni, ali ne možete po istom osnovu nekome da uzimate dva puta nekakvu kaznu. Ne možete naplatiti i po osnovu koji je već predviđen u prvom stavu člana 83. i po ovom osnovu koji ste vi predvideli. Prinudna naplata je, inače, rezultat, vi ste ovde rekli, poreskoprekršajnog, to je neka kovanica, ali je rezultat prekršajnog postupka i u prekršajnom postupku je normalno da se naplati onoliko koliko zakon predviđa.
Ova odredba člana 19. nije usklađena sa Zakonom o prekršajima, odnosno nezakonita je, pošto Zakon o prekršajima predviđa kazne samo u paušalnom iznosu, a ne procentualno, kako ste vi ovde predvideli. Recimo, ako sada troškovi, kako kažete, poreskoprekršajnog postupka u nekom postupku iznose 1.500 dinara, vi ćete još uz to da naplatite tom licu 500 dinara, pošto ne može manje od 500 dinara, a pet procenata bi bilo 75 dinara, pa ćete onda, pored toga, da naplatite još i 500 dinara.
Dame i gospodo narodni poslanici, prihvatite ovaj amandman, nemojte da se zamerate građanima koji su vas birali. U Srbiji, nažalost, žive siromašni ljudi i nemaju mogućnosti da plaćaju ni ono na šta su do sada obavezani i nemojte svaki dan neki novi "namet na vilajet" da udarate.

Emilija Krstić

| Predsedava
Da li o ovom amandmanu još neko želi reč? Izvolite, narodni poslanik Veroljub Arsić.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, ovaj amandman bi trebalo prihvatiti. Trebalo bi prihvatiti, jer u sledećim odredbama Predloga zakona predlagač kaže da kazne za neplaćeni porez treba da budu naplaćene u iznosu od dva do deset puta od neuplaćenog poreza u nekom postupku.
Sasvim je i ta kazna neprimerena situaciji u kojoj je i naša privreda i u kojoj su naši građani, jer verujte da najveći broj lica koja ne stižu ili ne izmiruju svoje poreske obaveze to ne rade zato što nemaju para.
Ovako, zakonodavac je predvideo da se troškovi prinudne naplate plaćaju u iznosu od pet posto, pa čak u stavu 3. tog istog člana: "Ako poreski obveznik plati poresku obavezu po otpočinjanju postupka prinudne naplate, ne oslobađa se plaćanja jednokratne takse". Ako nekom licu organ za prekršaje, a kasnije ćemo da se vratimo na taj organ, izrekne kaznu da plati deset puta višu kaznu na neplaćen porez nego što je iznos tog poreza, dobijamo da samo na ime troškova prinudne naplate treba da plati polovinu svog duga.
U drugom delu, koji sad vi predlažete, tražite da se i prekršajni postupak isto ovako tretira, što znači da, ako nekom kaznu naplatite u iznosu od deset puta od poreske obaveze, opet mu zaračunavate još jednu polovinu poreske obaveze koju nije izmirio, što znači da će prava kazna sa svim troškovima da bude jedanaest puta veća od neplaćenog iznosa poreza.
Kada sam rekao – sudija za prekršaje, to je još jedan vid od kojeg gospodin ministar želi da puni svoj rasipnički budžet, jer poreska uprava ne ide preko redovnog prekršajnog postupka, već ima svoje sudije za prekršaje, po onoj narodnoj "kadija te tuži, kadija ti sudi".

Emilija Krstić

| Predsedava
Da li o ovom amandmanu još neko želi reč? Narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Da bi se shvatilo šta je to Vlada predložila, uzeću jedan primer kako to u praksi izgleda. Poreski organ je ovlašćen da vodi prekršajni postupak. Vlada sada kaže da visinu troškova prekršajnog postupka koji se vodi pred poreskim organom određuje poreska uprava i to u visini od pet posto od iznosa izrečene novčane kazne.
U jednom od članova koji slede, samo da vas upozorim da je predviđena novčana kazna od milion dinara ukoliko se ne podnese prijava. Izračunajte koliko je pet posto na osnovicu od milion dinara. To je veliki iznos. Praktično, troškovi poreskoprekršajnog postupka, u stvari, predstavljaju kaznu.
Da bi se shvatilo šta to ulazi u te troškove poreskoprekršajnog postupka, dovoljno je reći da je to jedan poziv koji se upućuje poreskom obvezniku da tog i tog dana u toliko i toliko sati, sam ili sa advokatom, dođe i pred službenikom da jednu izjavu, a može čak i sam da napiše i da je donese, i na bazi toga oni kasnije donose rešenje o prekršaju. Verujte, ako je milion dinara, izračunajte koliko je pet posto. Znači, troškovi tog jednog poziva ne mogu da budu toliki.
Kada se govori o troškovima bilo kog postupka, onda se ide na stvarne troškove, a tamo gde je stvarno nepotrebno da se utvrđuju stvarni troškovi ili su oni beznačajni, onda se kaže – paušal i taj paušal postoji i kod sudije za prekršaje, pa čak postoji i u krivičnom postupku.
Nikada taj paušal nije u ovom procentu određen, već uvek u nekom nominalnom iznosu. Zbog toga u jednom od prethodnih stavova ovog člana, doduše u drugoj materiji, kada se radi o troškovima prinudne naplate poreza, navedeno je da Vlada propisuje iznos troškova koji se naplaćuju od poreskog obveznika za slučaj prinudne naplate poreza.
Ako se ima u vidu da su neke novčane kazne određene u rasponu od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa poreza i da se ovim predlogom zakona veliki broj novčanih kazni za prekršaje sa 20 hiljada pomera na 50 hiljada, i da je za neke prekršaje, kao minimalna novčana kazna ispod koje ne može da se ide, propisano 100 hiljada dinara, pogledajte šta znači ovih pet posto na ime troškova poreskoprekršajnog postupka. Troškovi poreskoprekršajnog postupka, u stvari, predstavljaju, po svojoj suštini, nezavisnu sankciju, jer u formi troškova nekome se otimaju pare.
Ceo ovaj predlog zakona, sve njegove odredbe imaju za cilj da se poreski obveznici uplaše, da se poreski obveznici, kada dođu pod udar ovih novih odredbi, pošteno ogole, da im se uzme sve i svašta, jer za običnu prijavu kazna je milion dinara. Verujte, meni uopšte nije jasno zašto radite protiv vašeg kandidata na ovim izborima.

Emilija Krstić

| Predsedava
Da li o ovom amandmanu još neko želi reč? Narodni poslanik Vladan Vučićević.

Vladan Vučićević

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9
Dame i gospodo narodni poslanici, u zemlji Srbiji postoje dobri i loši privrednici, postoje pošteni i nepošteni privrednici. Naravno, mnogo godina unazad pričano je kako su se neki ljudi obogatili upravo tako što nisu plaćali porez i što su zakidali državu time što nisu svoje obaveze prema državi ispunjavali. To se jedino može regulisati zakonom. Anarhijom, pričom, sigurno ne može.
Ni jedan dobar, ni jedan častan, ni jedan pošten privrednik nema ništa protiv da se takav zakon u zemlji Srbiji donese.
Naravno, svi mi znamo da je jedna od najstrožijih kazni, upravo kazna po džepu, upravo novčana kazna. Časni, pošteni ljudi nemaju razloga da se plaše bilo koje kazne, ako svoje obaveze prema društvu i prema državi ispunjavaju.
Prema tome, ako hoćemo da se bavimo demagoškom pričom, ako hoćemo da pričamo samo radi priče, samo da bi ovde nešto rekli, onda treba sve one nepoštene, koji su na grbači srpskog naroda stekli svoje bogatstvo, ovde da štitimo.
A ako hoćemo da uvedemo red i zakon za ovu državu, onda naravno, moramo podržati zakon koji je Vlada dala. Nijedan korektan privredni subjekt, nijedan korektan privrednik, niti poreski obveznik, nema nikakvih razloga da se buni protiv ovako visokih kazni, zato što on svoje obaveze izmiruje prema državi.
U krajnjoj liniji, ovim zakonom se štite pošteni poreski obveznici od nepoštenih poreskih obveznika i to je interes Srbije, to je interes ovog naroda. Smatram da su sve dosadašnje priče bile čiste demagoške priče i da tako nešto ne donosi ni dobro Srbiji, ni srpskom narodu, a ako neko treba da kritikuje Vladu, naravno, neka je kritikuje, ali mislim da građani Srbije znaju kako i na koji način su osiromašeni, ko ih je opljačkao i od koga i na koji način oni treba da se štite.
Štite se dobrim zakonom. Ovaj zakon je dobar, on je represivan za one koji pljačkaju državu, a stimulativan za one koji žele časno i pošteno da rade. Ja sam poreski obveznik i ne plašim se ovog zakona, jer za svojih 18 godina rada nisam platio kao poreski obveznik ni jednu jedinu kaznu, a imao sam bogme premnogo kontrola. Toliko i hvala vam.