PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 19.11.2004.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

19.11.2004

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 11:10 do 00:00

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, budžet je danas najvažnija finansijska institucija za finansiranje države i njenih organa. Međutim, kod izrade i predloga ovog budžeta, mišljenja sam da predlagač nije poštovao osnovne principe i načela kada je u pitanju utvrđivanje i predlaganje ovog budžeta.
Za izradu jednog budžeta mora se poći od sledećih principa - od principa budžetske ravnoteže, pokrića i budžetskog jedinstva. Prema tome, po mom mišljenju, ovaj budžet po tim principima i načelima nije pravljen.
Po mojoj oceni i po oceni narodnih poslanika SRS ovaj budžet je rasipnički, moramo priznati, hteli to ili ne. Ako imate u vidu samo jednu činjenicu i jedan podatak iza koga se može kriti svašta tj. korišćenje usluga i roba, koje su to usluge i robe, specijalne usluge i robe, mislim da Vlada nije robna kuća, niti trgovačko preduzeće. Ako se ima u vidu da je 41.384.000.000 dinara predviđeno za korišćenje usluga i roba i ako bi podelili taj iznos, onda bismo došli do sledećeg podatka, da bi mogli da isplatimo 4.598.222 penzije po devet hiljada.
Dakle, smatram da se kod brojnih ministarstava, mada se prave razlike i uočavaju da su neka ministarstva bila i te kako realnija kada su tražili određena sredstva za nabavku mašina i opreme i kada je u pitanju ovaj iznos koji se provlači kroz budžet kao specijalne usluge ili usluge i robe.
Nešto što su posebno danas istakli narodni poslanici SRS, a to su troškovi predsednika Republike gospodina Borisa Tadića. U predizbornoj kampanji gospodin Boris Tadić je obećao da će jedan deo biti narodna kancelarija, da će biti uvedena restrikcija, da će biti štednja i da će se u tom pogledu ponašati sasvim domaćinski.
Međutim, kako može da se kaže da je to domaćinski i da je u pitanju štednja, a ne rasipništvo? Osamdeset ljudi je zaposleno u delu Predsedništva gde je predsednik Republike. U protekloj godini za troškove predsednika Republike bilo je izdvojeno 33 miliona, a ove godine 133 miliona. Mislim da je to neprimereno i da ne može biti odobreno ni prihvaćeno, jer za to ne postoje nikakve promenjene okolnosti, niti opravdani razlozi.
Po ovom broju što sam istakao, a odnosi se na predsednika Republike Borisa Tadića, i još koliko treba vozača koji su pridodati iz zajedničkih službi Vlade, i koliko telohranitelja, i koliko sve to državu košta, mislim da je to neprimereno i jako mnogo.
Imate stavku – kancelarija za saradnju sa medijima. Planirano je 30.664.000, izdaci po ugovoru 5.200.000. Šta to znači? To znači da će starešina resora zaključivati ugovore sa kim god hoće i plaćati mimo kontrole ono što on hoće, ili zapošljavati stranačke kolege i koleginice i na taj način obezbeđivati u administraciji radna mesta. To građani Srbije ne mogu da prihvate i ne bi moglo da se toleriše.
Savet za borbu protiv korupcije 14.600.000, opet usluge po ugovoru pet miliona. Ministarstvo finansija je posebna priča. U budžetu je planirano 73.781.000.000, a specijalne usluge u ovom ministarstvu su predviđene i utvrđene od strane Vlade na 342 miliona. Čemu ovo? Kakve su to specijalizovane usluge? Zašto one nisu iskazane? Zanimljiva je stavka koja se odnosi na poresku upravu 5.554.000.000, a ima zaposlenih 8.668 izvršilaca.
Što se tiče vojske i policije, Vlada je ovim budžetom kaznila i policiju i vojsku. Reći ću vam samo jedan podatak, prema izveštaju ministra unutrašnjih poslova, pregled osnovice za plate pojedinih ministarstava; za Ministarstvo policije osnovica jeste 883,14 dinara, a za sva ostala ministarstva osnovica je 1.306 dinara.
Prema tome, policija i vojska su kažnjeni, stubovi odbrane ove zemlje ne mogu se tako ponižavati, ne može se bezbednost države urušavati, a pogotovo nevladine organizacije koje vršljaju po Dedinju, po Topčideru i gardijskim jedinicama, što bi moralo krivično da se goni, mislim na onog ko piše o njima u negativnom kontekstu, a i onog koji tamo ulazi iz nevladinih organizacija neovlašćeno.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem se narodnom poslaniku Petru Jojiću, ali što se tiče nas iz predsedništva imali ste još 45 minuta. Prema tome, to je zahtev vaše stranke da prekinete, a ne naše.
Zbog Poslovnika, dozvolite mi ipak, bez obzira što su napustili skupštinsko zasedanje, da ne bi ispalo sutra da smo prekršili Poslovnik, pa ih nismo prozvali, prinuđen sam da prozovem Gorana Kneževića za reč. Nije tu. Slobodan Mihajlović ima reč. Nije tu.
Aleksandar Vlahović ima reč. Nije tu. Milan Stanimirović ima reč. Nije tu. Milan Marković ima reč. Nije tu. Gordana Čomić ima reč. Nije tu.
Ima reč narodni poslanik Živorad Smiljanić, pa zatim narodni poslanik Veroljub Arsić, a onda da se pripremi Sava Urošević.

Živorad Smiljanić

Socijalistička partija Srbije
Poštovani poslanici, gledajući ovaj budžet koji danas treba da usvojimo predviđeno je da deficit budžeta od 20,5 milijardi nadoknadimo ubrzanom privatizacijom.
Objektivno očekujem da se toliki novac od ubrzane privatizacije neće moći ostvariti, a ono što je veliki problem danas u Vojvodini jeste da se mnogi poljoprivredni kombinati u bescenje hoće da prodaju. Molim ministra i potpredsednika Vlade da ne dozvole da nam ubrzanom privatizacijom obradivu zemlju kupe stranci.
Naime, u Vojvodini se sada pokušava da velike kombinate mnogi tzv. biznismeni i stranci kupe, a pogotovo iz Mađarske, pretpostavljam da je to Sorošev kapital, Mađari hoće ono što su izgubili u svojoj zemlji da nadoknade kod nas. Naime, oni su privatizacijom 70% obradivog zemljišta prodali i to prodali pre svega Austrijancima. Kada su shvatili Mađari da će biti biroši ponovo kod Austrijanaca, doneli su zakon o zabrani dalje prodaje obradivog zemljišta.
Srbiji je najveće nacionalno blago obradiva zemlja i to nacionalno blago ne smemo prodavati strancima. Molim ministra i Vladu da donesu zakon i predlažem da se sva društvena zemlja pretvori u državnu zemlju, i da se kao takva ne može prodavati strancima, a ne može ni domaćim tajkunima, koji nažalost sve što su do sada kupili u 90% tzv. transparentnih privatizacija kupili su za 20% knjigovodstvene vrednosti.
Nedavno je jedna grupa Italijana bila u Apatinu da vidi da kupi fabriku "Dunav" i kada su im rekli kolika je početna cena, 20% knjigovodstvene vrednosti, shvatili su da je to neumesna šala, jer ne mogu da veruju da se toliko preduzeće za tako male pare može prodati. Sve što je prodato do sada prodato je uglavnom za 20% knjigovodstvene vrednosti.
Zato vas molim i predlažem Vladi da po hitnom postupku donese zakon o zabrani prodaje zemlje strancima, i da po kratkom postupku donesemo zakon o pretvaranju društvene zemlje u državnu, jer državna se po zakonu ne može prodati, a društvena može.
Zato je sada velika navala na Vojvodinu i zato iz celog sveta misionari, a pogotovo iz Mađarske, dolaze da što pre otkupe kombinate koji su u velikim dugovima, a u dugovima su zbog kamata koje su im banke nametnule, kamate na kamate, i bolje da likvidiramo banke nego poljoprivredne kombinate, a najstrašnije bi bilo da obradivu zemlju prodamo strancima.
Prema tome, još jednom pozivam da ubrzanom privatizacijom ne prodamo obradivu zemlju, ne samo u Vojvodini, nego u celoj Srbiji. Poljoprivredni kombinat u Beogradu je svu društvenu zemlju pretvorio u državnu. To isto tražim za opštinu Apatin, da se naša društvena zemlja u kombinatu pretvori u državnu.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić, a neka se pripremi narodni poslanik Sava Urošević, pa potom narodni poslanik Zoran Antić.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo poslanici, ne mogu da se složim s ministrom da je ovaj budžet, kako to on voli da kaže, "konzervativan". Pre bih rekao da je budžet za ovu vladu previše optimistički, zato što se uzimaju dva parametra prilikom prihodne strane ovog budžeta, a to je inflacija od 9,1% i rast bruto proizvoda od 4,5%.
Smatram da je to nerealno, jer i ove godine, bez uvođenja poreza na dodatu vrednost, mi već imamo inflaciju koja je veća od 9,1%, samo zato što je ministar tvrdoglavo i upravo hteo da poveća akcize za naftu i naftne derivate, pa se to nekako poklopilo sa porastom cena sirove nafte na svetskom tržištu, pa su prilične muke bile i da se ta inflacija, koja je već dvocifrena, obuzda i ne krene ka onoj mnogo goroj od tri cifre.
Nemam poverenja ni u to da će rast bruto proizvoda da bude 4,5% u toku iduće godine, zato što je za ovu godinu, kako je ministar rekao, 8,5% bio samo iz jednog razloga: jedino pravo povećanje proizvodnje jeste bilo u poljoprivredi. Ova vlada je imala sreće da ova godina bude rodna, a ne znači da će i iduća da bude.
Dalje, kako gospodin ministar misli da tih 4,5% rasta proizvodnje bude u poljoprivredi, jer samo na nju može da se osloni, ako 1. januara stupa Zakon o porezu na dodatnu vrednost i ako je dosadašnji repromaterijal u poljoprivredi bio potpuno oslobođen poreza, a sada se na njega uvodi stopa od 5%, a za neke proizvode i repromaterijal u poljoprivredi 18%.
Kako on misli da poljoprivrednici, koji su iovako iznureni i rade na ivici rentabilnosti, mogu da ulažu u porez na dodatnu vrednost? Da bude još veći licemer, kaže - mogu da traže povraćaj više uplaćenog poreza, odnosno više obračunatog i plaćenog poreza, ali pod jednim uslovom - da se poljoprivredni proizvođači registruju kao preduzetnici, pa će morati da vode i poslovne knjige, a 75% ili 80% individualnih poljoprivrednih proizvođača u Srbiji ima 5-7 hektara obradive zemlje. Baš bih voleo da vidim to poljoprivredno domaćinstvo koje sa tako malo zemlje može da plaća i knjigovođu koji će da vodi knjige i da traži povraćaj više uplaćenog i obračunatog poreza.
Kada je u pitanju inflacija od 9,1%, nije mi jasno kako to može da izvede ministar i ova vlada, bazirajući samo to da je sadašnja opšta poreska stopa 20%, a u porezu na dodatu vrednost će biti 18%. Gospodine ministre, ona razlika od 2% biće pojedena prilikom obračuna trgovačkih i drugih marži, tako da sigurno deflacije neće biti zbog poreza na dodatu vrednost, ali ćete zato sa 8% početi da oporezujete proizvode koji nikada do sada nisu bili oporezivani: meso, hleb, mleko, jaja i još neke druge životne namirnice koje, u suštini, sačinjavaju ukupan promet gotovih proizvoda reda veličine oko 75%.
Jedino što će možda da pojeftini biće automobili, ali će to pojeftinjenje biti toliko beznačajno, računajući kakva je finansijska i kupovna moć građanina.
Ima još nelogičnosti u ovom predlogu budžeta. Budžet Republike Srbije za 2005. godinu je u deficitu, a gospodin ministar izdvaja preko dve milijarde kao budžetsku rezervu. Svaki budžet koji je u deficitu ne bi trebalo da ima budžetsku rezervu.
Povećanje izvoza, ne znam kako to gospodin ministar misli da izvede, jer nigde nisam našao, možda sam i pogrešio, ali nigde nisam pronašao da li uopšte postoje subvencije za preduzeća koja se bave izvozom i koja domaću robu plasiraju na strano tržište. Samo tako možete da povećate izvoz, gospodine ministre, a ne samo nekim pričama. Kada je rashodna strana budžeta u pitanju, popričaćemo malo više pri raspravi u pojedinostima.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Sava Urošević, a neka se pripremi za reč dr Paja Momčilov.

Sava Urošević

G17 Plus
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo poslanici, gospodine ministre, aktuelna Vlada, koju u ekonomskom delu predvodi G17 plus, nastavlja da donosi teške reformske odluke. Posle fiskalizacije koja se privodi kraju i definitivne odluke o uvođenju poreza na dodatnu vrednost, a takvu odluku je nekoliko prethodnih vlada propustilo da donese, namerno ili iz nekih objektivnih razloga, ova vlada je imala hrabrosti da takvu odluku donese i pripremila sve instrumente za uvođenje ovog važnog fiskalnog instrumenta.
Pred nama je budžet za 2005. godinu i Memorandum o budžetu, ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2005. godinu, sa projekcijom za 2006. i 2007. godinu. Ono što je karakteristično, to je pojava memoranduma, koji se ne odnosi samo na prvu sledeću godinu, već i na nekoliko sledećih godina, što dokazuje da ova vlada ozbiljno razmišlja i o budućnosti, a ne o jednom kratkom jednogodišnjem periodu.
Na prvi pogled se vidi da je budžet za 2005. godinu nastavak ekonomske politike koja je započeta polovinom ove godine, a koja je u ovoj skupštini verifikovana rebalansom budžeta za 2004. godinu.
Nameće se jedno logično pitanje - zašto se datumi nove ekonomske politike i datum donošenja budžeta ne poklapaju, odnosno to može da se protumači i na drugi način i da se kaže da li je G17 plus odustao od jedne "populističke" politike, kako su to znali da kažu ekonomski analitičari i politički protivnici. Logičan odgovor je ne, jer kod projekcije budžeta za 2004. godinu Ministarstvo finansija je imalo kratak period za projekciju, a istovremeno nije bilo dovoljno vremena da se upoznaju sa pravim nivoom javne potrošnje, jer su u prethodnim godinama budžeti budžetskih korisnika bili naduvani.
U predlogu budžeta za 2005. godinu uviđa se brži rast prihoda nego rashoda, što dovodi do posledice da se smanji budžetski deficit. Budžetski deficit je projektovan na 20,5 milijardi, što čini 1,4% bruto društvenog proizvoda. Ako se osvrnemo na kriterijume iz Mastrihta, koji se odnose na zemlje članice Evropske unije, u kojima se kaže da je dozvoljeni budžetski deficit do 3% društvenog proizvoda, onda ovaj nivo budžetskog deficita najbolje pokazuje koliko je dobro izbalansiran odnos između rashoda i prihoda u budžetu za 2005. godinu.
Analizom prihodne strane uočavamo da je najveća stavka u prihodima u budžetu za 2005. godinu porez na potrošnju. Taj porez na potrošnju, u odnosu na budžet za 2004. godinu, ima trend rasta, a porez na dohodak, dobit i kapitalne dobiti, ima trend pada.
Ovo ukazuje na situaciju u kojoj će biti rasterećena privreda, a samim tim i povećana njena konkurentska sposobnost.
Još nešto bih rekao o porezu na dodatu vrednost, a ovo vam govorim iz razloga što on predstavlja 45% prihoda u ukupnim prihodima u budžetu.
Prihod od poreza na dodatu vrednost u 2005. godini je projektovan da bude veći za 14% nego što je bio prihod od poreza na promet. Ako uđemo u suštinu tih 14% i shvatimo da je sastavljeno od 9% predviđene inflacije i oko 5% predviđenog rasta bruto društvenog proizvoda, dolazimo do zaključka da je ovo jedna krajnje konzervativna projekcija.
Imajući u vidu iskustva iz zemalja u okruženju, gde je ovaj rast, recimo, u Hrvatskoj bio 20%, u Makedoniji 60%, ubeđen sam da će ova pozicija biti najmanje za 10 milijardi veća i očekujem da ćemo se sredinom iduće godine naći ponovo u Skupštini na jednom zasedanju koje će biti posvećeno rebalansu budžeta, pa da vidimo kako ćemo taj povećani prihod da rasporedimo i na koje ćemo rashode da ga rasporedimo.
Na kraju, G17 plus, bez obzira na cenu, ne odustaje od svojih programskih načela, koja su u prvom redu reformska i koja se zalažu za to da se oporavi srpska privreda, a za to je najbolji pokazatelj budžet i Memorandum za 2005. godinu, sa projekcijama za 2006. i 2007. godinu.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik dr Paja Momčilov, a neka se pripremi narodni poslanik Velimir Simonović.

Paja Momčilov

Srpska radikalna stranka
Poštovane koleginice i kolege, kao što ste već čuli od mojih prethodnika iz SRS, mi nećemo glasati za ovaj budžet, a naš uvodničar gospodin Aleksandar Vučić je i detaljno obrazložio zbog čega.
Pridružiću se ostalim kolegama iz SRS koji hoće da progovore par reči o ovom budžetu, ne da bi ga kritikovali kritike radi, nego sa namerom da ukažemo na nešto što bi trebalo u svakom slučaju popraviti.
Bio sam slobodan da pri prethodnoj raspravi, kod donošenja rebalansa budžeta koji je nedavno ovde obavljen pred ovim domom, ukažem i na neke manjkavosti koje ne bi trebalo da nose dokumenti koje nam vlada podastire.
Ovaj budžet nosi takođe te manjkavosti, on ima izvesne greške koje su nedozvoljene da sadrži jedan ovako ozbiljan dokument.
Na strani 34, gde imate rashodnu i dohodnu stranu Ministarstva zdravlja, vi ćete videti da opet se prihodna strana razlikuje od rashodne za dva miliona. Postoji napredak, u rebalansu je bila ta razlika tri miliona, a sada su stigli do dva miliona.
Dalje, prateći jedan dokument koji je nazvan Memorandumom, govori o zdravstvenoj zaštiti, i u tom dokumentu imate materijalne neistine koje ne smeju da stoje u jednom ovako ozbiljnom dokumentu.
Citiram – "reformisanje sistema zdravstvene zaštite na bazi donetih Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o lekovima"; molim vas, zakoni o zdravstvenoj zaštiti i osiguranju nisu doneti i ne možemo to da govorimo. Onda u istoj rečenici nastavlja, da bi bilo još tragikomičnije, pa kaže – a očekuje se da se donesu zakoni, kao što je zakon o zaraznim bolestima. Mi smo taj zakon doneli, molim vas.
Ne može ovako stajati u vašem Memorandumu. Vi morate da uredite ovaj tekst kada nam ga dajete i mi ga čitamo, verujte.
Sada ono što je suština zamerki SRS na predlog koji dotiče zdravstvenu službu, to je ono što je sadržano u obrazloženju predloga finansijskog plana Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2005. godinu.
Molim vas, na 267. strani vi imate obrazloženje finansijskog plana i šta vidite? Vidite ovo, mi znamo šta se dogodilo rebalansom budžeta, njime su drakonski smanjena sredstva primarnoj i zdravstvenoj zaštiti. Dakle, kako je to izgledalo, sa planiranih 28,8 milijardi sada će rebalansom biti doznačena sredstva u vrednosti od 19 milijardi, za više od 35% je oduzeto novca primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
A šta se uradilo? U isto vreme se sekundarnoj sa 21,9 milijardi doznačilo više sredstava i dobiće na kraju 32 milijarde, takozvana bolnička zaštita.
Molim vas, ovaj predlog novog budžeta sledi tu liniju. Ovim je predlogom predviđeno da primarna dobije 23 milijarde, znači, neće doći do planiranih 28 od prošle godine, a onda je rečeno da se primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kada smo donosili u martu budžet, daje glavni prioritet.
Znači, odustaje se od toga. Mi ne znamo zbog čega, a šta se nastavlja. Nastavlja se opet rast i primarnoj i sekundarnoj zaštiti. Znači, sredstva se drakonski krešu primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a u svim sistemima zdravstvene zaštite u svetu najbolji je sistem zaštite primarna zaštita i noseći je sistem. Svih 80% zdravstvenih potreba građani treba da ostvare na primarnom nivou. Šta mi to sada dobijamo, kada ovako drakonski dekapitiramo primarnu zdravstvenu zaštitu, a trebalo bi da dobijemo odgovor zašto je ovako urađeno.
Samo još jednu rečenicu, moji prethodnici su ukazivali da je vrlo mali prihod od carina na granicama, negde će se oko 8% puniti budžet. Molim vas, naša granica je porozna. Hajde da vidimo šta je to sa lekovima, šta se dogodilo.
Danas je u našoj zemlji, u odnosu na prošlu godinu, 60% više uvezenih lekova, ali nije ni to problem, nego je 20% ilegalnih lekova. Dakle, uvezeni su preko Republike Srpske i Makedonije, i to velike svetske firme. Nedavno je jedva zaustavljena raspodela 300.000 ampula longacefa, a kao donacija našim domovima zdravlja i bolnicama, koje su bile bez atesta, iz Pakistana, i na jedvite jade je to nedavno uspelo da se spreči.
Molim vas, ovim i ovakvim rešenjima mi možemo da kažemo da reforma zdravstvene službe i zdravstvena služba je dovedena u jako tešku situaciju, a razloge ne znamo.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Velimir Simonović, a za diskusiju neka se pripremi narodni poslanik Aleksandar Đorđević. Podsećam vas da smo se dogovorili da zamenimo, tako da je Zoran Antić sada dole, kako smo se dogovorili sa poslaničkom grupom SRS. Primam izvinjenje, gospodine Vučiću.