ČETVRTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 27.11.2009.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETVRTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

4. dan rada

27.11.2009

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:10 do 18:05

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Kulturan sam, gospođo Čomić, pa neću da kažem da je to replika, pošto je to sam sebi neko dao repliku. Koristim vreme koje ima moja stranka.
Poštovani građani, za svaki član ovog predloga zakona može da se vodi ista rasprava – da li je to poljoprivreda, da li je to vodoprivreda, da li je to lov, ribarstvo, lov i ribolov. U Ustavu piše – imate pravo u pogledu lova i ribolova, vi ste ušli u delatnost – lovstvo i ribarstvo itd.
Osnovna poenta jeste u tome što ovaj predlog zakona i statut ne mogu biti u skladu sa Ustavom Republike Srbije.
Gospođo Kolundžija, pošto ste vi paradigma ovog pokreta da se donese ovakav zakon, pa vi branite, a Vlada ćuti. Vlada se stidi ovog predloga zakona, neće da ga brani, vi ga branite. Moram vama da se obratim. Naravno, kada se obratim vama, obratio sam se i DS i Borisu Tadiću i Mirku Cvetkoviću i svima, pošto ste vi njihov predstavnik.
Moram da vam skrenem pažnju na nešto. Morate da čitate član 187. upravo onako kako je napisan, znate? U članu 187. prvi stav, navedeno je da nešto može biti od pokrajinskog značaja, ali nije određeno šta je. Rečeno je – koje može na svrsishodan način da se ostvari. Ono što je vrlo važno u tom stavu jeste, da se radi o pitanjima koja nisu u nadležnosti Republike Srbije kao države. To je ovaj kraj ovog prvog stava.
Dolazimo sada i do člana 187. stav 2. On kaže vrlo jednostavno, vidite, koja su pitanja od, pa da preskočimo ovo, pokrajinskog značaja, određuje se zakonom. Ovo može da bude zakon koji određuje pitanja od pokrajinskog značaja. Međutim, tu se javlja problem. Znate li zbog čega? Što ste u ovom tipu zakona, Predlogu zakona koji je miks, koji ima nameru da obuhvati ovo iz člana 187. stav 2. i ovoga iz člana 183. stav 2, ima nameru to da obuhvati. Ubacujete i ono što je u članu 137. To su babe i žabe.
Kada prebacujete ovo po članu 137, to su izvorno upravni poslovi. Član 137. prvi stav, da ne bih gubio vreme, jasan je. On se odnosi na ono što je nadležna država Republika Srbija, državna vlast, ne pokrajinska vlast koja nije državna vlast. Tu nastupaju problemi.
Pazite, da uredite neko pitanje, to je jedan segment jedne velike oblasti. Oblast može da ima 1000 različitih pitanja. Procenjuje se zakonom šta je to pokrajinski značaj, što ne ugrožava republiku, pa se daje AP. Ne, vi sada Predlogom zakona idete tako što kompletne oblasti dajete. Kada kažem kompletne oblasti, onda dajete državnu nadležnost AP u gotovo svakom članu.
Ovaj član možda i nije paradigma za ovo što sam vam rekao, ali to je problem. Problem je što vi možete da kažete da AP ne može da donosi zakone. Njima i ne trebaju zakoni. Za onu njihovu nameru, nekih tamo koji sede, nije ni potreban zakon.
Zakoni nisu bili potrebni ni Milu Đukanoviću. On nije mogao da reguliše pitanje vojske, pa je formirao u okviru parapolicijskih snaga neku tamo jedinicu koja je radila ceo posao. Formalno-pravno, nije morao da ima carinu, jer je carina bila na saveznom nivou, pa je napravio carinsku službu. Kod Brodareva smo morali da se legitimišemo kada ulazimo. To je taj problem.
Ovaj zakon je apsolutno neustavan. Videćete vi. Vi ste ovim zakonom čak dali mnogo više oblasti nego što piše u statutu. Poklonili ste čak i lokalnim samoupravama autonomne pokrajine, nego, doći ćemo i do tog člana.
Nepotrebno, nepotrebno loša poruka. Mi vrlo dobro znamo ko ste i šta ste. Znači, jedno je nadležnost, drugo su pitanja, treće je oblast, četvrto je značaj. Slažem se da postoji problem u definisanju nadležnosti AP. On realno postoji.
Nije to problem samo u Srbiji, to je problem na planeti Zemlji, kod svih država. Zašto? Zato što nema oblasti društvenog života koja nije regulisana Ustavom ili nekim zakonom na državnom nivou. Tim zakonom se daje odgovarajuća samouprava i autonomija nižim organima, drugim oblicima organizovanja građana na nekoj teritoriji.
Zato, ono što je Martinović rekao, ako ovo treba rešiti sa 150 zakona, sa 150 zakona treba da se reši. Kako? Sa dve-tri odredbe u svakom zakonu se kaže – ovo se ustupa, ovo je od pokrajinskog značaja, ovo je od lokalnog značaja. Ali, to što se ustupa, ne sme da ugrozi državu. Ne sme da ugrozi državne funkcije. Ne sme da ugrozi prvostepeni i drugostepeni postupak, ne možete da predate prvostepeni postupak. Ako ste dali drugostepeni postupak, onda nema nadležnosti. O tome se radi.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno vreme je 5,45 minuta. Vreme na raspolaganju je 11 minuta.
Reč ima narodna poslanica Nada Kolundžija.

Nada Kolundžija

Za evropsku Srbiju
Opet se vraćamo na tu polemiku da li jedan zakon treba da reguliše sva ova pitanja ili to treba da reguliše 150 zakona. Mislim da je racionalno kada to reguliše jedan zakon. Mislim da to nije u suprotnosti ni sa Ustavom ni sa bilo kojim drugim zakonom. To sad ostaje pitanje o kome može da se polemiše. Po mom dubokom uverenju i naše uopšte uverenje je bilo da je racionalno to uraditi jednim zakonom.
Da li se daje u više oblasti nadležnost, nego što je to Ustav predvideo, volela bih da mi navedete jednu oblast u kojoj je data veća nadležnost, a da Ustav nije predvideo oblast. Dakle, pitanje od interesa za Vojvodinu, jedno da navedete.
Što se tiče nivoa nadležnosti koji se daje i koji je očigledno za neke sporan, što se tiče nas, mislimo da je ključna stvar obezbeđivanje jedinstva države, da je sve što se tiče zakonodavne vlasti isključivo na nivou Republike Srbije, sva pitanja uređuje Republika Srbija, odnosno sve zakone donosi Skupština Republike Srbije. U tom smislu je to … Ne znam šta drugo može biti više potrebno da bi se obezbedilo jedinstvo Srbije, sem da se sva pitanja uređuju zakonima Republike Srbije, koje donosi Skupština Republike Srbije.
Da li nekakvi pretpostavljene separatističke, secesionističke itd. ideje postoje negde i da li je Ustav dao i onima kojima su to uradili u prethodnom periodu mogućnost da to urade, vi ste sami tvrdili da nije. Analizirajući raspad bivše Jugoslavije, vi ste dokazivali da nijedan Ustav i nijedan zakon nije dao osnova za procese koji su se desili, a oni su se ipak, nažalost, desili.
Pretiti onim što se dešavalo u kontekstu ostvarivanja Ustavom zagarantovane autonomne pokrajine Vojvodine mislim da nije politički korektno i to je ono na šta smo ukazivali kao na sejanje straha među građane Srbije, jer sve ono što se dešavalo jeste izazvalo ogroman strah i jeste istina da građani Srbije imaju povećan stepen osetljivosti na sve što može da asocira na takve procese. Zato nije korektno ovo što sada radimo povezivati sa tim procesima, jer, kao što ste sami tvrdili, za te procese nije bilo utemeljenja ni u ustavima ni u zakonima. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Tri minuta i 9 sekundi od vremena poslaničke grupe. Narodni poslanik Zoran Krasić, pravo na repliku na osnovu direktnog pitanja da navede.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Gospođo Kolundžija, zamolio bih vas samo da me dobro shvatite. O čemu se radi? Mi smo 2000. godine imali SRJ. Očigledno je bilo potrebno da se neki odnosi urede. Krenuli ste u uređenje, ne vi direktno, ne Gordana Čomić, niko pojedinačno, ali jedna politička opcija koja je bila dominantna, DOS, krenula je u sređivanje tih odnosa i došlo se do Ustavne povelje Državne zajednice. Rečeno je – bolje neka bude i ovako labavo, samo da budemo zajedno. Znate, ona priča – dva oka da ne budu razroka itd.
Onda se potpuno legitimno desilo nešto, pa je Republika Crna Gora dobila svoju nezavisnost i onda, što rekoše iz G17 plus i LDP, Srbija je na taj način dobila neku svoju nezavisnost. Upozoravali smo vas neprekidno šta se dešava, šta se valja itd. Isto ste se ovako trudili da branite svoje političke stavove, da se pozivate da mi koristimo teoriju zavere, sejemo strah, te ovo te ono, itd, ali jednostavno, činjenice i neko iskustvo su pokazali da smo ipak bili u pravu i da smo na vreme upozoravali o čemu se radi. To je vrlo važno i mora da se shvati.
Kada pričamo o ovom predlogu zakona i o ovom statutu, moram da vam kažem, ovde se koriste različiti sinonimi za vrlo precizne političke i pravne procese. Evo odgovora, gospođo Čomić, na ono što je gospođa Kolundžija postavila.
Uzmite član 10. i član 11. predloga ovog zakona i nađite najvećeg stručnjaka za urbanizam, prostorno planiranje u ovoj zemlji. Neće vam nabrojati nijednu stvar koja je ostala u nadležnosti Republike Srbije, Vlade i ministarstva, a tiče se izvršenja zakona od strane republičkih organa na teritoriji AP. Zašto?
U članu 10. ste uzeli kompletno prostorno planiranje, kao posao ili oblast iz nadležnosti AP, a u članu 11. ste zadržali prvostepeni postupak i sad ste uzeli drugostepeni postupak, razmatranje po žalbi.
Šta je ostalo od oblasti urbanizma i prostornog planiranja na nivou Republike, sa gledišta mogućnosti republičkih organa da se pitaju za neke stvari šta se radi, kako se gradi?
Vi ćete – autoput, možda železnica itd, ali ste doveli u pitanje građanina koji pravi kuću, pa recimo nije dobio dozvolu, pa se žali.
Njegov postupak po žalbi se završava u Novom Sadu, a svi drugi građani u Republici Srbiji sa drugih teritorija, ako žele da vode drugostepeni postupak, moraju da pitaju nadležni državni organ, organ uprave, to je ministarstvo ili na drugi način kako je to ministarstvo organizovalo…
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Tri minuta. Zahvaljujem.
Narodna poslanica Nada Kolundžija, pravo na repliku.

Nada Kolundžija

Za evropsku Srbiju
Završavam, da kažem, ovaj krug replika, jer ono što ste naveli kao oblast koja nije predviđena Ustavom, a nalazi se u ovom zakonu je oblast koja je predviđena Ustavom i zato se nalazi u ovom Ustavu.
Vi ste sada pokušali da objasnite da je stepen nadležnosti, a ne oblast, odnosno pitanje, ili kako to možemo da kažemo, količina nadležnosti, slobodno rečeno, previše.
Htela sam samo kratko da prokomentarišem, mislim, kada je u pitanju raspad bivše zemlje i svi procesi koji su se dešavali, mislim da je bilo više tolerancije, više razumevanja, da je bilo više svesti o tome šta su potrebe vremena i trenutka, da je u politici bilo više osetljivosti za neke stvari, možda se sve to ne bi tako završilo.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Pravo na repliku, narodni poslanik Aleksandar Martinović.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Martinović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, vi, gospođo Kolundžija, grešite u jednoj početnoj premisi. Mi smo vam rekli u načelnoj raspravi, pozvali smo se na mišljenje pravnih teoretičara, da čak ni po Ustavu 1974. godine bivše jugoslovenske republike nisu mogle da se otcepe, zato što je pravo na samoopredeljenje, uključujući i pravo na otcepljenje, stajalo kao preambula Ustava SFRJ.
Narodi i narodnosti SFRJ, polazeći od neotuđivog prava svakog naroda na samoopredeljenje, uključujući i pravo na otcepljenje, stvorili su SFRJ i iz te formulacije Radomir Lukić, Jovan Đorđević i drugi pravni teoretičari izvukli su sledeći zaključak – jugoslovenski narodi konzumirali su svoje pravo na svoje samoopredeljenje, uključujući i pravo na otcepljenje samom činjenicom da je stvorena Jugoslavija. To pravo je iskorišćeno i njega više nema.
To je bio stav pravne teorije. Nažalost, međunarodna zajednica priznala je protivpravnu nezavisnost i Slovenije, i Hrvatske, i BiH itd. i ta činjenica da je međunarodna zajednica legalizovala nešto što inače nije bilo legalno je uzrok krvoprolića, masovnih proterivanja, etničkog čišćenja itd.
Zašto vi sad ponavljate tu istu grešku? Zašto sada dajete nekome mogućnost da legalizuje nešto što nije po Ustavu Republike Srbije? To je fundamentalno pitanje. Ni Slovenija nije mogla da se otcepi od Jugoslavije, pa se otcepila. Šta sad da radimo?
Vi kažete - to nije bilo u skladu sa Ustavom. Jeste, ali neko je poginuo zbog toga. Sad tu ne možemo ništa da uradimo. Hajde da ne ponavljamo onda grešku, sad kada je u pitanju Republika Srbija, odnosno kada je u pitanju jedan njen deo AP Vojvodina.
Gospođo Kolundžija, ovde se takođe postavlja sledeće pitanje: da li je moguće da je u Republici Srbiji sve sjajno, nema nikakvih problema, samo još građanima da damo pravo na, kako vi kažete, široku autonomiju AP Vojvodina i njihov život će biti sjajan. Nije tako, gospođo Kolundžija. Apsolutno nije tako.
Prenebregavate činjenicu da je Republika Srbija mala država. Ta potreba za širokim autonomijama postoji u velikim državama, gde su gradovi, opštine teritorijalno jako udaljeni jedni od drugi. Vi danas sa sto litara dizela možete da pređete Srbiju uzduž i popreko. Čemu? Kakav to strah vi sejete kod građana, sad tamo neki strašni Beograd vas eksploatiše, treba vi da upravljate. Objasnite mi kakvu konkretnu korist će građanin koji živi u Kikindi imati od svega ovoga što vi radite? Da li će imati nova radna mesta...
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Tri minuta.
Narodna poslanica Nada Kolundžija, pravo na repliku, direktno pitanje.