DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 07.04.2010.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

3. dan rada

07.04.2010

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 22:45

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Dva minuta. Zahvaljujem, narodni poslaniče.
Nema povrede člana 104. Ja se staram o redu i staram se da ophođenje među poslanicima teče na način koji je u skladu sa Poslovnikom. Ne postoji način da znam da li je tačno ono što govori neko od narodnih poslanika sve dok u iznošenju činjenica za koje svaki narodni poslanik odgovara da li su istinite ili ne koristi, odnosno ne krši nijedan od članova Poslovnika.
Vi želite da govorite o povredi Poslovnika?
...
Nova Srbija

Miroslav Markićević

Nova Srbija
Hvala lepo, gospođo potpredsednice.
Gospodine Mitroviću, ja sam vama ovde dostupan pred medijima i pred kamerama. Ono što imate meni lično da kažete, kažite. To što ste govorili ovde, to vi idite kod tužioca pa kažite. Nemam ništa protiv, neka svako odgovara ako je učinio neko nedelo. Ali, vi ne možete da zatrpate političku činjenicu, i to ste vrlo nevešto, pošto se ne javljate često i niste baš stekli rutinu kao narodni poslanik…
(Predsedavajuća: Narodni poslaniče, sad vas upozoravam na ophođenje i poštovanje pravila koje naš Poslovnik propisuje.)
Nesumnjivo da je dobra makar jedna stvar, a to je da su vas čuli da ste vi iz Užica i da se obraćate građanima Užica. Ali, sa bilo kakvim drugim upadanjima i ubacivanjem tema ne možete da sprečite jednu činjenicu koju ću da kažem: Gospodin Novaković, bivši načelnik Zlatiborskog okruga iz G 17, u svim medijima i na svim lokalnim televizijama je rekao zašto podnosi ostavku. Prvi razlog je Zakon o regionalnom razvoju, "jer se ne slažem sa odlukama vrha stranke i ustupcima koji se prave iz raznoraznih političkih interesa" – datum 26. 3. 2010. godine.
Gospodine Mitroviću, pošto se vi verovatno kod šefa stranke osećate odgovornim što to niste malo politički iskontrolisali, vi sad ubacujete druge teme koje nemaju veze sa ovom temom.
(Predsedavajuća: Narodni poslaniče, po drugi put vas upozoravam da nije dozvoljeno da procenjujete šta misle i osećaju druga lica.)
Prema tome, čovek iz G 17 je podneo ostavku, ne slaže se sa šefom stranke, Dinkićem, zbog ovoga zakona. Pošten čovek, Srbin, neće da učestvuje u ovome. Iz G 17 čovek.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodna poslanica Miroslava Pejica, posle nje narodna poslanica Nataša Mićić.

Miroslava Pejica

Ujedinjeni regioni Srbije
Poštovana gospođo predsedavajuća, uvaženi gospodine ministre i ostali članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, kada se u junu prošle godine pred nama našao Predlog zakona o regionalnom razvoju, smatrali smo da je taj zakon, uz sve svoje moguće nepoznanice, prvi ali veoma značajan iskorak u procesu decentralizacije Republike Srbije. Složili smo se da je to početak jednog veoma dugog procesa koji će se nadograđivati, menjati nabolje i razvijati Srbiju. Kako je to bio prvi korak, danas ne smemo biti iznenađeni ukazanom potrebom za izmenama i dopunama tog zakona.
Ministarstvo ekonomije, koje je predlagač ovog zakona, našlo se tada pred veoma teškim i složenim zadatkom da iz jednog krajnje centralizovanog uređenja postavi zakonske temelje buduće decentralizacije i regionalizacije Republike Srbije.
Većina nas koji činimo deo ovog parlamenta složili smo se da je Predlog zakona u svojoj osnovi bio dobar, a da će eventualni nedostaci koji se jave u njegovoj implementaciji biti otklonjeni, kako u njegovom zakonskom obliku za koji je nadležan ovaj dom, tako i u nadležnim telima za njegovo sprovođenje, počevši od Vlade Republike Srbije, preko regionalnih saveta, pa sve do samih jedinica lokalne samouprave.
Prvobitna verzija ovog zakona predvidela je podelu Republike Srbije na sedam statističkih regiona, koji pored svojih geografskih razlika sadrže i velike razlike u životnom standardu građana, razvijenosti infrastrukture i privrednim potencijalima. Sve je to pružalo mogućnosti da u tim okvirima oni deluju daleko operativnije u iznalaženju zajedničkih modela za rešavanje prioritetnih problema iz različitih oblasti.
Složili smo se da formiranje regiona na osnovu nacionalnih ili kulturnih posebnosti nekih područja nikako ne bi bilo dobro za Srbiju, već samo formiranje regiona prema kriterijumu prirodnih ekonomskih celina ima perspektivu.
Pored takvih evidentnih potreba pojavile su se i objektivne potrebe za izmenama pojedinih članova ovog zakona i upravo se one danas nalaze pred nama.
Promena sa sedam na pet statističkih regiona ima svojih prednosti, a koje će se pre svega ogledati u tome što će regioni biti daleko uporediviji po broju stanovnika, a samim tim i po visini zarade, po broju nezaposlenih lica i slično, što će samo po sebi davati jasne nedvosmislene pokazatelje kako i na koji način država Srbija i njene nadležne institucije moraju u pojedinim regionima intervenisati da bi postigle jasan cilj ovog zakona, a to je ravnomeran razvoj cele Republike Srbije.
Svakako da je važno istaći da izmene obuhvataju razvrstavanje regiona po njihovoj razvijenosti, tako da će u budućnosti postojati razvijeni regioni, čiji je stepen razvijenosti iznad republičkog proseka društvenog bruto proizvoda, i nedovoljno razvijeni regioni, čiji je stepen razvijenosti ispod republičkog proseka društvenog bruto proizvoda.
Ove izmene svakako negativno neće uticati na zastupljenost pojedinih krajeva Republike Srbije, jer će u budućem nacionalnom savetu za regionalni razvoj, pored predsednika, biti još 26 članova, umesto dosadašnjih 19. Mislim da nema potrebe posebno pojašnjavati da će se povećani broj odnositi na veću zastupljenost regionalnih predstavnika koji će, pored resornih ministara i predstavnika razvojnih institucija, činiti ovo telo.
Jedinice lokalne samouprave svrstaće se prema stepenu razvijenosti u četiri grupe. U prvu grupu one koje su iznad republičkog proseka. U drugu grupu od 80% do 100% republičkog proseka. U treću grupu one od 60% do 80% republičkog proseka, koje će imati status nedovoljno razvijenih lokalnih samouprava. U četvrtu grupu ispod 60% republičkog proseka - izrazito nedovoljno razvijene lokalne samouprave sa Kosova i Metohije. Sve one ispod 50% imaju status devastiranih područja.
Takođe je važno naglasiti da izmene koje ovaj zakon sadrži u potpunosti su u skladu sa svim odlukama o smanjenju državne administracije. To znači da se neće osnivati nove Vladine institucije, odnosno biće ukinuta agencija na nivou regiona, a za tu svrhu biće akreditovana postojeća privredna društva koja se nalaze u vlasništvu lokalnih samouprava.
Smatram da će donošenjem ovih izmena i dopuna Zakona o regionalnom zakonu biti postignut cilj koji je postavilo Ministarstvo ekonomije, a to je usaglašavanje naših ciljeva i mogućnosti sa standardima Evropske unije, kao i smanjenje finansijskih troškova prilikom implementacije Zakona o regionalnom razvoju, u cilju povlačenja što većih sredstava iz pretpristupnih fondova Evropske unije.
Samo još par reči želim da kažem o izmenama i dopunama Zakona o pravu građana na besplatne akcije i novčanu nadoknadu koju građani ostvaruju iz postupka privatizacije. Kao i svi građani, i mi iz političke stranke G17 plus nismo zadovoljni dosadašnjom implementacijom i sprovođenjem ovog zakona.
Mnogi su razlozi koji su doprineli smanjenju efikasnosti tada naizgled dobro osmišljenog zakona. Podsetiću samo dva najznačajnija, a to su prodaja NIS-a po načinu koji nije ovaj zakon predviđao, dakle, direktnom prodajom, i svetsku ekonomsku krizu, koja je uticala na smanjenje broja zainteresovanih kupaca za kupovinu preduzeća obuhvaćenih ovim zakonom i pad vrednosti akcija i kapitala na berzi.
Kako bi pravovremeno ispravili nedostatke postojećih zakona i objektivno nemogućnosti praćenja vremenske dinamike koju je on podrazumevao, Ministarstvo ekonomije je predložilo izmene koje se danas nalaze pred nama.
Pored obezbeđenja zakonskih normi u novonastaloj situaciji, ove promene imaju za cilj ravnopravnije učešće građana u podeli akcija preduzeća, kako onih koji su uzeti u obzir dosadašnjim zakonom, tako i onih novih koji će biti obuhvaćeni izmenama i dopunama ovog zakona.
Naime, preko "Telekoma", EPS-a, JAT-a, "Galenike", aerodroma "Nikola Tesla", Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja predlaže da se u akcionarski fond uključi i imovina u visini od 15% subjekata privatizacije koji se privatizuju metodom javnog tendera i 15% kapitala javnih komunalnih preduzeća koja budu privatizovana u skladu sa postojećim propisima.
Pored svega navedenog, odlukom Vlade Republike Srbije imovina Fonda može da se uveća unosom akcija i drugih javnih preduzeća i privrednih društava u javnoj svojini i tada će biti izdata emisija novih akcija. Pravo na ove akcije imali bi svi građani koji su upisani u postojeću evidenciju.
Na samom kraju želim da kažem da je namera Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja da ovim izmenama omogući stvaranje prvobitnih namera, a to je da se svakom nosiocu prava na besplatne akcije isplati što je moguće veća vrednost besplatnih akcija, koliko je to moguće u današnjim uslovima.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je devet minuta vremena poslaničke grupe.
Reč ima narodna poslanica Nataša Mićić, a posle nje narodni poslanik Aleksandar Jugović.
...
Liberalno demokratska partija

Nataša Mićić

Liberalno demokratska partija
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, sama činjenica da danas raspravljamo o izmenama i dopunama tri različita zakona, od kojih smo jedan usvojili sredinom prošle godine - Zakon o regionalnom razvoju, a druga dva o besplatnim akcijama i Agenciji za privatizaciju pre nešto više od dve godine, dovoljno govori da sami predlozi nisu pripremljeni, a da u praksi nisu primenljivi.
Gospodine ministre, pošto vi učestvujete već deset godina u tranziciji ove zemlje, smatram da bi bilo važno da cenite i vreme i materijalne resurse, novac ove zemlje, kako bismo bili efikasniji, a ne da večito eksperimentišemo. Ovo vam govorim zato što sam uverena, volela bih da grešim, ali uverena sam da ćemo imati izmene i dopune ovih zakona uskoro.
Tada, prošle godine kada smo usvajali Zakon o regionalnom razvoju, i to po hitnom postupku, vi ste tvrdili da je to najvažniji zakon koji vaše Ministarstvo predlaže, a mi smo vam savetovali da ga povučete iz više razloga. Prvo zato što je obesmišljena ideja, dobra evropska ideja o regionalnom razvoju i o decentralizaciji. Drugo, zato što ste nudili u tom Predlogu zakona samo fiktivna, a ne faktička rešenja, što činite i danas.
Dalje, što Vojvodina i Beograd na neki način nisu ni na dobitku, ni na gubitku, jer imaju pravi subjektivitet, ali je propuštena šansa za centralnu Srbiju i to smo vas takođe upozoravali. Vi ste naknadno ovim izmenama još pogoršali, faktički, položaj regiona u užoj Srbiji.
Takođe smo kao važniju stvar isticali, kažem prošlo je devet meseci, vi to niste uradili, da se vrati imovina lokalnim samoupravama i da se izvrši fiskalna decentralizacija. Nisu samo subvencije način kako može da se pomogne razvoj, nego je to i fiskalna decentralizacija i poreske olakšice.
Neću da izbegnem da kažem, odnosno ne mogu, da ste tada, u julu, vi tvrdili da to nije partijski projekat nego državni, a već ste u septembru, što je marketinški dobro, naravno, leto nije zgodno za ovaj marketing, najavili osnivanje stranke u saradnji sa drugim regionalnim partijama.
Evo, danas raspravljamo o izmenama i dopunama ovog Zakona o regionalnom razvoju i za nedelju-dve ćete ga usvojiti, a znamo da ste najavili 16. maja osnivačku skupštinu Unije regionalnih stranaka, što dovoljno govori da se, zapravo, više radi o ideološkom i partijskom propagiranju i zamajavanju, i građana i regiona i cele države, pa i EU, a mnogo manje o ekonomskom i socijalnom tom izjednačavanju, a da ne govorim tek o nekom institucionalnom karakteru.
Dakle, devet meseci nakon usvajanja tog Zakona o regionalnom razvoju primene su, efekti primene su, takoreći, na nuli, a za tih devet meseci faktički se izrodila samo konfuzija, haos, lažna nada. Naime, gradovi su se takmičili u regionima ko će biti centar regiona, ne samo u zapadnoj Srbiji između, recimo, Užica i Šapca, nego i u istočnoj između Zaječara, Požarevca, Bora.
I ne samo to, dakle, jedno golo prepucavanje je bilo, nego ste, zapravo, izazvali i nacionalne tenzije na etničkoj osnovi i na jugu dole sa Albancima, a naročito u Sandžaku sa Bošnjacima. Znamo da se zbog toga, zapravo, ove izmene i dopune zakona i vrše.
Mislim da bi bilo mnogo bolje rešenje i za Sandžak i uopšte za regionalni razvoj da niste predlagali sada ovo ukrupnjavanje regiona nego da ste Sandžak pripojili zapadnoj Srbiji, zato što on ima više sličnosti sa zapadnom Srbijom nego sa Šumadijom. Između ostalog, i strukturalno i prirodno i geografski više se bave Sandžak i zapadna Srbija stočarstvom i turizmom, dok se Šumadija, recimo, više bavi ratarstvom.
Dalje, međugranična saradnja je, nekako, prirodnije da je Sandžak ostao u zapadnoj Srbiji nego što ste ukrupnjavanjem regiona napravili teškoću za realizaciju projekata i zapadnoj Srbiji, i Šumadiji i samom Sandžaku, zato što je protivno načelu supsidijariteta da se krajnjem korisniku obezbedi aktivitet, zapravo, ovim smanjenjem broja regiona to poništili.
Zapadna Srbija i Šumadija nikada nisu bili jedan region u istoriji. U Kraljevini Jugoslaviji Užice je bilo Drinska banovina – Kragujevac, Dunavska, kasnije, za vreme Turaka, Užička nahija, pa Rujanska nahija, za vreme partizana Užička republika, za vreme Tita Zlatiborski srez.
To nije spojivo, različite su potrebe, na primer, Kraljevo ima potrebu za vodosnabdevanjem, a zapadna Srbija ima problem sa poplavama. Znate da su prošle godine i Požega i Užice i Sjenica, imali smo potpuno dijametralno suprotne potrebe. Drugo, biće teško da se prikupe podaci zato što su te potrebe različite. Dobijaćemo jednu prosečnu vrednost, tako da će to takođe otežati realizaciju projekta.
Dalje bih htela da spomenem da, pored smanjenja broja regiona, vi niste ništa učinili kako bi se ublažio taj perfidni centralizam, obzirom da niste ta tri organa, samo Ministarstvo za ekonomiju i regionalni razvoj, Nacionalni savet, pa Nacionalna agencija, niste ništa menjali osim što ste povećali broj Nacionalnog saveta na 26 sa regionalnim predstavnicima, ali i još jedan nivo državni i centralni ima, a to je za realizaciju programa kroz kredite Fonda za razvoj.
Mi nemamo nikakve rezultate rada tog Fonda za razvoj, tako da stvarno imam bojazan kako će se to realizovati preko fonda i u budućnosti. Naime, pre par dana jedan dnevni list, pod nazivom "svaki treći prevarant", objavio je da od 6.600 kredita Fonda za razvoj malih i srednjih preduzeća, 2.000 preduzetnika nije namenski iskoristilo kredit, dakle nije kupilo opremu, što predstavlja 30% od tih kreditiranih malih i srednjih preduzeća, a čak polovina od toga – 15% je zatvorilo firme, a nema nikakve odgovornosti, niti su novac vratili, tako da se plašim da će to biti i u buduće sa realizacijom ovih programa.
Dalje, još samo da dodam da me ovo zaista neodoljivo podseća, to sam već isticala, ovaj projekat regionalnog razvoja neodoljivo podseća na NIP, koji takođe nije imao utvrđene prioritete, kriterijume, uslove, pa smo se stvarno naslušali, evo i danas, ali i uopšte, raznih primera promašenih investicija, od skijališta, balon sala, preko Kulturnog centra u Žitorađu, koji je završio kao striptiz bar, tako da mi ovo deluje – nestalo je novca iz NIP, pa sad da pređemo na IPA fondove.
Takođe mi je žao, ovim završavam, što nije, ono što je najvažnije, metod partnerstva i saradnje u dovoljnoj meri obezbeđen kroz ovaj zakonski predlog između javnog, privatnog sektora, privrede i civilnog sektora. To je zanemareno. Podvlačim da će na ovaj način mnogo teže ti regioni, sada kada su spojeni, mislim da je to najveća mana, ostvarivati svoje potrebe.
I tu podvlačim sličnost sa NIP. Recimo, kad već toliko govorimo danas o Užicu, najveći problem Užica jeste aerozagađenja, a i iz NIP-a, i iz budžeta, od strane raznih ministarstava, pa čak i Ministarstva kulture, najviše se ulagalo u projekat Mokre Gore, a mi i naša deca u Užicu možemo da nosimo gas maske zbog tog aerozagađenja.
Hvala vam, pošto moram da ostavim vremena prijatelju Kenanu, doveli ste i partijske drugove u sukob, koji će da priča o problemima Sandžaka.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodine ministre, izvolite.

Mlađan Dinkić

Ujedinjeni regioni Srbije
Gospođo, samo da vam odgovorim na ovo pitanje koje ste prvo postavili, jer mislim da je važno da svi čuju taj odgovor.
Prva stvar koja je nama pala na pamet kada je već došlo do pitanja Sandžaka, jeste bila ta koju ste sada predložili, da se Sandžak svrsta u zapadni region. Međutim, šta je problem? Problem je onaj o kome smo jutros razgovarali, problem su upravni okruzi.
Evropska statistika ne dozvoljava da se bilo koja statistička jedinica kroji na način koji odstupa od postojećeg uređenja koje je u državi vezano za upravne jedinice. To su kod nas upravni okruzi.
Drugim rečima, da smo želeli da Sandžak svrstamo u zapadni region, morao bi onda ceo sadašnji Raški okrug da bude zapadni region. Ni to čak nije bila loša ideja, to smo takođe interno razmišljali. Međutim, problem je što onda centralni region pada ispod 800.000 stanovnika i po evropskoj statistici ne može da bude deklarisan kao region.
Drugim rečima, pokušajte na bilo koji način da napravite, ako imate zadate parametre, najmanje 800.000 ljudi da živi u jednom regionu, to je prvi uslov koji daje Evropa, nije vezano za našu Vladu, drugi uslov je da ne prekrajate sadašnje granice upravnih okruga, to nam takođe Evropa traži, i da napravite da Raški okrug ide u zapadni, onda vam centralni pada sa brojem stanovnika.
Čak i ako dodate iz nekog od ova preostala dva, onda padaju oni. Ne možete nikako da uklopite da svako od njih ima minimalno 800 hiljada stanovnika. Užičani ne treba ovo da shvate kao bilo šta administrativno, a hteo sam da vam dam odgovor pošto se na prvi pogled čini svakome da je to lako rešenje, ali nije izvodljivo ako želimo da dobijemo saglasnost EU za to.
Na kraju, ponavljam, mislim da upravne okruge treba ukinute iz više razloga. To nije odluka, niti će biti, mog ministarstva. Mislim da su beskorisni, necelishodni i samo stvaraju zavadu među ljudima.
Nije dobro što dele ljude koji žive na susednim teritorijama, bez obzira šta ko mislio. Oni su izvor problema s kojima se suočio ovaj zakon ni kriv ni dužan. Vaš lider je primetio, došao sam da to pokušam da branim, ali to je osnovni problem.
Mislim da u narednim fazama treba ići ka onome što sam rekao, više ovlašćenja lokalnim samoupravama i Užičani će imati prilike da vide koliko će ova vlada pomoći konkretno Užicu i na osnovu toga će ceniti sve.
Ovo je papir, zakon. Suština je sprovođenje zakona u praksi. Naveli ste neke od problema koje Užice ima, vezano za aerozagađenje, a ima i drugih. Odlučili smo da idemo s ovim autoputem ka zapadnoj Srbiji. To će doći jednog dana i do Užica, sigurno, naravno, trebaće vreme da se to gradi, jer nije jednostavan teren, nije lako doći do tamo, ali će krenuti ove godine ovaj autoput.
Ima drugih razvojnih prioriteta. Trudimo se da u svim krajevima Srbije pomognemo proporcionalno, posebno u onim siromašnijim. Srećom Užice ne spada u te siromašnije, ali svakako ima važnu ulogu i Užičani će imati priliku da vide podršku Vlade na delu. Na osnovu toga će odlučivati o tome kako će se opredeljivati prema ljudima koji zastupaju stranke u Vladi. Mislimo da je to fer.
Želim da svi znaju da niti je ovo upereno protiv ma koga, posebno ne protiv Užičana, već nije bilo načina da se napravi, sem da se napravi jedan veći region, gde smo suštinski izbegli ove probleme, napravili jedan koji je na neki način malo manji od ovog velikog koji se mogao napraviti. Nadam se da će biti razumevanja za to.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođa Nataša Mićić.
...
Liberalno demokratska partija

Nataša Mićić

Liberalno demokratska partija
Gospodine ministre, stvarno vrlo kratko, verujem, koliko sam obaveštena, da su to samo preporuke za broj stanovnika, apsolutno nije ključ i mnogo je veća greška ako narušite neku prirodnu i društvenu celinu, nego što nećete ispuniti po broju stanovnika preporuku EU.
Drugo, nismo morali taj Nuts dva da koristimo od 800 hiljada do tri miliona, nego smo mogli od 150 hiljada do 800 hiljada da pravimo regione. Mislim da vam to nije dobar argument.
Ne radujem se tome i žao mi je, ali kažem da ćemo imati problem zbog različitih i potreba i biće teškoća za realizaciju projekta, i doći ćemo u situaciju da će u samom regionu, tom zapadno-centralnom, a moguće je i tom istočno-južnom, koje ste spojili, neprekidno dolaziti do konflikata i sukoba, da će zakon ponovo biti neprimenljiv.
To je moje mišljenje, ali bih volela da nisam u pravu. Hvala.