ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 07.12.2010.

4. dan rada

OBRAĆANJA

Nata Mesarović

Da krenem obrnutim redom, pošto ste postavili konkretno pitanje za ministarku Malović, a ona mi je dala saglasnost da odgovorim oko broja sudija koji su utvrđeni odlukom Visokog saveta sudstva. To je bilo 1.800 sudija u Srbiji i morate shvatiti da je to dovoljan broj.
Kad mene pitaju koliko sudija nedostaje u Srbiji, kažem – ne nedostaje nijedan, ali imamo 150 slobodnih sudijskih mesta, pa ćemo tih 150 sudijskih mesta popuniti onda kada bude izabran novi Visoki savet sudstva.
Zašto vam ovo govorim? Sa ovog mesta bila sam u prilici da obiđem mnoge zemlje u Evropi, pa vam mogu reći da Španija ima 40 miliona stanovnika i 4.000 sudija, a Srbija ima, znate i sami, preko šest miliona stanovnika i trenutno ima 2.000 sudija. Mislim da je to sasvim dovoljan broj.
Govoriti o tome šta sudije sude i kako sude, to je drugo pitanje. Na primer, sudija u Španiji i Francuskoj nema stručnog saradnika koji mu pomaže, a mi smo uveli mogućnost i obavezu da u svakom sudu na jednog sudiju bude jedan stručni saradnik koji će mu raditi odluke i pomagati u pripremi predmeta.
Mora se obezbediti jednaka opterećenost sudija u Srbiji. To mora da se prati i mi smo to već radili na šest i na devet meseci. Postoje sudovi, posebno u južnom delu Srbije, gde ima više sudija i nema razloga da Visoki savet sudstva ne koristi mogućnost iz zakona i da vrši upućivanje sudija u sudove istog stepena nadležnosti na drugom mestu gde ima više predmeta i da se to poboljša.
Mislim da nije problem u broju sudija, nego je problem bio u broju predmeta koji su nasleđeni i sada dobijamo izveštaje od predsednika sudova da su negde stajali u depoima nekakvi predmeti pritvorski u privrednim sudovima. Za sve to postoji evidencija u Visokom savetu sudstva i nije problem broj sudija u Srbiji, to će se u svakom slučaju regulisati i ovim izborom od 150 koji je rađen.
Broj sudija u Srbiji je određen na osnovu trogodišnjih rezultata rada sudija po materijama. Znači, nije generalno za sve, nego po materijama, po sudovima itd. i po očekivanom prilivu predmeta za ovu godinu.
Mora se imati u vidu da pošto smo počeli ove godine iz početka, sa nulte tačke, potpuno formirali novu mrežu sudova, da ne možemo na kraju godine tvrditi i reći – apriori reforma je uspela, sudije su završile sve što neko nije završio 15 i 20 godina. To je prosto nemoguće.
Ali, izmenom procesnih zakona i donošenjem zakona u ovoj skupštini o javnim beležnicima, mislim da će se rasteretiti sudovi i da će moći da rade efikasno, kao što rade svi drugi sudovi u Evropi.
Što se tiče ovog drugog pitanja – zbog čega sam stavila van snage odluku, kako neki mediji kažu, stavila svoju odluku van snage, mogu vam reći da sam 26. novembra ove godine donela odluku kojom sam poništila odluku od 30. septembra o otpočinjanju postupka predlaganja kandidata za izborne članove Visokog saveta sudstva iz reda sudija.
Zbog čega? Zbog toga što je došao u Srbiju komesar EU i rekao, ono o čemu je malopre ministarka govorila, da je bio poslat nacrt zakona u kome je stajalo da 10 sudija mogu predlagati jednog kandidata. U ovoj skupštini usvojen je član zakona da ne mora biti izabran i predložen Skupštini za člana Visokog saveta sudstva onaj koji je dobio najveći broj glasova.
Prema tome, kada budete tu verziju zakona, koju ste poslali Evropskoj komisiji i Venecijanskoj komisiji, dostavili ovde u Skupštini za izmenu ta dva člana, nema razloga, i to u hitnom postupku, da se odmah ne nastavi sa ovim postupkom kandidovanja i izbora novog sastava Visokog saveta sudstva.
Znači, kako ministarka kaže, čini mi se da ona ima nekakve informacije ili dogovore, da to mora biti do marta. Ako tako bude, Visoki savet sudstva će raditi u stalnom sastavu i ja se nadam da ćete menjati odredbe Zakona o sudijama, one koje će omogućiti da se završi ovaj postupak na najbolji način, ne zato da bi se neko intervjuisao, nego zato da se otklone oni koji su ostali, a kod kojih nismo imali podataka o njihovoj, primera radi, nedostojnosti ili o njihovoj neobučenosti. Mi smo koristili podatke Ministarstva pravde i drugih državnih organa, pa prema tome nismo imali razloga da sumnjamo u njih. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Čedomir Jovanović ima reč.
...
Liberalno demokratska partija

Čedomir Jovanović

Liberalno demokratska partija
Gospođo Mesarović, opet imam pitanje za vas. Naime, Ustavni zakon, član 7. je vrlo jasan. Mi mislimo da je suština zapravo u tome: "Izbor predsednika Vrhovnog kasacionog suda i prvi izbor sudija Vrhovnog kasacionog suda izvršiće se najkasnije u roku od 90 dana od dana konstituisanja Visokog saveta sudstva. Izbor sudija i predsednika ostalih sudova izvršiće se najkasnije u roku od jedne godine od dana konstituisanja Visokog saveta sudstva."

Član 8: "Izbor javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca". Nigde se ne govori o reizboru ili o razrešenju. Mi imamo ovaj ustav i haos koji postoji, o kojem govorimo, zapravo proizilazi iz tog kalkulisanja institucija koje na to nemaju pravo. Ako parlament treba da promeni zakone koji su prepreka za efikasan produžetak reforme pravosuđa, parlament će to promeniti, ali parlament ne može da promeni Ustav. Ustavom je utvrđena kategorija izbora i sudija i tužilaca.

Mi očekujemo od onih koji su pravosudna vlast u zemlji ili da postupaju strogo sa Ustavom ili da se suprotstave onom nastojanju koje ih prisiljava i gura u kršenje Ustava. Mi ne možemo da sprovedemo reformu pravosuđa suprotno Ustavu. Ako smo govorili o izboru, onda je reč o izboru, ne o reizboru.

Imamo problem sa 800 sudija koji nisu izabrani, a prethodno su bili sudije. Oni se pozivaju na pravo koje im je garantovao Ustav iz 1990. godine. U Ustavu iz 2006. godine mi smo praktično raskinuli taj pravni kontinuitet stalnosti sudijske funkcije. Ako znamo da je potrebno 1.800 sudija, tj. ako ste vi tako nešto utvrdili, ovih 800 sudija koji su podneli svoje žalbe nemaju osnov za tu žalbu, jer im Ustav tako nešto oduzima i zaključak Ustavnog suda iz jula 2009. godine. To nezavisno pravosuđe mora da reši, to ne može parlament.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođo Mesarović, izvolite.

Nata Mesarović

Ako ste mislili na Visoki savet sudstva, ponavljam, mi smo postupali po Ustavu, Ustavnom zakonu, Zakonu o sudijama i Zakonu o Visokom savetu sudstva i to je potpuno jasno. Kada bude došlo do nekih promena, kao izvršioci zakona ćemo po tome postupati.
Što se tiče Ustava i Ustavnog zakona, na početku sam rekla koje su bile primedbe Venecijanske komisije i vratila sam vas na početak, bojeći se da ste zaboravili da su bile primedbe date i na Ustav i na Ustavni zakon u pogledu planiranog izbora sudija u Republici Srbiji. Ne mogu ispred VSS ni da menjam Ustav, ni Ustavni zakon, mogu samo da ga primenjujem, mogu da dam predlog Ministarstvu pravde da preduzme odgovarajuće mere. Tu ćemo se mi potpuno složiti u tom cilju.
Mi smo poštovali odluku i Ustavnog suda od jula 2009, pa odluku u slučaju Saveljić, to je jedan, po kriterijumima, najlošiji sudija u Srbiji, mislim da je to bilo loš primer po kojem je Ustavni sud u Srbiji držao lekciju i proširio ovlašćenja koja nije imao i tražio od VSS da radi ono što nije bio u obavezi ni po Ustavu, ni po zakonu, ali Ustavni sud ima pravo da zauzima stavove, ima pravo i da menja stavove, on može i sada da promeni stavove, kada radi u punom sastavu od 15 sudija. Ne vidim razloga da to ne bude.
Uvođenje ustavnog prava na žalbu neizabranih sudija, koja nigde nije bila uvedena, to je nešto što je Ustavni sud učinio, iako je rekao da su svi zakoni doneti u skladu sa evropskim standardima. Zašto je to učinio? Zbog toga što je želeo da bira sudije umesto VSS, ali mi se čini da je sada svima došlo u pamet šta je čija nadležnost, pa je Ustavni sud shvatio da može samo ili da odbije žalbu nekog lica ili da je usvoji, poništi odluku i vrati ponovo VSS da odlučuje o pravu tog sudije.
Šta tu ne valja? Naravno da ne valja, nismo ispoštovali, VSS, jeste, rekla sam vam da smo napisali 500 plus 600, ali ne poštujemo suđenje u razumnom roku i neizabranim sudijama. Mogli su u Ustavnom sudu, imali su za to osnova, poništiti odluku o neizboru ljudi koji nisu prošli taj opšti izbor i vratiti ponovo VSS da odluči o tim ljudima. To je bilo mnogo jednostavnije i u mnogo kraćem roku. Imali su više i ustavnih i zakonskih ovlašćenja da to urade. Zbog čega su uvodili stavove? Na to vam ne mogu odgovoriti, ali činjenica je (Predsednik: Vreme.) da su bile primedbe i na Ustav iz 2006. godine u pogledu izbora, i na Ustavni zakon za sprovođenje opšteg izbora u Republici Srbiji.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Riza Halimi ima reč.

Riza Halimi

Grupa manjina
Hvala, gospođo predsednice. Preko pitanja ministarki gospođi Malović ću da pokrenem dve teme koje su veoma važne za naše područje. Prvo je pitanje postizanja racionalnosti, koji je bio jedan od najvažnijih kriterijuma reforme pravosuđa, koje jednogodišnjom praksom nije ostvareno, bar kada je u pitanju problematika, uopšte procesuiranje svih postupaka, u ovom slučaju krivičnih, a iz oblasti sudskih jedinica Preševo i Bujanovac u Osnovnom sudu u Vranju.
Pored toga što ljudi putuju 50 do 60 kilometara i kao svedoci, pa i u niz drugih svojstava, Preševo ima i veoma prometni granični prelaz, pa moraju svi učesnici bilo kojih krivičnih predmeta da putuju sa graničnog prelaza, i stranci, i konfiskovani automobili, kamioni. Sve to treba posle direktno da se prenosi i procesuira u Vranju. Mislim da je jako neracionalno, nepraktično.
Pitanje je šta tu može najhitnije da se uradi, da svi ovi postupci ne poskupljuju, ne oduzimaju vreme građanima? I u svojstvu najjednostavnijih svedoka čovek mora da izgubi ceo dan. Tu su i prateći troškovi. Mislim da je ta situacija stvarno neodrživa. Dodao bih tu i istražni postupak. Sve se apsolutno izvodi u Vranju, a daleko je jednostavnija i racionalnija bila ranija praksa kada se to obavljalo po opštinskim sudovima u Preševu i Bujanovcu.
Druga problematika je pitanje sprovođenja ustavne norme, korišćenja albanskog jezika paralelno sa srpskim jezikom. Počelo je, ima tu pozitivnih pomaka, u smislu obezbeđivanja prevodilaca, zapisničara, ali mislim da suštinski ova problematika nije rešena, jer za suštinsko sprovođenje dvojezičnosti moraju da se nađu adekvatna rešenja, jer je u pitanju povećani obim posla, koji se trenutno ne vrednuje.
Ako sudija bude u opasnosti da ne ispunjava normu sa ostalim kolegama koji rade na jednom jeziku, onda ili improvizuje ili možda ponekad, ne direktno, indirektnim metodama primorava stranke da postupak vode na jednim jeziku, što ugrožava i zakonsku i ustavnu normu korišćenja jezika manjina u sudskim postupcima.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Vreme. Gospođo Malović, izvolite.
...
Socijaldemokratska stranka

Snežana Malović

Zahvaljujem se gospodinu Halimiju na pitanju. Mislim da imamo jedan kontinuirani dijalog oko funkcionisanja suda u Vranju i sudske jedinice u Preševu. Ovo nije prvi put da o tome razgovaramo, već to činimo kad god je to moguće.
Mislim da je Ministarstvo pravde, u okviru svoje nadležnosti, učinilo maksimum da poštuje jedan multietnički princip. U krajnjem slučaju, to je i VSS činio prilikom opšteg izbora. Mislim da se slažemo o ko toga da je to, koliko god je moglo, ispoštovano.
Takođe, želim da ukažem i na činjenicu da se u pravosudnim zakonima po prvi put našlo upravo poštovanje tog multietničkog principa. Takođe, to smo činili i prilikom izrade pravilnika o sistematizaciji i organizaciji radnih mesta unutar suda. Znate da smo u nekoliko navrata upravo raspisivali konkurse da bi to mogli da ispoštujemo i da bi ljudi, ne samo po multietničkom principu, već i po nekim drugim principima koji se tiču radnog odnosa i zapošljavanja, mogli da se zaposle unutar suda.
To ćemo činiti i ubuduće, prilikom budućih izbora i mislim da tu nema nikakve dileme da je to neophodno. Uostalom, to je naša obaveza i prema zakonu i prema Ustavu.
Što se tiče funkcionisanja sudskih jedinica, o tome smo ovde već razgovarali i ranije i danas smo o tome govorili. Rekla sam i ponoviću da mi nismo krajnje negativni, da razgovaramo o tome. Za sada vidim da sudska jedinica u Preševu dobro funkcioniše, ali gde god postoje sugestije, primedbe ili kritike da treba poboljšati ili na drugačiji način da bude ustrojena, naravno da smo voljni da saslušamo.
Takođe, ne znam koliko će nam to značiti, ali imam obavezu još jednom da ukažem da sama primena sudskog poslovnika jeste jednim delom u nadležnosti Ministarstva pravde, drugim delom u nadležnosti Vrhovnog kasacionog suda i VSS. Kao što smo činili ove godine, da kontrolišemo primenu sudskog poslovnika i način na koji su uređene sudske jedinice, to ćemo činiti i u buduće. Gde god postoji prostora za poboljšanje, to ćemo vrlo rado učiniti.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Riza Halimi ima još dva minuta.