ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 24.05.2011.

9. dan rada

OBRAĆANJA

...
Nova Srbija

Zlata Đerić

Nova Srbija
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predsedavajući, poštovana javnosti Srbije, pokušavajući da damo neki svoj doprinos popravci nepopravljivih odredbi koje su nam predložene mi smo podneli amandman na član 15, gde smo tražili da se u članu 92. stav 2. menja sa četiri nova stava kojima smo smatrali da zaista može da se ovaj član učini boljim.
"Kad poslaniku prestane mandat pre isteka vremena na koji je izabran, mandat se dodeljuje prvom sledećem kandidatu sa iste izborne liste kome nije bio dodeljen mandat.
Kad poslaniku sa koalicione izborne liste prestane mandat pre isteka vremena na koje je izabran, njegov mandat se dodeljuje prvom sledećem kandidatu kome nije bio dodeljen mandat, a koga je predložila ista politička stranka u okviru te koalicione izborne liste, ukoliko je to predviđeno koalicionim sporazumom dostavljenim RIK.
Kad poslaniku pripadniku manjeg zastupljenog pola na izbornoj listi prestane mandat pre isteka vremena na koji je izabran, mandat se dodeljuje prvom sledećem kandidatu pripadniku istog pola sa te izborne liste.
Kad poslaniku pripadniku manje zastupljenog pola sa koalicione izborne liste prestane mandat pre isteka vremena na koji je izabran, mandat se dodeljuje prvom sledećem kandidatu pripadniku istog pola kome nije bio dodeljen mandat, a koga je predložila ista politička stranka u okviru te koalicione izborne liste, ukoliko je to predviđeno koalicionim sporazumom dostavljenim RIK."
Dakle, smatrali smo da su ova četiri nova stava prihvatljiva, da su u skladu sa već nekim donetim zakonima i naravno Ustavom. Međutim, demonstrirajući stalno demokratiju u koju se svi zaklinjemo, znamo da je prvi kapital demokratije glasački listić i olovka na izborima i, naravno, pravo da se svaki građanin tajno izjasni koga podržava i od koga očekuje da mu pomogne da dođe do države po meri građana.
To je prvi poligon na kome se svi proverimo, a onda dolazi ono što se zove motivacijom za ove izmene, gde smo, čini mi se, pomalo, u stilu američke kinematografije prerežirali čitavu stvar, pa dobili malo otužnih melodramskih scena u ovom predlogu koji je pred nama, a bojim se i onih koje nećemo posle, u praktičnom životu, baš moći lako da rešavamo.
Jer, u želji da parlament ne bude mesto korupcije, tako smo o tome govorili, znači da tajkuni ne mogu da kupuju poslanike, a da poslanici ipak imaju neku svoju volju itd, da političke stranke nemaju uticaja posle izbora više na ljude koje dovedu u parlament i sve nešto što nikako nije u skladu sa zdravim razumom i što je teško objasniti, pre svega, građanima, mi smo došli do prihvatanja amandmana i do odbijanja amandmana, ali do prihvatanja amandmana koji su čista trgovina i čista korupcija kroz ovaj zakon.
Možda koristim tešku reč, ali jako bih volela da vidim kako će izgledati parlament u sledećem sazivu, kada neko od poslanika ko bude sa liste došao u parlament i ode u Vladu, a onda se iz neobjašnjivih razloga vrati u parlament, desi se tamo nešto, neko se opet naljuti pa ode iz Vlade i tako počne da vodi neku svoju politiku, neće da sluša premijera, a nema više stajanja u ćošku i klečanja na kukuruzima, nego ide nazad u parlament, pa imamo privremene poslanike, to tako zovem, jer je upražnjeno mesto, nekom je dodeljeno u parlamentu, a mora da ima 250 poslanika.
Znači, kada on odlazi u Vladu, neko će privremeno da ga zamenjuje, a onda kad on odluči da se vrati, šta ćemo sa onim? Valjda je i on kao poslanik privremeni, povremeni, upražnjeni na upražnjenom mestu stekao pravo poslanika? Kako ćete da ga najurite? Kako ćete da mu otmete mandat, da date ovom koji treba da se vrati sad iz Vlade? Kako će tu proći predstavnici manje zastupljenog pola?
Biće tu, bojim se, stvari zbog kojih će tek Evropa da kaže – pa vi stvarno niste zreli, ne za demokratiju, niste vi zreli za mnogo štošta. Dakle, teško ćemo im to objasniti. Ovo se ne može objasniti građanima, ali hajde. Mogu samo da kažem – dobro, trgovalo se, sad se mora namiriti i mora da bude tako, mora da bude 126 ruku i zbog toga je prošao ovaj amandman.
Nije mi jasno zašto onda nisu prošli neki suvisli amandmani koji bi zaista ovaj zakon učinili boljim, hajde sad kada ga već menjamo na silu i, kako rekoh, u stilu američke kinematografije prerežiramo ga u svakom momentu, kako ćemo ovo da sprovedemo u praksi?
Dakle, dok ne dođe dan za glasanje, mi ovde i predstavnik predlagača, koji još uvek može na nešto da utiče, hajde da usvojimo bar nešto što može da živi, što je normalno, što neće da ošteti osnovno pravo građana, njegovo demokratsko pravo da tajno glasa na izborima, da se odluči da ga motiviše da izađe na te izbore i da svoju volju pokaže.
Bojim se da se ovim motiviše bojkot izbora, što nije dobro. Dobro je da što više građana učestvuje i da prave državu po svojoj meri, birajući nas i čineći nas promenljivim i mogućnošću da u tome svakog momenta učestvuju. To je pravi motiv.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Na član 15. amandman, sa ispravkom, podneo je narodni poslanik Branko Ružić. Predstavnik predlagača i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman sa ispravkama, a Zakonodavni odbor smatra da je amandmana, sa ispravkom, u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom, pa konstatujem da je amandman postao sastavni deo Predloga zakona. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 15. amandman je podneo narodni poslanik Vlatko Ratković. Predstavnik predlagača i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman sa ispravkama, a Zakonodavni odbor smatra da je amandmana, sa ispravkom, u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom, pa konstatujem da je amandman postao sastavni deo Predloga zakona. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 15. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Dragan Marković Palma, Petar Petrović i Dejan Pisarević. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 16. amandman je podneo narodni poslanik Boris Aleksić. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 17. amandman je podneo narodni poslanik Nemanja Šarović. Reč ima gospodin Nemanja Šarović.
...
Srpska radikalna stranka

Nemanja Šarović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, članom 17. je određeno da ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana donošenja, ali su od tog opšteg pravila izuzeta dva člana, članovi 13. i 15. To su članovi kojima se određuje da će mandati biti dodeljivani po redosledu. To je, koliko smo čuli, jedna od najvažnijih promena zakona.
Ono što nas buni je to, kako vi kažete u obrazloženju, da je to urađeno u skladu sa stavom Ustavnog suda, u skladu sa zajedničkim mišljenjem Venecijanske komisije, Saveta Evrope, Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava.
Sada se postavlja pitanje, ako su ove odredbe do sada bile protivustavne, ako nisu bile u skladu sa evropskim principima, zašto vi odlažete stupanje na snagu tih odredbi? Da li to znači da vi želite da do narednih izbora možda još godinu dana budete u tom stanju koje je protivustavno, koje je protiv demokratskih principa?
Međutim, pošto je ovo kraj rasprave, moram oceniti da je ovo antologijska rasprava, ne zbog toga što smo čuli bilo šta epohalno. Zaista, većina stvari se ovde dobro zna i siguran sam da će građani Srbije to procenjivati.
Ali, antologijska je što mi se čini da nikada do sada nisu poslaničke grupe otišle toliko daleko u kritici onoga za šta će posle glasati. Praktično, nema poslaničke grupe vladajuće većine, od PUPS, SPS, G17, DS, SPO i ko zna koga još sve, teško ih je nabrojati ko sve čini tu vladajuću koaliciju, da nisu izneli sve najgore o ovom zakonu, ali će sutra, kada bude dan za glasanje, doći i podići ruku, odnosno stisnuti odgovarajuće dugme da podrže ovaj zakon. To je najbolji mogući pokazatelj dokle seže ta poslanička sloboda kod vas. Dakle, seže sve do dana za glasanje.
Želeo bih još da kažem da je krajnje vreme, pošto smo slušali nadahnutu raspravu i poslanika DSS, pre svega Miloša Aligrudića, koji je još jedanput rekao kako je DSS protiv krađe mandata, kako je protiv Bogoljuba Karića. Podsećam vas da je Bogoljub Karić ukrao samo jedan mandat, a Gandi iz Bajčetine, odnosno Tomislav Nikolić 21, da li to znači da se oni konačno odriču saradnje bilo koje buduće sa onima koji kradu, odnosno sa SNS i da čujemo... (Predsedavajući: Vreme.) evo, završavam, gde je bila DSS kada je trebalo na Administrativnom odboru zaštiti mandate SRS i da čujemo da li će dosledno DSS taj stav primeniti i na grad Beograd i na sve ostale jedinice lokalne samouprave.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Pošto smo završili pretres o svim amandmanima, zaključujem pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Narodna skupština će u danu za glasanje, jer je obavljen i pretres Predloga zakona u načelu i u pojedinostima, odlučivati o Predlogu zakona u načelu, pojedinostima i u celini.

Prelazimo na 6. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DUVANU (pojedinosti)

Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da je predsednica Narodne skupštine gospođa Slavica Đukić Dejanović, povodom pretresa u pojedinostima 6. tačke dnevnog reda, pored predstavnika predlagača, mr Božidara Đelića, potpredsednika Vlade, pozvala da sednici prisustvuju i gospođa Slavica Jelača, direktor Uprave za duvan u Ministarstvu finansija i Jasmina Milošević, šef Odseka Uprave za duvan u Ministarstvu finansija.

Podsećam vas takođe da je, na osnovu člana 99. Poslovnika, skraćeno vreme za raspravu po ovoj tački dnevnog reda.

Primili ste amandman koji je na Predlog zakona podneo narodni poslanik Milorad Buha. Primili ste izveštaje Zakonodavnog i Odbora za finansije i mišljenje Vlade o podnetom amandmanu.

Narodna skupština je obavila načelni pretres, pa saglasno članu 157. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Na član 1. amandman je podneo poslanik Milorad Buha.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Zaključujem pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Pošto smo obavili pretres Predloga zakona u načelu i pojedinostima, Narodna skupština će u danu za glasanje odlučivati o Predlogu zakona u načelu, pojedinostima i u celini.

Pozdravljam one koji su izašli.

Prelazimo na 16. tačku dnevnog reda – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LIČNOJ KARTI (pojedinosti)

Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da je predsednica Narodne skupštine gospođa Slavica Đukić Dejanović, povodom pretresa u pojedinostima 16. tačke dnevnog reda Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o ličnoj karti, pored predstavnika predlagača gospodina Ivice Dačića, prvog potpredsednika Vlade, zamenika predsednika Vlade i ministra unutrašnjih poslova, pozvala da sednici prisustvuju i: Milorad Todorović, sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova i gospođa Zorica Kasalica, načelnik Uprave za upravne poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici Tomislav Nikolić, Jorgovanka Tabaković, Zoran Antić, Veroljub Arsić, Zoran Babić, Igor Bečić, Jelena Budimirović, Stefan Zankov, Oto Kišmarton, Milan Knežević, Saša Maksimović, Zoran Mašić, Predrag Mijatović, Ljiljana Miladinović, Borislav Pelević, Mileta Poskurica, Gojko Radić, Mićo Rogović, Vučeta Tošković, Dragan Čolić i Dragan Šormaz, Petar Jojić, Vjerica Radeta, Zoran Krasić, Viorel Žura i Aleksandar Martinović.

Primili ste izveštaj Zakonodavnog odbora i mišljenje Vlade o podnetim amandmanima.

Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 157. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Samo bih da vas obavestim da očekujem svaki čas da će ministar biti tu jer je pre 15 minuta krenuo iz Palate Srbije sa Novog Beograda, pa ćemo da pređemo na rad.

(Aleksandar Martinović, sa mesta: Nije problem da se da pauza od deset minuta.)

Mislim da je on ušao već i da sad treba da dođe ovamo.

Grupa od 21 narodnog poslanika poslaničke grupe Napred Srbijo podnela je amandman kojim je predložila da se ispred člana 1. doda novi član 1. Da li neko želi reč? (Da.)Gospodin Zoran Antić ima reč.
...
Srpska napredna stranka

Zoran Antić

Napred Srbijo
Dame i gospodo narodni poslanici, mi smo podneli, rekao bih, veliki broj amandmana, s obzirom na činjenicu da je ovo izmena i dopuna Zakona koji stalno nešto izmenjujemo i dopunjujemo jer je očigledno da MUP ne može da proceni niti koliko je vremena potrebno da konačno zamenimo lične karte, niti je svesno ni sposobno svojih tehničkih i organizacionih potencijala.
Mi smo iskoristili ovu priliku da sve one nejasnoće koje, po nama, postoje u tom zakonu na neki način predočimo i predlagaču. Nadamo se da će u nekom narednom periodu biti mnogo više razumevanja za sve ono što predlažemo jer, nažalost, nijedan amandman bilo koje poslaničke grupe nije uvažen.
Što se tiče ovog člana 2, konkretno odnosi se na činjenicu da kada je u pitanju pravo da se nakon deset godina dobije lična karta, u tom delu definiše se jedan pojam deteta. Znači, svako lice preko deset godina definiše se kao dete.
Kaže se: "Pravo na ličnu kartu ima državljanin stariji od deset godina (u daljem tekstu: dete)". Znači, jedan stav koji je poprilično nejasan. Nejasan u smislu da svako ko je stariji od deset godina može da se tretira kao dete. Ta starosna granica nije definisana. Isto tako, važno je da podsetim da u različitim zakonima, na različit način tretira se ko se pod pojmom deteta podrazumeva, koliko godina, koje starosti. Različita je praksa i u zemljama u okruženju.
Prema tome, bilo je sasvim dovoljno, po nama, da se definiše da pravo na ličnu kartu ima svaka osoba starija od deset godina i da se ovaj posao ne komplikuje, a ako smo svesni činjenice da sa 16 godina stičemo i zakonsku obavezu da predamo zahtev za izdavanje lične karte, jedino nekom analogijom MUP možemo da dođemo do zaključka da je dete za njih neko ko je uzrasta od deset do 16 godina.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Na član 1. amandman je podnela grupa od 21 poslanika poslaničke grupe Napred Srbijo. Reč ima Mićo Rogović.

Mićo Rogović

Napred Srbijo
Dame i gospodo narodni poslanici, u kontekstu obrazloženja kolege Zorana Antića, vezano za predlog izmena i dopuna na ovaj zakon i na prvi predlog u stavu 1. reči "a deci" tražimo da se zameni rečima "licima mlađim od 15 godina".

Takođe, stav 2. treba da se menja i glasi: "Državljaninu starijem od 55 godina izdaje se lična karta sa trajnim važenjem".

Podneli smo predlog u okviru ovog amandmana gde tražimo da se stav 3. briše.

Prosto je neverovatno da rešenje sadržano u Predlogu zakona, po kojem se trajna lična karta izdaje licima starijim od 65 godina, i to samo na njihov lični zahtev, predstavlja nepotrebno maltretiranje starijih građana. Ako imamo u obziru da je po starom zakonu, ovo se odnosilo na lica koja napune 50 godina i posle toga vade trajnu ličnu kartu, i to ne na njihov zahtev, već izričito, zašto sada dolazimo u situaciju da ovaj vremenski rok povećavamo za čak 15 godina?

Takođe, obrazloženje koje je Vlada i ministar dao zaista je neshvatljivo. Imate situaciju da je neko u 64. godini izvadio ličnu kartu i da ovaj predlog iz ovog predloga zakona može tek da ispuni u navršenoj 74. godini, odnosno u toj godini da podnosi zahtev za izdavanje lične karte sa trajnim rokom važnosti.

Ova lica, ako uzmemo u obzir da žive i uglavnom po seoskim područjima, znači, treba im i dosta vremena da dođu do sedišta policijskih uprava koje su u sedištima gradova, odnosno opština, taj argument niste hteli da uzmete u obzir, kao da je u Srbiji ova starosna struktura stanovništva postala zdravija u vreme otkako je ovih desetak godina DOS u raznoraznim varijantama na vlasti.

Šta smo zatim amandmanom hteli da ispravimo? Smatramo takođe da je nerazumno da građani Srbije, koji su ne iz besa, nego iz praktičnih razloga, a ti razlozi su uglavnom razlozi egzistencijalne prirode potrage za poslom, otišli u inostranstvo da nađu posao, žive tamo, imaju prebivalište u Srbiji i da ste vi rok važnosti ličnih karata, i to onih koji imaju prebivalište u Srbiji, sveli samo na dve godine, odnosno pet puta je manji u odnosu na nas.

Neverovatna kontradiktornost unutar same Vlade. Znači, imamo Ministarstvo za dijasporu, koje se navodno bavi problemima naših građana u dijaspori, u regionu, imamo situaciju da ovim zakonom predlažete situaciju da je rok važnosti ličnih karti za lica koja žive van granica Srbije, a imaju prebivalište i državljani su Srbije, smanjen pet puta u odnosu na nas same.

Zar ste zaboravili cirkus koji su izazvale promena pasoša i sve ostalo i zar treba da se ovo dešava i sa ovim dokumentom vrlo bitnim, a to je lična karta, inače stav SNS, da svaki državljanin Srbije, gde god da živi mora da poseduje, odnosno da ima pravo da poseduje ličnu kartu Republike Srbije.

Takođe, da ne ponavljam ono što je argument u okviru obrazloženja na prethodni stav 1. Predloga zakona izneo kolega Zoran Antić, a to je da se deca, odnosno ova kategorija mora svesti u neke zakonske okvire, ako su oni našim zakonom predviđeni, da je to sa punih 14 godina, onda smo i predvideli da se ovaj nejasan termin - deca razjasni i da se u kontekstu tumačenja zakona i nekih drugih zakona upotrebi termin, odnosno reči – lica mlađa od 15 godina.

Uostalom, ne podnosimo mi amandmane da biste ih vi prihvatili. Mi podnosimo amandmane da bi građanima Srbije poboljšali uslove življenja, smanjili administrativne troškove, a vi ljude koji su u osmoj deceniji terate da prave i posebne troškove, bez obzira na obrazloženje da dokumentacija prilikom prvog postupka vađenja lične karte nije ista kao recimo tada i da određena dokumenta postoje u policijskim upravama, u opštinama, matičnim službama.

Lice koje je u toj starosnoj dobi mora fizički prisustvovati prilikom podnošenja zahteva, a i još što je vrlo bitno ne mora svaki građanin Srbije da zna da ima pravo da traži odobrenje za trajnu ispravu, odnosno ličnu kartu.

Većina građana Srbije, nažalost, i nije upućena u Zakon, a pogotovo ni mi poslanici ne možemo sve da pohvatamo iz razloga što, ne samo pre godinu dana, masu zakona donosimo, a ove godine se samo bavimo izmenama i dopunama zakona koje smo ne tako davno doneli i što utiče i na egzistenciju i na loš standard građana Srbije.

Nema razloga da se ono što je zaista i razumno i prihvatljivo ne prihvati, a što znači samo poboljšanje života i standarda građana, ne s obzirom na situaciju da li to dolazi iz opozicione ili vladajuće političke grupacije, kažem vam da će ovaj zakon, a mi smo skoro na svaki član Predloga zakona podneli amandmane, ne da bi se samo čula naša reč, nego doživeti za najmanje godinu dana neke ispravke i videćete da, kao i mnogi zakoni, neke odredbe su zaista i nepraktične i neprihvatljive za primenu. Zahvaljujem.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala, gospodine Rogoviću.
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Petar Jojić.
Da li neko želi reč? (Da.) Gospodine Jojiću, izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Gospodine predsedavajući, gospodo iz Ministarstva unutrašnjih poslova, u ime SRS, podneo sam amandman na član 1, s tim što sam predložio da se stav 2. menja i on bi trebalo da glasi – Državljaninu Republike Srbije starijem od 60 godina lična karta se izdaje sa trajnim važenjem na obrascu bez čipa.
Nije jasno šta se to promenilo u zakonodavstvu naše države, a i u zakonodavstvima uporednog prava i zašto se ova granica povećava kada je 1994. godine u Zakonu o ličnoj karti predviđeno da licu do 50 godina života lična karta se izdaje sa rokom važenja od 10 godina, preko 50 godina s trajnim važenjem.
Mi smatramo da je pomeranje ove granice neopravdano i da građanima treba omogućiti da nakon navršene 60-e godine života više ne moraju biti izloženi maltretiranju, šikaniranju ili dodatnim troškovima da idu da vade novu ličnu kartu, kao da će tom prilikom dobiti novo zaposlenje ili da će otići u diplomatiju.
Mi smatramo da ovo treba brisati, treba menjati i zato tu granicu treba uskladiti. Govorim 1994. godine bilo je 50 godina ako pređe lice starosti da mu se lična karta izdaje sa trajnom važnošću.
Vidite, MUP Republike Srbije i ministar Dačić uvažavaju Skupštinu i uvažavaju narodne poslanike, što treba posebno ceniti, jer za razliku od nekih drugih iz nekih drugih partija, ministri se ne odazivaju i na taj način omalovažavaju ovaj najviši zakonodavni dom. Iz prošlosti ranije, uvek su predstavnici Ministarstva bili prisutni da prate rad Skupštine i da odgovaraju na poslanička pitanja.
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, Evropski savet je 1990. godine usvojio Konvenciju o zaštiti lica s obzirom na automatsku obradu ličnih podataka. Ključne elemente Konvencije koji predstavljaju minimum standarda, a koji bi morali biti inkorporirani i u nacionalna zakonodavstava, to znači da bi morali biti ugrađeni i u zakonodavstvo Republike Srbije, čine stavovi koji se odnose na sledeće.
Kvalitet podataka koji podrazumeva da podaci o ličnosti koji se automatski obrađuju moraju biti prikupljeni i obrađivani na zakonit način. Dalje, memorisani, specificirani i naznačeni u koje svrhe se ne smeju koristiti. Adekvatni, relevantni i ne preobimni u odnosu na svrhu rada koji su memorisani, tačni, ukoliko je moguće ažurni, a moguće je ukoliko se o tome vodi računa u nadležnom resoru.
Održavani u obliku koji dozvoljava identifikaciju subjekata, podataka u onoj meri u kojoj je to potrebno za svrhe radi kojih se podaci memorišu. Posebne kategorije podataka, podaci o ličnosti koji identifikuju poreklo, političke stavove, religiozna ili druga uverenja, kao i podaci o ličnosti koji se odnose na zdravstveno stanje, seksualni život, kriminalne aktivnosti, ne smeju se automatski obrađivati.
Zaštita podataka; ono što je jako važno, moraju se preduzeti odgovarajuće mere zaštite prema ličnim podacima smeštenim u automatizovane datoteke radi zaštite od neovlašćene destrukcije ili gubitka, kao i od neovlašćenog pristupa, izmene podataka ili disiminacije.
Dodatna zaštita podataka za subjekte. Svakoj se osobi mora omogućiti da zna da su lični podaci o njoj memorisani i za koju svrhu, u razumnim intervalima i bez prevelike zakašnjenosti ili proteka vremena uvidom u te podatke u odnosu na tu ličnost.
Šta traže međunarodni standardi?
Traži se ispravka pogrešnih podataka ili brisanje ako njihovo memorisanje nije zasnovano na odgovarajućem zakonu. Ima mogućnost preduzimanja odgovarajućih akcija pravnog leka, što znači da građanin, ukoliko je protiv njega, protiv njegove volje i bez njegovog znanja, ali bez zakonskog osnova, izvršeno memorisanje ili uzimanje ličnih podataka i da se ti podaci mogu zloupotrebiti, Evropski savet je 80. godine u ovoj Konvenciji o zaštiti podataka o ličnosti, predvideo i mogućnost da građanin koji sazna da je zloupotrebljen podatak, bilo koji o ličnosti, ima pravo da uloži žalbu, ima pravo da interveniše kod nadležnog organa, ili MUP, ili kod suda, ili kod drugog državnog organa.
Izuzeci ograničenja bi bili i oni su mogući ako je u pitanju bezbednost i odbrana zemlje. Tu je sigurno i nužno da se pribave podaci o određenim licima. Ako je u pitanju bezbednost zemlje, javni red, monetarni interes države, suzbijanje kriminalnih delatnosti i zaštita subjekata ili prava, sloboda ostalih subjekata.
Ova konvencija iz 1980. godine, čije je donošenje iniciralo brojne akcije na međunarodnom planu u pravcu razrešavanja zaštite privatnosti pojedinaca, imala je izuzetan značaj ne samo za zemlje članice EZ, već i za druge zemlje među kojima je i naša, koja je 1992. godine donela zakon o potvrđivanju ove konvencije.
Evropski parlament i Savet su 1995. godine usvojili Direktivu o zaštiti pojedinaca u vezi sa obradom podataka o ličnosti i slobodnom kretanju takvih podataka. Osnovni cilj Direktive je da s jedne strane zemlje članice zaštite fundamentalna prava i slobode pojedinaca, posebno njihovo pravo na privatnost u odnosu na obradu ličnih podataka, a s druge strane da ne ograničavaju niti zabranjuju slobodan protok ovih podataka između zemalja članica, iz razloga povezanih sa zahtevom i sa određenom zaštitom.
U tom smislu, Direktiva pruža jasan i stabilan okvir za jednostavno regulisanje visokog nivoa zaštite informativne prirode i informacija o privatnosti. Koji su to međunarodni akti sledeći: UN su, takođe, bile vrlo aktivne na planu zaštite privatnosti. Između ostalog, one su donele Smernice u vezi kompjuterizovanih baza podataka, koje su 14. decembra 1990. godine prihvaćene od Generalne skupštine na njenoj 68. plenarnoj sednici, a u kojima se utvrđuje 10 osnovnih principa koje svaka zemlja treba da obezbedi u nacionalnom zakonodavstvu.
Gospodine ministre, sad smo na terenu kome je ovaj zakon posvetio pažnju. Prvo, zakonitost i nepristrasnost, drugo tačnost, treće postojanje tačno utvrđene svrhe, u koju se svrhu koji podatak unosi u ličnu kartu, odnosno u bazu podataka, ograničavanje dostupnosti ovih podataka, neizdavanje i nediskriminacija, posebno odobrenje za uzimanje tih podataka, zaštita podataka, nadzor i sankcije, uređivanje prekograničnog protoka i oblast primene tih podataka.
S aspekta zaštite privatnosti, aktivnost OECD, UN, EZ i Saveta Evrope su od izuzetnog značaja, jer su usmerene ka istom cilju, celovitoj i kvalitetnoj zaštiti privatnosti pojedinaca. Ove aktivnosti treba da iniciraju razrešavanje zaštite privatnosti na nacionalnom nivou, doprinesu i prevazilaženju postojećih problema, da ukažu na načine i sredstva razrešavanja problema, olakšavaju usklađivanje usvojenih rešenja u oblasti od zajedničkog interesa i da podstiču saradnju kako bi se otklonile ili umanjile opasnosti da razlike u nacionalnim zakonodavstvima budu prepreka slobodnom prekograničnom prolazu i njenim tokovima.
Kakvo je stanje kod nas? S obzirom na činjenicu da je zaštita podataka o ličnosti jedno od osnovnih ličnih prava građana, u Ustavu RS, u članu 42. je normirano, zajamčena je zaštita podataka o ličnosti, prikupljanje, držanje, korišćenje i obrada podataka o ličnosti uređuje se zakonom, dakle ovim zakonom, ali bez čipa.
SRS smatra da podaci koji se prikupljaju i koriste u okviru čipa, oni mogu biti zloupotrebljeni od neodgovornih lica u svakom momentu. Zabranjena je i kažnjiva upotreba podataka o ličnosti izvan svrhe za koju su prikupljeni u skladu sa zakonom, ali bez čipa, osim za potrebe vođenja krivičnog postupka ili zaštite bezbednosti RS, kako to treba i da bude predviđeno našim zakonom.
Svako ima pravo da bude obavešten o prikupljenim podacima, o svojoj ličnosti u skladu sa zakonom i pravo na sudsku zaštitu zbog njihove zloupotrebe. Polazeći od ovih ustavnih opredeljenja, kao i od činjenice da je Srbija, još prethodno Jugoslavija 1992. godine prihvatila Konvenciju o zaštiti osoba s obzirom na automatsku obradu ličnih podataka Saveta Evrope, u našoj zemlji se intenzivno radilo i radi na zaštiti podataka o ličnosti.
Međutim, donošenje ovog zakona o ličnoj karti i zakona o izmenama i dopunama o ličnoj karti sve je nesigurno ukoliko se udaljite od Ustava. Iako naš zakon sadrži osnovne odredbe, prava i obaveze ljudi koji rukovode zbirkom podataka, mada ne znamo koji rang su funkcioneri na tim funkcijama i imaju ovlašćenja da vrše nadzor u pogledu korišćenja baze podataka.
Dakle, kvalitet posebne kategorije podataka, nadzor. Ovo nadziranje, gospodine ministre, nije nikome jasno u policijskim upravama, koji rang određenog funkcionera ili službenog lica može da se bavi. Vi ste prošli put odgovorili na to pitanje jednim delom da su određena lica, ali se po upravama još uvek ne zna koji je rang lica koji koriste te podatke.
Uzmite samo ovaj podatak, 1878. godine kada je Kanada uvela DRI, u DRI nije mogao niko da uđe bez posebnog ovlašćenja, pa ni šef revizorske institucije nije mogao da uđe u kancelariju drugog revizora ukoliko nije sačinio belešku da je dana tog i tog kontaktirao i ulazio u kancelariju državnog revizora, što znači da oni ljudi i službena lica koja imaju kontrolu nad korišćenjem ovih podataka moraju pre svega biti obezbeđeni da niko ne može da traži podatke bez da je konstatovano ko je koristio podatke o ličnosti i u koje svrhe.
S obzirom da je u prošlosti bilo brojnih zloupotreba, da su se lični podaci prikupljali i od političkih protivnika, da je bilo zloupotrebe u odnosu i na vođenje operativnih obrada, da je bilo koordinacije i raznih agenata koji su naše podatke koristili, posebno iz zemalja Zapada, bilo bi opasno ukoliko bi se ovi podaci prepustili svakom da ih čuva. To bi vam značilo kao kad bi lisicu pustili u kokošinjac. Onda znate šta nastaje – leti perje.
Gospodine ministre, SRS smatra da su ustavna prava građana pre svega na prvom mestu i da ona moraju da se poštuju, jer su ovo ustavna načela i ta zaštita je ustavna kategorija. Zbog toga svaki zakon koji se odnosi na ličnost i na njegove podatke mora u svakom slučaju biti precizan, jasan, mora da onemogući bilo kakve zloupotrebe.
Zato smatramo da je neprihvatljivo da se u elektronskoj obradi podataka prikupljaju podaci koji sutra mogu doći u tuđe ruke, u nepozvane ruke i da na taj način bude ugroženo osnovno ljudsko pravo, a ujedno i opšti interes. Toliko o ovom amandmanu i u vremenu koje sam iskoristio.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Da li ste pričali od vremena ovlašćenog predstavnika ili poslaničke grupe? (Poslaničke grupe.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Petar Jojić.
Da li neko želi reč? Reč ima poslanik Petar Jojić.

Whoops, looks like something went wrong.