OSMO VANREDNO ZASEDANJE, 21.07.2011.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMO VANREDNO ZASEDANJE

2. dan rada

21.07.2011

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 19:35

OBRAĆANJA

...
Nova Demokratska stranka Srbije

Milan Lapčević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovana predsedavajuća, gospodine ministre, samo ću par reči pre početka rasprave o ovom zakonu, jedan komentar na ono što ste govorili u završnoj reči u raspravi o zakonu o energetici.
Potpuno pozdravljam i smatram vrlo pozitivnim vaše opredeljenje da sve amandmane dobro razmotrite i da ih, nevezano za to ko ih je predložio, da li pozicija ili opozicija, razmatrate i prihvatate sve ono što je logično i što vam se čini svrsishodno, ona rešenja koja će poboljšati tekst zakona. To je zaista nešto vrlo korektno od vas. Takođe, pozdravljam i vaš retorički stav da je energetika prvi razvojni resurs Srbije, i to mora da bude i da joj se da maksimalan značaj.
Takođe, pozdravljam i vaš stav da sve ono što finansira država treba da rade naše firme. To je prvi i osnovni nacionalni interes, da uposlimo naše ljude, kad već mi plaćamo određene poslove. Hteo sam da čujem od vas i to da su prirodni resursi nešto što je nacionalno blago i što se niti daje, niti prodaje. Kad to kažem mislim i na resurs u smislu proizvodnje električne energije. Nije potrebno državi Srbiji da daje bilo kome niti koncesije, niti da prodaje vodne tokove za pravljenje elektrana. To država Srbija može sama da radi, da proizvodi struju i da takvu struju kao finalni proizvod izvozi i zarađuje velike pare, a ne da to daje bilo kome drugom, da učestvuje u zajedničkim projektima, da gubi i resurs i velika finansijska sredstva. To isto važi i za vode, u smislu pijaće vode, za banje i mnoge druge stvari itd.
Što se tiče Zakona o vazdušnom saobraćaju, nemamo nikakvu primedbu na to da sve ono što važi u međunarodnim konvencijama, međunarodnim dogovorima o određenim bezbednosnim pravilima u vazdušnom saobraćaju, treba da važi i na teritoriji države Srbije. U tom smislu, smatramo da takve međunarodne norme treba da budu predmet ovakvog zakona. Takođe, nezavisna agencija koja se ovim zakonom uspostavlja, za istraživanje eventualnih udesa u vazdušnom saobraćaju, treba da bude potpuno nezavisna, ali baš u onom pravom smislu reči, ne da je postavlja Vlada, niti ministar, niti bilo koja politička opcija, nego struka i jedan objektivan konkurs koji će iznedriti najkvalitetnijeg čoveka po svojim prethodnim referencama, a ne po tome koju partijsku knjižicu ima ili koga lično poznaje.
U ovoj raspravi govoriću relativno kratko i osvrnuću se na dve stvari koje se tiču uopšte vazdušnog saobraćaja, ali i nečega što je vaš resor, ali nije direktno vezano za ovu temu. Prva stvar je vazdušni saobraćaj na teritoriji Srbije, odnosno vazdušni saobraćaj koji treba da se odvija sa niškog aerodroma. Beograd ima svoj aerodrom i sa tog aerodroma se odvija skoro celokupan putnički saobraćaj Srbije. Pored Beograda, Niš je smogao snage prethodnih nekoliko, desetak godina da preuzme deo vojnog aerodroma, da ga osposobi, da uloži znatna sredstva u njegovu revitalizaciju, osposobljavanje piste itd. JAT je od 2003. godine, od kada je taj aerodrom osposobljen, obavlja određene letove sa niškog aerodroma uglavnom prema Švajcarskoj, prema Cirihu. Kasnije su bili i nekakvi promotivni ili probni letovi, probni saobraćaj prema Beču, a kasnije prema Dortmundu.
Moram da naglasim da ne mogu da se otmem utisku da je to bilo više retorički i više želja da se udovolji nekakvim pritiscima da se proba da se leti odatle, ali bez želje da se zaista taj saobraćaj razvije u pravom smislu reči. Od 2008. godine su te linije znatno redukovane, a od 2009. godine JAT je potpuno prestao da leti iz Niša, obrazlažući time da nema dovoljan broj aviona i da mu se ne isplati da leti sa niškog aerodroma.
U isto vreme "Montenegro erlajns" je iz Niša leteo dva puta nedeljno i imao pune avione prema Cirihu, kao i JAT, koji je imao pune avione dok je održavao taj vazdušni saobraćaj iz Niša, pa nam je prosto neverovatno da su napori i prethodnog rukovodstva grada Niša i ovog bili usmereni ka tome da se razgovara, dogovara sa JAT, da se održava redovni avionski saobraćaj prema onim evropskim destinacijama za koje zaista postoji potreba. Ne vidimo ni jedan razlog i zaista smatramo diskriminatornim takvu odluku nacionalne avio kompanije, a JAT je nacionalna avio kompanija, JAT je kompanija koju povremeno čak i državni budžet pomaže kroz određene subvencije i jednokratne pomoći. Zaista ne vidimo ni jedan razlog, niti opravdanje za to da JAT odluči da ne želi da leti sa niškog aerodroma, već da će svu svoju flotu da stavi na raspolaganje beogradskom aerodromu i da napore tog dela Srbije da uspostavi redovan vazdušni saobraćaj, za kojim ima potrebe prema određenim evropskim destinacijama, potpuno dezavuiše.
Iz tih razloga Niš je od 2009. godine krenuo u jednu prilično nezahvalnu avanturu, da iz sopstvenog budžeta subvencioniše druge avio kompanije koje će leteti iz Niša, avio kompanije iz Crne Gore, pa čak i iz Italije prema nekim destinacijama, kako bi uspeo da održi taj aerodrom i kako bi izašao u susret potrebama ljudi koji žive na toj teritoriji.
Zaista smatramo vrlo razumnim da se učini napor i vas kao ministra, vašeg ministarstva da se JAT opredeli kao nacionalna avio kompanija da održava makar jednu liniju prema nekoj evropskoj destinaciji. Za toliko sigurno ima potrebe i to sve analize pokazuju. To će biti jasan signal da država razmišlja o svima, a ne samo o onima koji žive u njenom centru i da se prema svima jednako odnosi.
Drugi problem koji sam želeo da iznesem jeste onaj koji se ne tiče vazdušnog saobraćaja, ali se tiče onog saobraćaja koji je takođe u vašoj nadležnosti, a to je železnički saobraćaj. Verovatno ste upoznati da je pre dva meseca doneta odluka da se potpuno ukine putnički železnički saobraćaj uglavnom na jugu Srbije, i to na linijama prema Prokuplju, Kuršumliji i Merdaru, na linijama prema Dimitrovgradu i na linijama prema Knjaževcu i Zaječaru. Mnogo puta se u Skupštini pričao o ravnomernom regionalnom razvoju, o tome kako su istočna i južna Srbija najnerazvijeniji deo naše zemlje, da se odatle ljudi iseljavaju, da su uslovi za život veoma teški i da se kroz razne, na žalost, mere Vlade i nadležnih ministarstava javnih preduzeća, direktno ili indirektno utiče da se stanje u tom delu države dodatno pogorša.
Jedan od tih primera jeste odluka "Železnica Srbije" da zbog nepostojanja putničkih garnitura se ukida železnički saobraćaj na relaciji Niš, Prokuplje, Kuršumlija, Merdare, koji ima pre svega strateški značaj a, s druge strane, ima i značaj u onom socijalnom smislu da, kad već ljudi koji su se opredelili da žive u tom najsiromašnijem delu Srbije, valjda imaju pravo i da imaju taj železnički saobraćaj koji važi za najjeftiniji.
Ne vidimo ni jedan razlog da se kola uvek slamaju na onima koji su najsiromašniji i onima koji to najmanje zaslužuju. Namera "Železnice Srbije" i razlozi koji su izneti na jednom skupu koji je održan u Prokuplju, bili su da "Železnice" nemaju dovoljno putničkih garnitura da održavaju taj saobraćaj i da čak nemaju ni dovoljno para da postojeće putničke garniture renoviraju i dovedu ih u vozno stanje. Kad smo pitali koliko je to novaca, rečeno nam je da je za nekih pet, šest putničkih garnitura koje su potrebne da bi održali redovni saobraćaj potrebno desetak miliona evra. Zaista nam neverovatno zvuči da država Srbija nema deset miliona evra, a znamo da subvencioniše "Železnicu" sa 16 milijardi dinara, da odvoji za popravku tih putničkih garnitura ili da opredeli nove putničke garniture koje treba da dođu uskoro od nabavke iz Rusije i neku od tih garnitura da uputi na to područje.
Pre neki dan je došla informacija da su te garniture već opredeljene za sever Srbije, za Vojvodinu, da će glavni depo za te garniture biti Zrenjanin, a ne Niš, kako je stručna analiza pokazala, što nam jasno govori da još u jednoj stvari država taj kraj smatra kao siročad i kao kraj koji je zadnja rupa na svirali.
Mislim da vaše opredeljenje ne ide u tom pravcu i vaša razmišljanja i molim vas i verujem da imate dovoljno razuma da razmišljate drugačije i da utičete na odluke kako JAT u ovom prvom delu, tako i železnice Srbije da se malo više računa povede o ovim nelogičnostima i da se ove stvari ispravljaju u hodu kako ne bismo došli u neželjene pozicije da ljudi zbog takvih stvari prvo imaju veliki animuzitet prema državi, prema Beogradu konkretno, a sa druge strane može doći i do nekih socijalnih nemira koje svakako nikome nisu u interesu. Toliko. Hvala.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima gospodin Milan Veselinović.

Milan Veselinović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ja ću se najviše bazirati u mojoj diskusiji vezano za izmene i dopune ovog zakona o vazdušnom saobraćaju vezano za direktive EU i iz onoga što sam ja mogao pročitati i saznati iz ovog zakona, ovo je u stvari zakon nekakve komisije i eksperata EU, nikako građana Srbije, niti onih ljudi koji su zaposleni u vazduhoplovstvu.
Da je to istina govore i prva dva stava obrazloženja, odnosno razloga donošenja ovog zakona gde se kaže – oblast vazdušnom saobraćaju u Republici Srbiji uređuje se Zakonom o vazdušnom saobraćaju "Službeni glasnik" 73/10, koji je stvorio pretpostavku za harmonizaciju nacionalnog zakonodavstva sa propisima EU, što predstavlja jedan od prioriteta u okviru procesa pristupanja EU.
Drugi stav kaže – osnovni razlozi za pripremu Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o vazdušnom saobraćaju, u daljem tekstu Predlog zakona, jesu dalje usklađivanje sa pravnim tekovinama EU, kao i ispunjavanje preporuke iz godišnjih izveštaja Evropske komisije za 2010. godinu, radi ubrzanja sticanja statusa kandidata.
Pošto su ljudi postali gotovo, deo ljudi iz vlasti, kao vanzemaljci ili kako Zdravko Čolić peva onu pesmu - živim u oblacima belim, želeo bih da se osvrnem na ovo i da javno ovde kažem gospodinu ministru i ovoj vlasti da je vaša štampa, odnosno "Večernje novosti" pre nekoliko dana objavila jednu anketu gde je građanima anketiranim postavljeno bilo nekoliko pitanja. Jedno pitanje je bilo da li će Srbija ući u EU 2013. godine, gde je bilo izjašnjavanje negde oko dva zarez nešto, drugo pitanje je bilo da li će ući 2016. godine. Bilo je neki procenat četiri zarez nešto, treće pitanje je bilo da li će ući 2020. godine. Tu je bio malo veći procenat. I poslednje pitanje je bilo da neće ući nikada. Možete da zamislite da se izjasnilo 67 zarez nešto procenata građana. Ako ovo nisu podaci da ipak nešto pokazuju, neki pokazatelj vama koji govorite – Evropa, Evropa, EU, onda znači da mi ne idemo ovom zemljom, već "živim u oblacima belim". To je znak da 67% građana ne veruje da će Srbija ikada ući u EU. Verovatno ste i vi čitali. To su neki podaci, a siguran sam da još veći broj ih ima koji uopšte nisu pristalice ulaska Srbije u EU.
(Predsedavajući: Gospodine Veselinoviću, samo da vas upozorim da razgovaramo o izmenama i dopunama Zakona o vazdušnom saobraćaju, pa osim belih oblaka ne mogu da nađem vezu).
Vezao sam se za ova dva stava, gospodine predsedavajući, koja su glavno obrazloženje, a to je EU, odnosno direktiva Komisije EU za donošenje jednog ovakvog zakona koji samo povećava birokratski aparat države Srbije, a ništa novo ili dobro ne donosi građanima Srbije niti onima koji su zaposleni u vazdušnom saobraćaju. Znam da je ovo predizborna kampanja i da se trči, žuri se. Iz ovoga što mi čitamo, kao da ćemo u septembru da uđemo u EU, tako se žuri, jer izgleda mi ova vlast je podeljena u tri grupe, pa jedni zaduženi za hapšenje nacionalnih heroja i prilagođavanje zakona EU, drugi prave regione, treći socijalnu politiku, ali, mogu da vam kažem otvoreno, i vi gospodine Mrkonjiću sedite u Vladi Srbije, ne mogu da shvatim da Vlada Srbije nikada nije postavila ni jedno jedino pitanje – kako je našim Haškim optuženicima, kako oni tamo žive, šta je sa vojvodom Šešeljem koji devet godina provodi u Haškom kazamatu u istražnom postupku? Da li je to uopšte zapisano u istoriji civilizacije pravosuđa da nekoga devet godina drže i da li krše ljudska prava i da li se onda treba povinovati tim evropskim zakonima.
(Predsedavajući: Gospodine Veselinoviću, drugi put vas upozoravam. Dakle, tema je izmene i dopune Zakona o vazdušnom saobraćaju. Osim što je gospodin Šešelj avionom odleteo u Hag, sve ostalo nije u vezi sa dnevnim redom. Molim vas, skoncentrišite se.)
Znam da vas je strah od povratka vojvode Šešelja, ali ću nastaviti jer ovo je sve vezano za EU i usaglašavanje zakonskih akata sa EU.
Kada se direktno radi o ovom zakonskom projektu, pored direktora Direktorata sada se osniva i centar za istraživanje udesa i ozbiljnih nezgoda, zatim glavni istražitelj i njegov zamenik koga imenuje Vlada, zatim komisija za istraživanje uzroka udesa i ozbiljnih nezgoda. Ovde, kao što sam i prethodno rekao, radi se o jednom novom telu, o novim komisijama, ovde se radi o novom nametu na budžet Srbije, jer siguran sam da je i do sada postojala komisija za ova ispitivanja, postojala je inspekcija za nadzor. Jednostavno, ovo je čisto nametanje od strane evropske komisije da ih moramo poslušati. U protivnom nećemo dobiti status o kome vi govorite svakodnevno.
Da je to istinito potvrđuje se i u pasusu gde se kaže – najznačajnije izmene i dopune Zakona o vazdušnom saobraćaju tiče su izmene Glave X navedenog zakona u kojoj je uređeno istraživanje udesa i ozbiljnih nezgoda vazduhoplova, odnosno primena propisa EU kojom je uređeno da ovo istraživanje vrši funkcionalno nezavisno telo, kao i poverava vršenje inspekcijskog nadzora Direktoratu civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije.
Vlada Srbije treba da imenuje ne samo direktora Direktorata, nego Vlada Srbije treba da imenuje i glavnog istražitelja i njegovog zamenika. Kako je sada ovo telo nezavisno ako ga imenuje Vlada Srbije? Logično je da će on biti iz redova vlasti i biće zavisno od Vlade Srbije. Ovo su potpune neistine da je ovo nezavisno telo. Ono će i dalje biti zavisno gledano na Vladu Republike Srbije.
Dalje se kaže – nacrtom zakona se predviđa osnivanje centra za istraživanje udesa i ozbiljnih nezgoda, kao i posebne organizacije i postavljanje glavnog istražitelja. Znači, i centar se osniva, sada koliko će tu biti ljudi verovatno tu mogućnost da ih imenuje dobija glavni istražitelj.
Ali, kažem da, bez obzira na sve ovo, tu će se povećati broj ljudi, a znamo koliko su tamo plate i koliki će biti novi nalet na budžet Srbije i građana Srbije. Znamo da su tamo plate oko sedam hiljada evra, pa i više.
Stoga, smatram da je ovaj zakon iznuđen od strane EU i Evropske komisije, kao i mnogi drugi i u tom pravcu sam siguran da ovaj zakon ništa dobro neće doneti građanima Srbije. Hvala.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima gospodin Vladan Jeremić.

Vladan Jeremić

Srpska radikalna stranka
Zahvaljujem.
Dame i gospodo narodni poslanici, kao što ste nebrojeno puta do sada istakli, jedna opšta strategija razvoja vazdušnog saobraćaja je ciljno orjentisano i zasnovana na opredeljenju Republike Srbije za članstvo u EU, težnji ka održivom razvoju transportnog sistema i stabilnosti institucija. Međutim, ono što je interesantno jeste da strategija ne uključuje i reorganizaciju institucija i finansiranje, zbog čega na ovaj problem da bude propraćeno sa mnogo više planova i to onih detaljnih, opširnih u svim oblastima.
Kada smo par meseci usvajali Zakon o vazdušnom saobraćaju, tada je rečeno da je prethodni zakon zastareo, a evo nas par meseci nakon tog oktobra ili novembra sa izmenama i dopunama Zakona o vazdušnom saobraćaju, ovoga puta zbog ubrzanja sticanja statusa kandidature za članstvo u EU.
Ono što bih želeo da istaknem da taj jedan povoljan prirodno-geografski saobraćani položaj Srbije jeste jedno prednost i dobra osnova za razvoj svih vidova prevoza, privlačenje robnog tranzita. Međutim, problem leži u tome da je slabo razvijena infrastruktura, da su zastareli prevozni kapaciteti, da je neadekvatna organizacija saobraćaja bezbednost i zaštita životne sredine predstavljaju takođe veliku prepreku privrednom rastu, povećanju produktivnosti i konkurentnosti.
Ono što bi trebalo da bude cilj ne samo ove Vlade već generalno, jeste da se formira jedan saobraćajni sistem koji će svojom organizacijom, poboljšanom infrastrukturom i prevoznim sredstvima moći da konkuriše saobraćaju u svim evropskim zemljama.
U razvoju saobraćaja Srbije konstantno bi trebalo povećavati nivo bezbednosti i kvalitet usluga, iskoristiti te prednosti svakog vida saobraćaja, smanjivati negativan uticaj saobraćaja na životnu sredinu itd. U celoj ovoj priči, a zahvaljujući tom povoljnom geografskom položaju, navigacionim, eksploatacionim uslovima, uz izgradnju prateće infrastrukture i Aerodrom "Nikola Tesla" bi trebalo da pretenduje da postane važan centar tog vazdušnog saobraćaja jugoistočne Evrope. Naravno da bi se Srbija integrisala u jednu takvu priču potreban su i finansijska sredstva, na osnovu svih projekata koji bi trebalo da postoje u saobraćajnim podsistemima i treba reći da to nisu mala sredstva, da su procene da je čak reč i o više od deset milijardi evra.
Kada sam već pomenuo Aerodrom "Nikola Tesla", preko njega se odvija gotovo 90% ukupnog putničkog i teretnog saobraćaja. On je opremljen putničkim terminalom godišnjeg kapaciteta oko 5,5 miliona putnika, robnim terminalom godišnjeg kapaciteta oko 35 hiljada tona itd. Prema prognozi koja je data tim master planom zahtevi za proširenje kapaciteta javiće se tek 2023. godine kada se i predviđa opsluživanje oko pet miliona putnika godišnje, dok za ovaj drugi međunarodni aerodrom u Nišu uglavnom je predviđeno odvijanje regionalnog saobraćaja.
Oba ova aerodroma imaju kapacitete koji nažalost nisu dovoljno iskorišćeni. Tu je primetan i nedostatak kargo resursa, nisu povezani sa železničkom mrežom, nedostaju finansijska sredstva itd.
Ono što je posebno poglavlje cele ove priče je naš nacionalni avio-prevoznik "JAT Ervejz" koji je poslednjih godina imao i određeni porast međunarodnog saobraćaja. Međutim, uz one objektivne posledice koje su mogle da nastupe u poslovanju kao odjeci ili refleksija svetske ekonomske krize, uočene su bile i neke stvari koje se mogu podvesti isključivo pod definiciju lošeg rada menadžmenta.
Ako je u 2009. godini u redovnom i kartel saobraćaju prevezeno nešto više od milion putnika, to je skoro za petinu manje nego u prethodnoj godini, 2.487 tone tereta na 18.585 letova. Onda, kako kažu podaci, iskorišćenost putničke kabine iznosila je 56,6%, a aviona 46,6%. Problem jeste tehničko-tehnološka zastarelost flote, visok nivo buke, prepreke koje se odnose na zaštitu životne sredine, koje predstavljaju kočnicu u postizanju konkurentnosti u odnosu na avio kompanije nekih drugih zemalja. Ali, problem jesu i javne nabavke, isplate zarada, o čemu smo već govorili svaki put kada smo za to imali mogućnost.
Samo ću vas podsetiti što pretpostavljam da i vi znate, ne treba biti previše mudar da bi se izvukao jedan zaključak da su upravo javne nabavke, čija vrednost premašuje deset milijardi dinara godišnje, zapravo je srž celokupnih godišnjih rashoda JAT. Podsetiću vas i na činjenicu da su recimo bez tendera vršene nabavke roba i usluga od preko 50 dobavljača u zemlji, da se vrednost tih nabavki kretala od jednog miliona do jedne milijarde dinara i da je slična priča bila i sa uslugama održavanja i zamenama rezervnih delova voznog parka itd. Otuda onaj problem da se stalno novcem iz državnog budžeta Vlada Republike Srbije, odnosno mi kao poreski obveznici krpimo rupe, pokrivamo gubitke, a samim tim pokrivamo i očigledno izuzetno loše poslovanje, odnosno loš rad tog menadžmenta.
Siguran sam da ćete vi, gospodine Mrkonjiću, takođe da se uključite u borbu protiv ovih anomalija koje su uočljive, a koje sprečavaju da Srbija u toj kompletnoj oblasti vazdušnog saobraćaja ima znatno bolje rezultate nego što je to danas.
Naravno, neki od osnovnih ciljeva koji bi trebalo da budu ostvareni i novim zakonom o vazdušnom saobraćaju jeste svakako i omogućavanje, odnosno unapređenje infrastrukture, regulisane bezbednost, zaštite vazdušnog prostora, zaštitu od buke, izduvnih gasova itd.
Ono što je takođe bitno jeste da se usklade sve te obaveze koje imamo i na osnovu zakona, kako obligacionom zakonu, tako i Zakona o svojinsko pravnim odnosima u vazdušnom saobraćaju i prateći pravilnici o izdavanju operativne dozvole avio-prevoznicima, Pravilniku o opsluživanju vazduhoplova na zemlji, Pravilniku o sertifikaciji operatera koji rade na poslovima bezbednosti civilnog vazduhoplovstva itd.
Treba biti realan i priznati da Republika Srbija praktično i nema neke potencijale za više od dva aerodroma, ali to ne treba da onemogući eventualnu inicijativu i jedinica lokalnih samouprava da, recimo, o svom trošku preuzmu, razvijaju i održavaju infrastrukturu za opštu i poslovnu avijaciju. Promenom strukture aerodromskih kompanija, sistema njihovih menadžmenta u skladu sa orijentacijom korisnika i profitu u narednim godinama, cilj je koji bi mogao da se postigne na sledeće načine – uvođenjem sistema naknada koji zadovoljavaju promenjene zahteve prevoznika, održava buduću strategiju aerodroma, boljim i bržim saobraćajnim vezama sa gradovima u gravitaciono područje aerodroma, savremenim marketingom u saradnji sa poslovnim turističkim agencijama i drugim poslovnim subjektima i savremenim konceptima ne vazduhoplovnih aktivnosti. To je sve ono što je vezano za aerodrom, za upravljanjem zemljištem oko aerodroma, poslovnim prostorom itd.
Neka ova diskusija bude samo jedan skroman doprinos nekom našem viđenju, viđenju SRS, u razvoju i sređivanju u oblasti vazdušnog saobraćaja u Srbiji.
Zahvaljujem se na pažnji.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala, gospodine Jeremiću.
Reč ima mr Srboljub Živanović.

Srboljub Živanović

Srpska radikalna stranka
Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi građani Srbije, danas raspravljamo o vrlo važnom zakonu, o zakonu koji je označen kao bitan na seminaru, koji je održan u Briselu 11, 12. i 13. pod naslovom "Transport, infrastruktura u regionalnom saobraćaju za jugoistočnu Evropu".
Na tom seminaru su bili prisutni i članovi Odbora za saobraćaj republičkog parlamenta Srbije i govorili o problemima koji su vezani za sve vidove infrastrukturnog transporta a, normalno, tu je bilo reči i o vazdušnom saobraćaju.
Kao što ste i u ovom zakonu rekli, cilj ovog zakona jeste da se postigne veći nivo bezbednosti i veliki uticaj na vazduhoplovnu privredu, da se povećaju usluge u vazduhoplovstvu, odnosno da se stvori jedan veći nivo na kojem će se ostvariti ta bit koja je bitna u vazdušnom saobraćaju.
Dobro znamo da je u toku prošle godine Vlada Srbije usvojila Zaključak o transformaciji JAT u novu nacionalnu aviokompaniju. Trebalo je u toj novoj kompaniji da se odredi, odnosno da se postigne jedan veći nivo korporacije i rada ali, nažalost, to se nije desilo, jer se niko nije javio. Podsetiću, takođe, da je u toku 2008. godine bio raspisan tender za prodaju na kojem se, takođe, niko nije javio.
Dame i gospodo, ovaj zakon treba da uredi da sve te nesreće koje se dese, ne daj Bože, da u stvari telo komparativno, znači samostalno, bez uticaja da li vlasti države, organa, samostalno odredi ili donese zaključak zbog čega se desila ta nesreća, odnosno ta nezgoda.
Dobro znate da u eri velikih terorističkih akcija, gde je najviše i najveći primat, baš su određena aviokompanije, dobro znate šta se to desilo u Rusiji, koja ima veliki bezbednosni sistem, normalno u taj bezbednosni sistem su, takođe, uključene te aerokompanije, ili da ih nazovemo svi aerodromi širom Evrope.
Da budemo iskreni prema sebi, kada donosimo ovakve zakone moramo prvo da sagledamo da li je kompanija JAT sposobna, odnosno kakvo je poslovanje kompanije JAT, gde su moje kolege načele tu temu, a ja ću samo sa dve, tri rečenice da vam objasnim i da vam kažem kakvo je poslovanje JAT bilo za ovih 10 godina, odnosno koji je najveći problem bio, a to je menjanje, tako reći, godišnje rukovodioca po političkoj liniji, gde su se menjali rukovodioci iz političkih partija DS i SPO, što je na kraju rezultiralo velikim gubicima, odnosno i, na neki način, propadanjem ove avio-kompanije koja je nekada bila ponos stare Jugoslavije, Srbije, a kažem i imala velike predispozicije zbog velikog kvaliteta ljudi koji upravljaju ovim avionima, pilotima, gde smo bili na jednom velikom nivou, što se tiče kvaliteta i sigurnosti leta.
Reći ću da je zaduženost "JAT Airwys" uvećana u prošloj godini, jer je aktiva sa 14,54 milijarde dinara dostigla 18,75 milijardi. Pri tom, poslovni prihod od 2009. godine iznosio je 11,96 milijardi, a u prošloj godini je 11,55, dok je prošle godine gubitak u poslovanju gotovo utrostručen sa 925 miliona po završnom računu za 2010. godinu. Dostigao je 2,52 milijarde, a da je pri tom broj zaposlenih smanjen sa 1.508 na 1.291. Zbog ovakvog stanja možemo reći da Direktorat nije više sposoban da može da zadovolji kriterijume zbog čega je postavljen. Zbog toga mislim da i EU i svi korisnici aerotransporta i aerodroma su prisiljeni da moraju uvoditi ovo nezavisno telo koje će nadgledati rad avio-kompanije, odnosno sučeljavati se sa problemima koji se u toj avio-kompaniji dešavaju.
U svom izlaganju ste decidno govorili o jednom kriterijumu, o radu, o bitisanju ove avio-kompanije i o ciljevima šta avio-kompanija namerava u budućnosti da ostvari prilikom primene ovog zakona.
Čuli ste od kolege Avramovića da nećemo podržati ovaj zakon, ali ovaj zakon u sebi ima određenih pozitiva, bar što se tiče bezbednosne strukture.
Slažem se sa kolegom Avramovićem da dok se određene političke strukture ne budu promenile, odnosno dok ne bude u tim javnim preduzećima, evo, kada ovih dana imamo jedan novi potez vladajuće koalicije, koja u javnim preduzećima, da li na lokalnom ili na republičkom nivou, želi rukovodstvo, da ga izabere bez političke podobnosti, odnosno hoće da izabere rukovodstvo koje će biti sposobno da rukovodi javnim preduzećima u pogledu svog sposobnog materijalnog i organizacionog nivoa, što govori da je to opet jedna vrsta šarene laže, što se to u stvari neće moći desiti, jer ipak ako 3,36% danas na nivou Republike Srbije je zaposleno i živi od budžeta, da li od lokalnog ili republičkog. To znači da oni koji budu bili na vlasti da će oni i dalje određivati ko će i na kom mestu rukovoditi odnosno biti rukovodilac u tim javnim preduzećima.
Bilo bi dobro kada bi se to ostvarili jer tek bi tada došli na onaj nivo da stručni, pametni, organizacioni ljudi mogu rukovoditi preduzećima bez političke podobnosti jer ti krizni štabovi koji su 2000. godine, posle 5. oktobra, učinili najveće zlo, to je ovih 10 godina koje je uništila cela privreda, uništeno je sve ono što se decenijama stvaralo u ovoj zemlji.
Morate shvatiti da, kao ministar, kao organizator najvažnijeg posla koji ste obavljali, desetak godina i u onom sistemu i u ovom sadašnjem sistemu gde ste svojim virtuoznim organizacionim potezima dovodili do jednog velikog ushićenja, odnosno do ostvarivanja onih zadataka koje ste sami sebi postavili kao ministarstvo i kao čovek. Shvatite da to samo mogu sposobni organizacioni ljudi da urade bez mešanja politike u stvar jedne organizacije. Sve dok se to ne bude u ovom društvu, u ovoj državi ostvarilo mi ćemo nastaviti i dalji trend erozije propasti jer ne možemo više živeti na kreditima, na zaduženosti. Neću da govorim van teme, ali i ta tema je prisutna, što se tiče ove avio-kompanije. Pitam vas ko je pokrivao sve ove gubitke? Sigurno smo pokrivali iz budžeta Republike Srbije, a primale su se velike plate.
Znači, onaj ko je doveo firmu do lošeg poslovanja, morao je biti kažnjen da on prima malu platu a ne da prima platu toliku mesečnu gde jednom običnom smrtniku treba sedam-osam godina da bi tu istu platu mogao primati.
Imali smo i bio je taj put u nazad 50 godina koji je bio iza nas, kada je jedna politička partija mogla ili usmeravala. Ali, ipak se ta politička partija vremenom deformisala. Na kraju je došlo ono što je i trebalo, da su dolazili ljudi koji su bili sposobni da vode određena preduzeća, odnosno da vode državu i da se na neki način pozitivno odnose prema građanima, zbog čega su i birani.
Šta vi danas imate u ovoj zemlji? Nemate ništa. Sve je u eroziji. Ništa se ne zna unapred. Vi danas u sistemu poslovanja bilo koje firme ne znate ništa. Tržišna ekonomija može da posluje, samo u sistemu ako je došlo do stvaranja bogatog društva i ako je došlo do podizanja nivoa svesti onih koji su u proizvodnom ciklusu. Ali danas, kada toga u Srbiji više nema, kada je Srbija u svim porama otišla na nivo nule i ispod nule, ja ne vidim, osim jednog velikog reza, danas u društvu, u sistemu, gde je na najveći pijedestal podignut kriminal i korupcija. To mora da se zaustavi, ako bar ne može da se iskoreni, jer to je nov model koji je ova vlast stvorila za ovih 10 godina.
Ovo što se danas zbiva i to što stalno pričamo o borbi protiv korupcije i kriminala, ne znači ništa kada se ona na terenu ne ostvaruje. Jer, vidite, svi oni koji su uhapšeni, zatvoreni, posle nekoliko dana se puštaju, brane se sa slobode, imaju narukvice, da li ih imaju ili ih nemaju, a imamo i pojedine slučajeve gde se plaća da ne budu osuđeni. To je problem.
Danas jedan običan smrtnik, ako treba da se leči, nema para da plati i mora samo da umre, a onaj koji ima para ostaje da živi. Tako i onaj koji ima para da plati da ne ide u zatvor, on će da plati, neće ići u zatvor jer nam je pravosuđe najviše korumpirano, zajedno sa zdravstvom, sa prosvetom i sa svim ostalim delatnostima u našem društvu. Hvala vam.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Nema na čemu.
Pošto gospodin Momčilo Duvnjak nije tu, reč ima narodni poslanik Božidar Delić, potpredsednik Skupštine.
...
Srpska radikalna stranka

Božidar Delić

Srpska radikalna stranka
Uvaženi predsedavajući, gospodine ministre, gospodo iz ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, moja primedba na Predlog zakona o izmenama Zakona o vazdušnom saobraćaju je ta da se on donosi po hitnom postupku, bez adekvatnog konsultovanja svih adekvatnih i relevantnih faktora za koje je donošenje ovakvog zakona od životne važnosti.
Sve izmene koje su predložene bile su predmet diskusija i na oktobarskom zasedanju Skupštine Republike Srbije, kada je ovaj zakon inače usvojen. Veliki broj poslanika predlagao je amandmane koji su u duhu ovih sada predloženih izmena, ali je skupštinska većina takođe po hitnom postupku usvojila zakon ovakav kakav jeste.
I tada se znalo da je osnovna primedba EU na Zakon o vazdušnom saobraćaju bila pozicija vazduhoplovne inspekcije i organizacija ispitivanja udesa u civilnom vazduhoplovstvu. I pored velikih napora pojedinih poslanika, prvenstveno opozicije, desio se jedan suštinski nekvalitetan zakon koji se sada menja zakonom o izmeni Zakona. U međuvremenu se desilo da vazduhoplovstvo Republike Srbije 10 meseci funkcioniše bez ikakvog uvida u bezbednost, odnosno bez inspekcijskog nadzora na koji smo obavezni po Ustavu ove zemlje, kao i po međunarodnim konvencijama koje su ratifikovane, bilo od Skupštine SFRJ, SRJ ili Republike Srbije.
Sada se postavlja objektivno pitanje – da li se ovde radi o nečijoj nesavesnosti ili smišljenom ukidanju inspekcijskog nadzora, kako bi se određeni poslovi završili uz totalno odsustvo nadzora? Mi, gospodine ministre, iz SNS predlažemo da povučete iz procedure ovaj zakon iz sledećeg razloga:
Prvo, pogledajte član 9, koji se inače odnosi na član 232. Zakona o vazdušnom saobraćaju. Po izmeni zakona nadležnost za inspekcijski nadzor prebacuje se sa Ministarstva za infrastrukturu i energetiku, znači, iz vašeg ministarstva, na Direktorat civilnog vazduhoplovstva. Da bi ovo bilo moguće, gospodine ministre, prethodno ste trebali da promenite član 10. Zakona o ministarstvima, gde ova nadležnost stoji za vaše ministarstvo. Jer, evo kako stoji kod vas: "Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku obavlja poslove državne uprave u oblasti železničkog, drumskog, vodnog i vazdušnog saobraćaja koji se odnose na uređenje i obezbeđenje saobraćajnog sistema, realizaciju projekta izgradnje saobraćajne infrastrukture, unutrašnji i međunarodni prevoz, intermodularni transport, uređenje i bezbednost tehničko-tehnološkog sistema saobraćaja, obligacione i svojinsko-pravne odnose, inspekcijski nadzor, strategiju razvoja saobraćaja, planove razvoja itd.".
Da bi se inspekcijska nadležnost sa vašeg ministarstva prenela na Direktorat, moralo bi da piše kako je inače bilo u jednom od prethodnih zakona o ministarstvima, da stoji za vas: "Inspekcijski nadzor, izuzev nadzora u vazdušnom saobraćaju". U protivnom, ovde bi došlo do direktnog sukoba dva zakona, što Ustav Republike Srbije ne dozvoljava.
Opominjem moje cenjene kolege, poslanike iz vladajuće većine, ako budu glasali za ovakav zakon, napraviće jednostavno jedan pravni nonsens, narušiće osnovne norme i načela prava, jer ne mogu dve institucije biti odgovorne za jednu stvar. Ja mislim, gospodine Mrkonjiću, da ste razumeli o čemu se ovde radi.
Zakon o izmeni Zakona o vazdušnom saobraćaju predlaže donošenje člana 19a. i zbog toga takođe predlažemo da se zakon povuče. Šta kaže ovaj član? On kaže: "Ako je u interesu bezbednosti civilnog vazduhoplovstva neophodno da se preduzmu hitne mere koje se ne mogu odlagati, direktor Direktorata odmah izdaje bezbednosnu naredbu. U bezbednosnoj naredbi mora da bude navedeno na koga se naredba odnosi, razlozi za njeno donošenje, mere koje je neophodno preduzeti i rok za njihovo preduzimanje, datum stupanja na snagu i eventualno vreme na koje se naredba izdaje. U izuzetnim slučajevima, i za period koji ne može biti duži od šest meseci, Direktorat može odobriti vazduhoplovnom subjektu da bude izuzet od obaveze ispunjenja određenog tehničkog zahteva ukoliko utvrdi da je vazduhoplovni subjekat na drugi način obezbedio isti nivo bezbednosti koji se postiže primenom tog zakona".
Nepojmljivo je, gospodine ministre, da ovakav tekst može da prođe Vladu Srbije. Predlog ovog člana mogao bi mirne duše građanima Srbije da se objasni – dobro došli u Srbiju, zemlju bez zakona. Zapravo, jednom bezbednosnom naredbom direktora Direktorata van snage se stavljaju svi članovi zakona, i to po njegovom slobodnom ili interesnom ubeđenju. Primera radi, stavom 1. ili 2. ovog člana vi možete beskrajno maltretirati neko pravno ili fizičko lice koje je ispunilo sve uslove predviđene zakonom, po principu – nedostaje još ova ili ona sitnica. A trećim stavom ovog člana možete dati pozitivno mišljenje pravnom ili fizičkom licu koje ozbiljno tehnički ne ispunjava propisane uslove.
Ovako nešto nikada nije bilo u našoj pravnoj praksi, a posebno u vazduhoplovnim zakonima, od kad postoje u ovoj državi. Ovo daje mogućnost danas, i to jednom čoveku, da neograničeno trguje uslovima ratifikovanog multilateralnog sporazuma o vazdušnom saobraćaju, gde domaće kompanije mogu ostati kraćih rukava u odnosu na inostrane koje su spremne da ponude više.
Uzgred budi rečeno, neophodno je gospodine ministre da ispitate sve saglasnosti i odobrenja koja su do sada data u protekle tri godine od strane Direktorata civilnog vazduhoplovstva na štetu domaćih prevozilaca.
Posebnu pažnju treba obratiti na low cost company "Wizz air" i utvrditi tajnu njezinog favorizovanja na domaćem tržištu.
Sledeća velika primedba, gospodine ministre, u ovom predlogu zakona o izmeni Zakona, je zbog toga što eksplicitno nije navedeno da je vazduhoplovni inspektor samostalan u vršenju inspekcijskog nadzora, kako to inače predviđa Zakon o upravnoj inspekciji u svom članu 6, u kome govori o samostalnosti i radu inspektora.
U stavu 2. člana 6. Zakona o upravnoj inspekciji se kaže – Niko ne sme korišćenjem službenog položaja ili na drugi način onemogućavali ili ometati upravnog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora i preduzimanju mera i radnji na koje je ovlašćen.
U ovom zakonu, ovi inspektori nemaju sva ovlašćenja gospodine ministre. Za razliku od toga, Zakon o vazdušnom saobraćaju je vrlo jasno, vazduhoplovnog inspektora stavlja u poziciju da u inspekcijskom nadzoru član 184. izda privremenu zabranu, a onda u roku od 72 sata o zabrani obavesti direktora, koji konačno treba da odluči o valjanosti zabrane ili preduzimanju mera, što takođe otvara prostor za bezgranične manipulacije.
Sve u svemu, Zakon o vazdušnom saobraćaju ima mnogo nedorečenih i pravno ne utemeljenih stvari. Da bi se po kratkom postupku ponavljale greške koje već imamo usvajanjem ovog zakona pre deset meseci. Opet da dođe do primedbe Evropske unije, koje se odnose na ovaj zakon, pa opet za par meseci da dođemo do toga da ponovo donosimo neki zakon o izmeni zakona.
Tri stvari gospodine ministre koje sam naveo, apsolutno, pogotovu ona prva, dovode u pitanje, znači ovaj zakon, i zbog toga predlog Srpske radikalne stranke je da se on povuče iz procedure, dok se, ako se može reći da je to proceduralna stvar, ali nije samo proceduralna, ne otkloni ono što je vezano za član 10. Zakona o ministarstvima.
Gospodine ministre, ako mogu, koliko još imam vremena? Pitanja na koja ne morate da odgovorite sada, ali kada bude rasprava u pojedinostima bilo bi dobro i Srpska radikalna stranka koja inače i ranije insistirala na ovoj tematici želela bi da ima ta saznanja. Poznato je da se svake godine na nivou "juro" kontrola odvajaju određena sredstva za unapređenje službe za traganje i spašavanje.
Lično, nemam nekih saznanja vezanih za tu službu, kako je ona formirana i kako funkcioniše, ali me zanima, jer ova saznanja druga imam, koliko sredstava i da li je uopšte Srbija povukla sredstva, da tehnički opremi takvu službu. Jer, takva služba u svom sastavu mora imati helikoptere za spašavanje protivpožarne i helikoptere i raznu drugu opremu. Zbog čega? Za sve ove godine nisu ta sredstva povlačena iako su povlačena, na koji način su trošena.
Jedno drugo pitanje gospodine ministre, da kažem one ljudske prirode, pre tri i po meseca znate da je došlo do udesa jednog srpskog civilnog vazduhoplova iznad Mrčajevaca kod Čačka. Videli smo svi tada na vestima, da je u tom udesu došlo do pogibije četiri lica. Da je istog dana izvršen uviđaj na licu mesta, kao i pregled letilice. Do današnjeg dana, porodice poginulih javno nisu obaveštene o tome, koji su razlozi udesa i ima li i čija je odgovornost za taj udes.
Ako možete za dan kada bude rasprava u pojedinostima, makar nešto pobliže zbog, na kraju krajeva i zbog ovih porodica, ali i zbog javnosti nešto više o ovome slučaju.
Gospodine ministre, ovde ima u ovoj fascikli izveštaj "juro" kontrole koja je od 17. do 21.11.2008. godine izvršila revizorski nalaz u praktično našoj Agenciji za kontrolu leta.
Moj kolega je rekao – da od 29 tih stavki koje je ta revizorska kontrola izvršila ili revizija, nigde nismo imali prelaznu ocenu, pa je tada rečeno, jednostavno izveden zaključak, da srpsko nebo nije bezbedno, da takav zaključak je mogao dovesti do toga da nam se oduzme pravo za vođenje vazduhoplovne plovidbe, da se nebo proglasi nebezbednim za prevoz komercijalnih aviona i da nam se oduzme odobrenje za izdavanje evropskih dozvola za letenje.Shvatio sam, čitajući ovaj zakon, da pojedina rešenja koja ste vi predložili u zakonu upravo treba da reše probleme koje je uočila ova revizija.
Drugo, gospodine ministre, ne mogu vas sada obavezivati jer je ovde bitno tumačenje Ministarstva pravde na presudu Okružnog suda u Beogradu, ali se odnosi na subjekat koji je ipak vezan za vas. Kaže – zbog nedostatka pasivne legitimacije Agencija za kontrolu leta Srbije i Crne Gore doo, nije pravni sledbenik Savezne uprave za kontrolu leta, ali mene bi recimo zanimao vaš komentar na ovakvu presudu Okružnog suda u Beogradu. Direktor Agencije, kako kažu inače u jednom pismu koje su nam uputili kontrolori leta, je smanjio vrednost osnovnog kapitala za 28 miliona 739 hiljada evra. Onda je pitanje potpuno logično sa naše strane. Šta je uzrok smanjenja vrednosti osnovnog kapitala, jesu li to neke elementarne nepogode kojih nije bilo? Zašto je smanjena ta vrednost i ko je ustanovio i kojim veštačenjem smanjenjem te vrednosti, ako to nije uradila ona ovlašćena međunarodna firma "Erste jung".
Toliko, gospodine ministre, mislim da smo se dobro razumeli, posebno u onome prvom delu gde smo dali primedbe Srpske radikalne stranke i zbog čega predlažemo da ovaj zakon povučete iz procedure, dok se ne reše ovih nekoliko problema na koje smo vam mi ukazali. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Srđan Milivojević ima reč.