Sedmo vanredno zasedanje, 29.08.2012.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Sedmo vanredno zasedanje

29.08.2012

Sednicu je otvorio: Nebojša Stefanović

Sednica je trajala od 10:15 do 17:10

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, otvaram sednicu Sedmog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini.

Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 140 narodnih poslanika.

Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.

Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutno 154 narodna poslanika, odnosno da su prisutna najmanje 84 narodna poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.

Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Zoran Bojanić, Maja Gojković, Milanka Karić, Aleksandra Đurović, Marko Pavle, prof. dr Mileta Poskurica, Dušan Bajatović, Vesna Stepić i Dragana Mijatov.

Uz saziv Sedmog vanrednog zasedanja Narodne skupštine u 2012. godini, koje je sazvano na Zahtev 93 narodna poslanika, saglasno članu 106. stav 3. Ustava Republike Srbije i člana 48. stav 3. Zakona o Narodnoj skupštini, dostavljen vam je Zahtev za održavanje Sedmog vanrednog zasedanja sa određenim dnevnim redom, sadržanim u tom zahtevu.

Kao što ste mogli da vidite, za Sedmo vanredno zasedanje Narodne skupštine, određen je sledeći

D n e v n i r e d

1. Predlog zakona o izmeni Zakona o Javnom beležništvu, koji je podnela grupa od 61 narodnog poslanika;

2. Predlog zakona o dopunama Zakona o vanparničnom postupku, koji je podnela grupa od 61 narodnog poslanika.

Dostavljen vam je izveštaj Odbora za administrativno budžetski i mandatno imunitetska pitanja Narodne skupštine, koji je utvrdio da je preuzimanjem funkcije guvernera Narodne banke Srbije od strane narodnog poslanika dr Jorgovanke Tabaković, dana 6. avgusta 2012. godine, nastupio slučaj iz člana 88. stav 1. tačka 5) Zakona o izboru narodnih poslanika, prema kojem preuzimanjem funkcije koja je prema ovom zakonu nespojiva sa funkcijom narodnog poslanika, narodnom poslaniku prestaje mandat po sili zakona.

Iz navedenih razloga, Odbor nalaže da Narodna skupština konstatuje prestanak mandata ovom narodnom poslaniku.

Saglasno članu 88. stav 1. tačka 5) Zakona o izboru narodnih poslanika, Narodna skupština, na predlog Odbora za administrativno budžetska i mandatno imunitetska pitanja Narodne skupštine, konstatuje da je prestao mandat, pre isteka vremena na koje je izabrana, narodnom poslaniku dr Jorgovanki Tabaković, danom preuzimanja funkcije koja je nespojiva sa funkcijom narodnog poslanika.

Saglasno Zakonu o izboru narodnih poslanika, izvršiće se popunjavanje upražnjenog poslaničkog mesta u Narodnoj skupštini.

Do sada su, u skladu sa članom 39. stav 3, stigla ovlašćenja o ovlašćenim predstavnicima. Poslaničku grupu Nove Srbije će predstavljati narodni poslanik Dubravka Filipovski, Bojan Đurić će biti predstavnik poslaničke grupe Liberalno-demokratske partije, narodni poslanik Mirna Kosanović će predstavljati poslaničku grupu Socijaldemokratske partije Srbije, ovlašćeni predstavnik Demokratske stranke Srbije biće narodni poslanik Milica Radović i predstavnik predlagača je narodni poslanik Vladimir Cvijan.

Narodni poslanik Vladimir Cvijan, na osnovu člana 92. stav 2. i člana 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da se obavi zajednički načelni pretres o Predlogu zakona o izmeni Zakona o javnom beležništvu i Predlogu zakona o dopunama Zakona o vanparničnom postupku.

Da li narodni poslanik Vladimir Cvijan želi reč? (Ne.)

Stavljam ovaj predlog na glasanje.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster.

Da li neko ima problem sa glasanjem? Da li ste imali problema sa glasanjem?

Zaključujem glasanje i saopštavam: za je glasao 121 narodni poslanik, nije bilo protiv, nije bilo uzdržanih, nije glasalo 47, od ukupno 169 narodnih poslanika.

Konstatujem da Skupština nije prihvatila ovaj predlog.

Izvinjavam se, imamo prostu većinu.

Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.

Otvaramo zajednički načelni pretres o Predlogu zakona o izmeni Zakona o javnom beležništvu i Predlogu zakona o dopuni Zakona o vanparničnom postupku.

Saglasno Odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički načelni pretres o predlozima zakona iz dnevnog reda pod tačkama 1. i 2, obaveštavam vas da je ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe pet sati.

Da li ima predloga da vreme traje duže? (Ne.)

Molim vas za malo pažnje, poštovane kolege.

Pošto ukupno vreme rasprave za poslaničke grupe iznosi pet časova, konstatujem da je vreme rasprave, po poslaničkim grupama, sledeće: poslanička grupa Srpska napredna stranka - jedan sat i 16 minuta i 48 sekundi, poslanička grupa Demokratska stranka – jedan sat, jedan minut i 12 sekundi, poslanička grupa Socijalistička partija Srbije – 30 minuta, poslanička grupa Demokratska stranka Srbije – Vojislav Koštunica - 25 minuta i 12 sekundi, poslanička grupa Ujedinjeni regioni Srbije – 18 minuta, poslanička grupa Liberalno demokratska partija – 16 minuta i 48 sekundi, poslanička grupa PUPS – 14 minuta i 24 sekunde, poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije – 10 minuta i 48 sekundi, poslanička grupa Nova Srbija – devet minuta i 36 sekundi, poslanička grupa Jedinstvena Srbija – osam minuta i 24 sekunde, poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara – šest minuta, poslanička grupa SPO–DHSS – šest minuta i poslanička grupa Liga socijaldemokrata Vojvodine – šest minuta i poslanička grupa Nacionalne manjine, Narodna partija i Bogata Srbija – šest minuta.

Saglasno članu 96. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanici koji nisu članovi poslaničkih grupa međusobnim dogovorom određuju najviše tri učesnika u raspravi koji imaju pravo da govore svako po jednom do pet minuta.

Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika.

Da li predstavnik predlagača, narodni poslanik Vladimir Cvijan, želi reč?

(Bojan Đurić, sa mesta: Poslovnik.)

Po Poslovniku?

Izvolite.
...
Liberalno demokratska partija

Bojan Đurić

Liberalno demokratska partija
Gospodine Stefanoviću, mislim da je važno da intervenišemo već u ovim prvim minutima našeg jesenjeg zasedanja, bez obzira što je ovo vanredno zasedanje.
Vi ste, kada ste birali za predsednika parlamenta, kao i vaša vladajuća koalicija, nova vladajuća koalicija, rekli da ćete se ponašati na drugačiji način, da će se Vlada ponašati odgovornije prema parlamentu nego što je to učinila prethodna Vlada.
U međuvremenu, za sutra u 16,00 časova ste zakazali postavljanje pitanja Vladi, poslednji četvrtak u mesecu, i ukazujem na to da ste povredili član 205. Poslovnika Narodne skupštine, koji u stavu 2. kaže da će Vlada pisanim putem obavestiti Narodnu skupštinu o tome koji članovi Vlade ne mogu da prisustvuju sednici Narodne skupštine na kojoj se Vladi postavljaju poslanička pitanja najkasnije tri dana pre dana određenog u stavu 1. ovog člana.
U međuvremenu, poslaničke grupe i narodni poslanici nisu dobili nikakvo obaveštenje od Vlade Republike Srbije koji će članovi Vlade, odnosno koji ministri su eventualno sprečeni da prisustvuju sutrašnjem postavljanju pitanja.
Opozicione političke partije, a pre svega LDP, nemaju nikakvu nameru da učestvuju u tom cirkusu sutra, ukoliko ne znamo koji će ministri biti ovde, ili ukoliko bude ponovljena situacija da svega nekoliko članova Vlade bude prisutno.
Molim vas da nas obavestite u kakvom će sastavu Vlada sutra biti ovde, kako bismo mogli da se pripremimo za postavljanje pitanja. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Drago mi je da mogu da vas obavestim da očekujem prisustvo svih članova Vlade. Zato nije ni stiglo obaveštenje da neki od članova Vlade neće moći da budu prisutni, pošto očekujem da pred ovaj dom dođu svi, predvođeni predsednikom Vlade. Takvo uveravanje imam i od samog predsednika Vlade.
Nadam se da će i narodni poslanici pokazati isto takvo interesovanje i to, da kažem, predlažem svim kolegama iz svih poslaničkih grupa, da i Narodna skupština pokaže interesovanje za ostvarivanje ovog svog prava, ali slažem se sa vama da smo mogli da vas obavestimo da će svi članovi Vlade prema onome što mi raspolažemo biti prisutni na sutrašnjoj sednici.
Gospodine Cvijan, da li vi želite reč? Izvolite.

Vladimir Cvijan

Dame i gospodo narodni poslanici, pošto smo utvrdili da ćemo imati objedinjenu raspravu za koju je u skladu sa Poslovnikom dovoljna je prosta većina, ukratko ću u jednom kratkom izlaganju da izložim šta je ideja ova dva zakona koje smo predložili, koje je SNS i njeni poslanici predložili.
Dakle, imamo zakon o izmenama Zakona o javnom beležništvu i Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku. Što se Zakona o vanparničnom postupku tiče, u najkraćem, podsetiću vas da u zemlji Srbiji prema zvaničnim podacima koji su dobijeni od UNHCR, tokom jednog istraživanja od pre nekoliko godina, postoji 6.750 lica koja nisu upisana u matične knjige rođenih. U većini slučajeva statistički posmatrano u pitanju su lica romske nacionalnosti, ali složićemo se da sigurno ima jako mnogo ljudi i drugih pripadnika, u krajnjoj liniji i Srba koji nisu upisani u matične knjige, jer znate i sami kako se dešava - neko se rodi zimi u nekom planinski udaljenom predelu, u kući gde su roditelji verovatno malo slabijeg imovinskog stanja, možda malo i slabijeg obrazovnog stanja, na proleće počinju poljoprivredni radovi i ne stigne lice da bude prijavljeno u matične knjige rođenih.
Dakle, iz tih razloga možemo i sami zamisliti koliko je takvim licima koja su pravno nevidljiva, kako se to kaže, teško da kasnije ostvare svoja osnovna prava, kao što su pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na školstvo, ne mogu da dobiju ličnu kartu, ne mogu da dobiju pasoš.
Podsetiću takođe, da su međunarodne organizacije više puta ukazivale pređašnjem režimu i pređašnjim nadležnim ministarstvima da se hitno nešto mora uraditi po ovom pitanju. Mi smo imali vrlo oštre kritike upućene kako od strane UNHCR, tako i od strane UNICEF-a, od strane Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, od strane OEBS-a, onda Komiteta UN za ljudska prava, Komiteta UN zaduženog za borbu protiv diskriminacije i mnogi drugi su ukazivali pređašnjem režimu da se hitno mora doneti jedan ovakav zakon. Čak je i Zaštitnik građana gospodin Saša Janković nekoliko puta…
Gospodine predsedniče, da li možete da zamolite kolege i koleginice, narodne poslanike… Očigledno neke ne zanima problem koji očigledno tišti oko 20.000 ljudi u Srbiji, pa ako nije problem, kratko ću.
Mnogi su od međunarodnih organizacija ukazivali, na kraju i naš gospodin Saša Janković, Zaštitnik građana, da se hitno nešto mora uraditi po ovom pitanju. Podsetiću da je grupa od 124 nevladine organizacije početkom 2011. godine uputila direktno pismo tadašnjem bivšem ministru nadležnom za državnu upravu i lokalnu samoupravu da se izmene zakoni i reši pitanje pravno nevidljivih. Nije bilo sluha ni od strane tada nadležnog ministarstva u okviru bivšeg režima, niko nije hteo da se bavi ovim pitanjem, izuzev što je, moram priznati, 2012. godine jedan predlog zakona ušao od strane Ministarstva pravde u proceduru, ali je iz poznatih razloga na kraju povučen.
Zakon koji smo predložili, Zakon o vanparničnom postupku, čisto da vas podsetim šta je tema, pošto vidim da pričate, ali hajde, je utemeljen na zahtevima… Više puta sam zamolio predsednika i opomenuo vas je, ali dobro. Zakon o vanparničnom postupku, koji smo predložili, utemeljen je na rešenjima koja su predložile nevladine organizacije i stručna javnost, kao i naš Zaštitnih građana, predviđa najkraću proceduru u vanparničnom postupku pred bilo kojim sudom, u unapred utvrđenim rokovima, besplatno, da sva lica koja nisu upisana u matične knjige rođenih mogu da se prijave u adekvatnom dokaznom postupku, dokažu da su rođeni na teritoriji Srbije, ako treba i svedocima, ako treba i uz postupak međunarodne pravne pomoći, i da nakon toga steknu jednu sudsku odluku na osnovu koje se izdaje izvod iz matične knjige rođenih. Predviđeni su i adekvatni pravni lekovi, predviđena je takva jedna procedura koja garantuje da se ostvare osnovna ljudska prava lica koja su, kako se to kaže, pravno nevidljiva.
Sa druge strane zakon o izmenama i dopunama Zakona o javnom beležništvu, kao što ste videli, ima samo jedan član. Nije sporno da su javni beležnici Srbiji potrebni. Nije sporno da mi ozbiljno kasnimo i za EU i za zemljama u okruženju. Nije sporno da su i Slovenci i Hrvati, i BiH i u Makedoniji da je Zakon o javnom beležništvu davno donet, da su pokazani dobri rezultati. Nije sporno da će našim građanima javni beležnici doneti veći konfor u životu, jer umesto da trčite u sudove i overite ugovore za velike pare, čekate redove, a vrlo često posle ove reforme pravosuđa nemate sud u mestu gde živite, imaćete svog javnog beležnika, svog notara, kako kaže narod, jednog notara na 25.000 stanovnika, vašeg komšiju, koji će, nadamo se, za manje iznose za svoje usluge nego što sada sudovi naplaćuju ostvarivati taj kontakt sa građanima koji je definitivno potreban.
Zakon o notarima nam je potreban. Notari su nam potrebni, ali moramo zamoliti ovaj dom Narodne skupštine da se prihvati predlog poslanika SNS da se odloži primena zakona za narednih šest meseci iz razloga što Ministarstvo pravde bivšeg režima, iako je više puta javno izjavljivano da sve ide svojim tokom, da sve ide u rokovima, nije odradilo osnovne preduslove i donelo osnovne podzakonske akte koji su neophodni da se ovaj zakon sprovede.
Podsetiću vas da je u originalnom zakonu stajalo da će Ministarstvo pravde u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu zakona doneti pravilnik o javnobeležničkom ispitu. Podsetiću vas da je zakon donet 9. maja 2010. godine, a da je ovaj pravilnik Ministarstvo pravde bivšeg režima donelo 21. septembra 2011. godine. Iz razloga što se kasnilo sa ovim pravilnikom kasnilo se i sa polaganjem ispita od strane zainteresovanih lica za mesto notara, kasnilo se i sa imenovanjem takvi lica. U ovom momentu manje od 50 ljudi ispunjava uslove da stekne zvanje notara, a u Srbiji je neophodno barem 100 ljudi da bi uopšte počeo da funkcioniše notarski sistem, a za celu Srbiju je potrebno oko 400 ljudi. Danas, izuzev na papiru, još uvek nemamo Notarsku komoru. Danas nemamo ni organe Komore. Danas nemamo ni druge akte Komore, kao što je tarifa. Čitav niz drugih uslova, kao što su uslovi iz konkursa su kasnili i to je direktna odgovornost Ministarstva pravde iz bivšeg režima. Zakon nam je potreban, ali i svi podzakonski akti, skoro svi, da budem precizniji su potrebni da budu doneti za sprovođenje Zakona o javnom beležništvu.
Iz tog razloga nemamo drugu mogućnost nego da zatražimo od ovog doma da se samo za šest meseci odloži primena zakona kako bi Ministarstvo pravde na čelu sa gospodin Selaković i njegov tim na mnogo ozbiljniji način pristupili sistemu notarskom, odnosno uvođenjem notarskog sistema i kako bi doneli potrebne pravilnike, organizovali polaganje ispita, dali ljudima licence za rad, osnovali Komoru, odredili tarife, odredili organe Komore i odredili sve ostalo što je neophodno da bi notarski sistem u Srbiji zaživeo.
Ponavljam još jednom, notarski sistem u Srbiji je potreban. Jeste da mnogo kasnimo, ali je potrebno da imamo notare. To je dobro rešenje za naše građane. Za one koji su do sada polagali notarski ispit njihova prava koja su stečena u skladu sa zakonom neće ovim odlaganjem na bilo koji način biti povređena. Dakle, molimo sve, i građane Srbije za razumevanje. Treba nam šest meseci da zakon počne da živi, jer nasledili smo situaciju koja ne omogućava u skladu sa zakonom da zakon počne da se primenjuje 1. septembra kako je to bilo predviđeno.
Pošto imamo objedinjenu raspravu mogli bi o ovome duže vremena da pričamo. Ja ću prekinuti. Mislim da je jasno da su ovi zakoni prošli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe. Dobili su jednu načelnu saglasnost, jednoglasno, tako da se ne bih iznenadio da u raspravi o amandmanima bude jednoglasno usvojen. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Da li žele reč izvestioci nadležnih odbora, Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, odnosno Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu? (Ne.)
Da li predsednici odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč?
Za reč se javio gospodin Bojan Đurić. Izvolite.
...
Liberalno demokratska partija

Bojan Đurić

Liberalno demokratska partija
Poštovani predsedničke, dame i gospodo narodni poslanici, slažem se, gospodine Cvijan, sa većim delom onoga što ste govorili ovde, ali mislim da imam pre toga jedno pitanje. Prosto je neverovatno da ste na ovaj način odlučili da organizujete ovu sednicu, da pripremite ove zakone, da ih podnesete i da ih usvajate. Najmanje se pri tome mislili na njihovu sadržinu.
Danas ste nam ponudili izmenu Zakona o javnom beležništvu, koji ima manje od 20 reči, samo dva člana, i u ta dva člana ste uspeli da napravite grešku prilikom pisanja i predlaganja ovog zakona. Naime, u članu 2. ovog zakona se kaže da on stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srbije. Ako se zakon usvoji, na primer, sutra, to znači da će on stupiti na snagu 6. ili 7. septembra. Koliko sam shvatio, vaša osnovna intencija je bila ovim zakonom odložite primenu osnovnog teksta Zakona o javnom beležništvu. Dakle, taj zakon bi morao da stupi na snagu najkasnije 31. avgusta ove godine u ponoć. Ako se zakon usvoji u ovom obliku koji ste vi predložili, imaćemo pravni vakum. Dakle, imaćemo pet ili šest dana važenja starog Zakona o javnom beležništvu, koje predviđa jedno pravo, jedan mehanizam, jedan postupak za građane koji u realnom životu neće postojati iz svih ovih razloga koje ste vi naveli u svom obrazloženju. Vama je očigledno bilo bitnije da jedno 15 puta ponovite - vlada bivšeg režima, bivši režim, nego da se bavite ovom suštinskom greškom koju imate u Predlogu zakona koji ste ovde podneli.
Možda bi ova greška bila izbegnuta da ste se ponašali ozbiljno. Naime, vi ste kao poslanička grupa SNS ovaj predlog zakona podneli 13. avgusta ove godine. U tom trenutku je Srbija već imala vladu nekih petnaestak dana. U toj vladi postoji Ministarstvo pravde i državne uprave koje vodi gospodin Selaković, koga ste posebno pomenuli u svom izlaganju. Najnormalnije bi bilo da ovakav zakon predloži Vlada, odnosno Ministarstvo pravde u okviru nje. Ne znam na osnovu čega nam vi danas predlažete da pristanemo na šestomesečno odlaganje primene Zakona o javnom beležništvu, uz uverenje da će u tih šest meseci biti sve u redu, da ćete uspeti da obavite one poslove koje bivši režim, kako vi kažete, u kome se nalaze mnogi vaši koalicioni partneri, nije uspeo da obavi. Dakle, dva člana, manje od 20 reči, rutinsko-tehničko obrazloženje zakona bez i jednog konkretnog dokaza kako ćete to uspeti da uradite. Uostalom, vi to ne trebate da radite, sve one akte koje ste pominjali, sve radnje za sprovođenje zakona koje ste pominjali treba da usvoji ministarstvo, odnosno Vlada Srbije i da ih sprovedu. Kakva nam je garancija da će 28. februara sledeće godine situacija biti, odnosno svi ovi problemi, otklonjeni.
Da ne pričamo o tome da ste parlament na prvoj sednici posle izbora Vlade doveli u vrlo neprijatnu situaciju da se kreće po samoj ivici Poslovnika, sada kada Odbor bude morao da amandmanom menja ovaj član 2. Polovinu zakona ćete menjati amandmanom. Zakazali ste sednicu osam dana pre dana održavanja i time skratili rok za podnošenje amandmana. U međuvremenu niste podneli amandman. Dakle, niste uočili da u zakonu koji ima dva člana jedan član nije dobar, a da ta mana tog člana onemogućava da se ostvari svrha ovog zakona koji predlažete. Sada će odbor predlagati amandman, verovatno danas u toku dana ili pred samo glasanje o tom zakonu. O čemu ćemo mi danas ovde da razgovaramo? Dakle, sve one primedbe, sve one mane koje ste istakli kada ste govorili o bivšem režimu, ste danas demonstrirali i kod sebe, odnosno na svojoj strani.
Ako bude bilo prilike za diskusiju, odnosno ako budete odlučili da i dalje govorite o ovom zakonu u nastavku diskusije, očekujem da odgovorite i na to pitanje – otkud ta ambicija da jedna od poslaničkih grupa predloži zakone, čija primena direktno ili čija uspešnost direktno zavisi samo od ministarstva u Vladi i novoizabrane vlade. Meni to liči na negativnu praksu bivšeg režima, kako vi kažete, a to je da stranke praktično po feudalnom principu drže ministarstva i da su onda u ovom parlamentu zainteresovane za predlaganje, obrazlaganje, branjenje samo onih zakona koji ulaze u domen poslova ministarstava na čijem čelu su njihovi članovi, odnosno resora koji drže njihovi ministri. Ovo nije samo primedba vama, nego i predsedniku parlamenta, koji je na nekoliko načina učestvovao u ovakvoj pripremi, odnosno u održavanju sednica. Vi ste gospodine Stefanoviću, osim što ste predsednik parlamenta, pa ste formalno zakazali ovo vanredno zasedanje, jedan od potpisnika, odnosno predlagača zakona. Poslovnik Narodne skupštine vas obavezuje, vas i vaše stručne službe da vrlo pažljivo pogledate predloge zakona i da vodite računa o tome kakav je njihov sadržaj. Nije bilo tako teško uočiti da kada sednicu zakazujete za 29. avgust, a u zakonu piše da stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku, da ćemo biti u problemu.
Ova druga tačka dnevnog reda je mnogo manje sporna. Vi ste u pravu ona pokušava da da odgovor na jedan društveni problem koji jeste veliki, na koji je ukazivao i civilni sektor i neke političke partije, međunarodna zajednica, odnosno međunarodne organizacije, pre svega one koje se bave ljudskim pravima. Čini mi se da ste u obrazloženju Predloga zakona rekli da ima oko 6000 takvih lica. Rekao bih da ih ima više prema nekim drugim izvorima. Na ovaj problem se naslanja problem stanja naše administracije, podataka o našim građanima, načina na koji je sproveden popis itd. U ovom zakonu ima nekoliko problematičnih pitanja. Znate koliko imamo problema sa kvalitetom implementacije zakona koje usvaja ova Narodna skupština, imali smo ih pogotovo u prošlosti, pa i ovi problemi koji su vezani za nemogućnost da se primenjuje Zakon o javnom beležništvu.
Vi ste u dopunama o zakonu o vanparničnom postupku predvideli u obrazloženju da za sprovođenje tog zakona nije potrebno obezbediti dodatna finansijska sredstva u budžetu Srbije. Istovremeno ste u sam zakon ugradili odredbu koja kaže da oni koji apliciraju, po ovom zakonu, to praktično ništa neće koštati, odnosno da neće plaćati taksu. Kao što znate, nijedan postupak pred bilo kojim državnim organom u ekonomskom smislu nije besplatan, on nešto košta, pravi se neki trošak. Ukoliko u budžetu nije potrebno obezbediti dodatna sredstva za ovu namenu, istovremeno je postupak besplatan za one koji apliciraju, ko će pokriti razliku, odnosno ko će snositi trošak. Državni organi, pre svega sudovi, čija je nadležnost predviđena ovim zakonom, mislim da nisu u stanju da tako nešto rade ili nije pravedno da rade iz neke druge vrste sopstvenih prihoda. To bi na neki način bilo nepravedno i prema onim građanima koji u postupku pred sudovima plaćaju prilično visoke takse i ispalo bi da oni finansiraju sprovođenje ovog zakona, što ne bi bilo opravdano, ni pravedno. Neke druge odredbe mogu biti sporne. Ne kažem da će to tako biti.
Uostalom, poslanička grupa LDP je podnela četiri amandmana i mislim da će biti prilike da o njima više razgovaramo. Koleginica Gerov će o tome pričati u nastavku rasprave. Postoji problem kod ovog člana koji definiše vezanost, odnosno ne vezanost organa koji odlučuje o upisu u knjigu državljana, odnosno o sticanju državljanstva, ovim rešenjem kojim se utvrđuje vreme i mesto rođenja za ova lica. To u praksi možda može da proizvode ozbiljne probleme. Molim vas da to probamo sada da razjasnimo, da ne bismo imali problem, ne zbog Evropske komisije, Saveta Evrope, OEBS-a i drugih organizacija, nego zbog nas da ne bismo imali za nekoliko meseci zakon koji se teško primenjuje ili koji ne može da se primeni.
Time bih zaključio, što se tiče ovog prvog zakona, Zakona o javnom beležništvu. Smatram da ste napravili ozbiljan problem i da skandalom započinjete svoj mandat. Vrlo ste pazili u zakonu o izmenama Zakona o NBS da ne napravite ni jednu grešku. To vam je bilo vrlo značajno da budući položaj gospođe Tabaković ne dovedete u pitanje. U ovom zakonu koji se mnogo više tiče građana, koji njima treba da omogući da za šest meseci dobiju mogućnost da neka svoja pitanja i probleme rešavaju pred notarima, odnosno javnim beležnicima, niste bili tako pažljivi.
Svi se bavimo politikom, pratimo medije, jasno nam je u šta će se ovo pretvoriti. Dakle, ovu tačku birate, kao jednu od tačaka gde ćete voditi svoj obračun sa bivšim režimom. To je sasvim jasno. Molim vas da nas poštedite tih problema koje imate, a i Srbiju tih vaših rasprava. Prethodna Vlada je prestala da postoji pre 7-8 meseci. Imali smo izborni proces koji je trajao više od pola godine. Vi ste Vlada već mesec dana i molim vas da kada pišete zakona, koji imaju dva člana, da makar ta dva člana budu perfektna i sprovodiva u praksi. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala. Samo bih želeo da vam kažem, prihvatam ovo što ste rekli. Smatram da ste u pravu. Jedino što smo mi cenili da ćemo faktički, našli smo mogućnost da amandmanom nadležnog odbora intervenišemo i popravimo ovu stvar, a da je naravno shvatim kao dobronamernu vašu diskusiju i zahvaljujem se na tome.
Gospodin Cvijan. Izvolite.

Vladimir Cvijan

Da odgovorim na nekoliko stvari kolegi Đuriću. Zaista shvatamo dobronamernim vaše ukazivanje da imamo jednu tehničku grešku u zakonu. Dakle, kad se pišu zakoni prave se tehničke greške, prave se i štamparske greške. Ja nikada kao predsednik Odbora za Ustav i zakonodavstvo nisam pravio problem kad mi dođu amandmani npr. LDP koji su puni štamparskih grešaka, gramatičkih grešaka, u obrazloženju itd. Dakle, ne vidim zašto da branim nešto. Danas ovde, dakle, priznajemo grešku i zahvaljujemo se na tome što ste i vi ukazali i najmanji problem je da jednu tehničku grešku koju imamo u zakonu, koji smo predložili, govorim naravno o Zakonu o javnom beležništvu ispravimo kroz nadležni odbor koji ima pravo po Poslovniku da uloži amandman.
Što se tiče amandmana i uopšte razgovora o izmenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku, drago mi je da se svi zajedno slažemo, pa i vi, da je to dobar zakon. Tehničke izmene, opet kroz tehničke amandmane, to ćemo kasnije da raspravimo. Ne možete meni reći da ja ovde rešavam neke ranije sukobe. Znate, ja idem čisto hronološki. Zakon o javnom beležništvu je donet 2010. godine i dobro je da je donet. Jeste da je kasnio jedno deset godina u odnosu na neke druge zemlje u okruženju, ali nesporno da je su svi pravilnici, svi podzakonski akti iz tog zakona kasnili u proseku godinu dana iako smo imali situaciju da Ministarstvo pravde bivšeg režima konstantno izjavljuju, tih izjava ima najmanje 100, kako sve ide dobrim tokom. E pa nije.
To je činjenica, nije to ništa zlonamerno. To je činjenica i ja moram da obrazložim u ime SNS i u ime ministra pravde koji će sutra morati da donosi sve te akte, moram da obrazložim građanima zašto notare opet nećemo dobiti ni 2012. godine, nego moramo da odložimo za 2013. godinu. Prosto nismo mi krivi za ovo kašnjenje, zato što nema podzakonskih akata, nema uslova, apsolutno je krivo nekadašnje Ministarstvo pravde. To je činjenica, to nije nikakav lični odnos. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala. Reč ima Olgica Batić. Izvolite.
Po kom osnovu, ja se izvinjavam.
...
Liberalno demokratska partija

Bojan Đurić

Liberalno demokratska partija
Pa po tom osnovu što je gospodin Cvijan meni odgovarao i direktno me je pomenuo. Mislio sam da je to bilo očigledno. Vidite gospodine Cvijan koliko je to klizav teren kada govorite o bivšem režimu. Ja sam vas zbog toga zamolio da to ne radite. Kad kažete zakon je usvojen 2010. godine, pa onda usput kažete kasnio je deset godina u odnosu na druge tranzicione demokratske zemlje, onda ste sebi napravili problem, pošto ste valjda u nekom periodu posle 2000. godine i vi bili deo tog režima. Pa onda i deo odgovornosti za tako nešto pada i na vas.
Bili ste generalni sekretar predsednika Republike, član njegovog pravnog saveta, učestvovali direktno u pripremi i pisanju Ustava koji je uveo čitav niz obaveza za naše državne organe pa i za ovaj parlament da donose nove zakone, pa ste onda time, da tako kažem pljunuli nekako i na sebe i na ono što ste radili.
Ja uvek imam problem, kad govorite 2010, 2008, 2009. godine ne mogu da se setim u kom trenutku ste napustili stari režim i počeli pripreme da postanete deo novo režima. Ja vam zbog toga kažem da nije dobro da ovu atmosferu ovde trujemo time. Pogotovo nema potrebe da vi u replici meni ponovo govorite o tome kako je bivši režim odgovoran, to je tehnički opis situacije. Sasvim je jasno da nisu stvoreni uslovi da se zakon primenjuje.
Ja sam vas pitao nešto drugo. Čime vi garantujete da će u narednih šest meseci ovi uslovi biti obezbeđeni? Imao bih više poverenja da je Vlada, odnosno da je Ministarstvo pravde predlagač, što Vlada i ministarstvo imaju mehanizme, jedini su u mogućnosti da obezbede te uslove. Ovo nije malo pitanje. Nije sitno pitanje. Dakle, na neki način se ulazi i u pitanje osnovnih prava građana. Dakle, građani imaju pravo na efikasan postupak. Imaju pravo na sve one garancije ljudskih prava koje su predviđeni našim Ustavom i međunarodnim dokumentima koja smo ratifikovali.
Vi danas odlažete to kako bih rekao korišćenje, odnosno konzumiranje tog prava najmanje na šest meseci. Zbog toga sam od vas očekivao malo uverljivija uveravanja, odnosno dokaze da će ti uslovi biti obezbeđeni. Molim vas nemojte da upoređujete … u obrazloženjima predloga zakona ili amandmana od ove suštinske greške. Dakle, ako se ova greška ne ispravi amandmanom potpuno je besmisleno usvajanje zakona. Da li se stari zakon primenjuje šest dana ili 36 dana, u pravnom smislu je potpuno svejedno. Promašili ste svrhu. To nije mala greška. Čekali ste 29. da prođe mesec dana, skinuli ste hitni postupak sa ovog zakona.
Vidim da mene pažljivo slušate, ne slušate pažljivo osnove za repliku. Hvala.